H.Novi: Navršava se 24 godine od zločina deportacije izbjeglica iz BiH

0
Deportacija plakat
Deportacija plakat

Predstavnice/ci tri crnogorske nevladine organizacije će u petak, 27. maja, tačno u podne, položiti cvijeće i odati počast žrtvama zločina protiv izbjeglih građana Bosne i Hercegovine, po pravilu muslimana, poznat kao ”Deportacija izbeglica”.

To će se desiti ispred Centra bezbjednosti Herceg-Novi, odakle je većina izbjeglica u maju 1992. godine organizovano nezakonito deportovana u smrt, najavljeno je iz Akcije za ljudska prava, Centra za građansko obrazovanje i Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.

“Dođite da se prisjetimo žrtava i njihovih porodica koje su tražile utočište u Crnoj Gori, da skrenemo pažnju da taj strašni zločin osuđujemo, da se ponovo založimo za spomenik žrtvama i kažnjavanje odgovornih i upozorimo da se ratni zločini ne ponove”, poručeno je građanima/građankama Herceg Novog, prenosi portal pcnen.

Tri nevladine organizacije podsjećaju na to da je “crnogorska policija u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 osobe, civile, starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini, i kao taoce ih predala vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Svi izručeni 27. maja 1992. su odmah ubijeni, ostali su mučeni pa ubijeni u logorima, a samo nekolicina je preživjela mučenje. Još uvijek nijesu pronađena tijela nekih od žrtava deportovanih iz Herceg-Novog tog 27. maja, niti se zna gdje su tačno ubijeni”.

“Žrtve ovog zločina su nesporne”, podsjeća se dalj, jer je “Crna Gora njihovim porodicama poslije četvorogodišnjeg suđenja na osnovu sudskog poravnanja platila naknadu štete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragičnih posljedica. Da su nezakonito uhapšeni i izručeni kao taoci utvrđeno je i pravosnažnom krivičnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Haškog tribunala u predmetu Krnojelac (upravnik u logora u Foči)”.

“Međutim, sporno je to što sudovi u Crnoj Gori u svemu tome nijesu smogli snage da prepoznaju ratni zločin i da ga kazne. Presudom Višeg suda u Podgorici (pravosnažna od 17. maja 2013, kada ju je potvrdio Apelacioni sud Crne Gore) optuženi službenici policije, funkcioneri MUP-a i Državne bezbjednosti oslobođeni su optužbe za ovaj ratni zločin protiv civilnog stanovništva jer navodno nijesu imali status ”pripadnika strane u sukobu u BiH”, pa čak ni onih ”koji su bili u službi strane u sukobu u BiH”, a koji im je, prema tumačenju crnogorskih sudova, bio neophodan da bi se moglo smatrati da su izvršili ratni zločin. Naknadno je ekspert Evropske unije, italijanski tužilac i međunarodni sudija Maurizio Salustro, u svom izvještaju o procesuiranju ratnih zločina u Crnoj Gori, istakao da je takvo tumačenje pogrešno, nepoznato u međunarodnom humanitarnom pravu i praksi. Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore (VDT) je 25. marta 2015. podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti zahtijevajući od Vrhovnog suda da utvrdi da je presudom povrijeđen zakon u korist okrivljenih, ali je Vrhovni sud taj zahtjev odbio u oktobru te godine. Pred Ustavnim sudom Crne Gore je žalba supruga i majki žrtava zbog toga što Crna Gora nije obezbijedila krivičnu pravdu u ovom slučaju i poštovala ljudsko pravo na život, u vidu djelotvorne istrage i kažnjavanjaubistva”, navodi se u saopštenju HRA, CGO i Anima.

CB Herceg Novi
CB Herceg Novi

Ove tri nevladine organizacije i predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković su prije pet godina uputili tri inicijative, na koje sada podsjećaju:

1) predsjedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću i svim šefovima poslaničkih klubova da se 27. maj proglasi Danom sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine;

2) inicijativu tadašnjem predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kulture Branislavu Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiću – da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, podržavajući tako i želju porodica deportovanih žrtava;

3) da crnogorska policija uputi izvinjenje zbog nezakonitog postupanja prilikom hapšenja i izručivanja izbjeglica njima neprijateljskoj vojsci u SrpskuR epubliku BiH.

