30. Filmski festival Herceg-Novi Montenegro film festival
Gran pri jubilarnog 30. Herceg Novi-Montenegro filmskog festivala, „Velika Zlatna mimoza”, pripala je filmu „S one strane” Zrinka Ogreste.
Nagradu „Zlatna mimoza” za najbolju režiju žiri je dodelio Daliboru Mataniću za hrvatsko-srpsko-slovenački film „Zvizdan”, dok je „Zlatna mimoza” za najbolji scenario uručena scenaristkinji i rediteljki filma „Naša svakodnevna priča”, Ines Tanović.
„Zlatne mimoze” za najbolju mušku i žensku ulogu osvojili su glumci iz filma „Smrt u Sarajevu” Danisa Tanovića: Izudin Bajrović za lik Omera i Snežana Vidović za lik Lamije, a „Zlatna mimoza” za kameru dodeljena je Erolu Zubčeviću.
Crnogorski debitantski film „Ispod mosta, među stijenama” Pavla Simonovića dobio je Specijalno priznanje kao i nagradu Fedeora – Federacije filmskih kritičara Evrope i Mediterana.
Nagrada „Živko Nikolić” jednoglasno je pripala Mirjani Karanović za film „Dobra žena”
U čast festivalskog jubileja nagrada „Milan Žmukić”, koja nosi ime osnivača ove manifestacije, na otvaranju je uručena glumcu Mustafi Nadareviću, a sinoć na zatvaranju Ljubiši Samardžiću, jednoj od najvećih legendi jugoslovenske i srpske kinematografije.
Žiri međunarodnog takmičarskog programa dokumentarnih filmova „Zlatnu mimozu” za najbolji film dodelio je kirgiskom filmu „Nastavnik fizičkog, zlato i reka” Amanbeka Ažimata. Nagrada žirija pripala je hrvatskom filmu „Veruda- Film o Bojanu” Igora Bezinovića, a dodeljena su i dva specijalna priznanja dokumentarcima „Lice Ukrajine: Audicija za Oksanu Bajul” Australijanke Kiti Grin i „Priča o ljubavi, ludilu i smrti” Čileanca Mihaela Bustosa Gutijeresa.
U programu studentskih filmova Gran pri je dodelio filmu „Sve je više stvari koje dolaze”, rediteljke Jelene Gavrilović sa Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Specijalnu nagrada za montažu žiri je dodelio Nataši Pantić (FDU, Beograd) za filmove „Put za Kujumbu” i „Sve je više stvari koje dolaze” a specijalnu nagradu za scenario Borisu Grguroviću i Tisi Milić (FDU, Beograd), za film „Svetski rekorderi”
Na jučerašnjoj “Maloj regati” koju je organizovao Porto Montenegro, u akvatorijumu Tivatskog zaliva, dominirale su ojedrene barke iz Kalafatske radionice „Bokovac“ iz Bara.
Barka „Jovan“ sa posadom Igor Les i Andrea Bokovac, inače vlasnica male flote od četiri ojedrene barke tipa Arsenalka iz Bara, stigla je prva u cilj.
Mala regata – drvene barke
Druga je bila barka „Andrea“ sa posadom iz Splita na čelu sa skiperom Dinom Sindikom. Barka „Lana“ je bila treća sa skiperom Matijom Grabicem i posadom Lukom Radonić i jedriličarkom Nikoletom Franović.
Četvrta posada na ojedrenoj barki „Andjela“ je bila iz Bara sa skiperom Darkom Vujoševićem.
Mala regata – drvene barke
Inače, ove drvene ojedrene barke iz Bara nalaze na vezu u Portu Montenegro – Venis Skveru – mandraću, koje svojom ljepotom plijene mnogobrojne posjetioce.
Ostale dvije ojedrene barke u kategoriji plastične izrade su bile „Andamento Lento“ i „Šajka“.
“Andamento lento” sa poznatim nasim jedriličarem i kapetanom Brankom Krstovićem bila je najbrža.
Jedan jako uspješan i lijep dan jedrenja u Tivtu završio se druženjem u Jahting klubu Porto Montenegro uz razmjenu iskustava.
Mala regata – drvene barke
Naš poznati jedriličar Igor Les iskazao je zadovoljstvo te izrazio nadu da će ubuduće više vremena posvetiti ovom tradicionalnom načinu jedrenja.
