U nesreći stradala jedna osoba

0
Policija
Policija

U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila jutros u budvanskom naselju Blizikuće poginula je italjanska državljanka albanskog porijekla N.H. (53), saopšteno je iz Uprave policije.

U nesreći koja se desila u sedam sati i 25 minuta jedna osoba je povrijeđena.

Kako nezvanično saznajemo automobil italijanskih registarskih tablica kretao se iz pravca Petrovca ka Budvi, a kako saznajemo, vozač je bez kočenja sletio s puta. Treća osoba, ćerka vozača i žene koja je poginula, prevezena je u kotorsku bolnicu. Vozač je nepovrijeđen.

Na licu mjesta su pripadnici Centra bezbjednosti Budva, Služba zaštite i spasavanja Budva i državni tužilac.

Crna Gora u fokusu Tim Hola

0
Dio postavke
Dio postavke

Izložba fotografija poznatog britanskog umjetničkog fotografa Tim Hola, inspirisana crnogorskim pejzažima otvorena je u „Lipa“ galeriji u Luštica Bay turističkom naselju kod Tivta.

Postavku čini 15 radova – crnogorskih pejzaža snimljene tokom posljednjih pet godina na primorju i području Durmitora, a izložba je otvorena za posjetiocime svakog radnog dana od 18 do 20 sati, do 2.septembra.

Sa izlozbe
Sa izlozbe

Hol je prvi put u Crnu Goru došao prije pet godina. Fasciniran ljepotama crnogorske obale, odlučio je da istraži više od pejzaža tog podneblja i tako pronašao Durmitor. Njegove fotografije imaju jedinstven pogled na crnogorsku obalu i durmitorski kraj, i predstavljaju lirski odgovor mjestima koja su ga fascinirala.

„Ovaj dio Jadrana ima poseban ton i prepoznatljivu boju i pruža beskrajnu inspiraciju za fotografisanje. Na Durmitoru, rano ujutru magla koja se uvija oko planina daje magičnu i nestvarnu atmosferu.“- objasnio je autor.

„Ambijent naše galerije ovom izložbom je „oživljen“ prelijepim pejzažima naše obale, od kojih su neki „uhvaćeni“ Holovom kamerom iz vazduha i donose potpuno novo viđenje tih, nama poznatih predjela. Kontrasti boja, more kao osnova i kupači i čamci kao kontrast toj osnovi fasciniraju koloritom.“ – kazala je Slavica Milić, izvršna marketing menadžerka u kompaniji „Luštica Development“ koja je priredila izlođbu djela poznatog britanskog umjetnika.

Tim Hall
Tim Hall

Tim Hol je umjetnički fotograf sa više od dvadeset godina iskustva, specijalizovan za putovanja, pejzaže i portrete. Njegovi radovi su predstavljeni u galerijama savremene umjetnosti u Evropi, Jugoistočnoj Africi i SAD. Holova namjera da vidi svijet kroz sočivo kamere je inspirisano romantikom putnika iz 19. vijeka, a odnedavno radom fotografa Nacionalne geografije.

Veče posvećeno Bokokotorskoj ikonopisnoj školi

0
Pozivnica ikonopisci
Pozivnica ikonopisci

Veče posvećeno Bokokotorskoj ikonopisnoj školi „Dimitrijević-Rafailović” biće organizovano u četvrtak 25. avgusta s početkom u 20 sati u porti crkve Svetog Petra i Pavla u Risnu.

Govoriće istoričarke umjetnosti Aleksandra Simeunović i Jovana Lalošević, a u muzičkom dijelu programa učestvovaće sopran Milica Lalošević uz klavirsku pratnju Dejana Krivokapić.

Moderatorka večeri će biti profesorka Marina Dulović. Organizatori su Mjesna zajednica Risan i NVO „Bocche di Cattaro”.

Pomorskom bitkom završeni 8. “Dani Vitezova vranskih”

0
PAKOSTANE, 22.08.2016. Dani vitezova vranskih- Velika nocna pomorska bitka... U velièanstvenoj bitci je sudjelovala cijela flota brodovlja, jedrenjaci, brodice i druga plovila
PAKOSTANE, 22.08.2016. Dani vitezova vranskih- Velika nocna pomorska bitka… U velièanstvenoj bitci je sudjelovala cijela flota brodovlja, jedrenjaci, brodice i druga plovila

Spektakularnom povijesno-turističkom manifestacijom na moru pod nazivom “Velika pomorska noćna bitka”, završeni su ovogodišnji osmi po redu “Dani Vitezova vranskih“, što ih Općina Pakoštane, Turistička zajednica općine Pakoštane i Udruga Vitezovi vranski organiziraju na povijesnim prostorima gdje su se odigravali mnogi značajni događaji hrvatske povijesti.

