Dva miliona putnika mjesec ranije nego prošle godine sa šezdesetak destinacija prema Podgorici i Tivtu, gdje rekordni promet opslužuju u krajnje neprimjerenim uslovima. Da li je dovođenje koncesionara način da crnogorski aerodromi postanu uslovniji – ili sami mogu da da poboljšaju neophodni infrastrukturu- znaće se do oktobra.
Kulminacija gužve na crnogorskim aerodromima. U Podgorici 1.300 putnika na sat umjesto 600 na projektovanjih, u Tivtu slično, navodi se u prilogu TVCG.
“Evo upravo u ovom trenutku dok radimo ovaj intervju, mi izlazimo vama prvi s informacijom da je opslužen dvomilioniti putnik na Aerodromima Crne Gore i to gotovo mjesec dana ranije nego protekle sezone. To je zaista jedan sjajan rezultat koji ukazuje da ova sezona po našim brojkama je naravno rekordna”, kaže izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić.
Tivatski aerodrom ima 67 više letova sedmično u odnosu na prošlu godinu, Podgorica 19. Evidentan je rast broja letova i putnika uz stagnaciju uslova.
Odgovarajući na pitanje da li je koncesija aerodroma izlaz Tolić je rekao da ukoliko se donese odluka da se ide o koncesiju, to znači jedan brzi angažman velikog kapitala u poboljšanje infrastrukture za koju svi znamo da je potrebna.
“Vremena je ostalo malo, naš promet rasta i očekuje se da ga povećamo i dodatno, a nismo infrastrukturno pratili taj razvoj. Iz toga razloga se javila potreba za koncesioniranje. Međutim, mi nipošto ne sjedimo skrštenih ruku, moj tim svakodnevno radi u pokušaju iznalaženja mogućnosti da mi već ovu zimu adaptiramo svoju infrastrukturu, dakle na oba aerodroma”, kazao je Tolić.
Pokušaj da sačuvaju niskobudžetne kompanije i nakon sezone, da sa Vizerom i Rajenerom učinimo Crno Goru dostupnijom, ali i povezanom sa Evropom, što je jednak interes kompanije i države, razriješće se do oktobra, kao i odluka o koncesiji koja će da opredijeli dalju priču sa crnogorskih aerodroma.
Projekat Tragom arhivske građe o Stjepanu Zanoviću autorke Stanke Janković Pivljanin biće predstavljen budvanskoj publici 8. festivala Ćirilicom u Crkvi Santa Marija in Punta, u Starom gradu ponedjeljak 2. septembar u 21 sat
Projekat realizuju Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca i JU Narodna biblioteka Budve. Finansijsku podršku pružila je Turistička organizacija Opštine Budva prošle godine putem Javnog poziva za raspodjelu sredstava za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji opštine Budva. U okviru projekta prikazani su i rezultati dugogodišnjih istraživanja autorke, rađenih u cilju izrade doktorske disertacije o Stjepanu Zanoviću, prijavljene na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. O projektu će pored autorke govoriti i akademik Zlata Bojović i Dušan Medin iz Društva za kulturni razvoj „Bauo“.
Obimna građa koju je autorka prikupila istražujući u Stjepanovoj rodnoj Budvi, u Kotoru i Amsterdamu otkrila nam je obilje novih informacija o ovom čuvenom budvanskom avanturisti i književniku iz druge polovine XVIII stoljeća, ali i o njegovoj porodici, potvrdila ili dopunila stara saznanja, ali i pružila nove, zanimljive uvide i u njihove privatne živote i u vrijeme i okolnosti u kojima su živjeli i stvarali.
Obrada arhivske građe i prepiske podrazumijevala je ne samo raščitavanje i prevod preko 1000 dokumenata već i istraživanje okolnosti i ličnosti koje se u njima pominju, traženje smisla i veza među pojedinim pismima, razumijevanja konteksta i međusobnih odnosa ličnosti o kojima je riječ i ona će svakako trajati još neko vrijeme.
Za ovu priliku javnosti će biti predstavljen jedan dio značajnih dokumenata (Stjepanovih ličnih pisama, stranica iz onovremenih njemačkih, francuskih, italijanskih časopisa i enciklopedija, naslovnica knjiga, arhivskih dokumenata, izvoda iz matičnih knjiga…), koje su prevele Bojana Anđelković (s francuskog jezika) i Stanka Janković Pivljanin (s italijanskog).