Predsjednik opštine Kotor Aleksandar Stjepčević nezakonito je imenovao članove uprave Luke Kotor, tvrdi opštinski odbor Građanskog pokreta URA u Kotoru. Ukoliko se njihove trvdnje pokažu tačnim iz ove partije tražiće vanredno zasjedanje gradske skupštine.
Predsjednik Opštine Kotor Aleksandar Stjepčević umislio da je lokalna uprava, na čijem je on čelu, većinski vlasnik AD Luka Kotor, pa je preko svog opunomoćenika samostalno izabrao članove Upravnog odbora luke, bez mandata Skupštine Opštine Kotor, kao najvećeg organa vlasti. Ukoliko se pokaže tačnim naša tvrdnja da je čitav postupak bio izvan granica zakonskih ovlašćenja u upravljanju imovinom grada, odbor Građanskog Pokret URA će uz pomoć potrebnog broja odbornika u lokalnom parlamentu, zahtjevati vanredno zasijedanje Skupštine grada. Tema zasjedanja vanredne sjednice će biti preispitivanje ovakvog postupka Predsjednika Opštine, preduzimanje mjera i izbor predstavnika većinskog vlasnika u Upravnom Odboru Luke Kotor na način koji je propisan Zakonom.
Kako smo u saznanju da Stjepčević nije imao ovlašćenje lokalanog parlamenta, pozivamo sve odbornike u Skupštini grada, kojima je povjereno upravljanje imovinom opštine, da se izjasne o tom postupku predsjednika Opštine. Na skupštini akcionara Luke Kotor 2. avgusta, Glavni administrator lokalne uprave je po ovlašćenju Predsjednika opštine, sam presjedavao sjednicom, razriješavao, a zatim i izabrao članove Upravnog odbora luke. Pitamo koji je to opštinski organ i na kojoj sjednici odlučio da baš ta lica budu imenovana kao predstavnici u upravljanju većinskim dijelom imovine luke Kotor?
A. Stjepčević predsjednik opštine Kotor
Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, Skupština opštine u ime građana raspolaže cjelokupnom imovinom grada. A imovinu čine i akcije, kao hartije od vrijednosti. Prema tome, upravljanje akcijama i svime onim što iz takvog prava proističe, pripada jedino i isključivo vlasniku, a to je u ovom slučaju Skupština grada.
URA
Kako je onda moguće da se ovaj najveći organ vlasti u opštini i vlasnik imovine, preskoči i da predsjednik opštine samostalno odluči koja će to lica predstavljati većinskog vlasnika u Upravnom odboru Luke Kotor?
U Zakonu o privrednim društvima u čl. 34, stoji da su vlasnici Društva njegovi akcionari, pa je valjda jasno da akcionari Luke sa 52 odsto nijesu Predsjednik Opštine i lokalna uprava, nego je akcionar grad Kotor. To je gradska imovina kojom po Zakonu može da upravlja samo Skupština grada, odnosno lica kojima lokalni parlament da ovlašćenja.
Promocija Morskog dnevnika - Mihaila R. Ognjenovića
1 od 12
Promocija Morskog dnevnika
Promocija Morskog dnevnika
Promocija Morskog dnevnika
Promocija Morskog dnevnika
Promocija Morskog dnevnika
Promocija Morskog dnevnika
Promocija Morskog dnevnika
Promocija Morskog dnevnika
Promocija Morskog dnevnika
Promocija Morskog dnevnika
Promocija Morskog dnevnika
„Morski dnevnik” naziv je knjige kapetana Mihila R. Ognjenovića iz Risna koja je u subotu promovisana na ostrvu Gospe od Škrpijela. Kako bi skrenuo pažnju javnosti da se ne zaboravi i više nikada ne dogodi, kapetan Ognjenović je za promociju knjige odabrao 6.avgust, dan kada je prije sedamdesetjednu godinu bačena atomska bomba na Hirošimu.
U znak sjećanja na stradale na Gospi od Škrpjela upaljene su svijeće.
„Neki od doživljaja koji ćete naći među stranicama ove knjige su dramatični, drugi romantični, negdje vlada spokoj, gotovo poetski mir pri opisu pogleda na kakav impresivni pejzaž sa dalekih obala ili druženja sa ljudima koje je kapetan tamo sretao, a drugdje ćete osjetititi, strah, hladnoću i tjeskobu, dok Ognjenović opisuje nevere požare na moru. Esencija života pomorca, svega onog i lijepog i ružnog nalazi se u ovoj knjižici. U njoj će svaki Bokelj prepoznati ogromnu ljubav, nostalgiju autorovu za zavičajem, Risnom nekog drugog vremena i nekog drugog sistema” – kazao je novinar i publicista Siniša Luković predstavljajući knjigu.