Uz šarene ženske i muške nošnje različitih povijesnih razdoblja manifestacija koja oživljava povijest na plaži Janica u Pakoštanima je okupila više tisuća posjetitelja.

– Mi na ovaj način evociramo uspomene na križare, kršćanske borce za očuvanje vjere i domovine, kazala nam je Danijela Vulin, direktorica TZ Pakoštane.

U veličanstvenoj bitci sudjelovala je cijela flota brodovlja, jedrenjaci, brodice i druga plovila. Posjetitelji su, osim u ljepoti brodova, mogli uživati i u svjetlosno-zvučnim efektima, vatrenim strijelama, kuburama, topovima, katapultima… Na oduševljenje nazočnih, naročito brojne djece, sve je završilo 14-minutnim vatrometom.

Osim domaćih viteških skupina gostovale su i viteške skupine iz Slovačke, Mađarske, Slovenije i Češke, ukupno oko 400 sudionika. Uz najveću predstavu noćne bitke na otvorenom, po svom obimu i tematici koju obrađuje, jedna je ovo od najvećih manifestacija povijesne tematike u cijeloj Hrvatskoj. Trodnevnim zbivanjima Vrana i Pakoštane još su jednom postali poprište epske bitke između kršćanske i osmanlijske vojske na autentičnim lokacijama.

Foto: Velimir Brkić

www.zadarskilist.hr

Na „Purgatorijama“ Gogolj i Martinović

0
Purgatorije
Purgatorije

Festival mediteranskog teatra “Purgatoirije” u Tivtu nastavlja se u četvrtak 25. avgusta sa dva programa.

U takmičarskoj konkurenciji za festovalske nagrade, na maloj sceni u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković, sa početkom u 21 sati, biće izvedena monoopera “Dnevnik jednog luđaka” u produkciji Moving Music Theatre. Po tekstu Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, Marjan Nećak je režirao ovo djelo u kojem igra Ozren Grabarić.

Istovremeno, u galeriji “Pizana”, u rezidencijalnom kompleksu “Ksenija” u Porto Montenegru, održaće se promocija romana o Njegošu “Drugoga sunca luče” autora Miraša Martinovića, književnika i publiciste iz Herceg Novog.

Miraš Martinović
Miraš Martinović

Ovaj Martinovićev najnoviji roman je naišao na veliki odziv kod našire čitalačke publike, zbog osobenog pristupa Njegoševoj ličnosti i njegovom vremenu.  Knjiga otkriva nepoznatog Njegoša i razlikuje se od svih do sada napisanih knjiga o crnogorsko pjesniku, vladici i vladaru. Miraš Martinović je nedavno za ukupno djelo i univerzalne poruke koje sobom nosi, dobio Regionalnu književnu nagradu “Teuta”.

Djevojka koju je Tankerska odbila ukrcala se na brod

0
Prosenica
Prosenica

Petra Prosenica mlada je žena iz Sali o kojoj smo pisali nakon što je, tražeći kadeturu, naišla na odbijenicu Tankerske plovidbe, uz obrazloženje da im “nije običaj primati cure”. Našla je posao, odnosno kadeturu, na “strancu”. Javila nam se sa puno dobrih vijesti nakon što već nekoliko mjeseci “tuče more” na Ardmore Defenderu, 184 metra dugačkom brodu od 37.000 tona. Upitali smo je odmah kako se osjeća otkad je našla posao.

– Mislim da je u ovom slučaju bolje reći – pronalazak ukrcaja. Nakon gotovo dvije godine od obrane diplomskog rada, kojekakvih komplikacija – koje su bile posljedica našeg ‘predivno’ uređenog obrazovnog sustava, i mnogih prepreka, napokon sam uspjela ostvariti svoj san i otisnuti se na daleka mora. U trenucima je sve ovo izgledalo neostvarivo. No, sad mogu sa sigurnošću tvrditi da se upornost definitivno isplati.

