Vujović pomoćnica ministra zdravlja

0
Tamara Vujovic
Tamara Vujovic

Bivša potpredsjednica opštine Herceg Novi Tamara Vujović biće pomoćnica ministra zdravlja iz opozicije, saznaje Pobjeda. Vujović će na tu funkciju biti imenovana na današnjoj sjednici Vlade.

Po Sporazumu o slobodnim i fer izborima pomoćnici ministara iz opozicije imaće u Vladi posebna ovlašćenja.

Vujović, koja je do juče bila odbornica Građanskog saveza iz Herceg Novog, je na tu funkciju predložio DEMOS, Miodraga Lekića. Građanski savez je otcijepljeno krilo Udruženja ,,Izbor“ iz Herceg Novog na čijem čelu se nalazi bivši predsjednik opštine Herceg Novi Nikša Gojković.

Prema pouzdanim saznanjima Pobjede, Vujović je juče rano ujutro saopštila odborničkom klubu Građanski savez odluku da pokriva funkciju pomoćnika ministra. Vujović je bivšim partijskim kolegama saopštila da će tu funkciju obavljati kao nestranačka ličnost.

Miloš Asanović pobjednik auto trke „Kotor – Trojica 2016.”

0

Pobjednik međunarodne brdske auto trke „Kotor – Trojica 2016″ je Miloš Asanović iz AMD “Blažo Smiljanić” Kotor – 4 minuta, 17 sekundi i 413 stotinki, što je i novi rekord staze. U prvoj vožnji stazu je prevezao za 2 min. 08 sec. 677 stotinki , a u drugoj za 2 min. 07sec. 736 stotinki.

Drugo mjesto pripali je Laslu Szaszu iz “Dubrovnik racing” 4 minuta, 23 sekunde i 488 stotinki, a treće Ištvanu Kaveczu, takođe “Dubrovnik racing” – 4 minuta, 42 sekunde i 381 stotinka.

Najtrofejniji u ekipnoj konkuenciji bio je kotorski AMSK „Blažo Smiljanić“, organizator trke.

Prve trke na stazi Kotor – Trojica počela je pred više hiljada posjetilaca u 12 sati, nakon čijeg je završetka uslijedila druga vožnja. U prvoj vožnji bilo je više incidenata nakon čega se 13 vozača moralo oprosti od takmičenja. Srećom po njih je sve prošlo bez većih posljedica.

Prva međunarodna trka Kotor – Trojica održana je 1952. a nakon 2003. Do ove godine uslijedila je pauza zbog raskola u crnogorskom automobilskom sportu.

Organizator međunarodne brdske auto trke „Kotor-Trojica 2016″ bio je Auto-moto sportski klub (AMSK) „Blažo Smiljanić”, a učestvovala su 132 vozača iz Poljske, Češke, Slovačke, Austrije, Mađarske, Italije i skoro svih zemalja sa prostora bivše Jugoslavije (osim Slovenije).

Direktor AMSK „Blažo Smiljanić“, Tripo Bukilica kazao je da je po broju takmičara riječ o najvećoj auto trci u istoriji Crne Gore.

Trka se bodovala za nacionalne i za šampionat Centralno-evropske zone (CEZ), najstarije na svijetu, koja okuplja 14 država.

Organizatori trke članovi AMSK „Blažo Smiljanić“, dobili su visoke ocjene svih učesnika, za odlično organizovanu trku.

FORMULE PRIVUKLE NAJVIŠE PAŽNJE

Međunarodnu brdsku auto trku „Kotor-Trojica 2016″ pratilo je više hiljada ljubitelja automobilizma iz zemlje i inostranstva, a organizator AMSK “Blažo Smiljanić” posvetio je značajnu pažnju bezbjednosti. Posebnu pažnju privukli su bolidi kao što je Raynard formula kojom je Szasz Laslo iz AK Dubrovnik Racing tima postigao drugo mjesto, ali i “frizirani”automobili “Lada”, “fića”, “Zastava 128”, “Golf jedinica”.