Bibliotekar Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, Slavko Dabinović, istako je da knjiga ,,Morski dnevnik” za razliku od službenih brodskih dnevnika predstavlja svojevrsnu priču potkrijepljenu ličnim sjećanjima, koji na veoma slikovit i produhovljen način vodi nas putovanjima svjetskim morima.
„Polazna tačka ovog dnevnika svakako je Risan, rodno mjesto kapetana Ognjenovića, najstarije mjesto u Boki Kotorskoj koje je u proteklim stoljećima dalo puno uglednika, diplomata, trgovaca i pomoraca. Nije slučajno da se ova promocija dešava na otoku Gospa od Škrpjela, jer ovaj školj podsjeća u svemu na brod koji stoljećima plovi kroz orkane bure i nevere skorašnjih i prošlih nevremena, ispisujući stranice dramatičnih dnevnika naših prethodnika. Hiljde stranica brodskih dnevnika ispisane su na srebrnim zavjetnim pločicama i slikama koje čuva ovo svetište stoljećima…”- kazao je Dabinović.
Promocija Morskog dnevnika
U ime domaćina, Kotorske biskupije prisutne je pozdravio don Robert Tonsati, koji je u svom nadahnutom izlaganju napravio poveznicu između naslova knjige i mjesta održavanja promocije.
„Iz svake riječi u ovoj knjizi mi isčitavamo piščevu ljubav prema moru. Ploveći tim morem puno dalje od granica Boke i Mediterana, prelazeći preko nepreglednih oceanskih pučina i luka koje pulsiraju životom, pisac spoznaje da su sva ta njegova putovanja, plovidbe i sve što je proživio, zapravo ono što ga je oblikovalo na poseban način.
Doista je posebno mjesto koje je kapetan Ognjenović odabrao da bi svoj „Morski dnevnik“ predstavio javnosti, otok Gospe od Škrijepla, zavjetno svetište Boke i Bokeljskih pomoraca.
Kompleksna paleta osjećaja susreta i događaja je ono što Morski dnevnik čini puno važnijim, širim, puno dubljim od bilo kakve šture kronike. Zahvaljujući njemu imamo uvid u intimu kapetana Ognjenovića, ali i u neke povjesne događaje kojima izravno i aktivno sudjeluje. Nije samo puki posmatrač već akter“ – kazao je između ostalog don Robert Tonsati.
Novinar, publicista i recenzent knjige Igor Perić kazo je da je njegova prva impresija „Morskog dnevnika“ ustvari siže za filmski scenarij.
Kruzeri su prilikom odlaska sirenama pozdravili Gospu od Škrpjela koja je te večeri bila u znaku promocije knjige i sjećanja na stradale
„I pored činjenice da ima formu „krokija“ na nevjerovatno dubok način dotiče bitne životne istine i sa lakoćom ih približava čitaocima neosjetno, ali veoma efektno. Mihajlov „Morski dnevnik“ je osim putopisne i dekomunetrane dimenzije svojevrsna kopča koja na poseban način povezuje more i kopno, a svijet pomoraca čini razumljivijim i bližim, ujedno promoviše univrzalne vrijednosti jednako važene na svakoj tački zemljine kugle, na vodi ili kontinentu. U tome je posebna vrijednost ove knjige“ – kazao je Perić.
Promocija Morskog dnevnika
Kapetan u penziji Mihailo R. Ognjenović u svojoj knjizi opisuje:
Od svih „bitaka“ koje čovjek vodi na otvorenom moru mnogo teže od nevremena i grubog mora padaju one koje vodite sami sa sobom“, koja ga prožima do današnjih dana.
“Imao sam priliku da Hirošimu posjetim 1964. godine. Od tada, preko moje plovidbe pa sve do današnjeg dana u meni je urezano ono što sam tamo vidio. Te strahote muzeja, te slike nikada ne mogu zaboraviti. Osjećao sam dužnost da se tim žrtvama odužim na način da promociju svoje knjige, održim na godišnjicu ovog nemilog događaja” – kazao je kapetan Mihailo R. Ognjenović.
