Priznanje Francuske pomorske akademije za MCF i Zagarčaninu
1 od 12
Priznanje Francuske pomorske akademije za MCF i Zagarčaninu
droga foto V.S. - Dubrovački dnevnik
Polaganje vijenaca
Polaganje vijenaca
Polaganje vijenaca
Priznanje Francuske pomorske akademije za MCF i Zagarčaninu
Polaganje vijenaca
pozdrav laktom
Priznanje Francuske pomorske akademije za MCF i Zagarčaninu
Polaganje vijenaca
Delegacija Francuske pomorske akademije juče je posjetila Bar, i susrela se sa opštinskim zvaničnicima, predstavnicima Mornarice Crne Gore, naučnim radnicima, aktivistima nevladinog sektora…
Prilikom boravka odali su počast nastradaloj posadi francuske kontratorpiljerke “Dague”, položivši sa predsjednikom Opštine Bar dr Zoranom Srzentićem vijence na spomen ploču postavljenu na barskom korzou. Potom su obišli pripadnike Mornarice Vojske Crne Gore, i razgledali postavku u Zavičajnom muzeju, gdje je posebno interesovanje bilo za predmete iz lokalne maritimne istorije.
Kustosu zavičajnog muzeja, organizatoru prošlogodišnje izložbe “Dag – Vijek pod morem”, jednom od najagilnijih boraca za očuvanje ostataka ovog relikta prošlosti, koji se nalazi u akvatoriju Luke Bar, mr Mladenu Zagarčaninu uručili su srebrnu pateru u znak zahvalnosti za njegove napore na ovom polju.
Na zajedničkom ručku u restoranu “Knjaževa bašta”, aktivisti NVO Mediteranski centar fotografije Anto Baković i Ljubomir Karanikić, u ime nautičke zajednice Bara okupljene oko projekta “Omnia vita ex mare”, uručili su poklon gostima iz Francuske – nekoliko predmeta sa potonulog broda “Dague”, među kojima je i originalna pločica brodskog motora.
“Naša lokalna nautička zajednica došla je, preko članova i prijatelja, u posjed nekoliko djelova sa potopljenog broda, i željeli smo da se sve to, posle 101 godinu od potapanja broda, vrati francuskom narodu, u Pomorsku akademiju Francuske, koja će imati dio istorije sa nastradale kontratorpiljerke”, objasnio je u kratkom govoru Karanikić, naglasivši da je inicijativa naišla na pomoć kod izaslanika odbrane pri Ambasadi Francuske u Beogradu potpukovnika Oliviera Rouaneta.
Savršena slika Kotora, stari grad okružen krševitim planinama, koje padaju pravo u dugačak zaliv, najzaslužniji su zašto je ovako mjesto zavrijedilo mjesto u “Lonely Planet’s” listi gradova koje morate posjetit ove godine.
Međutim jadransku idilu uskih ulica, starih crkvi, i savršenog baroknog dodira, razbija oružani sukob između lokalnih kriminalnih grupa, pa su tako u ovaj bokeški grad poslate Specijalne anti-terorističke jedincie (SAJ), kako bi smirile situaciju, ali i simbolično “stavile natpis zaključano”,informacije su koje su stigle i do čuvenog britanskog Gardijana.
Britanski list podsjeća da su se se u posljednja tri mjeseca u Kotoru dogodilo šest incidenata, uključujući obračune vatrenim oružjem i jedno ubistvo.
Iz Ministarstva turizma su za Gardijan, napomenuli da strani turisti nemaju razloga za brigu, jer je “Kotor u potpunosti siguran za strance”.
Međutim, britanski list smatra da posljednji talas nasilja, kao i organizovani kriminal i korupcija, ozbiljno prijete da naruše imidž Crne Gore kao top turističke destinacije.
“Nekoliko incidenata u Kotoru, u kratkom vremenskom periodu, uticali su na percepcije i izazvali sumnju kod ljudi, kao i strah da se ne osjećaju bezbjedno u svom gradu”, rekao je ministar unutrašnjih poslova, Goran Danilović.
“Naredio sam da se pod hitno preduzmu dodatne mjere, kako bi vratili osjećaj sigurnosti i građanima i turistima, i da se osumnjičeni privedu. Naš glavni izazov je da se “uhvatimo u koštac” sa organizovanim kriminalom”, dodao je Danilović.
