21. po redu međunarodna jedriličarska regata “Fašinada cup”
U organizaciji JK Lahor i Jahting kluba Porto Montenegro a uz pokroviteljstvo Opštine Kotor i TO Kotor održaće se 21. po redu međunarodna jedriličarska regata “Fašinada cup”.
Ovo sportsko takmičenje već treću deceniju za redom okuplja najbolje jedriličare iz Crne Gore i inostranstva koji će se i ove godine nadmetati za prelazni pehar tokom dva dana jedrenja. Regatno polje biće pozicionirano između Perasta i Tivta gdje će se voditi zanimljiva borba jedrilica i ojedrenih barki raspoređenih u 15 klasa.
Početak oba dana jedrenja planiran je za 12 sati a jedriće se 21. i 22. jula.
Fašinada kup – foto JK Lahor
Prijave za regatu mogu se izvršitei putem sajta www.fasinadacup.com ili u Domu Vojske u Tivtu 20. jula od 17:00 do 20:00 časova.
Brod AF Mia uspješno je uplovio u barsku luku i od sada će dva puta sedmično ploviti od Ankone do Bara.
To je, kako je saopšteno, uspješan početak saradnje koja je plod višemjesečnih pregovora Vlade, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, i kompanija Barska plovidba i Adria Ferries.
„Efikasnost i sjajnu saradnju potvrđuje i to što je linija otvorena već za ovu turističku sezonu“, navodi se u saopštenju iz Kabineta predsjednika Vlade.
Spajić je tokom događaja upriličenog na brodu, koji ima mogućnost prevoza putnika, motornih vozila i robe, kazao da su na ovaj način tek zagrebali površinu u spajanju Crne Gore i Evropske unije (EU), “jer će naša integracija, ostati samo slovo na papiru, ukoliko se fizički ne spojimo sa Italijom i ostalim zemljama”.
„Proces integracije u suštini je proces spajanja ljudi, spajanja poslova, otvaranja novog tržišta. Smatram da je ovo samo početak i velika stvar i za građane Bara“, naveo je Spajić.
Prema njegovim riječima, sa radom počinje najbrža konekcija Crne Gore sa Zapadnom Evropom, koja obezbjeđuje i prevoz motornih vozila i robe.
Luka Bar – uplovio feribot Ancona – Bar – foto Vlada CG
„Gosti će sada od Italije do Crne Gore putovati 11 sati u plovilu koje je napravljeno po najvišim standardima. Ovo će barsku luku učiniti atraktivnom za turiste sa Zapada, koji žele da posjete naš region. Crna Gora može biti dobra destinacija za italijanske turiste, ali i kompanije da prošire svoje poslovanje“, dodao je Spajić.
Novi početak pomorske linije će iznova povezati Italiju i Crnu Goru i dodatno učvrstiti bogatu bilateralnu saradnju.
Veliki doprinos efikasnoj realizaciji ideje dala je ambasadorka Italije Andreina Marsela i zvaničnici Adria Ferries-a na čelu sa Albertom Rosijem.
Naredni cilj je spojiti Bar i Bari, te osigurati kapacitete kako bi Barska plovidba mogla da u istoj mjeri učestvuje u projektu.
U toj namjeri, kako je naglasio Spajić, imaće punu podršku Vlade, ali i pomoć italijanskih partnera.
„Geografska blizina ne znači ništa bez prave povezanosti. Zato mi je izuzetno drago što je od početka prepoznat značaj obnavljanja linije. Zaista vjerujem da je neophodno da ljudi iz Italije i Crne Gore budu mnogo više u kontaktu, zato moramo jačati direktne konekcije, a ovaj feribot je jedna od tih veza“, rekla je Marsela.
Rosi je kazao da su jako željeli da pronađu rješenje za sva otvorena pitanja, jer su od prvog sastanka vidjeli veliku želju premijera i Vlade da ova konekcija profunkcioniše.
„Uspjeli smo u kratkom roku da riješimo određene tehničke prepreke, što pokazuje veliku posvećenost. Nadamo se da ćemo u budućnosti doći do modela da spojimo Bar i Bari uz podršku Barske plovidbe“, istakao je Rosi.
Svečanosti su prisustvovali potpredsjednik Vlade Srđan Pavićević, ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović, direktor i članovi borda Barske plovidbe, predstavnici Luke Bar i kompanije Adria Ferries.
AF Mia od izlaska iz luke u Ankoni do ulaska u Luku Bar stiže za 11 sati. Ima kapacitet za prevoz 1,53 hiljade putnika, a garaža za motorna vozila je dužine dvije hiljade metara. Planirano je da feribot plovi dva puta sedmično, a karte se mogu kupiti u Baru, na putničkom terminalu Barske plovidbe.
