Na benzinskim pumpama u Crnoj Gori u nedjelju navečer stvorile su se velike gužve nakon što je tokom dana Udruženje naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG) upozorilo da postoji ozbiljan rizik od prekida snabdijevanja gorivom u zemlji.
Oni tvrde da je nakon početka krize na Bliskom istoku cijena nafte, a naročito eurodizela kod dobavljača, viša za 30 posto od cijena po kojima se gorivo trenutačno prodaje u Crnoj Gori.
U crnogorskom Udruženju naftnih kompanija tvrde da problem predstavlja postojeća državna uredba kojom se svake dvije sedmicce vrši obračun maksimalnih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori, te da ona ne prati dinamiku promjena na međunarodnom tržištu.
“U takvim okolnostima razlika između nabavnih i prodajnih cijena rapidno se povećava, što neminovno stvara ozbiljne finansijske gubitke za kompanije i dovodi do poremećaja u lancima opskrbe”, saopštilo je Udruženje naftnih kompanija Crne Gore.
S druge strane, crnogorsko Ministarstvo energetike i rudarstva tvrdi da nema nestašice naftnih derivata niti da postoji rizik od poremećaja u opskrbi tržišta.
U saopštenju navode da najveći broj benzinskih stanica u zemlji nastavlja redovno i nesmetano snabdijevanje te da su raspoložive količine goriva dovoljne za uredno funkcioniranje tržišta.
Članovi tri bokeljska Karate kluba Bijela, Tempo iz igala i Arsenala iz Tivta ostvarili su ovog vikenda sjajan uspjeh na Otvorenom Kupu Bugarske.
Učestvovalo je preko 800 takmičara iz Turske, Rumunije, Srbije, Moldavije, Makedonije, Crne Gore i Bugarske, a takmičari Bijele, Tempa i Arsenala osvojili su pet odličja.
KK Bijela
Nemanja Mikulić osvojio je zlatnu medalju pobjedivši četiri meča u kategoriji Seniora do 84 kg. On je ujedno osvajanjem zlatne medalje dobio i prestižnu novčanu nagradu.
Pavle Kašćelan je osvjio srebrnu medalju u kategoriji Nada 12 god do 37 kg pobjedivši u četiri meča ali je zaustavljen u finalu.
Nikola Mazalica je osvojio bronzanu medalju u kategoriji Nada do 42 kg sa pobijeđenih tri meča i jednim porazom.
Mikulić na Bulgarian Karate Open
Tempo – Igalo
Lazar Katić osvojio je srebrnu medalju u kategoriji Nada do 42 kg uz četiri dobijena meča i porazom u finalu.
Arsenal Tivat
Boris Bubanja osvojio je zlatnu medalju u kategoriji pionira 10 god do 30 kg. On je došao do zlata pobjedivši efektno sva četiri protivnika.
Farma magaraca u Martinićima postala je dobro poznata turistička atrakcija kako za domaće stanovništvo, tako i za turiste iz različitih krajeva svijeta. Vlasnik farme Darko Saveljić svojim primjerom pokazuje da se vrijedi baviti seoskim turizmom u Crnoj Gori i dokazuje da trud, rad i dobro osmišljen koncept daju rezultate.
“Ove godine u aprilu obilježavamo 11. godišnjicu farme. Ako zanemarimo dvije godine korone, mogu reći da je za otprilike devet godina farmu posjetilo preko 150.000 ljudi. Zahvaljujući dokumentarcima prikazanim na njemačkim televizijama, preporuci Porsche-a, Ryanair-a, Lonely Planet-a i brojnih poznatih turističkih brendova imamo jako veliku posjećenost, naročito sa njemačkog govornog područja. Tokom ljeta na farmu dođe oko desetak hiljada posjetilaca sa njemačkog govornog područja,” naveo je Saveljić.
Saveljić pojašnjava da posjetioce privlači činjenica da je farma u potpunosti ekološka.
Farma magara
„To je u potpunosti jedan zatvoren proces. Mi imamo našu struju koju proizvodimo od sunca, imamo našu vodu iz bunara koji je 206 metara dubok, proizvodimo sopstvenu hranu i hranu za magarce. Sve je organsko, i sve je u skladu s prirodom. Privlači ih i to što ova farma nije intenzivna, što to nije farma kao u Evropskoj uniji gdje je kontrolirano svjetlo, vazduh, temperatura, već da su magarci jednostavno slobodne životinje i da je to farma koja u potpunosti poštuje život i da nije farma koja proizvodi meso ili koja je od magaraca napravila mašine za proizvodnju mlijeka. Mislim da su to jedni od najsrećnijih magaraca na planeti,“ ispričao je Saveljić.
