Infrastruktura vrijedna oko 90 miliona eura biće izgrađena u kompleksu Luštica Bay, čime se ovaj projekat svrstava u jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori.
Novi turističko naselje Luštica Bay, na tivatskom dijelu poluostrva Luštica u koji će biti uloženo 1.1 milijarda eura, najveća je investicija i jedini „greenfield“ projekat u Crnoj Gori.
“Luštica Bay je veliki projekat i kada je u pitanju infrastruktura, zato što razvijamo novu turističku zajednicu na lokaciji koja ne posjeduje ni elementarnu infrastrukturu. Planiramo izgradnju 30 kilometara saobraćajnica, 43 trafostanice, četiri rezervoara za vodu, te postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje će potom biti upotrijebljene za navodnjavanje. Ukupna vrijednost ovih radova je oko 90 miliona eura”, saopštio je direktor planiranja i izgradnje u Luštica Bay, Robert Peri /Robert Perry/.
U naselju će biti izgrađen veliki rezervoar kao glavni prijemnik voda za Luštica Bay koji će biti povezan sa četiri manja distribuciona rezervoara za pojedine zone. Snabdijevanje električnom energijom biće obezbijeđeno kroz sistem trafostanica od 10/0,4 kilovolt-ampera (kVA) i velikom trafostanicom 35/10 kVA. Za sada Luštica Bay raspolaže postrojenjem za preradu otpadnih voda manjeg kapaciteta za opsluživanje dvije grupe zgrada koje su završene u aprilu prošle godine
Već je izgrađeno 4,8 km otvorenih saobraćajnih koridora,od čega jedan dio sa završnim slojem i instalacijama (kablovima, cijevima, kanalima za kišnicu, kanalizacionim kolektorima i telekomunikacijama).
Luštica Bay
Jedna trafostanica10/0,4 (kVA) je već u pogonu sa privremenim priključenjem na elektromrežu Opštine Tivat u Pržnu.
U procesu izrade glavnog dizajna su četiri nove trafo stanice, uključujući glavni rezervoar za vodu sa 2000 m3 kapaciteta. U fazi projektovanja je i koncept kolektora otpadnih voda koji uključuje i postrojenje za prečišćavanje, a koji treba da opslužuje objekte izgrađene u prvoj fazi razvoja Luštica Bay.
„Postrojenja za preradu otpadnih voda biće izgrađena za prostor detaljnog urbanističkog plana (DUP) Donji Radovići zapad i DUP Donji Radovići centar. Jedno postrojenje će biti građeno u fazama, prateći razoj naselja do punog kapaciteta. Pitanje vodosnabdijevanja je ključno zbog zahtjeva za navodnjavanjem golf terena. Kapacitet raspoložive vode za preradu iz projekta Luštica Bay trenutno neće biti dovoljan za navodnjavanje golf terena i na tome kompanija intenzivno radi“, saopštila je menadžerka dizajna i planiranja u Luštica Development Spomenka Šotra.
Buduće naselje planirano je da ponudi sedam hotela, dvije marine, prvi golf teren, rezidencijalne objekte, gradsko jezgro sa neophodnim sadržajima poput škola, medicinske ustanove, policijske i vatrogasne stanice, te poljoprivredna dobra.
Luštica Bay je istovremeno i jedan od najvećih “eco-friendly” projekata u Crnoj Gori.
„Projekat odlikuje minimalna izgrađenost i maksimalna posvećenost prirodi. Više od 90 odsto teritorije od gotovo sedam miliona metara kvadratnih činiće netaknuta priroda, golf i drugi sportski tereni i staze, i obradivo zemljište. Primjenjujemo princip pažljivog planiranja i upotrebe lokalnih materijala. Sa ciljem da se dostignu najviši standardi a jedinstvene karakteristike prostora da budu udobne za opuštanje i razonodu, objavili smo pozivni konkurs za Idejno rješenje Marine sa šetalištem i kontaktnim zonama u liniji pored vode. Mjesto ima velike potencijale da postane najatraktivniji prostor sa novim objektima potrebnim za naselje Luštica Bay, ali i široj zajednici,” dodao je Peri.
Kompanija Adriatic Marinas donirala je ornitološkom rezervatu Solila optičku infrastrukturu, kao, prvenstveno, zaštićenom parku prirode, uz pomoć kojih će svi zainteresovani posjetioci od ove sezone moći da uživaju u posmatranju ptica.