Bivši ruski predsjednik, a sada zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev poručio je da bi pristupanje Ukrajine NATO-u bila objava rata protiv Moskve i da samo “oprez” u ime Saveza može spriječiti da se planet razbije u komade.
Nakon što su čelnici Sjevernoatlantskog saveza obećali na summitu prošlog tjedna da će podržati Ukrajinu na “nepovratnom putu ka punoj euroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO-u”, ali i ostavili otvorenim pitanje kada bi se to članstvo moglo dogoditi, Medvedev je za Argumenty i Fakty (Argumenti i fakti) poručio da bi to nadilazilo izravnu prijetnju sigurnosti Moskve.
– To bi, u biti, bila objava rata – iako s odgodom. Akcije koje protivnici Rusije godinama poduzimaju protiv nas šireći Savez odvode NATO do točke s koje nema povratka, poručio je za tjednik objavljen u srijedu, a inače u vlasništvu Vlade.
Medvedev je dodao da Rusija nije prijetila NATO-u, ali da će odgovoriti na pokušaje Saveza da unaprijedi svoje interese.
– Što više takvih pokušaja bude, to će naši odgovori biti oštriji. Hoće li ovo razbiti cijeli planet na komade, ovisi isključivo o razboritosti NATO-ove strane, kazao je.
Autobus koji je prevozio radnike Inditexa u utorak se u prometnoj nesreći zaglavio na ulazu u tunel u gotovo okomitom položaju kod mjesta Pineda de Mar, 73 kilometra od Barcelone, pri čemu je ozlijeđeno 45 osoba, izvijestila je hitna pomoć.
Autobus s 47 putnika vozio je od Barcelone do mjesta Tordera u sjeveroistočnoj regiji Kataloniji, gdje vlasnik modne marke Zara ima tvornicu. Do nesreće je, čiji uzrok trenutno istražuje policija, došlo u 8.45.
Desecima ozlijeđenih pružena je pomoć u blizini ili su prebačeni u obližnje domove zdravlja.
Troje putnika u kritičnom stanju prevezeno je helikopterom u bolnice.
Šef vatrogasaca Jordi Martí rekao je medijima da je izvlačenje putnika bilo teško jer je autobus ostao zaglavljen u gotovo okomitom položaju naslonjen na okno tunela. Posljednji je izvučen vozač.
Vozači su upozoreni da izbjegavaju to područje jer se očekuje da će radovi na uklanjanju autobusa trajati nekoliko sati.
Gradonačelnica Tordere, Elisabet Megías, rekla je za televiziju TVE da je autobus “prometovao potpuno normalno od Barcelone do Tordere”.
Upitana o uzroku nesreće odgovorila je da se “govori o čudnom događaju, ali da se istražuje”.
Čini se da je autobus skliznuo s ceste, udario u rub tunela i prevrnuo se. Prema dosadašnjim informacijama u nesreći nije sudjelovalo drugo vozilo.
Izložbu likovnih radova Željka Brguljana pod nazivom Zaliv tišine / Bay of Silence u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore otvoriti će u petak 19. jula u 21h ugledna istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, koja će također predstaviti novu knjigu o Brguljanovom umjetničkom radu.
Brguljan se ovom 26. samostalnom izložbom prvi put likovnim radom predstavlja rodnom Kotoru. Inače, sudjelovao je na preko 100 skupnih žiriranih izložbi u brojnim evropskim zemljama i posebno u Americi gdje je dobitnik više nagrada. O Brguljanovom radu pisali su mnogi istaknuti istoričari umjetnosti, likovni kritičari i književnici, a uvršten je u tematske kataloge, knjige te u Leksikon likovne umjetnosti Crne Gore.
Član je više umjetničkih udruga: HDLU-a (Zagreb), NCS-a (Hudson) i Studijske sekcije ULUPUH-a (Zagreb).
Brguljan je poznat i po svom istraživačkom radu, stručnim i naučnim radovima i knjigama kojima nam otkriva segmente bogate kulturne baštine bokokotorskog zaliva.
Suđenje kapetanu Marku Bekavcu, optuženom za krijumčarenje kokaina pronađenog na brodu Phoenician M u turskoj luci Eregli, nastavit će se 18. jula. Optužbe se temelje na zapovjednoj odgovornosti, budući da je Bekavac kapetan broda na kojem je pronađeno 137 kilograma kokaina. Uz Bekavca, uhićeno je još devet članova posade iz različitih zemalja, piše HRT.hr.