On je u svom obraćanju kazao da je u toku dana Kotor posjetilo pet kruzera, čijim kapetanima i bibliotekama je poklonio „Morski dnevnik“, koji je dvojezično štampan (crnogorski i engleski). Kruzeri su prilikom odlaska sirenama pozdravili Gospu od Škrpjela koja je te večeri bila u znaku promocije knjige i sjećanja na stradale.
Nakon promocije autor je svim prisutnima poklonio knjigu. U muzičkom dijelu programa za klavirom je nastupila profesorica Andreea Orlando.
U Kumboru sinoć prvi put održana fešta „Avgustovska noć“. Brojni posjetioci su uz piće degustirali brodet sa palentom koji su pripremili vrijedni domaćini, organizatori MZ Kumbor. Uz muziku i ples posjetioci su uživali u lijepom ambijentu.
Ispred osnovne škole obnovljene su i dvije boćarske staze tako da je ugođaj bio potpun. Iako je grmilo i sjevalo uz slabu buru veselje se nastavilo do duboko u noć.
Kumbor – drvena barka Zvonka Antunovića
Našeg reportera Zorana Nikolića na ovu feštu pozvao je veliki ljubitelj drvenih barki Zvonko Antunović, čovjek pun energije i planova za budućnost.
„Pokazao nam je i njihovu porodičnu barku koju je renovirao i koja uskoro treba da zaplovi. Za iduću godinu planira da je ojedri latinskim jedrom i obećao da će jedriti na našim regatama, na kojima promovišemo drvene barke “ – kazo je Nikolić, inače, jedan od pokretača ideje očuvanja drvenih barki u Boki.
Na većini crnogorskih kupališta morska voda je sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju, pokazuju analize Morskog dobra.
Kako su saopštili, rezultati analize kvaliteta morske vode za 91 javno kupalište koje je Institut za biologiju mora sproveo od 1. do 4. avgusta pokazali su da je na 92,3 posto kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, a na 7,7 posto kupališta K2 klase.
“Od ukupno 14 kupališta u Ulcinju, na 13 kvalitet je bio K1, a na 1 kupalištu K2 klase. Kvalitet morske vode K1 klase bio je na svih 10 kupališta u Baru i svih 23 kupališta u Budvi. U opštini Kotor od ukupno 14 kupališta, na 12 kvalitet je bio K1, a na 2 K2 klase. U Tivtu, od 9 kupališta uključenih u program monitoringa na 6 je kvalitet bio K1 klase, a na 3 K2 klase. Kvalitet morske vode na svih 24 kupališta u Herceg Novom bio je K1 klase. Ponovljenim analizama uzoraka morske vode na Maloj plaži u Ulcinju i kupalištu kod „Vile Perla“ u Herceg Novom nije utvrđeno prisustvo mikrobiološkog zagađenja”, navodi se u saopštenju.
Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.
Dugo očekivana regionalna pozorišna produkcija „Koštana“ u čitanju reditelja Kokana Mladenovića, što je premijerno izvedena u petak veče u Tivtu u sklopu Festivala mediteranskog teatra „Purgatorije“, nije iznevjerila očekivanja onih koji su, znajući da Mladenović ovaj projekat „gradi“ oko bosansko-hercegovačkog transgender pjevača Boža Vreća, pretpostavili da će renomirani srbijanski reditelj, postaviti provokativnu i u najmanju ruku, kontroverznu predstavu.
Iako je Vrećo iznenada napustio projekat samo pet dana pred njegovu premijeru, „Koštana“ u čijoj je naslovnoj ulici sarajevskog sevdah-umjetnika vrlo hrabro naslijedila sjajna Emina Elor je ostala ista – predstava koja ima za cilj da pomjeri granice što ih „ispravna većina“ ima prema drugačijima od sebe. Provokativna, surova i jaka, ovakva „Koštana“ možda je otišla i isuviše daleko u tome da bude „omaž“ drugačijima, pa ovaj komad na momente ima čak i mizogine dimenzije, da ne pominjem incest i lažni moral po kojima je (iako mu to naravno, nikada nije primarni fokus) poznat opus Bore Stankovića.