Stjepan Zanović
Izložba i katalog najavljuju monografiju, skrećući pažnju na tematske cjeline koje će u njoj biti podrobnije predstavljene i propraćene originalnim dokumentima, njihovim transkripcijama i prevodima, kao i na nekoliko zanimljivih uvida i zaključaka.
Najprije, uporedo sa svjedočanstvima o trgovačkim malverzacijama, neuspjelim poduhvatima i dugovima koji su ga pratili na svakom koraku, gotovo je nevjerovatno u kojim se visokim, tačnije, najvišim evropskim krugovima Stjepan kretao i kakav je utisak ostavljao – bio je prepoznat kao galantan gospodin, rijetkih manira, izuzetno uglađene spoljašnjosti, erudita, čovjek od pera, uomo di spirito, talentovan književnik i dobročinitelj. Taj dio njegove ličnosti do sada je bio manje poznat.
S druge strane, tragajući za podacima o Stjepanu, nezaobilazni su detalji o članovima njegove porodice i ispostavilo se da se, odista, ondašnja evropska istorija – ključni istorijski događaji i najvažnije političke i vladarske ličnosti – prelama kroz ovu porodicu: dekadentnost Venecije i njen pad, složene političke okolnosti u Poljskoj i njena podjela, prilike na pruskom i ruskom dvoru, kao i u Ujedinjenim Nizozemskim Provincijama; međunarodni sukobi između Venecije i Holandije i Austrije i Holandije u kojima su bili direktno uključeni, smjene stranih vlasti u Boki, odnosi Budvana i Paštrovića sa susjedima i stranim vladama; bliski kontakti s pruskim prestolonasljednikom i potonjim kraljem Fridrihom Vilhelmom Drugim, Katarinom Velikom, carom Josifom Drugim; grofom od Artoa, potonjim Šarlom X; princem Šarlom de Linjom, austrijskim i počasnim ruskim feldmaršalom i čovjekom od pera; Kazanovom, Mihalom Oginskim, poljskim diplomatom i političarem i mnogim drugim znamenitim ljudima epohe.
Stoga je storija o Zanovićima, na neki način, ne samo storija o jednoj budvanskoj porodici već i o malim ljudima u vrtlozima velikih istorijskih zbivanja koja su zauvijek promijenila sliku dotadašnje Evrope, o usudu prostora koji se nalazi na vjetrometini sfera interesa velikih sila, o dometima ljudskog duha, ali i tragičnim ishodima potrebe da se pređu granice svojih mogućnosti i istinske „mjere sviju stvari“, da se bude, kako je Stjepan pisao ocu, „sve ili ništa“.
Dizajn izložbe, kataloga i monografije uradili su Jelena Mrkić i Goran Ratković. Koordinator projekta je Dušan Medin, izvršni direktor Društva za kulturni razvoj „Bauo“. Izložbu će otvoriti akademik Zlata Bojović.
Na 8. festivalu Ćirilicom, 3. septembra od 21 čas na budvanskom Trgu između crkava biće riječi o zanimljivoj temi za proučavaoce prava, ali i za istoriju grada – o Pravnom uređenju srednjovjekovne budvanske komune, o čemu će govoriti prof. dr Žika Bujuklić i prevodilac dr Katarina Mitrović. Ova monografija je suizdavački projekat Narodne biblioteke Budve i Štampar Makarija iz Beograda. Najvažniji izvor za upoznavanje prava srednjovekovne budvanske komune predstavlja njen Statut.
Ovaj pravno-istorijski spomenik nastao je sredinom XIV vijeka, u
vrijeme kada se Budva nalazila u sklopu srednjovjekovne srpske države. S obzirom na značajnu zakonodavnu djelatnost kojom je bila ispunjena vladavina cara Dušana, najvjerovatnije da je Statut redigovan u njegovo doba. O tome ne postoji potvrda u
istorijskim izvorima, ali se posrednim putem može izvući takav zaključak na osnovu analize samog teksta Statuta. Ovim dokumentom Budvi je priznavan izvjestan stepen samostalnosti u odnosu na srpsku državu, pa će se zato Budvani u borbi za očuvanje
svoje gradske autonomije i pod kasnijim vladarima prvenstveno pozivati na svoj Statut. Posle smrti cara Dušana i dolaska na vlast njegovog sina Uroša, nastaje proces raspadanja srpske feudalne države, tako da Balšići zauzimaju Budvu već 1361.
godine. Pod njihovom vlašću ovaj grad ostaje sa prekidima sve dok Mlečani nisu (ugovorom iz 1426. godine) predali Budvu despotu Stefanu Lazareviću.