Kapetan Marko Bekavac iz Splita nalazi se u istražnom zatvoru u Ankari od listopada prošle godine, nakon što je na brodu Phoenician M pronađeno 137 kilograma kokaina. Brod, koji je prevozio ugljen iz Kolumbije pod panamskom zastavom, pripada turskoj kompaniji.
Uhićeno je deset pomoraca: šestorica s Filipina, te po jedan iz Finske, Poljske, Rusije i Bekavac. Turske vlasti smatraju Bekavca odgovornim po zapovjednoj odgovornosti. Osim Bekavca, u zatvoru su i Ali Albokharij, Paszukow Krzystof Andrzej, Abello Eddie Jr. Villacarlos, Latanov Pavel, Sulima John Rey Nuneza, Vargas Carmel Ariel Jr. Dapule, Dalumpines Junil Bongcayaa, Bobiles Pather John Juarez i Ruales Darvin Ortiz.
Suđenje je počelo sredinom lipnja, a svi pomorci izjasnili su se da nisu krivi. Na prvom ročištu prisustvovao je glavni tajnik SPH-a, Neven Melvan, koji će biti prisutan i na sljedećem ročištu zajedno s hrvatskim veleposlanikom Hrvojem Cvitanovićem, otpravnikom poslova u veleposlanstvu u Ankari Mariom Zadrom te dva predstavnika ITF-a iz Turske.
Odvjetničku kuću iz Istanbula angažirala je kompanija, a svaki pomorac ima svog zastupnika. Melvan je zadovoljan njihovim radom.
Melvan ističe kako na vrećama kokaina nije pronađeno puno otisaka te da niti jedan nije pripadao članovima posade broda. Zapovjednik je prije ulaska u kolumbijsku luku zatražio dodatne kamere i osiguranje, no kompanija to nije omogućila. Prije dolaska u tursku luku, zapovjednik je izvijestio tursku policiju o mogućem krijumčarenju.
Melvan navodi da je Bekavac fizički dobro, no emocionalno je uznemiren zbog situacije. Strah od zapovjedne odgovornosti dodatno opterećuje Bekavca i posadu, a Melvan naglašava da nije utvrđena izravna poveznica između posade i narkotika.
Pomorci često završe u zatvoru zbog toga što se nađu na krivom mjestu u krivo vrijeme. Melvan ističe kako je ovaj slučaj dobio značajnu međunarodnu pažnju zbog prisutnosti predstavnika veleposlanstava svih zemalja iz kojih dolaze optuženi pomorci.
Premijer Andrej Plenković se založio za pravično postupanje prema Bekavcu tijekom sastanka s turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom, te je najavio da će hrvatska vlada nastaviti pružati diplomatsku, konzularnu, pravnu i svaku moguću pomoć hrvatskom državljaninu.
Prestižni magazin Harper’s Bazaar objavio je u julskom izdanju i na svom profilu na duštvenim mrežama, članak o Crnoj Gori pod naslovom Vrhunski luksuzni turistički vodič kroz Crnu Goru.
Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) su kazali da je reportažu napisala novinarka Marie-Claire Chappet, koja u podnaslovu govori o zadivljujućem krajoliku i prefinjenom glamuru, a zatim detaljno opisuje prednosti crnogorske obale i planinskog dijela, njihove blizine i mogućnosti koje nude.
“Zemlja je zaista jedna avanturistička priča koju sami kreirate: zelene padine i planine prekrivene snijegom za gotovo alpsko iskustvo, istorijski gradovi sa kaldrmisanim ulicama i srednjovekovnim manastirima, utvrđenja i lavirintski prolazi sa mačkama u prozorskim oknima, neočekivani vinogradi u raskošnim dolinama i na ostrvima u sred mora brojne živopisne crkve. Crna Gora ima izražen luksuzan sjaj – glamurozne marine, prekrasne hotele u palati sa pet zvjezdica i elegantne, cool plažne barove“, navodi se u članku.
Chappet piše da je najluksuzniji dio svega to što je u pitanju još pomalo netaknuta destinacija za odmor.
„Autentičnost mjesta svemu daje dodatnu energiju”, poručila je Chappet.
Online izdanje čuvenog Harper’s Bazaar magazina dnevno posjeti više od 180 hiljada čitalaca koji vole modu, putovanja i luksuzni život, a svaki broj karakteriše nekoliko ekskluzivnih intervjua sa vodećim ženama u svetu filma, umjetnosti, mode i biznisa.
Putopisne reportaže su među najčitanijim na portalu, a tekst o Crnoj Gori donosi i primamljive fotografije iz Kotora, Perasta, Porto Montenegra i Bokokotorskog zaliva, kao i praktične savjete šta posjetiti, gdje jesti i kako nezaobilazno otići na izlete.