Donacija podrazumijeva optičku opremu: durbin, stalak i dvogled, u vrijednosti od 1.500 eura, sa kojom se može i turistički valorizovati ovaj tivatski prirodni rezervat sa biljnim i životinjskim vrstama, prevashodno ornito-faune.
Sa novom infrastrukturom, turisti će biti u mogućnosti da posmatraju ptice na Solilima – sa Preduzećem za upravljanje Morskim dobrom, Turističkom organizacijom Tivat i Opštinom Tivat zajednički radimo na projektu Solila, koji podrazumijeva kreiranje ove lokacije kao ornitološkog centra i turističke destinacije, istakla je Marija Stanišić iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore.
Solila
Klijentela marine za superjahte i nautičkog naselja Porto Montenegro žele da osim sadržaja našeg turističkog proizvoda istražuju i Boku Kotorsku – ornitološki rezervat Solila sa svojim istorijsko-kulturnim nasljeđem, zasigurno, ima kapacitete da bude zanimljiva lokacija za njihov boravak u prirodi, istakala je PR koordinatorka Porto Montenegra Kristina Škanata.
Solila
Na Solilima je do sada registrovano 111 vrsta. No, spisak nije ni približno konačan, jer se svake godine na njima registruje po nekoliko novih za to stanište. Obzirom da je u Evropi do sada registrovano 526 ptičjih vrsta, broj prisutnih ptica na ovoj laguni čini više od 20% ukupnog broja vrsta evropske ornitofaune, što nije zanemarljivo. Posebno se ističe značaj najmanje 11 vrsta iz Aneksa i Ptičje direktive EU, te nekoliko globalno ugroženih ptičjih vrsta kakav je na primjer fendak, Phalacrocorax pygmeus.
Svi akteri, institucije i organizacije koje su direktno ili indirektno uključene u promišljanje problema očuvanja ulcinjske Solane slažu se u jednom – bez proizvodnje soli nema ni ekosistema kakvog poznajemo od kada je močvarni predio pretvoren u “slanu oranicu”.
Taj zajednički imenitelj ukazuje na svu kompleksnost stanja područja Solane koja se prostire na skoro 15 miliona kvadratnih metara površine: rješenje je jednostavno, ali teško ostvarivo budući da je firma u bankrotu, dugovi narasli kao planina, a što duže traje zastoj proizvodnje, to će više biti potrebno ulaganja da se oživi to jedinstveno područje od značaja za živi svijet.
Stanje na terenu
Nakon posljednje berbe soli 2013. godine i zastoja proizvodnje koji je uslijedio, prošle godine u avgustu brigu o održavanju Solane preuzelo je Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore na osnovu ugovora o zakupu sa AD Solana “Bajo Sekulić” u stečaju.
Donijet je program rada, definisane ključne oblasti čiju realizaciju nadgleda i Savjetodavno tijelo za Solanu sastavljeno od predstavnika državnih institucija i nevladinog sektora. Stalni članovi Savjetodavnog tijela su predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, JP Nacionalni parkovi, Agencije za zaštitu životne sredine, opštine Ulcinj, TO Ulcinj, nevladine organizacije Centar za zaštitu ptica i Zeleni korak. U Nacionalnim parkovima ističu da je za unapređenje biodiverziteta Solane neophodan multidisciplinaran pristup zaštiti, valorizaciji i promociji prirodnih resursa.
“To, istovremeno, zahtijeva i koordinisan i kontinuiran rad svih ključnih institucija i organizacija koje se bave zaštitom prirode, čvrstu saradnju sa lokalnom upravom, turističkom organizacijom i lokalnim zajednicama, ali i značajna finansijska sredstva i ekspertsku podrška u pojedinim oblastima. O tome govori i iskustvo Krajinskog parka Sečoveljske solane koje smo skoro čuli na okruglom stolu organizovanom 25. maja u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma. Kako su naveli, bilo je potrebno 15 godina konstantnih ulaganja u infrastrukturu kako vodnog režima, tako i turističku, zatim ulaganja u zaštitu prirodnih i kulturnih vrijednosti uz kvalitetan marketing i promociju da bi danas ta solana bila profitabilna”, kažu u Nacionalnim parkovima.
Ističu da je proizvodnja soli jedna od posebnih aktivnosti usvojenog Programa rada za ulcinjsku solanu i u neposrednoj je vezi sa održivim korišćenjem i očuvanjem prirodnih resursa.