Ovakva predstava gledaocu jednostavno „legne“ ili „ne legne“, a ja moram priznati da sam u ovoj drugoj grupi… Predaleko je ova Kokanova „Koštana“ od Borine, jer žal za mladošću, propadanje gospoštine i „zabranjena ljubav“ kao glavni motivi iz originala, ovdje su supstituisani nekim sasvim drugačijim potkama, pa je kontrast jednostavno prejak, taman kao i „sukob“ između originalne stare južnosrbijanske muzike vranjanskog kraja koju pjeva Koštana, sa rock-punk muzičkim numerama kojima predstavu boji sastav „Vroom“ i kompozitor Marko Grubić.
Koštana
Nije to na kraju uopšte toliko „priča o talentu i slobodi“ kako su je najavljivali reditelj i producenti iz Centra za kulturu Tivat, Srpskog narodnog pozorišta i Studentskog kulturnog centra u Novom Sadu, koliko je ova „Koštana“ zapravo preslikano generalno stanje današnjeg društva na Balkanu, beznadežno podijeljenog između tradicionalizma sa povremenim fundamentalističkim eskapadama i nečega što je nerijetko klasična konzumeristička zloupotreba priče o ljudskim pravima i slobodama.
Koliko god mu metodi i motivi bili kontroverzni, a njihova interpretacija na sceni čak povremeno i šokantna, Mladenović je uspio da sa ovom svojom predstavom napravi sjajan prikaz surovosti vremena u kome živimo i u kome ništa nije sveto – ni „tradicionalne vrijednosti“ porodice, braka, odgoja djece, ali ni to koliko se daleko može ići u navodnoj „odbrani prava da se bude drugačiji“. Taj rat svih protiv sviju, najbolji je opis onoga što se preko 2 sata događa na sceni kojom dominira 11 velikih žičanih kaveza napunjenih kamenjem – scenografija Marije Kalabić koja efektno simbolizuje zatvorenost palanačkog razmišljanja, okamenjenost osjećanja i težinu života. Glumački ansamb zanatski maksimalno dobro odradio je svoj dio posla, a neki, poput Gordane Đurić-Dimić u ulozi nesrećne supruge i majke Kate, bili su sjajni. Njena uloga, pogotovo scena u kojoj majka proklinje sina, a potom odmah moli Boga da sve to zaboravi i da joj sinu ni vlas sa glave ne zahvali, a sve to tukući sebe kamenjem koje baca na glavu, impresivno je moćna i jaka. Emir Hadžihafizbegović u ulozi Hadži Tome je dobar, iako mu je činjenica da mu je pred premijeru „pukao glas“ sigurno veoma otežala igranje i učinila da njegov Hadži Toma, barem na ovom prvom izvođenju, ne dostigne svoj maksimum. Impresivan je Nebojša Dugalić kao razočarani u život Mitke, a veoma dobar u ulozi sina Stojana, mladi crnogorski glumac Emir Ćatović. Isto se može reći i za Aleksandru Peskonjić u ulozi Koštanine majke, Ciganke Salče i odličnu Danicu Grubački u emotivno vrlo teškoj ulozi Stojanove sestre Stane.
Koštana
Sve u svemu, ovakva „Koštana“ definitivno jeste „prešla liniju“ kako glasi oficijelni moto ovogodišnjeg festivala „Purgatorije“. Trgnula je publiku, postavila mnoga višeznačna pitanja i ljudima prepustila da razmišljaju i traže prave odgovore, a to i jeste suština teatarske umjetnosti – dopala vam se konkretna predstava ili ne.
Mjesec dana prije početka druge edicije ekskluzivnog nautičkog događaja „MYBA Pop-Up Superyacht Show“ u tivatskom nautičkom naselju Porto Montenegro, koji će se održati od 2. do 4. septembra, vlasnici i kapetani superjahti iz čitave Evrope, ali i brojni brokeri i agenti, uveliko potvrđuju svoj dolazak, a objavljen je i zanimljiv program društvenih događaja i prezentacija MYBA brokera, zastupnika i predstavnika jahting industrije.
„Mjesec dana pred događaj za događaj se prijavio 91 broker i agent, te je broj prošlogodišnjih učesnika već premašen. Broj plovila se iz dana u dan povećava, a trenutno je za sajam prijavljeno 16 superjahti.“- saošteno je juče iz Porto Montenegra.
Na listi prijavljenih jahti nalaze se i Lord of the Seas (58m), JoyMe (49,91m), Reve D’Or (46m), Daima (42,5m), a pridružuju im se i neka od najznačajnijih imena svjetske jahting i čarter industrije, poput kompanija Fraser, Burgess, Ocean Independence, Northrop & Johnson, CharterWorld, Camper & Nicholson, YCO, IYC, Bluewater, CSO Yachts i Edmiston.