Ulični izvođači zabavljali publiku

0

Festival uličnih performera InArt predstavljen je na Beogradskom manifestu u okviru promotivnih aktivnosti Turističke organizacije Tivta.

Drugi dan manifesta posjetioce je najprije zabavljao performer na štulama iz organizacije Cirkusfera iz Beograda, koji je posebno bio interesantan mlađim posjetiocima, ali su i oni nešto stariji s pažnjom pratili svaki njegov pokret.

Atraktivna promocija Festivala uličnih performera InArt nastavljena je i tokom večeri na Kalemegdanu, kada je ekipa Cirkusfere nastupila sa “fire show” tačkom koja je privukla veliki broj posjetilaca.

Sudeći po interesovanju na Beogradskom manifestu, InArt će privući veliki broj posjetilaca od 28. do 30. jula u Tivtu.

Tokom ta tri dana posjetioci će vidjeti preko 15 programskih sadržaja na ulicama Tivta, a nastupaće, osim umjetnika i performera iz Crne Gore, gosti iz regiona i svijeta.

Organizatori festivala su firma Kocept plus u saradnji sa TO Tivat i NVO Umjetnička fabrika.

Crnogorska delegacija među podmorničkom elitom

2
53.međunarodni kongres podmorničara 2016. foto regionalexpress.hr
53.međunarodni kongres podmorničara 2016. foto regionalexpress.hr

Četvoročlana delegecija Udruženja građana „Podmorničar“ iz Tivta koja okuplja bivše jugoslovenske podmorničare u Crnoj Gori, vratila se  sa četvordnevnog međunarodnog Kongresa podmorničkih veterana svijeta, a koji je minulog vikenda završen u Puli.

Pedeset i treći po redu International Submariners Congress (ISC), okupio je 185 podmorničkih veterana iz 24 države sa pet kontinenata svijeta. Među njima bila je i delegacija iz Crne Gore koju su činili posljednji komandant 88. Flotile podmornica RMVJ, kapetan bojnog broda u penziji Rajko Bulatović i njegove kolege Milodrag Jelisavac, Dragiša Koprivica i Momir Soldat.

53.međunarodni kongres podmorničara 2016. foto regionalexpress.hr
53.međunarodni kongres podmorničara 2016. foto regionalexpress.hr

Organizacioni komitet međunarodnog Udruženja podmorničkih veteran ISA povjerio je organizaciju 53. ISC-a hrvatskoj udruzi „Podmorničar“ iz Pule povodom obilježavanja 150 godina od izuma torpeda u Rijeci, 110 godina od početka gradnje podmornica u Puli i Rijeci, te 50 godina od početka vlastitog razvoja podmornica u Brodarskom institutu u Zagrebu, Brodoprojektu u Rijeci i Brodosplitu u Splitu.

Podmornica trofej - foto regionalexpress.hr
Podmornica trofej – foto regionalexpress.hr

Ovaj veliki međunarodni skup održao se pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i Ministarstva odbrane Hrvatske. U ime hrvatske predsjendice, na ceremoniji svečanog otvaranja kongresa u Kristalnoj dvorani Mornaričkog kasina u Puli, učesnike je pozdravio admiral Ante Urlić, a obratili su im se i predsjednik Udruge “Podmorničar” iz Pule Rade Vađunec i predsjendik Organizacionog odbora kongresa, dr Andrej Korbar.