“Zbog toga je u planu analiza mogućnosti obnavljanja proizvodnje soli što uključuje izradu studije o mogućnosti proizvodnje kao i izradu biznis plana. Neophodno je sagledati mogućnosti proizvodnje soli kako sa ekonomskog tako i sa ekološkog aspekta”, saopšteno je Pobjedi iz JP Nacionalni parkovi.
Neutemeljene glasine
Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica, nevladine organizacije koja je i članica Savjetodavnog tijela za Solanu, navode da već više od decenije zagovaraju zaštitu ovog područja, a od momenta prestanka proizvodnje soli i ponovno aktiviranje nekadašnjeg giganta.
“Rad CZIP-a na Solani u proteklih 15 godina, naša vizija tog prostora i posvećenost u angažovanju međunarodne zajednice, koja je i natjerala resorno ministarstvo da počne raditi svoj posao, govori u prilog činjenici da na Solani nema ptica bez soli i ljudi”, kazala je Jovana Janjušević iz CZIP-a.
Ona ističe da ulcinjska solana i buduća proizvodnja soli zahtijeva međusektorsku saradnju koja već duže izostaje.
“Svi akteri uključeni u proces zaštite Solane i ponovnog pokretanja soli bave se izuzetno iscrpljujućim sportom beskonačnog trčanja sa preprekama. Najčešće korišćen argument nadležnih, da se ne uhvate u koštac sa ključnim problemom Solane, jeste neodrživost proizvodnje soli usljed velike konkurencije na globalnom tržištu. Najbolji način za rješavanje problema pokretanja soli je upravo zaustavljanje neutemeljenih glasina o neodrživosti same proizvodnje. Takođe, potrebno je pravno regulisati promašenu privatizaciju i osuditi odgovorne za sistematsko uništavanje Solane”, kaže Janjušević.
Ona je naglasila da bi tek rješavanjem pitanja vlasništva, ispitivanjem odgovornosti svih učesnika u procesu privatizacije, pokretanjem proizvodnje soli, ulcinjska Solana povratila staru slavu, uposlila lokalno stanovništvo i vratila osjećajponosa Crnoj Gori.
“Proizvodnja soli jeste stvar javnog interesa, koji se bez zadrške daje i za veće ekonomski neisplative projekte, pa ne vidimo opravdanje zašto takav status ne bi imala i revitalizacija Solane”, smatra Janjušević.
Stečaj je realnost
Kako je Pobjedi saopštio Ognjen Jovović, stečajni upravnik firme AD Solana “Bajo Sekulić”, uvijek se proizvodnja soli može pokrenuti, ali kako vrijeme prolazi potrebno je više angažovanja jer priroda čini svoje. Jovović smatra da je ugovor o zakupu sa Nacionalnim parkovima dobro rješenje.
“Stvar je preuzela ozbiljna državna institucija koja ima iskustva. Istovremeno, taj ugovor produžava šanse za iznalaženje dugoročnog rješenja”, smatra Jovović.
Prema njegovim riječima, koje god rješenje u budućnosti da se definiše, jedna se stvar ne može prenebreći – stečaj i obaveze koje proističu iz njega, a temelje se na zakonu.
“Stečaj nije smetnja za razvojne projekte koji se baziraju na resursima Solane. Sa druge strane, Solana je otvorena za parnerski odnos i da resurse stavi na raspolaganje za projekte koji su u funkciji očuvanja, razvoja i unapređenja ovog područja i ukupnog ekosistema”, kazao je on.
Jovović navodi da je za rješenje problema Solane potrebno agažovanje različitih faktora, ali i uvažavanje činjenice da stečajni postupak nosi svoja pravila, da se temelji na zakonu i da ga nije moguće preskočiti, niti stavljati dodatni terete.
Produženje zakupa
Zakupac područja Solane, JP Nacionalni parkovi kažu da imaju izražen profesionalan motiv da upravljaju i nakon 28. avgusta, odnosno da produže ugovor o zakupu imovine “kao privremeni ili stalni upravljač i zaštitar prirodnog dobra ulcinjske solane”.