Nijedna od ovih inicijativa nije prihvaćena, konstatuju sada njihovi autori i pdsjećaju da je nekadašnji predsjednik Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejan Mandić izjavio da Herceg-Novi nije spreman da podrži inicijativu za podizanje spomen obilježja. Prošle godine je inicijativa predložena i iznijeta na glasanje, ali nije dobila potrebnu većinu, jer je većina odbornika Skupštine opštine bila uzdržana (DPS, Izbor, Novska lista) ili odsutna (SNP, Klub Demokrata).

U uvali Bijeca otkriven “muzej pod morem”

0
U uvali Bijeca otkriven "muzej pod morem"
U uvali Bijeca otkriven “muzej pod morem”

Podmorski ostaci rimskog ribnjaka koji je radiokarbonskim mjerenjem datiran u razdoblje između sredine 1. stoljeća prije nove ere do kraja 1. stoljeća nove ere, ostaci solane sa sačuvanim drvenim sanducima iz 3. i 4. stoljeća, zatim uljare s dobro očuvanim mlinskim kamenjem te palisade od čak 2.000 gusto postavljenih drvenih pilona iz 4. i 5. stoljeća, otkriveni 2014. i 2015. godine u krugu od svega par stotina metara u plitkoj medulinskoj uvali Bijeca, prije nekoliko dana su bili mjestom organiziranog razgledavanja stotinjak zainteresiranih građana u tri jednosatna obilaska, u organizaciji Arheološkog muzeja Istre, a u povodu Međunarodnog dana muzeja.

Pod vodstvom podvodne arheologinje Ide Koncani Uhač i njenih stručnih suradnika koji su osigurali razgledavanje u ronilačkom odijelu s maskom i disalicom, kao i iznimno susretljivih lokalnih vlasnika batana koji su građanima omogućili promatranje ovog iznimno vrijednog arheološkog nalazišta kroz staklo, posjetitelji su na licu mjesta saznali niz informacija o ovom rimskom gospodarskom kompleksu, svojevrsnom muzeju pod morem. Najuočljivije i najatraktivnije je dobro sačuvano mlinsko kamenje. Dosad ih je otkriveno devet, a nalaze se uokolo 40 metara dugog zida s kojim, kako se pretpostavlja, tvore nekadašnji kompleks uljare za proizvodnju čuvenog istarskog maslinovog ulja. Ida Koncani Uhač posebno je istaknula važnost otkrića ribnjaka koje vremenski pokriva razdoblje intenzivnog naseljavanja istarskog poluotoka italskim kolonistima, kao i naknadno razdoblje visokog ekonomskog procvata regije.

Posjedovanje ovakvih ribnjaka na obali oznaka je visokog društvenog staleža koji je u sklopu svojih vila na obali uživao luksuznu gurmansku privilegiju – svježu ribu. – Budući da su nedaleko od ribnjaka pronađeni ostaci postrojenja solane, moguće je da se od ribe izrađivala ondašnja poslastica u rimskoj kuhinji, riblji umak garum, kazala je arheologinja Koncani Uhač. Preliminarni arheološki podaci upućuju da je dio drvene palisade služio u funkciji antičkog nasipa kompleksa solane, a moguće je da je jedan dio palisade, s ostacima isprepletenog granja između pilona, služio kao zamka za ribe.

Foto: D. Memedović

www.glasistre.hr

Novi rok za završetak radova na Zavali – 15.jun

0
Zavala
Zavala

Radovi na spajanju dva bulevara neće biti završeni do 1. već do 15. juna, ovu informaciju potvrdio je direktor direkcije za saobraćaj Savo Parača.

Neki od razloga, zbog kojih se kasni sa radovima su, izmještanje elektro i vodovodne mreže kao i postavljanje javne rasvjete.

Parača je kazao da rok koji je dat do 15. juna neće biti pomjeran.

Gradjevinski materijal koji se nalazi ispod magistrale biće uklonjen, dodao je Parača.

On je dodao da izvodjenje radova na bulevaru ne uzrokuje obustavu saobraćaja, ipak, svakodnevna slika pokazuje drugačije.