53.međunarodni kongres podmorničara 2016. foto regionalexpress.hr
53.međunarodni kongres podmorničara 2016. foto regionalexpress.hr

Učesnici 53.Kongresa podmorničkih veterana svijeta u Puli tokom četiri dana druženja, imali su priliku da razmijene iskustva iz svog nekadašnjeg posla koji je po pravilu i zbog prirode zadataka koje podmornice obavljaju i u mirnodopskim uslovima, obavijen velom tajnovitost. Pored ostalih, na kongresu je kao šef delegacije ruskih podmorničkih veteran bio i jedna od legendi svjetskog podmorničarstva, kapetan bojnog broda u penziji Igor Kurdin. On je oktobra 1986 bio zamjenik komandanta na sovjetskoj nuklearnoj balističkoj podmornici K-219 koja je, nakon požara i eksplozije, potonula u Atlantiku u blizini Bahama dok je bila na redovnoj patroli, noseći 15 balističkih raketa sa nuklearnim bojevim glavama, usmjerenih u ciljeve u SAD.  Ruski podmorničar kasnije je o ovom incidentu u kome je poginulo 6 njegovih kolega, jednom od najvećih tokom Hladnog rata, kao ko-autor, napisao knjigu „U neprijateljskim vodama“, po kojoj je 1997 snimljen istoimeni akcioni film sa holivudskim zvijezdama Martinom Šinom, Rutgerom Hauerom i Maksom von Sidouom u glavnim ulogama.

53.međunarodni kongres podmorničara 2016. foto regionalexpress.hr
53.međunarodni kongres podmorničara 2016. foto regionalexpress.hr

Učesnici kongresa svjetskih podmorničkih veterana u Puli, u znak sjećanja na sve stradale podmorničare i sve druge poginule mornare u proteklim ratovima, položili su vijenac u more sa palube broda nedaleko od pulske tvrđave Muzil, na mjestu u blizini pozicija gdje su u Prvom svjetskom ratu, potopljeni autrougarski bojni brod “Viribus Unitis” i francuska podmornica “Curie”, odnosno kod Rovinja gdje su stradali austrougarski putnički parobrod “Baron Gatch” i italijanska podmornica F-14. Sve delegacije podržale su inicijativu da se organizacija 56. međunarodnog Kongresa podmoničkih veteran svijeta 2019-godine, dodijeli Udruženju podmorničara Srbije iz Beograda.

I političari spremaju jela za “Žućenica fest” ?

0
Žućenica
Žućenica

Dvanaesti po redu veliki međunarodni kulturno-gastronomski festival “Žućenica fest”
održaće se u subotu 4.juna, na Trgu od kulture u Tivtu, sa početkom u 18.30 sati – saopštili su juče organizatori te izuzetno popularne manifestacije iz NVO Organizacija žena Tivta i Radio Tivta.

Pored gastro-smotre sa više stotina raznovrsnih i maštovitih jela na bazi autohtone primorske divlje jestive trave –žućenice, posjetioci fešte će moći da uživaju i u bogatom zabavnom program u kome će nastupiti grupa “Exodus” iz Herceg Novog, KUD “Boka” iz Tivta, plesne grupe “Bellisima” i “Enigma” i vokalni solisti Muzičke škole Tivat.

Na gastro festival, pored niza domaćih, doći će i ekipe kuvara iz Hrvatske i Mađarske.

Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015. foto Boka News

“Iako je bilo interesovanja još nekoliko stranih ekipa da dođu u Tivat, nismo to sebi omogli priuštiti jer mimo ove dvije iz Hrvatske I Mađarske, nemamo para za smještaj više gostiju. Festival je naime, iz sredstava za finansiranje NVO-a iz budžeta Opštine Tivat dobio samo 2.100 eura. Uprkos tome, od početka godine, bez dodatnih sredstava, organizovali smo “Noć žućenice” u TC “Kamelija” u Kotoru, učestvovali na gastro manifestaciji “Primavera” u HN, a 10.juna gosti smo i manifestacije “Risanski makaruli” u Risnu. “- kazao je za naš portal idejni tvorac “Žućenice festa”, poznati gastronom, novinar i publicista Mašo Čekić, dodajući da će uprkos tome, organizatori “Žućenica festa” potruditi da sugrađanima i turistima u subotu u Tivtu prirede događaj za pamćenje. Prema njegovim riječima, posebna atrakcija bi mogla biti najavljeno učešće na “Žućenica festu” i nekih političkih partija “sa svojim gastro đakonijama.”