“Način upravljanja Solanom identičan je načinu upravljanja zaštićenim prirodnim područjima, u ovom slučaju nacionalnim parkovima, u svim oblastima stručne i fizičke zaštite. Nakon potpisivanja ugovora, JP NPCG je preduzelo mjere i radnje u skladu sa finansijskim mogućnostima, s ciljem unapređenja zaštite biodiverziteta – kontrola kvaliteta vode Port Milene i betonskog kanala Đerane, održavanje prostora Solane, upravljanje vodenim tokovima Solane, efikasna saradnja sa državnim institucijama u cilju sprečavanja i procesuiranja protivpravnih radnji, evidentiranje flore i vegetacije, stanje ihtiofaune u kanalima Solane, monitoring kolonijalnih vrsta ptica (gnjezdarica), monitoring karakterističnih vrsta ptica, utvrđivanje prisustva vidre – Lutra lutra. Inicirana je i zakonska zaštita stare upravne zgrade Solane “Bajo Sekulić” kao materijalnog kulturnog dobra i ribarenje kalimerama na Port Mileni kao nematerijalnog kulturnog dobra, koji su i prihvaćeni od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kažu u Nacionalnim parkovima.
Solana kao prekretnica
Za Dijanu Vučinić, komesarku Crnogorskog paviljona na 15. Bijenalu arhitekture u Veneciji, nema dileme da je predstavljanje rješenja sa različitim viđenjem budućnosti ulcinjske Solane doprinos dijalogu i prevazilaženju konflikta koji sobom nosi neminovni jaz između ekonomske održivosti postojećih kapaciteta za proizvodnju soli i, nesporno, ambijentalne i ornitološke važ- nosti ovog područja.
“Stava sam da za one koji su zaista otvoreni za konstruktivni dijalog naš projekat daje značajan doprinos. Činjenica je da smo projekat otvorili za sve aktere, za sve zainteresovane, sa iskrenom namjerom da sve prijedloge i mišljenja uzmemo u obzir”, kazala je Vučinić u razgovoru za Pobjedu.
Ulcinj solana
Prema njenim riječima, o tome govori i simpozijum “Reporting from Montenegro”, koji je održan u Veneciji, na kojem su bili prisutni ne samo autori i kustosi, već i stručnjaci iz oblasti pejzažne arhitekture i zaštite prirode, stručnjaci za postindustrijsko nasljeđe, eksperti za analizu i rješavanje konflikta, predstavnici NVO sektora koji se bavi zaštitom ptica iz Crne Gore i Evrope i mi iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.
XII međunarodni kulturno-gastronomski festival „Žućenica fest“ održaće se u subotu 18.juna, na Trgu od kulture u Tivtu, sa početkom u 19 sati.
Na dvadesetak štandova posjetioci će moći da probaju više od stotinu maštovitih jela na bazi autohtone primorske divlje jestive trave – žućenice, a kako je najavljeno, među kuvarima će biti i delegacije nekih od političkih partija Tivta, kao i ekipa kompanije “Luštica Development”, dok se iz inostranstva očekuje dolazak ekipa iz Mađarske i Hrvatske.
U zabavnom programu učestvuju Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, VIS „Exodusi“, KUD „Boka“, plesne grupe Bellisima i Enigma i vokalni solisti Muzičke škole.
Organizatori festivala su Organizacija žena i Radio Tivat.
Za prijavu učešća,obezbjeđenje izlagačkog prostora i informacije o Festivalu možete se obratiti Blaženki Vučurović, tel. 069-088-099 i Mašu Čekiću, tel.069-045-137.
Svaki korisnik javnog kupališta dužan je da oslobodi jednu polovinu plaže od plažnog mobilijara i taj prostor mora jasno i vidljivo biti označen, saopšteno je iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom JPMD.
Predstavnici Morskog dobra su kazali da korisnici kupališta moraju osloboditi polovinu plaže shodno članu Pravilnika o uslovima koje moraju ispunjavati uređena i izgrađena kupališta kako bi se spriječila prenatrpanost plažnim mobilijarom.
“Kada su u pitanju hotelska kupališta, takođe shodno Pravilniku, ova odredba se ne primjenjuje, odnosno korisnici hotelskih kupališta mogu na cijelom ustupljenom zahvatu postaviti plažni mobilijar”, rekli su iz Morskog dobra za agenciju MINA-business.
Oni su podsjetili da turisti i građani mogu prijaviti uočene nepravilnosti pozivom na broj 1300 – Montenegro Customer Call Center.
“Kol centar eventualne prijave prosljeđuje nadležnim institucijama, koje su povratnu informaciju dužne da dostave u roku od 24 sata”, naveli su iz Morskog dobra.