Pod njim Statut se proširuje novim odredbama, a despot Đurađ Branković 1441. godine izdaje povelju kojom izjednačava u povlasticama Budvu sa Barom. Svoju samostalnost Budva
počinje da gubi konačnim padom pod Mletačku republiku, sredinom XV vijeka. U početku svoje vladavine mletačke vlasti nisu dirale u autonomiju grada, već su posebnim dukalom iz 1442. godine primili Budvane za svoje podanike priznajući im Statut, kao i sve privilegije koje su do tada imali. Mada vremenom dolazi do po-
stepenog ukidanja gradske autonomije u Budvi, vijek važenja Statuta bio je veoma dug.
Neka njegova poglavlja primjenjivana su čak i u XIX vijeku, sve dok Austrija nije zavela u Budvi svoje zakonodavstvo. Budvanski statut sadrži 295 odredbi, među kojima prvih 250 nije datirano, a od preostalih, samo desetak nosi oznaku o vremenu donošenja. Kroz dugi period njegovog važenja, Statut je bio simbol autonomije ovog grada i zato su se Budvani uporno borili da im se njihova statutarna prava garantuju kroz akte izričitog priznanja od
strane vrhovne vlasti, ma koja to bila.
Originalni tekst Statuta nije sačuvan, već samo nekoliko prepisa njegovog italijanskog prevoda nastalog najvjerovatnije sredinom XV vijeka, u vrijeme kada se Budva definitivno našla pod mletačkom vlašću. Postoji 6 ovakvih rukopisa, od kojih se četiri nalaze u Zagrebu, Zadru, Splitu i Cavtatu, dok se dva najvrjednija čuvaju u Veneciji (Biblioteca Nazionale Marciana). Jedan od njih je ujedno i najstariji, a sudeći po karakteristikama pisma koje je korišćeno pretpostavlja se da potiče iz druge polovine XVII vijeka.
Ruske vazdušno-raketne snage izvele su rano jutros kombinovani napada krstarećim i balističkim projektilima na Kijev, saopštila je uprava glavnog grada Ukrajine.
Navodi se da su krstareći projektili vjerovatno bile rakete Ks-101 koje su po svemu sudeći lansirane oko tri sata ujutru sa strateških bombardera Tu-95MS iz regiona Saratov u Ruskoj Federaciji, prenosi agencija UNIAN.
– Ruske snage su lansirale i balističke rakete KN-24/Iskander-M na Kijev i njegova predgrađa – navodi se u saopštenju kijevskih vlasti.
Prema preliminarnim procjenama ukrajinske PVO snage su uništile više desetina krstarećih, desetak balističkih projektila i jedan jurišni dron.
U okrugu Golosejevski zabilježen je pad krhotina, pričinjena je i šteta na nestambenim objektima, a ostaci uništenih raketa su pali u Svjatošinskom, Dnjeparskom i Ševčenkovskom okrugu.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko istakao je da su u Svjatošinskom okrugu četiri automobila zapaljena nakon pada djelova projektila, u Golosejevskom je oštećena nestambena zgrada, u Svjatošinskom zgrada magacina.
Kličko je dodao i da je u okrugu Ševčenko izbio požar, ali sve lokalne službe normalno funkcionišu.
Kotorski poljoprivredni proizvođač i maslinar Đorđije Ivetić, izdao je knjigu pod nazivom “Savremeno maslinarstvo”.
“Promocija knjige će se održati u ponedeljak 02.09.2024. godine sa početkom u 20 sati u prostoriji Kanonike kod crkve Sv. Varvare u selu Sutvara u Grblju.
O knjizi „Savremeno maslinarstvo“ govoriće dr Ilija Moric, dr Ivan Ilić, predsjednik Matice Boke Mirko Mustur i autor Đorđije Ivetić.
Pozivaju se svi zainteresovani da svojim prisustvom uveličaju promociju knjige koja će doprinijeti očuvanju maslinarstva u Boki”, saopštavaju iz opštinskog Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj.