Veslajući oko Evrope

Kajakom oko Evrope
Kajakom oko Evrope – Oliva i Rambo na Škveru

,,Alo đe si, šta radiš? Ajde dođi na Škver da vidiš kakvog sam tipa našao na navoz’’, bile su riječi kojima je Antonije Toni Pušić, alijas Rambo Amadeus, pozvao Herceg Novi Cool da upozna čovjeka koji je do sada proveo više od 400 dana u svom kajaku veslajući iz Češke ka cilju – da u kajaku obiđe Evropu.

,,Ovo mi je palo na pamet prije desetak godina, u to doba sam dosta planinario i, uopšte, bavio se sportovima u prirodi. Bio sam u Francuskoj sa svojim prijateljem i upoznali smo neke super ljude koji su vozili kajak po Mediteranu. Moj prijatelj i ja pomislili smo – da li bismo mi mogli uraditi nešto slično ali po čitavoj Evropi? I to nam se činilo kao sjajna ideja’’- objašnjava Jiri Oliva, pomenuti Rambov tip, odakle je potekla ideja da se sam u šestometarskom kajaku uputi u avanturu nazvanu ,,Kayak around Europe’’ ili 20 000 kilometara za 1000 dana.  Jiri Oliva kaže da, koliko god im je u prvom momentu to izgledalo kao super ideja, isto toliko je bilo jasno da je riječ o prilično velikom poduhvatu koji se mora dobro pripremiti i za čiju realizaciju se mora poklopiti mnogo stvari.

,,Dugo smo se razmišljali šta i kako i uvijek smo pronalazili neki izgovor – porodica, posao i slično, zašto je nemoguće realizovati projekat. Onda sam prije neke tri godine imao saobraćajnu nesreću koja me osvjestila da je život kratak za odlaganje onoga čto si nakanio da uradiš. I u tom trenutku sam pomislio – zašto bih ovo odlagao? Ako nešto želiš, ne odlaži, već uradi čim prije! Tako da sam tada donio odluku – ili ću da uradim ovo ili ću da potpuno odustanem. Pripremio sam se i krenuo na ovu avanturu’’- priča Oliva.
Pripreme, fizičke i logističke,  trajale  su skoro godinu i po se godinu, a onda se odlučio da je vrijeme da krene.

,,Počeo sam u Pragu. Inače sam živjeo tada u Švajcarskoj, koja, kao što znamo, nema more. Nema ga ni Češka, ali nisam želio ni da se odvezem negdje kolima do mora i tako počnem. Tada mi je palo na pamet da počnem iz mjesta gdje bih mogao da počnem i – završim. Plan je dakle bio – iz Praga idem rijekom južno do Crnog Mora, oko čitave Evrope i onda nazad do Praga sa sjevera. Startovao sam 4. aprila 2015. godine iz Praga’’, objašnjava nam Jiri, večerajući za stolom sa Rambom i njegovim prijateljima u porodičnoj kući Pušića u Herceg Novom.

Kajakom oko Evrope
Kajakom oko Evrope

,,Bio sam danas na jedriličarskom navozu sa prijateljima, gdje radimo na ovoj mojoj školi jedrenja i u jednom trenutku na mjestu gdje se izvlače brodovi iz mora ugledam čovjeka sa kajakom kako se nasukava. Prilazimo svi da mu pomognemo da izađe i da vidimo o čemu se radi, kad čovjek u dahu ispriča – da je više od 400 dana na putu u svom kajaku i da upravo stiže iz Ulcinja i Budve. Ja sam stao, ne vjerujem šta čujem. Čovjek je idol! On dokazuje da je u životu sve moguće ostvariti. Zamislite tu odvažnost! Stoga sam ga morao dovesti kući i ukazati mu čast, ugostiti ga pokazati mu da se divim njegovom potezu i na taj način mu dati našu podršku i zahvaliti mu se što pokazuje svijetu kako treba živjeti – to je njegova odluka koja njega čini sretnim i koliko god izgledala drugima nemoguća, nenormalna, neostvariva, on je krenuo u njenu realizaciju’’- objašnjava Rambo kako je počelo jedno novo prijateljstvo, dok na svom Facebook profilu poziva sve svoje poznanike u Hrvatskoj da učine isto kada Jiri Oliva bude došao u njihove gradove.