Oni su podsjetili da su se turisti prethodnih sezona najviše žalili na nečistoću u zaleđu kupališta i nepoštovanje člana iz Pravilnika o uslovima, u slučajevima gdje određeni zakupci nijesu poštovali oslobađanje jednog dijela kupališta od plažnog mobilijara.
“Građani su se žalili i na naplatu plažnog mobilijara, odnosno na visoke cijene njihovog izdavanja, neosnovanu naplatu parkinga u zaleđu kupališta i prisustvo skutera i blizina kojom se isti kreću, ugrožavajući kupače i ostale prisutne na kupalištu”, zaključili su iz Morskog dobra.
Nakon sedam jedrenja u dva dana, danas je završena Lapadska regata u Dubrovniku. Jedrilicar JK “Delfin” Ilija Markovic, osvojio je srebro u klasi Laser 4.7.
U istoj klasi Igor Nikolić je bio četvrti. Inače, ovo je njegova prva regata van Boke u klasi Laser 4.7.
Opština Tivat nastojaće da u svojim rukama zadrži upravljanje nad dva kapitalna ovdašnja pomorska resursa – gradskom rivom i pristaništem Pine, odnosno gradskom lučicom Kalimanj – najavio je menadžer tivatske Opštine Zoran Petranović.
Marina Kalimanj koja je u aktuelnmom obliku izgrađena osamdesetih godina prošlog vijeka, ima oko 340 vezova za male čamce i brodiće mještana, a svojevremeno je napravljena samodoprinosom građana Tivta. Vlada Crne Gore međutim, uvrstila je tu komunalnu marinu u tzv. luke od lokalnog značaja, čime je JP „Morsko dobro“ (JPMD) dobilo obavezu da Kalimanj stavi na tender i nađe mu koncesironara koji bi njime upravljao pod komercijalnim uslovima. To se međutim, još nije dogodilo, a Tivćani strijepe da će se u takvom razvoju situacije, Kalimanja domoći neki od „biznismena“ koji su već pokazivali interesovanje za gradsku marinu, pa će onda povećanjem cjenovne politike, mali čamci domicilnog stanovništva odavde biti istjerani, a Kalimanj pretvoren u još jednu marinu za kahte i skupe glisere bogatih nautičara. Kalimanjem i gradskim pristaništem Pine proteklih godina na osnovu ugovora sa JPMD, upravljalo je Komunalno preduzeće Tivat.
„Naše preduzeće treba da nastavi da upravlja lučicom Kalimanj, ali to znači da moramo učetsvovati na tedneru za dodjelu koncesije jer je to luka od lokalnog značaja. Namjera nam je da Kalimanj ostane komunalno privezište u najvećem dijelu, a da se po potrebi jedan dio lučice komercijalizuje, kako bi se stvorili uslovi za održivost preduzeća koje bi upravljalo lučicom.”- kazao je Petranović na posjednjoj sjednici SO, ističući da se taj komercijalni dio, odnosi na plovila stranih državljana i nerezidenata Tivta, a koja su već prisutna u Kalimanju, i koja ga pod pravno diksutabilnim okolnostima, koriste pod jednako povlašćenim uslovima kao i domicilno stanovništvo.
U lokalnoj upravi smatraju i da gazdovanje gradskom rivom i pristaništem Pine treba da ostane u rukama grada koji je zajedno sa JPMD, u uređenje rive i kontakt zone u protekle dvije godine uložio preko dva milona eura.
Pine je inače, glavno polazište velikog broja turističkih i izletničkih brodova koji tokom skoro šest mjeseci godišnje, voze turista na izlete zalivom Boke. Samo u tri velika broda koja odavde svakodnevno kreću na krstarenja zalivom – “Le coche d eau”, “Knez Lipovac” i “Vesna V”, dnevno se na Pinima ukrca najmanje 500 putnika.
Zoran Petranović
Potencijal za zaradu je još mi veći kada se ima u vidu da pristaništu Pine pripadaju i sidrišta južno od njega, u akvatorijumu oko ostrva Sveti Marko, a koje tokom sezone sada besplatno koristi veliki broj jahti. Neke od njih poput stranih mega jahti “Seagul II”, “Deja Too”, ovdje besplatno stoje danima, da bi potom nakratko pristale u Porto Montenegru gdje ukrcaju putnike i započnu čarter vožnju od koje država Crna Gora nema nikakve koristi jer se na čarter ne plaća čak ni PDV. Svugdje u svijetu sidrenje broda na zvanično određenom sidrištu plaća se koncesionaru tog pristaništa, pa pred Tivćanima ukoliko i na “papiru dobiju” da su gazde sopstvene gradske rive, stoji lijepa prilika da i grad napokon osjeti opipljivu finansijku korist od brzog razvoja elitnog jahting turizma.