Nastava u školama u Crnoj Gori počeće danas, ponedjeljak 2. septembra, a biće završena 13. juna naredne godine.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) ranije je sapšteno da će školski kalendar za ovu godinu, zbog vraćanja parlamentu na ponovno glasanje izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, biti objavljen nakon početka školske godine.
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju predviđeno je da školska godina ubuduće bude podijeljena na dva klasifikaciona perioda, umjesto dosadašnja četiri.
Glavni motiv da se opet uvedu dva klasifikaciona perioda, kao model koji je i ranije bio aktuelan u crnogorskom obrazovnom sistemu, bio je to što su, prema objašnjenju predlagača, nastavnici bili zatrpani administrativnim poslovima.
Učenici nekoliko obrazovnih ustanova, zbog rekonstrukcija ili adaptacija koje su u toku, nastavu neće pohađati u matičnim objektima, već u prostorijama drugih škola, ili online.
Iz MPNI su kazali da je završena isporuka besplatnih udžbenika svim školama u Crnoj Gori.
Šest tijela pronađeno je u podzemnom tunelu u području Rafaha na jugu pojasa Gaze i prebačeno u Izrael, objavila je izraelska vojska na Telegramu.
Svih šest osoba oteto je tokom terorističkog napada Hamasa na južni Izrael 7. oktobra prošle godine, saopštila je vojska.
Prema glasnogovorniku vojske, ubili su ih oni koji su ih zarobili malo prije nego što su njihova tijela pronađena.
Među žrtvama je i američko-izraelski talac Hersh Goldberg-Polin, rekao je američki predsjednik Joe Biden u izjavi.
Tijela šest talaca izvučena su iz pojasa Gaze, saopštila je rano u nedjelju izraelska vojska dodajući da su ubijeni neposredno prije nego što su izraelske snage došle do njih.
Petero ih je bilo na glazbenom festivalu, a jedna osoba odvedena je iz kibuca gdje je živjela. Premijer Netanyahu poručio je da onaj koji ubija taoce ne želi dogovor o prekidu vatre. S druge strane, Hamas tvrdi da je za smrt talaca kriv Izrael jer ne želi pristati na sporazum.
Vođa izraelske oporbe poziva na opšti štrajk
Čelnik izraelske oporbe Yair Lapid pozvao je u nedjelju na opšti štrajk kako bi se izvršio pritisak na vladu da postigne dogovor o oslobađanju preostalih talaca u Pojasu Gaze.
Tijela šest talaca izvučena su iz Pojasa Gaze, saopštila je rano u nedjelju izraelska vojska dodajući da su ubijeni neposredno prije nego što su izraelske snage došle do njih.
Lapid, bivši premijer, pozvao je svakog Izraelca “čije je srce jutros slomljeno” da se pridruži velikom prosvjedu u Tel Avivu kasnije tijekom dana. Također je pozvao glavni izraelski sindikat, poduzeća i opštine na štrajk.
Gradske službe Tel Aviva rekle su da će sudjelovati u ponedjeljak u poludnevnom štrajku u znak solidarnosti s taocima i njihovim obiteljima, stoji u obavijesti na Facebook stranici.
Štrajk će biti usklađen s još nekoliko opština diljem Izraela.
Moćni radnički savez Histadrut, koja predstavlja stotine tisuća radnika u javnom sektoru, rekao je da razmatra štrajk i da će odluku donijeti kasnije tijekom dana nakon sastanka s obiteljima talaca.
Netanyahu obećava da će se osvetiti Hamasu zbog smrti talaca
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu zaprijetio je da “neće ostati dužan” Hamasu nakon smrti šestero talaca čija su tijela pronađena u pojasu Gaze, objavila je izraelska vojska.
– Tko ubija taoce, ne želi dogovor o prekidu vatre, rekao je Netanyahu, zaprijetivši Hamasu: Progonit ćemo vas, uhvatit ćemo vas i nećemo vam ostati dužni.
Čelnik Hamasa Ezat Rišk rekao je ranije da je Izrael “odgovoran za smrt” talaca “jer tvrdoglavo nastavlja svoj genocidni rat… i izbjegava bilo kakav dogovor o prekidu vatre”.
Netanyahu je spomenuo i pogibiju trojice izraelskih policajaca u pucnjavi u nedjelju ujutro na jugu Zapadne obale.