Kajakom oko Evrope
Kajakom oko Evrope

,,Kada sam došao u Herceg Novi bio sam spreman da odmah krenem dalje, da uzmem taksi ili feribot ili nešto i da idem, ali onda sam upoznao neke super ljude ovdje i oni su mi pomogli sa smještajem i svim, i odlučio sam da ostanem ovdje još dva dana. Stvarno sam srećan što se to desilo, jer da sam otišao iz Crne Gore osjećao bih se ljuto zbog onoga što se desilo u Ulcinju i bilo bi mi krivo’’- priča nam dalje Oliva. Njegovi prvi susreti sa našom zemljom, naime,  nisu bili baš tako lijepi kao ovi koje je doživio u Herceg Novom.

,,Kada sam došao u Crnu Goru, išao sam direktno u Ulcinj, na Veliku plažu. Bio sam tamo dva dana, popravio sam svoj kajak jer je bilo nekih oštećenja kada sam sa tim završio, išao sam malo u centar Ulcinja, plan je bio da odvojim jedan dan za razgledanje grada. Onda  mi je policija objasnila da nisam registrovan, nisam platio boravišnu taksu jer me ljudi u kampu gdje sam boravio nisu prijavili. Tako sam prekršio crnogorski zakon, iako nenamjerno. Rekli su mi da moraju da mi uzmu pasoš i da moram da ostanem tu dva dana. Platio sam 40 eura da dobijem pasoš nazad. Tako da, moram reći da moj prvi utisak o Crnoj Gori nije bio baš najbolji, ali posle toga se popravio. Zatim sam prešao 50 km do Budve, tamo vidio grad, a onda sljedećeg dana pošao ka Herceg Novom’’, kaže Oliva objašnjavajući da nije cijeli put preplovio u kajaku, jer koliko god to želio ipak je morao dio puta da prelazi ponekad noseći, nekada vukući, a vrlo rijetko transportujući kajak nekim drugim prevoznim sredstvom.

Kajakom oko Evrope
Kajakom oko Evrope

,,Ako je ikako moguće, pokušavam da se samo krećem vodom, u kajaku. Naravno, nekad je nemoguće, i u par navrata sam morao da se transportujem na drugi način – pogotovo kad prelazim granice. Ali takođe, pješačenje je veoma teško sa kajakom, jer je izuzetno težak, oko 100kg, a ja sam sam, tako da nije baš idealno rješenje’’- kaže Oliva i dodaje da je i na samom startu svojeg putovanja prošle godine krenuo – pješke.

,,Jedan dio sam prešao pješke, nekih stotinjak kilometara do Dunava gdje nije bilo vodene veze, tako da sam dopješačio do rijeke i nastavio kajakom. Do Dunava sam došao u Austriji, u Lincu. Zatim sam kajakom išao do Slovačke, Mađarske, Srbije, Rumunije. Tamo sam morao da pređem 50 kilometara kopnom, jer ti kanali od Dunava do mora nisu predviđeni za kajake već samo za brodove. Zatim sam uz morsku obalu nastavio do Istanbula. U Turskoj je bilo problema jer kada se ulazi u Tursku preko vode, moraš da budeš čekiran u lukama, a prva luka je bila 150km od granice, a ne možeš da se zaustavljaš prije toga. U suštini situacija je bila – morao sam da dođem do Istanbula, ali nisam smio da idem do Istanbula morem. Dvije nedjelje sam proveo tamo, u policijskoj stanici praktično. Bilo je čudno i smiješno. Ja sam tamo bio 15 dana ilegalno, a oni su mi rekli  – šta ima veze, ima 20 miliona ljudi u gradu, nikog nije briga za tebe’’, priča tridesetogodišnjak iz Češke uz objašnjenje da mu na putu nije najveći problem veslanje, već prelaženja granica.