Na naše pitanje i konstataciju da do zastoja dolazi svakodnevno Parača je kazao da do zastoja ne dolazi već da se saobraćaj odvija usporenije što je bio slučaj, dodaje, decenijama unazad.

Apsolutno niko ne spori da smo otežan saobraćaj na ulazu u Budvu imali svakog ljeta, medjutim, zadatak ovog značajnog projekta je da to stanje promijeni. Ipak, čini se da Parača ovamo ne dolazi često, pošto zastoja u saobraćaju ima svakodnevno.

Prvi čovjek opštine Budva dr Srdja Popović je kazao da nije srećan zbog toga što je rok za završetak radova pomjeren te moli sugradjane za strpljenje. Kako je kazao, radovi su u završnoj fazi te da je krajnji rezultat važan a to je novi bulevar u Budvi. Pored Parače, kod njega u kabinetu danas su bili i predstavnici gradskog vodovoda, komunalnog preduzeća, elektroprivrede, tu su bili i predstavnici sekretarijata za investicije i sekretarijata za privredu i finansije.

Ono što je dobro za Budvu moramo podržati, strpljenja mora biti, ipak metropola turizma će nakon završetka radova na spajanju dva bulevara disati lakše, dok će slika koja odlazi sa turistima biti znatno pozitivnija i ljepša. Vjerujemo da od 15. juna gradjevinskih mašina na Zavali neće biti.

Bokeški Forum: Ekonomski i ekološki genocid nad Bokom

1
Bokeški Forum, zakon, odluke, porez,nakon izbora
Bokeški Forum

Nad Bokom se nastavlja ekonomski i ekološki genocid, a posljednji primjer jeste surovo zatrpavanje i povećavanje iskoristive površine plaža krečnim moračkim pijeskom, kamenjem i zemljom, a sve pod pitkim nazivom “sezonsko prihranjivanje plaža”. Za nas iz Boke, ovo je tragedija, a za ljude koji sve posmatraju sa strane i koji u Boku dolaze zbog onog što je ona bila i prije više decenija -tragikomedija – saopštavaju iz Bokeškog foruma

Odgovornost za ovo nedjelo pored zakupaca snosi JP „Morsko dobro“, koje je još jednom pokazalo maćehinski odnos prema „nevjesti Jadrana“. Postupci ljudi iz HTP „Primorje“ kao i lica koja su isto uradila na Ponti Seljanova predstavljaju ne samo djela za prekršaj, već i za krivično gonjenje.

Bijela april 2016
Bijela april 2016

U vremenu u kojem se za novac sve može, a u kojem je domicilnom stanovništu ostalo da bude nijemi posmatrač surove zloupotrebe naše obale, „Bokeški Forum“ ostaje dosljedan u svom stavu: JP „Morsko dobro“ ne smije više da postoji. Opštine same moraju da se staraju o obali koja je na njihovoj teritoriji. Jer, ukoliko „Morsko dobro“ bude opstalo i ostalo, neće opstati ni Boka ni Bokelji.

Vaš Bokeški Forum

Tivat – Festival uličnih umjetnosti u septembru

0

Festivala uličnih umjetnosti Tivat 2016., koji će se održati od 8-10. septembra, predstavljen je sinoć u atrijumu ljetnikovca Buća – Luković, u organizaciji tivatska NVO ”Ulični svirači”.

Uz svirku i zabavu o festival su predstavili NVO ”Ulični svirači” Tivat Darko Božinović i predsjednik NVO ”Ulični svirači” Novi Sad, Bora Beljanski

Pprva promotivna zabava bila je namjenjena prvenstveno institucijama, kulturno umjetničkim društvima i prijateljima našeg festivala iz grada Tivta. Inače manifestacija je internacionalnog karaktera okuplja umjetnike i publiku iz čitavog svijeta, podstiče interkulturalni dijalog i značajno doprinosi razvoju turističke ponude grada i države. Mnoge stvari smo sami inicirali i lako nam je pronaći dobru zabavu ali mišljenja smo da te stvari nužno ne treba tražiti već da ih mi sami možemo kreirati i podjeliti sa drugima, poručuju iz novoosnovane NVO ”Ulični svirači”.