Posljednji incident u Kotoru dogodio se 3. juna, u pucnjavi između pripadnika dva suprostavljena narko kartela, koji rade na teritoriji ovog bokeškog grada.
Kotor – foto Boka News
Gardijan podsjeća da se u gradu nalaze grupe koje su povezane sa ozloglašenim narko bosom Darkom Šarićem, koji je bio veliki investitor u Kotoru, kao i da je njegov blizak saradnik Dragan Dudić Fric ubijen 2010. godine.
Crnogorski organizovani kriminal ojačao je tokom rata na prostoru bivše Jugoslavije u 90-im godinama, i vodio je ka stvaranju kriminalnih grupa koje su švercovale kokain, i prale velike količine novca. Upravo neke od tih grupa rade na teritoriji Kotora, navodi se u pisanju Gardijana.
Britanski list se pozvao na istraživanja MANS-a, u kojem se navodi da kriminalne grupe imaju snažnu podršku u institucijama, kao i pojedinim crnogorskim zvaničnicima. Prema MANS-u gorući problem Crne Gore je upravo korupcija i organizovani kriminal.
I dok se situacija u Kotoru smirila, uz povećano prisustvo policijskih snaga, iz TO Kotor su pokazali zabrinutost da bi ovakva sitacija mogla da bude udar na lokalnu ekonomiju.
“Moramo da budemo zabrinuti, kao i što moramo da sačuvamo grad od kriminalnih aktivnosti”, izjavio je direktor TO Kotor, Mirza Krcić.
“U posljenjih par godina svjedoci smo porasta stope kriminala u Kotoru”, dodao je Krcić.
Ipak on je za Gardijan izjavio da je Crna Gora sigurna za turiste, kao bilo koja druga zemlja u regionu, i da su jedini problemi sa koji se susreću turisti, rijetki slučajevi džeparenja.
“Uprkos nekim posljednjim slučajevima i problemima, u Crnoj Gori se ne dešava ništa što ne može da se vidi u Zapadnoj Evropi ili SAD”, izjavio je izvršni direktor Porto Montenegra Oliver Korlet.
Crnogorski turizam se smatra za jednim od tri najbrže rastuća u svijetu u narednoj deceniji, prema podacima “World Tourism and Travel Council”, uzimajući u obzir gradove na obali Jadranskog mora, prelijepe planine, i rustična unutrašnjost države.
Od referenduma 2006. godine, sa populacijom od 622.000 stanovnika, Crna Gora je postala omiljena destinacija za nezavisne putnike iz Evrope.
Gardijan podsjeća da je milijarder Nejt Rotšild, koji je vlasnik udjela u Porto Montenegru, proslavio upravo u Crnoj Gori svoj 40. rođendan, dok su se među zvanicama našli, britanski političar Piter Mendelson, najbolji svjetski teniser Novak Đoković i ruski oligarh Oleg Deripaska.
Crnogorski razvojni put ide i prema članstvu u Evropskoj uniji, koje bi prema pisanju Gardijana trebalo da se dogodi poslije 2020. godine.
Međutim, organizovani kriminal i korupcija ostaju kao blokade na evropskom putu Crne Gore, piše Gardijan, pozivajući se na izjavu Gorana Danilovića.
Bivši zamjenik gradonačelnika Budve, Ljubomir Filipović smatra da bi “rat oko teritorije” u Kotoru mogao navesti ljude na misao da Crna Gora nije sigurna zemlja, kao i da bi mogao da ugrozi put Crne Gore ka Evropskoj uniji.
“Organizovani kriminal predstavlja ogroman problem”, navodi se mišljenje jednog diplomate iz EU države, “jer je Crna Gora mala zemllja u kojoj su svi porodično povezani, pa je teško naći polaznu tačku u rješavanju problema, uprkos posljednjem izvještaju, koji je nagovjestio izvjesni napredak”.
“Ali, ne mislim da će se oni zabrinuti previše, osim ako turistima ne budu prijetili ili ne budu povrijeđeni”, naveo je diplomata koji je tražio od Gardijana da ga ne imenuju.
Služba zaštite i spašavanja (SZS) Opštine Tivat dobila je danas novo terensko vozilo „dacia duster“ koje joj je ustupila Opština Tivat. Novi terenac biće preuređen i opremljen kao komandno vozilo, a prema riječima načelnika Sluđžbe zaštite Zorana Barbića, Opština je tivatskim vatrogascima već obezbjedila i dodatnu tranšu nove potrošne opreme, vatrogasnog pjenila i nabavila nove radne uniforme.