Osim tokom ljeta, farma bilježi odličnu posjećenost i tokom novogodišnjih praznika.
„Jedna od najposjećenijih manifestacija koje organizujemo na ovoj farmi je Novogodišnji bal sa magarcima za djecu i odrasle. Ta manifestacija se uvijek održava u decembru sa velikim koncertom, sa brojnim štandovima lokalnih izlagača i tu dođe par hiljada ljudi bukvalno za pola dana,“ istakao je vlasnik farme.
Farma magara
Uz druženje sa magarcima, istraživanje imanja i Muzeja magarca, posjetioci mogu i da kupe magareće mlijeko.
„To mlijeko je jako zdravo za sve bolesti pluća, za bolesti kože i dobro je za imunitet. Kašalj koji se u narodu zvao magareći kašalj, a koji podrazumijeva da su vam nalazi potpuno čisti, da su pluća čista, ali da vi kašljete, se u tradiciji liječi magarećim mlijekom. To mlijeko ima 2% proteina i to nisu proteini kao kod kravljeg mlijeka, već su to imunoglobulini,“ naveo je Saveljić.
Saveljić ističe da je na početku realizacije svoje ideje o farmi magaraca nailazio na podsmijehe, ali da je danas koncept toliko zaživio da međunarodni turisti sa zadovoljstvom dolaze na farmu kako bi doprinosili svojim radom.
Farma magara
„Na farmi imamo dvije sobe i tu uglavnom stranci dolaze da rade. Oni ne volontiraju, oni plate da bi radili. Riječ je o radnom turizmu gdje se turisti osjećaju korisnim, ovdje provode svoje slobodno vrijeme koje daruju prirodi i životinjama, te ih to u potpunosti ispunjava. Ljeti možete da dođete tu da vidite da nam stranci kupe sijeno, čiste farmu, plijeve luk, sade paradajz… Uglavnom sve to radimo zajedno, nije da sam ja neki gazda pa im kažem šta da urade, ali uglavnom sve ide uz njihovu pomoć i nekako zajedno radimo i zajedno uživamo.“
Saveljić je u razgovoru za medijsku agenciju Media Biro ukazao na veliki potencijal za bolji razvoj seoskog turizma u Crnoj Gori, te je ohrabrio i druge ljude da iskoriste velike mogućnosti koje nude crnogorska sela.
„Crna Gora treba da se fokusira baš na seoski turizam. Naša sela i dalje proizvode organsku hranu, žive u skladu s prirodom, poštuju prirodu, poštuju životinje i to je nešto što je Evropa davno zaboravila, s obzirom na to da je sve intenzivirala i da se sva poljoprivredna proizvodnja, proizvodnja mesa, mlijeka i jaja vrši daleko od prirode i uz užasnu patnju životinja. Naša sela nude sve ono što Evropa odavno nema i mislim da Crna Gora ima jako veliki potencijal tu. Ja sam obilazio nekoliko desetina seoskih domaćinstava i stvarno mislim da imaju jednu jako finu priču i da je nešto što stranca može da vrati prirodi i što stranac sigurno puno više cijeni nego mi. Seoski turizam kod nas stvarno ima budućnost,“ poručio je Saveljić.
Kolektivna izložba „Boje različitosti“, u organizaciji JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, biće otvorena u JU Muzej i galerija Tivat 10. marta 2026. godine, sa početkom u 19 sati.
Na svečanom otvaranju prisutnima će se obratiti direktorica JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić, direktor JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, Gzim Hajdinaga i dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka, koja će ujedno otvoriti izložbu.
“U tekstu se navodi da radovi na predmetnoj lokaciji ugrožavaju stabilnost rezervoara za vodu, su potpuno neosnovani i ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu” – poručuju iz “Ceylan invest and Construction d.o.o“.
Reagovanje prenosimo integralno:
Naime, još tokom oktobra prethodne godine na lokaciji ispod rezervoara izvedeni su šipovi (temeljni elementi dubokog fundiranja) upravo sa ciljem stabilizacije terena i dodatne zaštite objekata i infrastrukture koji se nalaze u neposrednoj blizini gradilišta. Riječ je o standardnoj inženjerskoj mjeri koja se primjenjuje upravo kako bi se spriječila bilo kakva potencijalna destabilizacija terena i osigurala potpuna sigurnost konstrukcija iznad zone radova.