,,Prelaženje granica kajakom je… komplikovano. Nema baš presedana za prelazak granica na ovaj način, tako da je sve to bilo malo čudno. Iz Turske u Grčku sam prešao feribotom, sa posljednjeg turskog do prvog ostrva u grčkom teritorijalnom moru. Da bih izbjegao nove probleme, isto sam uradio na prelasku iz Grčke u Albaniju, a iz Albanije u Crnu Goru sam ušao taksijem’’- objašnjava Oliva dodajući da nikad ne ide daleko od svog kajaka.

Kajakom oko Evrope
Kajakom oko Evrope

,,Ostavim ga na plaži, i obezbjedim, ali nikad ne mogu da odem baš daleko i na dugo vremena. Teško je naći pravo mjesto, plažu gdje mogu da ostavim kajak ili smještaj koji je dovoljno blizu da mogu da prenesem kajak. Tako da, jeste nekada izazov jer uglavnom gledam da spavam na plaži, ako je moguće. Kada to nije slučaj, onda nađem prenoćište. U Crnoj Gori sam uglavnom tražio smještaj, jer mi je policija rekla da ne smijem da spavam na plažama. Malo mi je sve komplikovano ovdje jer svaki put moram da nađem mjesto gdje se turisti registruju i tako gubim vrijeme, prvo na traženje smještaja pa na to, mislim da je malo suvišno. Nije baš idealno za putovanje’’, ukazuje nam na neke administrativne manjkavosti u našoj zemlji. Nije mu, objašnjava, problem da plati boravišnu taksu i sve što treba, ali da bi to uradio mora da da adresu osobe ili hotel gdje je odsjeo, što je nemoguće kada spava u svom šatoru pored kajaka na plaži. Uz te probleme susretao se sa i još većim – zimom i lošim morem koje ga je zateklo u Grčkoj.

,,Zimi je, naravno, bilo teže, nekada jednostavno moram da odustanem i čekam. Ove zime sam bio zaglavljen na grčkim ostrvima jer nije bilo moguće da se transportujem od ostrva do ostrva kajakom, tako da sam nekoliko mjeseci ostao u Grčkoj. Ja sam inače instruktor ronjenja, tako da sam odlučio da to vrijeme dok sam u Grčkoj posvetim obnavljanju gradiva, da tako kažem’’- priča dalje Jiri i dodaje da njegov šestometarski kajak ima prilično mjesta da se u njega spakuje sva oprema koja mu je potrebna, ali i da je tokom puta naučio da ipak mnogo toga bez čega mislimo d ane možemo na kraju ipak se ispostavi kao suvišno.

,,Moj kajak je prilično velik, tako da mogu sve što mi treba da stavim u njega. Ipak, ovo mi je prvi put da idem na ovako dugačak put, i nisam mogao da znam unaprijed šta mi sve tačno treba. Prvog dana kad sam krenuo kajak je bio prepun i trebalo mi je par sati da sve popakujem. Poslije mjesec dana odlučio sam da ne mogu tako da nastavim, jer treba puno vremena da svako jutro to popakujem. Tako da sam odlučio da se oslobodim nekih stvari koje ne koristim’’- kaže Jiri objašnjavajući da mu ni ti zimski dani nisu bili loši, niti da su mu boravci u policiji u Turskoj i iskustva sa našim zakonima nešto zbog čega bi rekao da su mu ti dana putovanja bili loši. Isto tako kaže da ne može ni da odluči koji su mu dani tokom putovanja bili najbolji.