Kako je to išlo?
– Nakon što sam poslala nebrojeno mnogo e-mailova agencijama za ukrcaj pomoraca, kucala na mnoga vrata, prilika za ukrcaj ukazala mi se sasvim slučajno. Zahvaliti se mogu upravo vama, medijima. Naime, poslije cijele priče s Tankerskom plovidbom dobila sam poziv iz ureda Thome Ship Managementa, odnosno iz njihove podružnice Zadar, točnije od gospodina Damjana Berketa, personnel officera koji mi je ponudio pomoć prilikom pronalaska ukrcaja na brod. Tako je sve krenulo.

Što radiš na brodu?
– Na brodu sam u službi deck kadeta, odnosno vježbenika palube. U usporedbi s drugim profesijama sam pripravnica. Posao koji obavljam na brodu svodi se na gvardije na navigacijskom mostu – rad na radaru, ECDIS uređajima, kormilarenje, usvajanje znanja o navigaciji i slično, sudjelovanje u nadgledanju operacija ukrcaja i iskrcaja tereta u Cargo control roomu te naravno – piketanje, pituranje i održavanje palube.

Jesi li sretna zbog toga?
– Iako je na trenutke iznimno naporno, jako sam sretna zbog ukazane prilike. Planiram ju iskoristiti najbolje što mogu, kako bih teorijsko znanje stečeno na Pomorskom fakultetu napokon upotrijebila u praksi. Također ću se potruditi usvojiti što više novih znanja i vještina kako bih se što bolje pripremila za poručnički ispit koji slijedi nakon obavljenih 12 mjeseci kadeture.

www.zadarskilist.hr

Potpredsjednica Vlade Azra Jasavić u radnoj posjeti Herceg Novom

0
Potpredsjednica Vlade Azra Jasavić u radnoj posjeti Herceg Novom
Potpredsjednica Vlade Azra Jasavić u radnoj posjeti Herceg Novom

Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi nastaviće intenzivnu saradnju na svim temama koje su od značaja za razvoj grada i građane, zajednički je zaključak potpredsjednice Vlade Azre Jasavić i predsjednice Opštine Herceg Novi Nataše Aćimović.

Jasavić danas boravi u radnoj posjeti Herceg Novom, tokom koje se sastala sa predstavnicima lokalne uprave.

Predstavnici lokalne uprave upoznali su potpredsjednicu Jasavić i saradnike sa aktuelnim temama u našem gradu, onim što je postignuto u proteklom periodu i brojnim aktivnostima koje se realizuju ili su u planu, a među kojima su i projekti od državnog značaja.

Važna tema bile su aktivnosti na donošenju prostorno-urbanističkog plana, čija izrada je povjerena Agenciji za izgradnju i razvoj grada. Jasavić je istakla da je ovaj dokument preduslov za investicioni razvoj i važan zadatak Opštine.

Podsjetila je da su loše privatizacije dovele Novi u nezavidan položaj i razlog su brojnih  izazova sa kojima se grad danas suočava.

„Vlada mora ubuduće potpuno da promijeni odnos prema privatizacionoj politici i radi na priči koja podrazumijeva mnogo kvalitetniju valorizaciju turističkih i privrednih potencijala Herceg Novog“, poručila je potpredsjednica.

Dodala je da tome značajno može da pomogne inicijativnost lokalne uprave, kakvu je Herceg Novi već pokazao.

„Primjer je projekat Porto Bono, gdje je lokalna uprava uspjela da na novskom dijelu Luštice stvori prepostavke za valorizaciju. Želim da pozdravim te aktivnosti i najavim saradnju Vlade i Opštine, u nastavku ove kvalitetne  i transparentne priče“, rekla je Jasavić.

Konststovano je i da se jedan od najvažnijih investicionih projekata Portonovi realizuje zadovoljavajućom dinamikom.

Potpredsjednica Vlade Azra Jasavić u radnoj posjeti Herceg Novom
Potpredsjednica Vlade Azra Jasavić u radnoj posjeti Herceg Novom

„To u perspektivi znači da će taj projekat omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i to vjerujemo prvenstveno za domaću radnu snagu i građane Herceg Novog. Veoma je važno da shvatimo koliko je bitno da budemo konkurentni na tržištu, a to ne možemo bez edukacije. Vjerujem da su aktivnosti koje u tom pogledu preduzima investitor u koordinaciji sa Vladom i lokalnom samoupravom ono što treba pozdraviti“, ocijenila je Jasavić.

Istakla je ličnu i spremnost Vlade da u potpunosti podrži projekat kandidature Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture 2021. godine.