Fotografska i video dokumentacija jasno potvrđuje da je na predmetnoj lokaciji korišćena specijalizovana građevinska mehanizacija za izvođenje šipova, te da su oni uredno ugrađeni duž zone ispod rezervoara, u skladu sa projektno-tehničkom dokumentacijom i pravilima struke. Stoga su tvrdnje da je rezervoar ugrožen, kao i insinuacije da nijesu preduzete adekvatne zaštitne mjere, potpuno neutemeljene.
Posebno zabrinjava činjenica da se u javnosti iznose tvrdnje koje se odnose na infrastrukturu od javnog značaja, poput vodovodnog sistema, bez prethodne provjere činjenica ili uvida u tehničku dokumentaciju i izvedene radove. Zaštita postojeće infrastrukture, uključujući vodovodni sistem, jedan je od prioriteta tokom izvođenja svih radova na lokaciji, zbog čega su preduzete odgovarajuće tehničke mjere stabilizacije terena i zaštite objekata u okruženju.
Smatramo da je odgovornost svih učesnika u javnom prostoru da prije iznošenja ovakvih tvrdnji provjere činjenice i konsultuju stručnu dokumentaciju, kako bi se izbjeglo širenje netačnih informacija i nepotrebno uznemiravanje javnosti. Kompanija je u potpunosti otvorena i spremna da nadležnim institucijama, medijima i zainteresovanoj javnosti stavi na uvid relevantnu projektnu i tehničku dokumentaciju, koja nedvosmisleno potvrđuje da su svi radovi izvedeni u skladu sa propisima i pravilima struke. U cilju potpunog i objektivnog informisanja javnosti, dostavljamo fotografije koje jasno potvrđuju izvođenje radova na stabilizaciji terena ispod rezervoara.
Takođe koristimo priliku da pozovemo medije da, prilikom objavljivanja saopštenja i tvrdnji koje se odnose na ovakve teme, u cilju objektivnog i profesionalnog informisanja javnosti kontaktiraju i drugu stranu, odnosno investitora, kako bi se javnosti pružila potpuna i uravnotežena informacija.
Muljanskim orguljama udahnut novi život - foto M.D.P. Boka News
1 od 9
Don Robert Tonsati svira obnovljene orgulje
Muljanskim orguljama udahnut novi život
Muljanskim orguljama udahnut novi život
Muljanskim orguljama udahnut novi život
Don Robert Tonsati svira obnovljene orgulje
Muljanskim orguljama udahnut novi život
Muljanskim orguljama udahnut novi život
Don Robert Tonsati svira obnovljene orgulje
Muljanskim orguljama udahnut novi život
Jedine u potpunosti stručno obnovljene orgulje iz kategorije istorijskih instrumenata sada mogu da nastave živjeti kroz redovne koncerte i kroz obrazovanje mladih naraštaja
Istorijske orgulje iz XVIII vijeka iz Crkve Pomoćnice kršćana na Mulu su nakon restauracije u Sloveniji dobile novi život, a bogatstvo njihovog obnovljenog zvuka biće na proljeće predstavljeno ljubiteljima muzike svečanim kolaudacijskim koncertom, kada će biti i blagoslovljene.
U cijeloj Crnoj Gori postoji samo pet klasičnih mehaničkih orgulja, sve se nalaze u Boki Kotorskoj, od kojih četiri pripadaju kategoriji “istorijskih”, a muljanske orgulje jedine su u potpunosti stručno obnovljene i vraćene u svirno stanje.
Orgulje u Ninu u Hrvatskoj, sagrađane 1780. godine i orgulje sagrađene 1784. godine u Zadru, pa 1888. godine, povodom beatifikacije Bl. Gracije dovežene u Župnu crkvu na Mulu u Boki Kotorskoj, jedine su sačuvane od oko 40 instrumenata koje je sagradio čuveni graditelj Domenico Moscatelli.
Ovom prilikom, uz podršku Opštine Kotor, Ministarstva kulture Crne Gore, Kotorske biskupije te pojedinih darovatelja, obnovili su ih orguljari čuvene orguljarske firme “Škrabl” u Rogaškoj Slatini u Sloveniji, gdje su odvežene u martu 2025. godine. Sredinom novembra su vraćene na Muo, gdje je oko mjesec dana trajalo njihovo sastavljanje, štimanje i intoniranje. Orguljari iz firme “Škrabl” su ih intonirali prema pravilima orguljarske struke, te su sada dostupne novoj publici, vjernicima, generaciji mladih izvođača i učenicima muzičkih škola koji žele da se upoznaju sa ljepotom autentičnog zvuka.