Za napad nitko nije preuzeo odgovornost, no Hamas je saopštio da je to “herojska operacija otpora” i “prirodni odgovor na pokolj palestinskog naroda”.
– Borimo se na svim frontama protiv okrutnog neprijatelja koji nas želi ubiti. Upravo jutros ubio je trojicu policajaca, rekao je Netanyahu.
– To što Hamas nastavlja činiti zločine kakve je počinio 7. oktobra, prisiljava nas da učinimo sve kako ih više ne bi mogao činiti, dodao je.
Juniorska vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je na startu Evropskog prvenstva, koje se održava u Burgasu.
Španija je u 1. kolu grupe A slavila 8:6 (1:3, 2:1, 2:2, 3:0).
Naš tim je odlično ušao u utakmicu i nakon prve četvrtine vodio 3:1. Iako su Španci brzo uhvatili rezultatski priključak, Crna Gora je sve do finiša meča imala prednost (4:3, 5:4, 6:5), da bi rival prvi put poveo dva i po minuta prije kraja 7:6.
Bilo je prilika da se izbjegne poraz, napad je zakazao kada je bilo najvažnije, naš tim u završnih osam minuta nije postigao gol.
Posljednja šansa ispuštena kada nije realizovan napad sa igračem više, nakon tajm auta.
Španija je imala 40 sekundi da sačuva gol prednosti, a u posljednjim trenucima i došla do konačnih 8:6.
Tri gola za Crnu Goru postigao je Balša Vučković, po jedan Srđan Janović, Tim Perov i Nikola Petrović.
U 2. kolu naša selekcija sjutra od 13 i 15 igra protiv Mađarske.
Pošto smo mi ovdje izmiješani i pravoslavni i katolici, onda sam projekat uradio s namjerom da se pjeva u isto vrijeme i na latinskom jeziku i na jeziku bliskom crkveno-slovenskom, a u stvari se radi o „Slavonskoj misi“, objasnio je autor.
Muzički projekat „Misa Catharinorum“ autora Božidara Boba Nikolića izvedena je premijerno na sceni kotorske Crkve Sv. Duha, na zadovoljstvo i uživanje publike koja je ispunila salu do posljednjeg mjesta.
U mističnoj zatamnjenoj atmosferi uz plamen svijeća, vokalni ženski ansambl koji čine soprani: Jovana Miljenović i Ivana Marković; drugi soprani: Milica Lalošević i Tamara Radonjić; prvi alti: Sandra Lazović i Sandra Vukmirović, te drugi alti Milica Pasković i Marina Mirković, u pitkom sazvučju sa dubokim glasom Božidara Nikolića je izveo „Misu“ u tri djela: I- Misa Catharinorum (Kyrie, Gloria, Credo, Sanctus, Agnus Dei), II dio- Presvetoj Bogorodici i III- Jutarnja molitva. Publika je pomno pratila svaku izvedbu, pratići ih fokusiranim aplauzima, koji su na kraju kulminirali u ivacije, te su izvođači na bis izveli kompoziciju „Jutra jugova“, koju je Nikolić muzički uobličio i aranžirao na stihove svog omiljenog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića. Vokalistkinje, uglavnom profesorke u kotorskoj ili u tivatskoj muzičkoj školi, sve afirmisane i kroz klapsko i horsko pjevanje, perfektno su ukomponovale svoje višeglasje sa diskretnom, svedenom instrumentalnom muzikom i bazičnim glasom kompozitora i autora Božidara Nikolića.
-Ovo je ozbiljan projekat, rađen sa namjerom da se pjeva i na latinskom jeziku i na jeziku bliskom crkveno-slovenskom, a u stvari se radi o „Slavonskoj misi“. Nekad se u Slavoniji služila misa na narodnom jeziku, i pošto smo mi ovdje izmiješani i pravoslavni i katolici, onda sam uradio s namjerom da se pjeva u isto vrijeme i jedno i drugo. Možda je na momente haotično, ali mislim da je vrlo razumljivo. Htio sam da spojim te dvije stvari u jednu cjelinu koliko je to moguće i koliko je izvodljivo, onako, pomalo ekumenistički, objasnio je autor za Boka News.