„To je ono na čemu će Vlada zaista sa zadovoljstvom raditi, zajedno sa lokalnom samoupravom. Ako hoćemo da imamo kvalitetnu turističku ponudu moramo imati i kvalitetnu kulturnu ponudu. Vjerujemo da ćemo dobiti priliku da budemo proglašeni Evropskom prijestonicom kulture i da uložimo u realizaciju ovog projekta, jer ćemo tako sasvim izvjesno dobiti  turističku ponudu koja će osigurati da svaki uloženi cent bude u mnogo većoj mjeri vraćen. Vjerujem da Opština, koja je agilno radila na projektu sa ekspertima iz ove oblasti, ima uspješnu misiju da Crnu Goru i region učini prepoznatljivim kroz ovaj projekat. Kultura mora biti ono što nas održava, čini naše trajanje i na kvalitetan način nas vodi u evropsku budućnost“, poručila je Jasavić.

Predsjednica Opštine Nataša Aćimović istakla je da je ovo još jedan od sastanaka čiji su ishod konkretni zaključci i jačanje saradnje. Zahvalila se Vladi na pomoći pri rješavanju brojnih izazova sa kojima se Herceg Novi susreće na putu ka napretku.

„Moram da naglasim podršku koju smo dobili i potpuno razumijevanje. Stalnim intenziviranjem komunikacije produbljujemo saradnju. Opština Herceg Novi ima brojne započete projekte i ovakav odnos sa Vladom nužan je u cilju njihove uspješne realizacije“, rekla je predsjednica Opštine.

Potpredsjednica Vlade Azra Jasavić u radnoj posjeti Herceg Novom
Potpredsjednica Vlade Azra Jasavić u radnoj posjeti Herceg Novom

Kako je zaključila, nedvosmislenu namjeru Vlade da pomogne rješavanje prioritetnih pitanja u Herceg Novom potvrđuje, između ostalog, i spremnost da se kroz saradnju prevaziđe problem u funkcionisanju Dnevnog centra.

Tokom boravka u Herceg Novom potpredsjednica Jasavić će posjetiti i Institut „Dr Simo Milošević“ u Igalu, Bolnicu Meljine, gradilište „Portonovi“ u Kumboru, kao i Dječiji dom „Mladost“ u Bijeloj.

Realizacija projekta “Udahnimo život zaleđu – selo Kameno”

0

Turistička organizacija Herceg Novi dobila je podršku UNDP-a za inovativni projekat “Udahnimo život zaleđu – selo Kameno”, kojim je u februaru 2016. godine konkurisala na javni poziv za iskazivanje interesovanja za učešće u pilot projektu “Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori”.

Projekat “Udahnimo život zaleđu – selo Kameno” ovih dana intezivno se realizuje. Postavljene su klupe i vertikalna signalizacija. Klupe su postavljene na nekoliko atraktivnih lokacija odnosno vidikovaca, uz stari put za Kameno.

U svrhu lakšeg dolaska i bolje informisanosti, montirane su info table kod Matkovića mosta, izvora Zelenac i Kotobiljskog izvora, kao i vrhova-vidikovaca: Gručalica, Tajno brdo i Šilobod, a postavljeni su i brojni novi smjerokazi na svim relevantnim raskrsnicama, počevši od hercegnovske autobuske stanice, pa na više.

Na ovaj način je dio posla na revitalizaciji starog pješačko-karavanskog puta kroz Kotobilj do Kamenog priveden kraju, a predstoji još nekoliko važnih aktivnosti na uređenju same pješačko-biciklističke staze i Kotobiljskog izvora, kada ćemo dobiti novu rekreativnu površinu u neposrednoj blizini Herceg Novog, što će biti od značaja za razvoj turističke ponude cijele opštine, poručuju iz TO Herceg-Novi.

“Ekologija kao brend“ – ekološka regeneracija Paštrovića

0
Buljarica plaža
Buljarica plaža

NVO “Društvo za razvoj ekologije“ iz Buljarice u saradnji sa Inženjerskim pedagoškim forumom iz Beograda i Turističkom organizacijom opštine Budva organizuje okrugli sto na temu “Ekologija kao brend“ koji će se održati u subotu, 27. avgusta 2016. godine, u Spomen domu Crvena komuna u Petrovcu, sa početkom u 9,30 sati.

Glavni cilj ovog skupa jeste mapiranje mogućnosti održive valorizacije prostora Paštrovića i pokušaj da se problem ekološke regeneracije Paštrovića sagleda kroz etičke i dizajnerske principe permakulture kao holističkog dizajnerskog sistema koji kao svoj rezultat daje ekonomski isplative i socijalno prihvatljive proizvodne sisteme i naseobine.