Nakon oblačne, vjetrovite i samo povremeno kišovite subote, meteorolozi najavljuju dodatno pogoršanje vremena i tokom sutrašnjeg dana.
Prema najnovijoj prognozi Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore, sutra nas očekuje pretežno oblačno, povremeno kiša, ponegdje i po koji pljusak i grmljavina. Vjetar južni i jugozapadni, uglavnom slab do umjeren. Jutarnja temperatura vazduha od 9 do 19, najviša dnevna od 16 do 25 stepeni.
Meteoalarm je za cijelu obalu, je narančasta, upozorenja zbog obilne kiše i mogućih izraženijih grmljavinskih oluja. Narančasta uzbuna upućuje na ‘opasne’ vremenske uslove.
Za ostatak države objavljena su žuta upozorenja, koja upućuju na potencijalno opasne vremenske uslove, takođe zbog mogućih grmljavinskih oluja.
Početkom sljedeće sedmice očekuju se sunčana razdoblja te razmjerno toplo vrijeme, ali će biti nestabilno, pa se očekuju lokalni pljuskovi i grmljavina i ponegdje malo kiše.
Gastronomsko-turističko zabavna manifestacija Brodet fest u organizaciji Turističke organizacije Budve, sinoć je po peti put, održan u Pržnu, čime je i zvanično označen početak ovogodišnje ljetnje sezone u ovom primorskom mjestu na Budvanskoj rivijeri.
Atraktivna fešta, okupila je više stotina posjetilaca. Program je počeo u 18 sati defileom gradske muzike, nakon čega je ispred hotela Maestral za najmlađe organizovan dječiji program.
Mališani su uz animaciju, slatkiše i ostale poslastice imali priliku da se opuste u dobro osmišljenoj zabavi koju su im pripremili organizatori.
I dok su se najmlađi zabavaljli, na rivi uz plažu, na nekoliko postvaljenih punktova, pripremano je lokalno jelo – specijalitet brodet.
U saradnji sa Udruženjem šefova kuhinje Crne Gore pripremljeno je 500 porcija brodeta, a svi posjetioci su mogli besplatno da degustiraju ovaj primorski specijalitet.
Brodet fest 2016. – Pržno
Osim brodeta, pripremljene su i lokalne poslastice, koje su služene na takozvnom “slatkom kutku”, a da fešta ne može bez dobrog domaćeg vina, pobrinuli su se lokalne vinarije.
Za dobar štimung tu su bile primorske klape “Castel Nuovo” i “Škuribanda”, koje su svojim nastupom na rivi, dale mediteranski prizvuk ovoj fešti.
U večernjim satima posjetilaci su uživali u koncertu Nine Badrić i Petra Graša.
Y.C. Lahor iz Kotora objavljuje poziv za ljetnju školu jedrenja, namjenjenu djeci od 6 do 12 godina, a održava se od 13. juna do 27. avgusta. Ovo je sjajna prilika da djeca kvalitetno provode slobodno vrijeme za vrijeme ljetnjeg raspusta, u dodiru sa morem i jedrenjem, a i da mnogo korisnog nauče.
Ljetnja škola jedrenja namjenjena je djeci plivačima uzrasta od 6 do 12 godina. Nastava se održava u grupama od najviše 6 polaznika. Svi polaznici dobijaju na korišćenje jedrilicu klase Optimist sa svom neophodnom opremom. Kurs traje 2 nedjelje, svakog radnog dana po 2 sata. Za podučavanje i sigurnost polaznika na moru i na kopnu zadužena su dva instruktora.
Tokom kursa, polaznici će se upoznati sa osnovama jedrenja, naučiće da samostalno upravljaju jedrilicom, prepoznaju lokalne vjetrove i vežu mornarske čvorove i usput će se dobro zabaviti. Na kraju kursa, polaznici će učestvovati na svojojprvoj klupskoj regati.
Lahorova škola jedrenja
Škola će se održavati od 13. juna do 27. avgusta. Javite nam se za više informacija i prijave.