,,Svih 400 i nešto dana su mi najbolji. Pokušavam da svaki dan uživam koliko mogu, čak i kada nešto nije u redu. Da mi se nije desilo ono u Ulcinju ko zna da li bih se zaustavio u Herceg Novom i upoznao ove divne ljude. Jako sam srećan što sam ovo uradio. Toliko sam novih iskustava pokupio, upoznao toliko novih mjesta i divnih ljudi. Nisam ovo počeo da bih ušao u neku knjigu rekorda ili šta god, već zbog samog putovanja. I ne bih mogao da budem srećniji zbog toga što sam se odlučio na ovu avanturu’’- kaže Jiri čije putovanje možete pratiti i na nejgovoj web stranici www.kayakaroundeurope.com .

Danas trka Kotor – Trojica 2016.

0

Start prve trke na stazi Kotor – Trojica biće danas u 12 sati, nakon čijeg će završetka uslijediti i druga vožnja.

Juče je na stazi održan trening, a u probnim vožnjama najbolje vrijeme u prvoj postigao je Miloš Asanović iz kotorskog Auto-moto sportskog kluba (AMSK) Blažo Smiljanić) prešavši stazu dužine 4.350 metara za nešto više od dva minuta i deset sekundi ( 2:10,457) vozeći u prosjeku 120,03 km/h .

Organizator međunarodne brdske auto trke „Kotor-Trojica 2016″ Auto-moto sportski klub (AMSK) „Blažo Smiljanić”, saopštio je da su učešće prijavila 133 vozača iz Poljske, Češke, Slovačke, Austrije, Mađarske, Italije i zemalja sa prostora  bivše Jugoslavije.

Direktor kluba Tripo Bukilica kaže da je po broju takmičara riječ o najvećoj trci u istoriji Crne Gore.

Trka se boduje za šampionat Centralno-evropske zone (CEZ), najstarije na svijetu, koja okuplja 14 država.

 

Predstavljena „Panjega“ Dragana Mitova Đurovića

0

„Dragnova „Panjega“ je prvi crnogorski sef bez vrata i ključeva, bez šifri i skrivenih odaja, zabranjen za đetinje oči, sveto mjesto za namjernike i prijatelje za rodbinu za roditelje. Panjega je mali spomenar o vrlinama i manama  o običajima, ćudima i ljudima o vremenu i teškom bremenu. Sve priče ljepše jedna od druge. Jedna skladna cijelina, bogati mozaik od riječi i priča. Na našem jeziku kojim govorimo vjekovima“- kazala mr Vesna Vičević na predstavljanju knjige „Panjega“, Dragana Mitova Đurovića, u subotu, u originalnom ambijentu punom panjega, u staroj tvrđavi Trojica.

O knjizi su govorili dr Draško Došljak, režiser Vladimir Perović, književnica Jasmina Bajo, i autor.

„Pripovjedač je onaj koji našu pažnju drži od prve do posljednje riječi, onaj koji riječi bira, onaj koji ih apotekarski precizno slaže u nove nizove i nova značenja, onaj koji zna mjeru riječi. Sa malo reći mnogo, tada je misao riječitija, ubojitija koja pogađa pravo u cilj. Dragan Mitov ih je sakupljao, ali nije ih samo sakupljao, one su samo polazište, skald i oblik u koji Dragan smješta sakupljeno, daju nešto novo, nešto više nešto njegovo… Misao ide na misao. Grozdovi misli se roje i na kraju poslože rukom Draganovom“ kazao je između ostalog režiser Vladimir Perović. 

“Autor je u ovoj knjizi sakupio ono što već postoji u narodu, a to je živa priča. Pišući o svim vrlinama i manama Crnogorskog naroda autor želi da prosvetiteljski djeluje na savremenike, da ih  podstiče da uče na greškama svojih predaka i da se ugledaju na njihove vrline… – kazala je književnica Jasmina Bajo.