Ovom „Misom“ Nikolić ima namjeru da od zaborava otrgne umjetnički projekat „Tempore Catharinorum“ koji su 1981. godine pokrenuli Zoran Mujbegović, Milica Bačić i kotorski slikar i „oriđinal“ Jovo Abramović, a Božidar Bobo Nikolić se u ovaj likovni hepening uključio 1994. godine. Radio je ranije i omaž Jovu Abramoviću, radiće, kaže i ubuduće, jer mu se čini da ga se sve manje ljudi sjećaju – vrijeme čini svoje.
-Radili smo zajednički projekat koji se zvao „Ordine et disordine“ (lat. Red i nered), imali smo slike i muziku koje su rađene uporedo, svaka slika je imala svoju muziku i obrnuto i od onda ja nekako održavam makar neko sjećanje na tu „Temporu“ i na slikara Abramovića. Tako je „Tempora“ dobila svoju „Misu“, koja je čuva od zaborava, objasnio nam je autor. Za ženski vokalni ansambl kaže da su „anđeli moji koji pjevaju“.
-One su fenomenalne, sa njima raditi je bogatstvo, tako da i ono što zamislim, u njihovoj izvedbi izgleda neuporedivo bolje, zato što unose sebe u potpunosti, unose svu svoju kreativnost, unose svoj duh, svoje znanje i talenat, ogroman kao planina, ističe zadovoljni kompozitor, koji se u ovoj sali osjeća „kao kod kuće“.
-Jako mi prija da nastupam u ovoj sali zato što sam bio đak kotorske Muzičke škole -pohađao sam violinu kod prof. Nikše Čučić, i cijelo vrijeme sam pjevao u horu koji je on vodio. U to vrijeme direktor je bio pok. Keko Marković, isto violinista, tako da sam imao vrhunsku bazičnu obuku, otkrio nam je Nikolić.
Misa Catharinorum, Crkva Sv. Duha
Bobo Nikolić je ranije objavio i izveo autorska djela: Rekvijem (2004. godine), Liturgija (2016.), a sada i Misu Kotorsku, te razmišlja da sve to, ako bude prilike, objavi i na komakt disk. Ono što planira je da idućeg ljeta na isti dan koncerno obuilježe dvadesetogodišnjicu „Rekvijema“ i izvede ga ponovo, zajedno sa vokalistkinjama koje su tada radile, kao i sa ovima koje su sada pjevale.
Već je krenuo sa izradom svog sajta, gdje će zainteresovani moći da preuzmu sve njegove notne zapise i snimke.
-Sad kada je sve leglo kako treba, a večeras smo čuli koliko je to dobro, planiramo i druge koncerte, ko god bude zainteresovan da nas ugosti, mi smo već spremni, poručio je Nikolić, čiji je sin Luka Nikolić, napisao lijep uvodnik u program štampan na pratećoj brošuri.
B. Nikolić
Misa pisana za veliki mješoviti hor, simfonijski orkestar i bend
-Moja interesovanja u muzici su mnogo šira- pišem za klapu i moje kompozicije su izvođene na Međunarodnom festivalu klapa u Perastu dvije godine, kao gitarista sviram raznorazne žanrove – blues, fusion ( i to komponujem takođe). Nemam stalni bend, ali skupljamo se s vrmena na vrijeme, snimam, komponujem, pišem uglavnom za horove, ali i za orkestre. Kotorska misa je i pisana za veliki mješoviti hor, simfonijski orkestar i bend (džez kvartet: klavir, kontrabas, bubanj i gitara), međutim, prilika je bila takva da izvedemo to na ovaj svedeni način, uz vokalni ansambl i gitaru, kaže Bobo.
Provjerena ekipa
-Prvi put smo sarađivale sa našim kompozitorom Bobom Nikolićem novembra 2016. godine, kada smo izveli njegovo djelo „Liturgija“, to je bio naš prvi susret. On je kroz svoje razne konekcije i poznanstva, kako u Muzičkoj školi tako van nje, došao do nas, vokalistkinja ostvarenih u klapskom, horskom pjevanju, koleginica iz struke i tako smo se povezali. Od tadašnje „Liturgije“ do sadašnje „Mise“ vidi se taj Bobov „duhovni pluralizam“, a on je odlučio da ovo novo djelo izvede ista ekipa, jer smo se prvi puta jako dobro pokazale, bio je zadovoljan našim učinkom na sceni, sigurna sam da smo opravdale ukazano povjerenje, kazala je za BN Jovana Miljenović, sopran, članica i solo pjevačica Hora Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ Kotor 1839.