„Sa ovim festivalom Tivat će se ucrtati na mapu na jedan sasvim drugačiji način. Festival uličnih umjetnosti u Tivtu je specifičan festival. To je manifestacija svih građana, od djece, roditelja, starih ljudi, porodica. Okuplja umjetnike sa svih strana svijeta, približava druge kulture. Posebno bih se zahvalio prijateljima iz Novog Sada koji su nam mnogo pomogli” – kazao  je Darko Božinović, predsjednik NVO”Ulični svirači” Tivat.

Tivat - Festival uličnih umjetnosti u septembru
Tivat – Festival uličnih umjetnosti u septembru

“Pokušajmo svi zajedno da organizujemo u ovom divnom gradu jedan lijepi festival. Imao sam čast i zadovoljstvo da razgovaram sa vašom gradonačelnicom i sekertarkom za društvene djelatnosti koje su obećale punu pomoć u organizaciji festival. To nije samo zabava i provod, to je festival koji treba da ostavi tragove u ovom gradu, kulturne, turističke, finansijske. Festival u Novom Sadu je svake godine bio posvećen jednom problemu. Organizovali smo panel diskusije, konferencije. To možete organizovati i vi u Tivtu. Upoznao sam entiuzijaste iz vaše NVO i shvatio sam koliko oni vole Tivat. Očekujem da će i drugi Tivćani pomoći u organizaciji ovog festivala, kao što i mi Novosađani želimo da mu pomognemo. Tivat i Novi Sad su gradovi prijatelji. Podignimo tu saradnju na jedan viši nivo preko ovog festivala” – poručio  je Bora Beljanski.

Tivat - Festival uličnih umjetnosti u septembru
Tivat – Festival uličnih umjetnosti u septembru

Protest aktivistkinja povodom konvencije ‘Ona je ta’

0

Dvadesetak predstavnica ženskih NVO-a je protestovalo danas u Podgorici povodom održavanja regionalne Konvencije žena Zapadnog Balkana pod nazivom “Ona je ta”, koju organizuje nevladina organizacija nstituta za javnu politiku, iza koje stoji kontroverzni Vladimir Beba Popović.

Žene su držale transparente na kojima je pisalo sa jedne strane “Ko je ona?” dok su sa druge strane bili odgovori, između ostalih “Ja sam radnica”, “Ja sam diskriminisana”, “Ja sam ignorisana”, “Ja sam nezavisna”, “Ja sam aktivistkinja”…

Takođe, ženske NVO su u saopštenju tražile da Vlada, Ministarstvo nauke, Glavni grad i Montenegro Airlines informišu javnost o pitanjima: Koji će uticaj pomenuti događaj imati na poboljšanje položaja žena u Crnoj Gori? Na osnovu koje odluke, konkursa, ili otvorenog poziva za nevladine organizacije su donijeli odluku da ograničena sredstva za unapređenje položaja žena troše na pomenuti projekat? Koliko sredstava  je svaka institucija pojedinačno uložila u organizaciju Konvencije, uklučujući i logističku podršku? Kolika je ukupna cijena ovog projekta, uključujući promotivnu kampanju, honorare učesnica Konvencije i svih osoba uključenih u projekat?

Većina aktivistkinja koje su bile prisutne na protestu su prethodno otkazale svoje učešće, a nakon pisanja medija, organizatori konvencije ‘Ko je ona? su sa svog portala uklonili logo Vlade Crne Gore i Montenegro airlinesa kao podražavaoce i sponzore.

„Prihranjivanje plaža“ iskoristili da naspu more

2
Ponta Seljanova
Ponta Seljanova

Već ionako ekološki kontroverzna akcija JP „Morsko dobro“ iz Budve i zakupaca dijela plaža u Boki Kotorskoj da pijeskom iz Morače izvrše „sezonsko prihranjivanje“ kupališta, pretvorila se u pravi zločin prema morskom ekosistemu. Osim nekoliko hiljada tona pijeska kojim su se samo, po prvobitnom planu, trebala nasuti kupališta, na više lokacija u moru se našlo i kamenje i zemlja kojima su zakupci povećali površinu obale koju koriste.