Permakultura predstavlja relativno mladu nauku koja se bavi osmišljavanjem i razvijanjem sistema i primjene etičkih smjernica i načela za planiranje, projektovanje i održavanje održivih životnih prostora čovjeka u skladu sa prirodom. Riječ “permaculture” je složenica dvije riječi, permanent agriculture i može se opisati kao etički oblik sistema koji je pogodan za proizvodnju hrane, upotrebu zemljišta, izgradnju kuća.

Tri ključna načela permakulture su:

  • briga o zemlji – briga da se svi živi sistemi održe i umnože.
  • briga o ljudima – briga da ljudi imaju pristup resursima neophodnim za njihovo održanje
  • vraćanje viška – ponovna investicija viška u sistem kako bi se obezbijedilo ispunjenje prvog i drugog načela. Ovo uključuje povraćaj otpada u sistem kako bi se reciklirao u nešto korisno.

Permakulturni dizajn naglašava obrasce pejzaža, funkcije i grupe vrsta. Određuje gdje bi ovi elementi trebali biti raspoređeni kako bi pružili maksimalnu korist lokalnoj sredini. Centralni koncept permakulture je maksimiziranje korisnih veza među komponentama sistema i sinergija krajnjeg dizajna. Fokus permakulture dakle nije na svakom elementu odvojeno, već na vezama koje se stvaraju među elementima usljed njihovog organizovanja u sistem i kreiranja cjeline koja je veća od svakog zasebnog dijela.

Permakulturni dizajn traži načine za smanjenje nastanka otpada, ljudskog rada i ulaganja energije putem izgradnje sistema koji daje maksimum koristi među dizajniranim elementima i na taj način obezbjeđuje sinergiju sistema. Permakulturni dizajn se razvija tokom vremena uzimajući u obzir veze među elementima i same elemente i može postati izuzetno kompleksan sistem koji proizvodi mnogo hrane i materijala sa minimalnim ulaganjima.

Učešće na skupu uzeće stručnjaci iz oblasti permakulture, ekologije, biologije, arheologije i turizma.

Mještani Kumbora negoduju zbog danonoćnih građevinskih radova u kompleksu Portonovi

0

Radovi u kompleksu Portonovi Gosti bježe od buke Ovako nešto je nedopustivo u turističkom mjestu. Mi izdajemo apartmane, uredno prijavljujemo goste, plaćamo porez i na kraju živimo od tog posla, kažu mještani.

Portonovi - Azmont Investments
Portonovi – Azmont Investments

Go­to­vo ne­pre­kid­ni rad dro­bi­li­ce ka­me­na, uz ši­po­va­nje te­re­na u tu­ri­stič­kom na­se­lju Por­to­no­vi, ko­je gra­di kom­pa­ni­ja ‘’Azmont’’, pre­ma ri­je­či­ma mje­šta­na Kum­bo­ra, pro­iz­vo­di ne­sno­snu bu­ku i tje­ra nji­ho­ve go­ste iz apart­ma­na i sa pla­ža.

Ka­ko na­vo­di je­dan od mještana, pri­ja­ve Ko­mu­nal­noj po­li­ci­ji ne­ma­ju ni­ka­kvog efek­ta, a na­kon pi­sa­nja ‘’Da­na’’ u ju­nu se si­tu­a­ci­ja do­ne­kle po­pra­vi­la.

Me­đu­tim, ka­ko is­ti­če, sa­da je sve po sta­rom, iz­lo­že­ni su ne­sno­snoj bu­ci do ra­nih ju­tar­njih sa­ti, pa je u ta­kvim uslo­vi­ma od­mor ne­mo­guć.

-Fir­ma ko­ja je po­di­zvo­đač ra­do­va u kom­plek­su Por­to­no­vi ši­pu­je i iz­vo­di gra­đe­vin­ske ra­do­ve po či­ta­vu noć, a ju­tros oko 7 ča­so­va su uklju­če­ne i te­ške ma­ši­ne ko­je lo­me be­ton, od ko­jih se za­li­vom ši­ri ne­sno­sna bu­ka. Ko­mu­nal­na po­li­ci­ja mi je po­sla­la SMS da je moj za­htjev za­ve­den. To je sve što su ura­di­li… Bu­ka ne pre­sta­je, tu­ri­sti od­la­ze. Šte­ta je du­go­roč­na – na­vo­di či­ta­lac iz Kum­bo­ra.