Predstavljena „Panjega“ Dragana Mitova Đurovića„Ti obični ljudi su pokazali a Dragan Mitov Đurović nam dokazao da oni nijesu samo ljudi koji nas okružuju, naši prijatelji,  komšije, drugovi, braća, sestre nego su to ljudi koji u sebi imaju mnogo mudrosti. Zapravo te mudrosti se nalaze među ovim koricama u svakoj od ovih 58 priča koje su ovde zastupljene. Ovo je na izvjestan način poetska proza u dominantnom obliku. Vjerujem da će neko iz ove knjige izvući jedan dobar školski rad u kojima će sabrati sve one misli, mudrosti i poslovice koje se nalaze u ovoj knjizi“ – kazao je dr Draško Došljak.

On je najavio novu knjigu, Dragana Mitova, koja je upravo izašla iz štampe, Da nas san ne prevari.

Predstavljena „Panjega“ Dragana Mitova Đurovića
Predstavljena „Panjega“ Dragana Mitova Đurovića

 U svom emotivnom govoru Dragan Mitov Đurović, prisjetio se vremena kada je stigao u  Kotor,  prije trideset godina, uspostavljao Radio Kotor i družio se sa umnim Kotoranima.

„Večeras se prisjećam onih koje više nema sa nama, Anđelka Kovačevića, Milana Vulovića, Perute Ivanovića, Rista Kovijanića, Bora Begovića, Branka Sbutege, Slavka Mijuškovića.  Nije siromah  ko nema, siromah je ko nezna što ima. Najljepši grad i najljepša zemlja sa najboljim ljudima je Crna Gora i Kotor. Deset vjekova Crne Gore i skoro toliko vjekova Kotora su nešto što se zove bogatstvo“ zaključio je Đurović.

Predstavljena „Panjega“ Dragana Mitova Đurovića
Predstavljena „Panjega“ Dragana Mitova Đurovića

U muzičkom dijelu programa nastupila je ženska klapa „Bisernice Boke”.

Putnici nezadovoljni: Najveći kruzer na svijetu je i dalje gradilište

1
Harmony of the Seas
Harmony of the Seas

Rupe u podu, poplavljeni pisoari, radnici koji bruse parket, dočekali su putnike na prvom putovanju kruzera Harmony of the Seas iz Southamptona do Rotterdama.

Brod nije spreman za putnike, ali je spremno uzeo naš novac, bijesni su putnici najvećeg kruzera na svijetu, Harmony of the Seas. Rupe u podu, poplavljeni pisoari, radnici koji bruse parket, dočekali su putnike na prvom putovanju iz Southamptona do Rotterdama, piše Daily Mail.

Kruzer je vrijedan 800 mil. funti, a na prvom putovanju je bilo oko 6000 putnika od kojih su neki putovanje platili gotovo 1500 eura.

Tivat – Očistimo Crnu Goru za jedan dan

0

U sklopu akcije „Očistimo Crnu Goru za jedan dan“ juče je na raznim djelovima morske obale i njenog zaleđa u Tivtu sakupljeno i očišćeno oko 15 kubika smeća.

Akciju je priredila Opština Tivat u saradnji sa ADP „Zid“ iz Podgorice, a u njoj su učestvovali članovi Mjesne zajednice Krtoli, pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“, Sokolskog društva iz Radovića, Omladinskog kluba Tivta, članovi NVO „Djeca Tivta“, NVO Evropski dom, Organizacija žena Tivta, Ronilački klub „Arsenal“ iz Tivta, djeca Dječjeg vrtića Bambi i djeca iz Osnovne škole „Drago Milović“ i Srednje mješovite škole „Mladost“, kao i brojni građani.

Tehničku podršku sprovođenju ove volonterske akcije pružilo je Komunalno preduzeće Tivat.