Uskoro će SZS biti pojačana i angažovanjem jednog broja sezonskih radnika, a prema riječima Barbića, do kraja mjeseca Vatrogasna jedinica će biti preseljena iz centra grada na Seljanovo.
„Postignut je dogovor između Opštine Tivat i HTP „Primorje“ po kojem ćemo mi „Primorju“ ustupiti na korišćenje dvorište objekta SZS kao i parking pozicije vatrogasnih vozila u ulici Pakovo. Na tom prostoru „Primorje“ će urediti parking za potrebe svog obližnjeg hotela „Palma“ koji se rekonstruiše i mora imati sopstveni parking da bi dobio kategoriju 4 zvjezdice. Zauzvrat, „Primorje“ će nama ustupiti na korišćenje dio prostorija svog hotela „Tivat“ na Seljanovu, kao i adekvatan parking prostor za vatrogasna vozila na platou ispred tog objekta.“- objasnio je Barbić dodajući da će na taj način Vatrogasna jedinica dobiti mnogo bolje uslove za rad i pravovremeni izlazak na intervenciju, nego što to sada ima u uskoj i zakrčenoj jednosmjernoj ulici na Pakovu.
„Izmještanjem na Seljanovo, dobijamo na brzini i efikasnosti intervencije jer je to mnogo bolja pozicija sa aspekta pokrivanja najgušće nastanjenog dijela grada i područja gdje su veliki rizici nastajanja šumskih požara.“- istakao je Barbić dodajući da će prilagođavanje dijela prostorija restorana hotela „Tivat“ za potrebe smještaja vatrogasaca, biti završeno do kraja mjeseca. Vatrogasna jedinica na Seljanovu će ostati dok „Primorje“ ne započne rekonstrukciji hotela „Tivat“ koji se već godinama ne koristi za njegovu osnovnu turističku namjenu, odnosno dok Opština Tivat ne sagradi novi Vatrogasni dom. Gradnja tog objekta inače, planirana je na lokaciji u Gradioošnici koja je veoma daleko od centra grada i najgušće naseljenih djelova Tivta i koju stručnjaci zaštite od požara smatraju apsolutno neodgovarajućom za smještaj interventne Vatrogasne jedinice.
Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanovićsa saradnicima danas je boravio u Herceg-Novom, gdje su imali radni sastanak sa predsjednicom Opštine Natašom Aćimović i predsjednikom Skupštine opštine Andrijom Radmanom.
Tema sastanka je bila: Strateški izazovi Opštine Herceg-Novi. Opšti utisak učesnika je da je razgovor bio veoma koristan, a tokom sastanka su predstavljene važne razvojne inicijative u našoj opštini, u interesu razvoja turizma i ekonomije.
– Ono što je bio naš cilj je da ukažemo na projekte koji su od presudnog značaja za budući razvoj i napredak Herceg-Novog, kao i da iznesemo koji su to izazovi sa kojima se suočavamo u radu lokalne uprave. U nekim ključnim aspektima dobili smo razumijevanja, podršku i pomoć Vlade koja nam je neophodna – kazala je predsjednica Opštine.
Kako je istakla, što se tiče projekta Herceg-Novi – Evropska prijestonica kulture 2021. godine, dogovoreni su operativni koraci koje će Vlada i lokalna uprava zajedno realizovati, imajući u vidu da ovaj projekat donosi mnoge benefite.
Takođe, važna tema sastanka bio je problem koji Herceg-Novi ima sa prostorno-planskom dokumentacijom. Kako je rekla Aćimović, naišli su na razumijevanje članova Vlade, a sve u cilju ostvarivanja ključnih projekata i promjene imidža grada.
Premijer Crne Gore Milo Đukanović kazao je da je dragocjeno kada za sagovornika imate strukturu koja ima jasne inicijative.
– Dogovorili smo se kako ćemo raditi, da ne gubimo vrijeme nego da o svim tim razvojnim inicijativama razmišljamo i radimo zajedno, u zajedničkim timovima i da na taj način savladavamo izazove u narednom vremenu – izjavio je premijer.
Đukanović je kazao da je kandidatura za Evropsku prijestonicu kulture ideja koja pokreće mnoge potencijale i pretenduje da iskoristi brojne resurse u interesu dobre prezentacije Herceg Novog i Crne Gore.