Tako je prije desetak dana uradilo HTP „Primorje“ iz Tivta koje je plažu ispred hotela „Palma“ povećalo nasipanjem nekoliko stotina tona kamena i zemlje preko kojih je kasnije razastrt „odobreni“ morački pijesak, a danas je nešto slično napravljeno i na jednoj od najpopularnijih tivatskih plaža – onoj na Ponti Seljanova. Čitaoci su nam proslijedili fotografije nasutih tona zemlje i kamena kojima je, na uštrb mora, povećan sam kraj rta Seljanovo, sa zapadne strane tamošnjeg svetionika, a isto su zgroženi građani poslali i na adrese JP „Morsko dobro“, Instituta za biologiju mora u Kotoru kao i odgovornih u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

„Da li je ovo moguće u našoj ekološkoj državi, u našoj lijepoj i još uvijek čistoj Boki, plažu nasipati zemljom i krečnim pijeskom ? Koliko je vremena potrebno da se more očisti od ove štete koja je nanijeta zarad male dobiti pojedinaca ? Svaki čovjek koji je jednom posjetio Boku, ostao je fasciniran ljepotom i onim što nam je priroda dala, jedini koji ne znaju da cijene, poštuju i čuvaju ono što nam je dato smo mi koji u toj ljepoti živimo. Ne možemo se oglušiti i reći to nije nas posao – jeste, to je posao svih nas kao pojedinaca, toliko dugujemo našoj Boki, da je zaštitimo od ovih surovih pojedinaca i crnih bagera.”- stoji u mailu koji su građani proslijedili novinarima, MORT-u, “Morskom dobru” i Institutu za biologiju mora.

Ponta Seljanova
Ponta Seljanova

Obalni rub, odnosno mjesto gdje se “sastaju” more i kopno jedno je od najosjetljivijih, ali i najvažnijih djelova morskog ekosistema uopšte, jer tu žive, hrane se i razmnožavaju brojne morske biljke i životinje. Nasipanje pijeska preko prirodnog morskog dna uništava to stanište i pretvara ga u bukvalno pustinju pod vodom, a stvari se još dodatno pogoršavaju kada se za nasipanje koristi zemlja. Zbog toga se morski biolozi listom protive ovakvim akcijama kakve je na pedesetak plaža u Boki sprovelo “Morsko dobro” u saradnji sa svojim zakupcima.

Dan mladosti ostao bez podrške zvaničnika

0
Način na koji je Perković na fb objavio da nema proslave Dana mladosti u Tivtu
Način na koji je Perković na fb objavio da nema proslave Dana mladosti u Tivtu

Proslava 25-maja – Dana mladosti iz nekadašnje SFRJ, a po kojoj je Tivat proteklih godina bio prepoznatljiv, danas nije održana u najmanjem bokeljskom gradu.

“Zbog neadekvatne podrške Opštine Tivat i drugih subjekata, ovogodišnji Dan mladosti proslavićemo kao što smo ga slavili od 1987-2004 godine – u našim sjećanjima i u našim srcima. Gajimo veliku nadu da će sa novoizabranom gradonačelnicom dr Snežanom Matijević i Dan mladosti, kao najmasovnija manifestacija u Tivtu, konačno dobiti adekvatan tretman.
Od sledeće godine svakako nastavljamo dalje!”- napisao je na facebooku Marko Perković iz tivatske NVO “Generalni konzulat SFRJ” koja je prije 12 godina obnovila i bila glavni organizator proslave Dana mladosti u Tivtu.

Upravo zbog te manifestacije koja je imitacijama nekadašnjih čuvenih sletova i dočeka štafete na stadionu JNA u Beogradu, te reminiscencijama na vrijeme bratstva i jedinstva u Titovoj Jugoslaviji, proteklih su godina stotine, pa i hiljade jugonostalgičara i stranih turista 25.maja dolazile u Tivat. Ove godine velike fešte nije bilojer prema riječima Perkovića, zbog “u najmanju ruku rezervisanosti dosadašnjeg čelništva grada prema toj manifestaciji “Generalni konzulat SFRJ” nije ni učestvovao na opštinskom konkursu za raspodjelu sredstava NVO-ima sa ovim projektom.”