Muljanskim orguljama udahnut novi život
Zadovoljstvo ovim poduhvatom ne krije ni don Robert Tonsati, koji je pokrenuo cijeli proces obnove u vrijeme dok je obavljao dužnost muljanskg župnika.
-Zadovoljan sam jer je ovo povijesni pothvat, što nažalost, nije dovoljno shvaćeno – ovaj instrument je bio doslovno mrtav jer nije svirao, nije govorio. Nakon više od pola vijeka, kad su zadnji put svirale, a i tad su svirale u vrlo oštećenom stanju, orgulje su sada vraćene u potpuno autonomnu funkcionalnost. Sada se na njima može svirati, mogu se izvoditi koncerti, mogu se pratiti misna slavlja. Orgulje su u crkvi uvijek u službi liturgije i umjetničkih koncerata, a gotovo svi veliki kompozitori baroka, klasicizma pa i romantizma, bili su orguljaši ili su pisali za orgulje. Tako da mi sad imamo autentičan instrument iz XVIII vijeka koji u današnjem vremenu, nakon pola vijeka šutnje, ponovo govori svojim raskošnim zvukom, ponovo svira, ističe don Robert.
Za potrebe njihove restauracije i izvoza, objašnjava župnik, bilo je potrebno u potpunosti ih demontirati, spakirati svaki pojedini dio, a nakon transporta u Rogašku Slatinu, svaki dio je restauriran i napravljene su nadogradnje onih dijelova orgulja koji su istrošeni zbog njihove starosti i više nisu bili upotrebljivi. Najvažnije je to što su orgulje sačuvale svoju foničku građu, što ga čini autentičnim instrumentom iz Mletačko-dalmatinske orguljarske škole.
Muljanskim orguljama udahnut novi život
-Ove orgulje su sačuvale foničku građu, što znači da niti jedan novi element koji bi bio presudan za zvuk nije unesen prilikom restauracije. To je njihovo bogatstvo zvuka i kad mi slušamo taj zvuk on nas vraća u to vrijeme kad su nastale. One su intonirane prema pravilima orguljarske struke, to je unikatan instrument i odnos između njegovih tonova (intervali) je unikatan. U muzici danas postoje standardi po kojima se štimaju instrumenti. U prošlosti to nije bilo tako ujednačeno kao danas, postojali su različiti standardi za različita geografska podneblja i epohe. Danas je, kao što znamo uobičajeno da se muzički ton A1 (koncertni ton) štima na 440 Hz.
Međutim, naše orgulje nemaju frekvenciju od 440 Hz na tonu A, nego imaju 450 Hz. To je u skladu s vremenom u kojem su nastale, te mletačko-dalamtinskim miljeom. Konkretno, to znači da originalnosti zvuka ovih orgulja osim onoga pečata koji mu je dao sam graditelj – Domenico Moscatelli, doprinosi i specifična frekvencija i nešto drugačiji intervali koji jasnije dolaze do izražaja u nekim akordima. S druge strane, većina modernh instrumenata neće se moći uskladiti s ovim orguljama (izuzev gudača), no, za ljudski glas neće biti problema, što smo već i vidjeli prilikom prve mise koja je svirana na njima za Badnji dan 2025. Ne-standardna intonacija nije nikakva mana, već dragocjena posebnost. To je posebno važno u staroj muzici, gdje ansambli svoje instrumente štimaju po intonacijama koje su vrijedile u staro doba, objašnjava don Robert, koji je godinama radio na promociji muzičke baštine Mula. Njegova želja je da se orguljska kultura, koja je u Boki bila značajnije prisutna do Drugog svjetskog rata za vrijeme kojeg su mnogi instrumenti stradali, ponovo oživi.
Muljanskim orguljama udahnut novi život – tablica na orguljama -foto M.D.P.
-Želja mi je da te orgulje, sada kada su obnovljene i stavljene u funkciju, nastave živjeti kroz redovne koncerte, makar nekoliko puta godišnje, ali i kroz obrazovanje mladih naraštaja. Iz Muzičke škole “Vida Matjan” u Kotoru su nam dolazili učenici u pratnji svojih profesora u Katedralu Sv. Tripuna kako bi se upoznali s orguljama, onim mehaničkim (XX. vijek) i digitalnim, i ti susreti s instrumentima su im bili veoma zanimljivi. Moscatellijeve orgulje na Mulu nisu samo ponos ovog mjesta, one su sada ponos i Boke i Crne Gore i volio bih da ta “orguljska kultura” oživi na način da zainteresiramo više ljudi za taj instrument, kaže don Robert, primjećujući da kulturno naslijeđe Mula nije dovoljno otkriveno, cjenjeno, niti promovirano.