Takođe, potvrdio je da nedostatak prostorno-planske dokumentacije predstavlja ozbiljan problem, ali i da je dogovoreno da taj problem Vlada i Opština zajedno savladaju.
– Dogovorili smo vrlo ambiciozan okvir u kojem možemo savladati taj izazov. Govorili smo i kako možemo premostiti ovo vrijeme do donošenja PUP-a Herceg-Novog, da se ne predamo sasvim tim nedostacima već da ih savladavamo kroz postojeću dokumentaciju, otvarajući prostor za moguću dinamiku realizacije razvojnih projekata – rekao je premijer.
On je istakao da su tokom današnjeg sastanka čuli nekoliko veoma zanimljivih razvojnih ideja u kojima su realno sagledane mogućnosti i prioriteti za razvoj Herceg-Novog, koji “predstavljaju inspirativnu bazu za objedinjavanje ljudskih resursa u Vladi i Opštini”. Među njima je “Porto Bono”, projekti kojima se valorizuju potencijali Orjena i zaleđa, kao i infrastrukturni projekti kojima bi se bolje povezalo poluostrvo Luštica sa ostatkom teritorije opštine.
Đukanović sa saradnicima u HN
Kako je rekao premijer, ovim sastankom počinje praksa koja će obilježiti završnicu mandata Vlade, a to je intenzivnije prisustvo i razgovori sa opštinskim rukovodstvima o pitanjima koja se tiču preuzetih obaveza i razvoja. Najavio je sastanak uz Budvi kasnije danas, a naradnih dana i u drugim crnogorskim opštinama.
Sastanku su prisustvovali i potpredsjednici Vlade Crne Gore Duško Marković i Petar Ivanović, ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, ministar kulture Pavle Goranović, ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović, potpredsjednik Opštine Herceg Novi Dragan Janković, Glavni administrator Dobrila Šakotić, savjetnik predsjednice za investicioni razvoj Dušan Radović, savjetnica predsjednice za turizam i kulturu Nataša Martić i iz Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, Nikša Grgurević i Saša Vujović.
Dosta posla za komunalce i vatrogasce u Tivtu - foto Služba zaštite Tivat
1 od 6
Poplavljena magistrala na Lovanji
poplava na aerodromu
poplava na aerodromu
poplavljena magistrala kod Ine
poplavljena magistrala kod Ine
poplavljena magistrala kod Ine
Obilne padavine sinoć su pričinile dosta problema na području opštine Tivat, pa su ekipe Službe zaštite i spašavanja i Komunalnog preduzeća cijelu noć bile na terenu.
Prema riječ načelnika Službe zaštite, Zorana Barbića, voda je prodrla u dio tehničkih prostorija Aerodroma Tivat, pa su vatrogasci intervenisali i vrećama sa pijeskom branili ovaj objekat.
Intervenisano je i na Jadranskoj magistrali u usjeku kod benzinske pumpe “Ina”, gdje su bujice na kolovoz nanijele veliku količinu šuta i pijeska, kao i u mjestu Lovanja gdje je magistrala bila poplavljena, pa su vatrogasci iz vode izvukli jedno vozilo. Cijelu noć dežuralo je sedam vatrogasaca, a ujutro kada se stanje normalizovalo, oni su bili angažovani na ispumpavanju vode iz podrumskih prostorija nekoliko poplavljenih privrednih objekata.
Danas ekipe komunalaca na više mjesta u gradu su uklanjale posljedice nevremena, čisteći puteve od nanosa zemlje i blata, uklanjajući polomljeno granje i čisteći zapušene rešetke odvodnih kanala.
Infrastruktura vrijedna oko 90 miliona eura biće izgrađena u kompleksu Luštica Bay, čime se ovaj projekat svrstava u jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori.
Novi turističko naselje Luštica Bay, na tivatskom dijelu poluostrva Luštica u koji će biti uloženo 1.1 milijarda eura, najveća je investicija i jedini „greenfield“ projekat u Crnoj Gori.
“Luštica Bay je veliki projekat i kada je u pitanju infrastruktura, zato što razvijamo novu turističku zajednicu na lokaciji koja ne posjeduje ni elementarnu infrastrukturu. Planiramo izgradnju 30 kilometara saobraćajnica, 43 trafostanice, četiri rezervoara za vodu, te postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje će potom biti upotrijebljene za navodnjavanje. Ukupna vrijednost ovih radova je oko 90 miliona eura”, saopštio je direktor planiranja i izgradnje u Luštica Bay, Robert Peri /Robert Perry/.