Proslava Dana mladosti - Tivat 2015
Proslava Dana mladosti – Tivat 2015

“Dosadašnji gradski čelnici nisu imali puno razumijevanja za centralnu jugoslovensku proslavu Dana mladosti u Tivtu koja je okupljala stotine i hiljade ljudi, ni izbiza kao što su to recimo, imali za personalne i razne druge lakrdije u tivatskom SUBNOR-u. Nadam se da će se to brzo promijeniti sa novoizabranom gradonačenicom koja je bila i ostala Titova pionirka i omladinka.”- kazao je Perković dodajući da je pored neodržavanja velike fešte, u Tivat danas došlo preko 120 jugonostalgičara iz svih eks-YU republika, i to najviše iz Slovenije, pa će mala zabava ipak biti održana večeras u novootvorenoj kafe-piceriji “Maršal Tito” na Pakovu.

Tivat – aukcijska prodaja sadnica za Gradski park

0
Danas u tivatskom parku
Danas u tivatskom parku

Aukcijskom prodajom sadnica za dodatno obogaćivanje tog botaničnog kompleksa i koncertom učenika Muzičke škole, u velikom Gradsom parku Tivta danas je obilježen 24.maj – Evropski dan parkova. Manifestaciju su organozovali Opština i Komunalno preduzeće Tivat koje je lani određeno za formalnog upravljača tim zaštićenim objektom prirode.

Prisutne je pozdravila sekretarka za zaštitu životne sredine i urbanizam Opštine Tivat Tatjana Jelić koja je naglasila da se Evropski dan parkova obilježava u znak sjećanja na proglašenje prvih  devet nacionalnih parkova u Švedskoj, 24. maja 1909. godine.

Jelić je podsjetila da je NVO “Evripski dom” Tivat 2007. godine pokrenula akciju “Vaše stablo u našem parku” stimulišući donatore da kupovinom novih sadnica, obogaćuju biljni fond tivatskog velikog Gradskog parka, a te aktivnosti  podržala je lokalna uprava i brojni donator. U dobroj saradnji organa uprave, građana, privrede i civilnog sektora, tivatski Gradski park u proteklih je devet godina znaćajno obogaćen i uređen, vrativši dobar dio svog starog sjaja. Ta najveća botanična bašta na južnom Jadranu prostire se na preko 4 hektara, a 1892. godine, u blizini nekadašnjeg vojnog brodogradilišta Arsenal, podignuta je po naredbi tadašnjeg komandanta Ratne mornarice Austro-Ugarske imperije, admirala Maksimilijana Daublebskog fon Šterneka.

Aukciji novih sadnica za gradski park tradicionalno su se odazvali Porto Montenegro, kompanija “Luštica Development”, JP “Morsko dobro”, Turistička organizacija Tivat, međunarodna škole “Knightsbridge School International Montenegro”, OŠ “Drago Milović”, kao i brojni građani.

Otvoren booking za ˝MSC Seaside˝ koji će biti isporučen krajem 2017.

0
MSC-SEASIDE
MSC-SEASIDE

Zakazan za isporuku u decembru 2017., „MSC Seaside” će ponuditi 20-dnevni transatlantsko putovanje za PortMiami. Otvoren je booking za krstarenje, a cijene se kreću od 1.730 dolara po osobi, odnosno 82 dolara po danu.

Ovo je prilika biti među prvima koji će doživjeti najnoviji brod tvrtke MSC Cruises, koji kreće iz Venecije kraajem iduće godine.

Luke u kojima će kruzer pristajati su: Valletta, Palma de Mallorca, Barcelona, Cadiz Funchal, Philipsburg, Charlotte Amalie, San Juan. Brod će stići u Miami 20. prosinca.

Putnici koji rezerviraju grand putovanje „MSC Seaside” u kategoriji Aurea, Bella, Fantastica ili wellness dobivaju paket pića, 30% popusta na pranje rublja i 3 besplatna fakultativna izleta (u Funchal, Valettu i Barcelonu). Osim toga, za krstarenje kruzera „MSC Seaside” iz Miamija na Karibe, sa zaustavljanjem na novom privatnom otoku tvrtke, Ocean Cay MSC Marine Reserve, također je otvoren booking, pri čemu je prva plovidba zakazana za 23. prosinca 2017. godine.

www.cruisemapper.com