-Na tome treba neprekidno raditi. Kultura je nešto što traži pregaoce, traži ljude koji će stalno davati sebe, svoju ljubav, svoje vrijeme, kako bi ljude povezali sa njihom vlastitom baštinom. Baština se mora voljeti i (u)poznavati, to je jedini način da se to dragocjeno nasljeđe očuva i prenese generacijama koje dolaze, poručuje Tonsati.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 444,46 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Uprava za saobraćaj objavila je na svom zvaničnom YouTube kanalu novi video o napretku radova na izgradnji Bulevara Tivat – Jaz, jednom od značajnijih infrastrukturnih projekata na crnogorskom primorju.
U videu su prikazane do sada realizovane aktivnosti na ovoj dionici, čijom izgradnjom će se unaprijediti saobraćajna povezanost, povećati bezbjednost saobraćaja i smanjiti gužve tokom turističke sezone.
Izlovljeni ježinci – Foto Pu Zadarska/Slobodna Dalmacija
Nekoć su se držali hranom za siromašne, danas su delikatesa koja može biti i unosan posao, posebno na ilegalnom tržištu. Riječ je o morskim ježincima, strogo zaštićenoj vrsti.
Zadarska pomorska policija nedavno je privela i kazneno prijavila dvojicu muškaraca koji su usred bijela dana bili u krivolovu. Iz mora su izvadili 3200 ježinaca. Ta je pojava sve češća, osobito otkako u susjednoj Italiji postoji golema potražnja za morskim ježincima.
Tijekom ronjenja koje traje do četiri sata jedan ronilac može prikupiti do sto kilograma te zaštićene vrste, piše HRT.
Dopuštena dnevna količina u legalnom poslu je 300 kilograma po glavi. No kod krivolovaca nema kvote. I sad zamislite da ih je petero, i da svaki prikupi 200 kilograma. Inače, kilogram ježinaca stoji 4 eura. U elitnim restoranima u Italiji plaća ga se i do nekoliko stotina eura.
– Ponekad na nekim određenim područjima imamo jako male jedinke. Ako netko ide na ta područja i u potpunosti izlovi te mlade jedinke, jednostavno će se uništiti populacija, ističe za HRT Ljiljana Iveša iz Centra za istraživanje mora u Rovinju.
Ono što je iznimno važno u zaštiti jest monitoring koji više ne postoji. Osim na jednoj mikrolokaciji – otoku Silbi.
– Kad ronioci odrade izlov, mi na tim lokacijama gdje oni izlove nismo više našli tu vrstu ježinaca – kaže Hrvoje Čižmek, biolog iz Društva istraživača mora 20000 milja.
Što se događa na drugim lokacijama, nitko ne zna. Vedran, koji se izronom ježinaca dugo bavi, i radi legalno, spreman je na suradnju.
– Ali nikad nitko nije pitao za nekakvu mikrolokaciju. Ja ne mogu reći za sve kolege, ali mogu reći za sebe, da me itko ikad pitao ja bih mu rekao gdje smo izlovili ježa da možemo doći pogledati taj teren, rekao je za HRT Vedran Dorušić, ronilac koji lovi ježince.
I kad sve zbrojimo: nemamo sustavno praćenje. Imamo sustav zaštite koji se ne primjenjuje i jedino što funkcionira jest policija koja privodi krivolovce usred bijela dana.
Nastavljaju se zračni napadi SAD-a i Izraela na Iran. Pogođeno je i gori veliko skladište nafte u Teheranu. To je prvi poznati napad na iransku naftnu infrastrukturu. Skladište je u blizini ključne rafinerije nafte, ali iranski izvori navode da postrojenja rafinerije nisu oštećena.
Pogođeno je i drugo skladište nafte u sjeverozapadnom dijelu Teherana, prenose zapadni mediji. Istodobno, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će rat završiti tek kada Iran više ne bude imao funkcionalnu vojsku ili bilo koji preostali dio sadašnjeg vodstva na vlasti.
Kineski šef diplomacije: Rat na Bliskom istoku nikada se nije trebao dogoditi
Kineski šef diplomacije Wang Yi rekao je u nedjelju da se rat na Bliskom istoku “nikada nije trebao dogoditi”.
– Ovo je rat koji se nikada nije trebao dogoditi, rekao je na konferenciji za novinare u Pekingu, dodajući da “snažna šaka ne znači snažan razlog. Svijet se ne može vratiti zakonu džungle”.
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi kritizirao je američko-izraelske napade na Iran, tvrdeći da promjena režima nema potporu u narodu.