U naselju će biti izgrađen veliki rezervoar kao glavni prijemnik voda za Luštica Bay koji će biti povezan sa četiri manja distribuciona rezervoara za pojedine zone. Snabdijevanje električnom energijom biće obezbijeđeno kroz sistem trafostanica od 10/0,4 kilovolt-ampera (kVA) i velikom trafostanicom 35/10 kVA. Za sada Luštica Bay raspolaže postrojenjem za preradu otpadnih voda manjeg kapaciteta za opsluživanje dvije grupe zgrada koje su završene u aprilu prošle godine
Već je izgrađeno 4,8 km otvorenih saobraćajnih koridora,od čega jedan dio sa završnim slojem i instalacijama (kablovima, cijevima, kanalima za kišnicu, kanalizacionim kolektorima i telekomunikacijama).
Luštica Bay
Jedna trafostanica10/0,4 (kVA) je već u pogonu sa privremenim priključenjem na elektromrežu Opštine Tivat u Pržnu.
U procesu izrade glavnog dizajna su četiri nove trafo stanice, uključujući glavni rezervoar za vodu sa 2000 m3 kapaciteta. U fazi projektovanja je i koncept kolektora otpadnih voda koji uključuje i postrojenje za prečišćavanje, a koji treba da opslužuje objekte izgrađene u prvoj fazi razvoja Luštica Bay.
„Postrojenja za preradu otpadnih voda biće izgrađena za prostor detaljnog urbanističkog plana (DUP) Donji Radovići zapad i DUP Donji Radovići centar. Jedno postrojenje će biti građeno u fazama, prateći razoj naselja do punog kapaciteta. Pitanje vodosnabdijevanja je ključno zbog zahtjeva za navodnjavanjem golf terena. Kapacitet raspoložive vode za preradu iz projekta Luštica Bay trenutno neće biti dovoljan za navodnjavanje golf terena i na tome kompanija intenzivno radi“, saopštila je menadžerka dizajna i planiranja u Luštica Development Spomenka Šotra.
Buduće naselje planirano je da ponudi sedam hotela, dvije marine, prvi golf teren, rezidencijalne objekte, gradsko jezgro sa neophodnim sadržajima poput škola, medicinske ustanove, policijske i vatrogasne stanice, te poljoprivredna dobra.
Luštica Bay je istovremeno i jedan od najvećih “eco-friendly” projekata u Crnoj Gori.
„Projekat odlikuje minimalna izgrađenost i maksimalna posvećenost prirodi. Više od 90 odsto teritorije od gotovo sedam miliona metara kvadratnih činiće netaknuta priroda, golf i drugi sportski tereni i staze, i obradivo zemljište. Primjenjujemo princip pažljivog planiranja i upotrebe lokalnih materijala. Sa ciljem da se dostignu najviši standardi a jedinstvene karakteristike prostora da budu udobne za opuštanje i razonodu, objavili smo pozivni konkurs za Idejno rješenje Marine sa šetalištem i kontaktnim zonama u liniji pored vode. Mjesto ima velike potencijale da postane najatraktivniji prostor sa novim objektima potrebnim za naselje Luštica Bay, ali i široj zajednici,” dodao je Peri.
Kompanija Adriatic Marinas donirala je ornitološkom rezervatu Solila optičku infrastrukturu, kao, prvenstveno, zaštićenom parku prirode, uz pomoć kojih će svi zainteresovani posjetioci od ove sezone moći da uživaju u posmatranju ptica.
Donacija podrazumijeva optičku opremu: durbin, stalak i dvogled, u vrijednosti od 1.500 eura, sa kojom se može i turistički valorizovati ovaj tivatski prirodni rezervat sa biljnim i životinjskim vrstama, prevashodno ornito-faune.
Sa novom infrastrukturom, turisti će biti u mogućnosti da posmatraju ptice na Solilima – sa Preduzećem za upravljanje Morskim dobrom, Turističkom organizacijom Tivat i Opštinom Tivat zajednički radimo na projektu Solila, koji podrazumijeva kreiranje ove lokacije kao ornitološkog centra i turističke destinacije, istakla je Marija Stanišić iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore.