On je is­ta­kao da mu je de­žur­ni ko­mu­nal­ni po­li­ca­jac, ko­jem je pri­ja­vio bu­ku u 2.30 ča­so­va, ka­zao da su već do­bi­li ne­ko­li­ko pri­tu­žbi, ali da ni­su nad­le­žni i da im je pret­po­sta­vlje­ni na­lo­žio da ne vr­še ni­ka­kve in­ter­ven­ci­je u Kum­bo­ru.

Mje­šta­ni Kum­bo­ra na­vo­de da ra­do­vi na ši­po­va­nju ra­ni­je ni­su iz­vo­đe­ni po­slije 23 sata, što ni­je slu­čaj po­sled­njih ve­če­ri. Is­ti­ču da sa­da bu­ka pre­sta­je u 2.45 ča­so­va, a ‘’no­va i ne­sno­sna’’ po­či­nje sva­kog ju­tra u 7 ča­so­va.

-Ova­ko ne­što je ne­do­pu­sti­vo u tu­ri­stič­kom mje­stu. Mi iz­da­je­mo apart­ma­ne, ured­no pri­ja­vlju­je­mo go­ste, pla­ća­mo po­rez i na kra­ju ži­vi­mo od tog po­sla. Ne mo­že­mo no­ći­ma da spa­va­mo i pru­ža­mo uslu­ge nor­mal­nog od­mo­ra svo­jim go­sti­ma zbog ne­sno­sne bu­ke. Ni­ko ni­šta ne pred­u­zi­ma, jer se na­vod­no ra­di o vi­šim in­te­re­si­ma. Da je u pi­ta­nju zim­ski pe­ri­od, tr­pje­li bi­smo za­rad tih vi­ših in­te­re­sa, me­đu­tim, sa­da se ru­ši sve ono za šta smo se bo­ri­li to­kom zi­me i u šta smo ula­ga­li… Go­sti od­la­ze, kon­sta­tu­je či­ta­lac ko­ji se pi­sa­nim pu­tem obra­tio re­dak­ci­ji.
Pod­sje­ti­će­mo da je SO Her­ceg No­vi usvo­ji­la od­lu­ku po ko­joj je od 15. ju­na za­bra­nje­no iz­vo­đe­nje gra­đe­vin­skih ra­do­va is­pod ma­gi­stra­le i 400 me­ta­ra iz­nad nje, ali i da je od­lu­kom Na­ta­še Aći­mo­vić, pred­sjed­ni­ce op­šti­ne Her­ceg No­vi, do­zvo­lje­no kon­ti­nu­i­ra­no iz­vo­đe­nje ra­do­va u kom­plek­su Por­to­no­vi, da­kle i to­kom tu­ri­stič­ke se­zo­ne.

Azmont Investments nastavlja sa radom na Portonovi rizortu
Azmont Investments nastavlja sa radom na Portonovi rizortu

Ima­ju do­zvo­lu da ra­de

Iz kom­pa­ni­je ‘’Azmont In­vest­ments’’ na­vo­de da na­sta­vlja­ju in­ten­ziv­ne ra­do­ve na pro­jek­tu Por­to­no­vi, u skla­du s pla­no­vi­ma i ro­ko­vi­ma. Od­go­va­ra­ju­ći na pi­ta­nje u kom pe­ri­o­du ima­ju do­zvo­lu za iz­vo­đe­nje ra­do­va, ka­žu da će, ima­ju­ći u vi­du zna­čaj ko­ji Por­to­no­vi ima za lo­kal­nu za­jed­ni­cu i ci­je­lu Cr­nu Go­ru, ra­do­vi tra­ja­ti to­kom ljet­nje se­zo­ne.
-Shod­no po­seb­noj do­zvo­li pred­sjed­ni­ka op­šti­ne Her­ceg No­vi da se ra­do­vi mo­gu vr­ši­ti to­kom se­zo­ne, ‘’Azmont’’ će na­sta­vi­ti s iz­grad­njom, a sve sa ci­ljem da uspje­šno od­go­vo­ri na po­sta­vlje­ne ro­ko­ve. Svi ra­do­vi su una­pri­jed pla­ni­ra­ni, u skla­du sa za­ko­nom i po do­go­vo­ru s Op­šti­nom Her­ceg No­vi i op­štin­skom Ko­mu­nal­nom po­li­ci­jom, na­vo­de iz ‘’Azmon­ta’’.