Predstavnici Porto Montenegra i prestižne globalne jahting asocijacije MYBA od kraja prošle godine radili su na organizaciji ovogodišnjeg događaja, jedinog superjaht šoua u regionu. Tokom poslednjih godina, marina Porto Montenegro postala je vodeća matična luka za superjahte i najluksuznije nautičko naselje na Mediteranu, sa kapacitetom od 450 vezova, od čega 127 za superjahte.
„Povratne informacije naših brokera i agenata od prošle godine su zaista sjajne, otkrili su odlične prednosti koji su im glavni argument za dolazak u Crnu Goru i ove godine. Kapaciteti i usluga u marini Porto Montenegro, Regent hotel, PMYC bazenski kompleks, gastro iskustvo i šoping sadržaji u vašem nautičkom naselju, samo su neki od razloga zašto ste, bez sumnje, jedna od omiljenih čarter destinacija“- ističe Fiona Maureso, predjednica asocijacije MYBA.
Porto Montenegro
„Brokeri su ključni igrači u jahting industriji, namjera nam je da im predstavimo izvanredne kapacitete naše matične luke, ali i uslugu svjetske klase u Porto Montenegru.“- kazao je je direktor marine Porto Montenegro Toni Braun.
Osim samih poslovnih kontakata i razgledanja jahti-učesnica, u dinamičnoj agendi ovogodišnje MYBA-e svrstani su i društveni događaji, zabave u bazenskom kompleksu Porto Montenegra, što tu manifestaciju čini idealnom prilikom za umrežavanje nautičkih predstavnika, ali i prezentaciju Tivta i Crne Gore kao atraktivne jahting destinacije.
Bezbjednost plovidbe u Bokokotorskom zalivu i ovog ljeta je na visokom nivou, saopštio je inspektor sigurnosti pomorske plovidbe Lučke kapetanije Željko Lompar za Radio Kotor.
Prema njegovim riječima, tokom posljednje tri godine u Boki Kotorskoj nije bilo pomorskih nesreća.
„Od 1. juna patroliramo u dvije smjene.Pokrivamo cio zaliv i potez od ulaska u Boku do plaže Jaz. Na moru smo dva puta dnevno po osam sati, a nakon toga imamo dežurstva. Akcije sprovodimo uz pomoć službenih plovila, a najveći broj prekršaja odnosi se na prekoračenje dozvoljene brzine plovila i približavanje skutera obali”, pojašnjava Lompar. Ipak, kako navodi, situacija u pogledu sigurnosti i bezbjednosti na moru je bolja nego lani.
Skuteri kroz Boku – foto Boka News
„Skuteri su nam još uvijek u fokusu. Njihov broj je ovog ljeta manji u odnosu na prošlu godinu i manje se divlja. Nažalost, ljudi su prilično neobaviješteni o pravilima ponašanja na moru. Postoje i oni koji ne znaju baš ništa o plovidbi i često su u prekršaju. Mišljenja sam da je takvih skutera, glisera i ostalih plovila u zalivu gotovo 70%”, kazao je Lompar.
Sidrenje u Boki, podsjeća, nije svuda dozvoljeno.
Dežurni broj telefona inspektora 069 633 136
“Postoje ljetnja sidrišta. Vlasnici koji žele da se sidre blizu obale su u obavezi da kontaktiraju sa lučkim kapetanom, ali to rijetko čine. Recimo, ispred Stoliva se opasnije sidriti se nego kod Bajove kule ili Orahovca. Međutim, često upravo na ovoj lokaciji izričemo veliki broj opomena”, kaže Lompar i ističe dobru saradnju sa građanima.
Željko Lompar – foto Boka News
U cilju održavanja povoljnog stanja sigurnosti na moru i zaštite svih učesnika u pomorskom saobraćaju, a posebno kupača, inspektori će samostalno i u saradnji sa Upravom policije u Kotoru nastaviti sa sličnim akcijama do kraja ljetnje turističke sezone.
Skuteri kroz Boku – foto Boka News
Građanima je na raspolaganju dežurni broj telefona inspektora Željka Lompara 069 633 136, kao i e-mail inspekcijaplovidbe@gmail.com.