Solila
Klijentela marine za superjahte i nautičkog naselja Porto Montenegro žele da osim sadržaja našeg turističkog proizvoda istražuju i Boku Kotorsku – ornitološki rezervat Solila sa svojim istorijsko-kulturnim nasljeđem, zasigurno, ima kapacitete da bude zanimljiva lokacija za njihov boravak u prirodi, istakala je PR koordinatorka Porto Montenegra Kristina Škanata.
Solila
Na Solilima je do sada registrovano 111 vrsta. No, spisak nije ni približno konačan, jer se svake godine na njima registruje po nekoliko novih za to stanište. Obzirom da je u Evropi do sada registrovano 526 ptičjih vrsta, broj prisutnih ptica na ovoj laguni čini više od 20% ukupnog broja vrsta evropske ornitofaune, što nije zanemarljivo. Posebno se ističe značaj najmanje 11 vrsta iz Aneksa i Ptičje direktive EU, te nekoliko globalno ugroženih ptičjih vrsta kakav je na primjer fendak, Phalacrocorax pygmeus.
Svi akteri, institucije i organizacije koje su direktno ili indirektno uključene u promišljanje problema očuvanja ulcinjske Solane slažu se u jednom – bez proizvodnje soli nema ni ekosistema kakvog poznajemo od kada je močvarni predio pretvoren u “slanu oranicu”.
Taj zajednički imenitelj ukazuje na svu kompleksnost stanja područja Solane koja se prostire na skoro 15 miliona kvadratnih metara površine: rješenje je jednostavno, ali teško ostvarivo budući da je firma u bankrotu, dugovi narasli kao planina, a što duže traje zastoj proizvodnje, to će više biti potrebno ulaganja da se oživi to jedinstveno područje od značaja za živi svijet.
Stanje na terenu
Nakon posljednje berbe soli 2013. godine i zastoja proizvodnje koji je uslijedio, prošle godine u avgustu brigu o održavanju Solane preuzelo je Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore na osnovu ugovora o zakupu sa AD Solana “Bajo Sekulić” u stečaju.
Donijet je program rada, definisane ključne oblasti čiju realizaciju nadgleda i Savjetodavno tijelo za Solanu sastavljeno od predstavnika državnih institucija i nevladinog sektora. Stalni članovi Savjetodavnog tijela su predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, JP Nacionalni parkovi, Agencije za zaštitu životne sredine, opštine Ulcinj, TO Ulcinj, nevladine organizacije Centar za zaštitu ptica i Zeleni korak. U Nacionalnim parkovima ističu da je za unapređenje biodiverziteta Solane neophodan multidisciplinaran pristup zaštiti, valorizaciji i promociji prirodnih resursa.
“To, istovremeno, zahtijeva i koordinisan i kontinuiran rad svih ključnih institucija i organizacija koje se bave zaštitom prirode, čvrstu saradnju sa lokalnom upravom, turističkom organizacijom i lokalnim zajednicama, ali i značajna finansijska sredstva i ekspertsku podrška u pojedinim oblastima. O tome govori i iskustvo Krajinskog parka Sečoveljske solane koje smo skoro čuli na okruglom stolu organizovanom 25. maja u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma. Kako su naveli, bilo je potrebno 15 godina konstantnih ulaganja u infrastrukturu kako vodnog režima, tako i turističku, zatim ulaganja u zaštitu prirodnih i kulturnih vrijednosti uz kvalitetan marketing i promociju da bi danas ta solana bila profitabilna”, kažu u Nacionalnim parkovima.
Ističu da je proizvodnja soli jedna od posebnih aktivnosti usvojenog Programa rada za ulcinjsku solanu i u neposrednoj je vezi sa održivim korišćenjem i očuvanjem prirodnih resursa.
“Zbog toga je u planu analiza mogućnosti obnavljanja proizvodnje soli što uključuje izradu studije o mogućnosti proizvodnje kao i izradu biznis plana. Neophodno je sagledati mogućnosti proizvodnje soli kako sa ekonomskog tako i sa ekološkog aspekta”, saopšteno je Pobjedi iz JP Nacionalni parkovi.
Neutemeljene glasine
Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica, nevladine organizacije koja je i članica Savjetodavnog tijela za Solanu, navode da već više od decenije zagovaraju zaštitu ovog područja, a od momenta prestanka proizvodnje soli i ponovno aktiviranje nekadašnjeg giganta.
“Rad CZIP-a na Solani u proteklih 15 godina, naša vizija tog prostora i posvećenost u angažovanju međunarodne zajednice, koja je i natjerala resorno ministarstvo da počne raditi svoj posao, govori u prilog činjenici da na Solani nema ptica bez soli i ljudi”, kazala je Jovana Janjušević iz CZIP-a.
Ona ističe da ulcinjska solana i buduća proizvodnja soli zahtijeva međusektorsku saradnju koja već duže izostaje.
“Svi akteri uključeni u proces zaštite Solane i ponovnog pokretanja soli bave se izuzetno iscrpljujućim sportom beskonačnog trčanja sa preprekama. Najčešće korišćen argument nadležnih, da se ne uhvate u koštac sa ključnim problemom Solane, jeste neodrživost proizvodnje soli usljed velike konkurencije na globalnom tržištu. Najbolji način za rješavanje problema pokretanja soli je upravo zaustavljanje neutemeljenih glasina o neodrživosti same proizvodnje. Takođe, potrebno je pravno regulisati promašenu privatizaciju i osuditi odgovorne za sistematsko uništavanje Solane”, kaže Janjušević.
Ona je naglasila da bi tek rješavanjem pitanja vlasništva, ispitivanjem odgovornosti svih učesnika u procesu privatizacije, pokretanjem proizvodnje soli, ulcinjska Solana povratila staru slavu, uposlila lokalno stanovništvo i vratila osjećajponosa Crnoj Gori.
“Proizvodnja soli jeste stvar javnog interesa, koji se bez zadrške daje i za veće ekonomski neisplative projekte, pa ne vidimo opravdanje zašto takav status ne bi imala i revitalizacija Solane”, smatra Janjušević.
Stečaj je realnost
Kako je Pobjedi saopštio Ognjen Jovović, stečajni upravnik firme AD Solana “Bajo Sekulić”, uvijek se proizvodnja soli može pokrenuti, ali kako vrijeme prolazi potrebno je više angažovanja jer priroda čini svoje. Jovović smatra da je ugovor o zakupu sa Nacionalnim parkovima dobro rješenje.
“Stvar je preuzela ozbiljna državna institucija koja ima iskustva. Istovremeno, taj ugovor produžava šanse za iznalaženje dugoročnog rješenja”, smatra Jovović.
Prema njegovim riječima, koje god rješenje u budućnosti da se definiše, jedna se stvar ne može prenebreći – stečaj i obaveze koje proističu iz njega, a temelje se na zakonu.
“Stečaj nije smetnja za razvojne projekte koji se baziraju na resursima Solane. Sa druge strane, Solana je otvorena za parnerski odnos i da resurse stavi na raspolaganje za projekte koji su u funkciji očuvanja, razvoja i unapređenja ovog područja i ukupnog ekosistema”, kazao je on.
Jovović navodi da je za rješenje problema Solane potrebno agažovanje različitih faktora, ali i uvažavanje činjenice da stečajni postupak nosi svoja pravila, da se temelji na zakonu i da ga nije moguće preskočiti, niti stavljati dodatni terete.
Produženje zakupa
Zakupac područja Solane, JP Nacionalni parkovi kažu da imaju izražen profesionalan motiv da upravljaju i nakon 28. avgusta, odnosno da produže ugovor o zakupu imovine “kao privremeni ili stalni upravljač i zaštitar prirodnog dobra ulcinjske solane”.
“Način upravljanja Solanom identičan je načinu upravljanja zaštićenim prirodnim područjima, u ovom slučaju nacionalnim parkovima, u svim oblastima stručne i fizičke zaštite. Nakon potpisivanja ugovora, JP NPCG je preduzelo mjere i radnje u skladu sa finansijskim mogućnostima, s ciljem unapređenja zaštite biodiverziteta – kontrola kvaliteta vode Port Milene i betonskog kanala Đerane, održavanje prostora Solane, upravljanje vodenim tokovima Solane, efikasna saradnja sa državnim institucijama u cilju sprečavanja i procesuiranja protivpravnih radnji, evidentiranje flore i vegetacije, stanje ihtiofaune u kanalima Solane, monitoring kolonijalnih vrsta ptica (gnjezdarica), monitoring karakterističnih vrsta ptica, utvrđivanje prisustva vidre – Lutra lutra. Inicirana je i zakonska zaštita stare upravne zgrade Solane “Bajo Sekulić” kao materijalnog kulturnog dobra i ribarenje kalimerama na Port Mileni kao nematerijalnog kulturnog dobra, koji su i prihvaćeni od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kažu u Nacionalnim parkovima.
Solana kao prekretnica
Za Dijanu Vučinić, komesarku Crnogorskog paviljona na 15. Bijenalu arhitekture u Veneciji, nema dileme da je predstavljanje rješenja sa različitim viđenjem budućnosti ulcinjske Solane doprinos dijalogu i prevazilaženju konflikta koji sobom nosi neminovni jaz između ekonomske održivosti postojećih kapaciteta za proizvodnju soli i, nesporno, ambijentalne i ornitološke važ- nosti ovog područja.
“Stava sam da za one koji su zaista otvoreni za konstruktivni dijalog naš projekat daje značajan doprinos. Činjenica je da smo projekat otvorili za sve aktere, za sve zainteresovane, sa iskrenom namjerom da sve prijedloge i mišljenja uzmemo u obzir”, kazala je Vučinić u razgovoru za Pobjedu.
Ulcinj solana
Prema njenim riječima, o tome govori i simpozijum “Reporting from Montenegro”, koji je održan u Veneciji, na kojem su bili prisutni ne samo autori i kustosi, već i stručnjaci iz oblasti pejzažne arhitekture i zaštite prirode, stručnjaci za postindustrijsko nasljeđe, eksperti za analizu i rješavanje konflikta, predstavnici NVO sektora koji se bavi zaštitom ptica iz Crne Gore i Evrope i mi iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.
XII međunarodni kulturno-gastronomski festival „Žućenica fest“ održaće se u subotu 18.juna, na Trgu od kulture u Tivtu, sa početkom u 19 sati.
Na dvadesetak štandova posjetioci će moći da probaju više od stotinu maštovitih jela na bazi autohtone primorske divlje jestive trave – žućenice, a kako je najavljeno, među kuvarima će biti i delegacije nekih od političkih partija Tivta, kao i ekipa kompanije “Luštica Development”, dok se iz inostranstva očekuje dolazak ekipa iz Mađarske i Hrvatske.
U zabavnom programu učestvuju Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, VIS „Exodusi“, KUD „Boka“, plesne grupe Bellisima i Enigma i vokalni solisti Muzičke škole.
Organizatori festivala su Organizacija žena i Radio Tivat.
Za prijavu učešća,obezbjeđenje izlagačkog prostora i informacije o Festivalu možete se obratiti Blaženki Vučurović, tel. 069-088-099 i Mašu Čekiću, tel.069-045-137.
Svaki korisnik javnog kupališta dužan je da oslobodi jednu polovinu plaže od plažnog mobilijara i taj prostor mora jasno i vidljivo biti označen, saopšteno je iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom JPMD.
Predstavnici Morskog dobra su kazali da korisnici kupališta moraju osloboditi polovinu plaže shodno članu Pravilnika o uslovima koje moraju ispunjavati uređena i izgrađena kupališta kako bi se spriječila prenatrpanost plažnim mobilijarom.
“Kada su u pitanju hotelska kupališta, takođe shodno Pravilniku, ova odredba se ne primjenjuje, odnosno korisnici hotelskih kupališta mogu na cijelom ustupljenom zahvatu postaviti plažni mobilijar”, rekli su iz Morskog dobra za agenciju MINA-business.
Oni su podsjetili da turisti i građani mogu prijaviti uočene nepravilnosti pozivom na broj 1300 – Montenegro Customer Call Center.
“Kol centar eventualne prijave prosljeđuje nadležnim institucijama, koje su povratnu informaciju dužne da dostave u roku od 24 sata”, naveli su iz Morskog dobra.
Oni su podsjetili da su se turisti prethodnih sezona najviše žalili na nečistoću u zaleđu kupališta i nepoštovanje člana iz Pravilnika o uslovima, u slučajevima gdje određeni zakupci nijesu poštovali oslobađanje jednog dijela kupališta od plažnog mobilijara.
“Građani su se žalili i na naplatu plažnog mobilijara, odnosno na visoke cijene njihovog izdavanja, neosnovanu naplatu parkinga u zaleđu kupališta i prisustvo skutera i blizina kojom se isti kreću, ugrožavajući kupače i ostale prisutne na kupalištu”, zaključili su iz Morskog dobra.