Osim prirodnih ljepota, bogate gastronomske ponude i prihvatljive cjenovne politike, Crnu Goru preporučuje i sve bolja direktna avio povezanost nekoliko gradova Velike Britanije sa oba aerodroma u Crnoj Gori.
Luksuzni odmor u Porto Montenegru, autorka opisuje kao užitak koji se ne smije propustiti, ali preporučuje i druge luksuzne rizorte poput One & Only Portonovi i hotela The Chedi na poluostrvu Luštica.
Ona reportažu zaključuje utiskom da je „pravi luksuz u tome koliko je prostranstvo prirode netaknuto“, a to je ono što Crnu Goru izdvaja i preporučuje.
Inspektori Uprave za inspekcijske poslove (UIP) su u prvih 15 dana pojačanog inspekcijskog nadzora u šest primorskih opština izrekli novčane kazne od ukupno 910.26 hiljada eura.
Oni su obavili ukupno 1.82 hiljade kontrola, tokom kojih je utvrđeno 1.42 hiljade nepravilnosti.
„Veliki broj nadzora i prisutnost inspektora i u perifernim djelovima opština, uključujući i nacionalne parkove, turističke centre na sjeveru, rafting destinacije, rezultat su predanog rada inspektora, kao i logističke potpore koja je ključna da se pokrije što veći dio terena sa kadrovskih kapacitetima koji su na raspolaganju u ovom momentu“, rekli su iz UIP-a.
Poštujući načelo preventivnosti, statistički podaci pokazuju da su u preko 20 odsto slučajeva inspektori djelovali preventivno.
Tokom izvještajnog perioda zatvorena su ukupno 42 objekta od čega sedam objekata zbog rada bez prijave trgovine, a preostalih 35 zbog rada nedeljom i za vrijeme državnog praznika.
„Najveći broj objekata zatvoreno je u Opštini Herceg Novi, zbog rada nedeljom i u dane državnih praznika. Međutim, sveukupna situacija na terenu pokazuje da se odredbe Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji se tiče neradne nedelje i rada za vrijeme državnih praznika, nijesu poštovale u periodu za nama, te apelujemo na sve privredne subjekte da se pridržavaju pozitivnih zakonskih propisa“, upozorili su iz UIP-a.
Turistički inspektori su tokom kontrole kupališta donijeli sedam rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti, dok su u kontrolama ugositeljskih objekata donijeli jedno o zabrani obavljanja djelatnosti pečaćenjem.
Iz UIP-a su podsjetili građane da će tokom vikenda, dok traje pojačan inspekcijski nadzor, biti organizovana dežurstva službenika UIP-a.
„Pozivamo ih da prijave nepravilnosti pozivom na besplatni Call centar 080 555 555, ili slanjem mejla na adresu prijave@uip.gov.me“, zaključuje se u saopštenju.
Izvršni direktor Monteputa Milan Ljiljanić i vršilac dužnosti direktora Puteva Srbije, Zoran Drobnjak, potpisali su memorandum o poslovnoj saradnji na izgradnji autoputa E-763, Beograd–Južni Jadran, na dionicama Požega–Boljare i Mateševo–Boljare.
Potpisivanju memoranduma, kako je saopšteno iz Monteputa, prethodio je obilazak radova na izgradnji dionice Pakovraće – Požega.
„Memorandumom su definisane zajedničke aktivnosti, razmjena informacija od značaja u svim fazama projektovanja i izgradnje, pripreme projektnih zadataka, te zajedničko apliciranje za finansiranje izgradnje autoputa kod domaćih i međunarodnih institucija i donatora“, kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, memorandumom je definisano i učestvovanje u radnim grupama i međudržavnim komisijama radi definisanja kontaktne tačke autoputa na granici i modela graničnog prelaza između Crne Gore i Srbije.
„Sprovođenjem aktivnosti predviđenih Memorandumom doprinosimo intenzivnijoj saradnji resornih ministarstava u cilju izgradnje planiranih dionica“, kazao je Ljiljanić.
On je rekao da, pored ključnih tačaka koje se odnose na projektovanje, ugovaranje i izgradnju dionica u cilju završetka autoputa Beograd–Južni Jadran, memorandum se tiče i mjera kojima se povećava nivo bezbjednosti saobraćaja, zaštite životne sredine i daljeg unapređenja interoperabilnosti sistema naplate putarine.
U saopštenju se navodi da je potpisivanje memoranduma nastavak dobre saradnje Monteputa i Puteva Srbije.
Podsjeća se da je prošle godine potpisan memorandum o poslovnoj saradnji na polju interoperabilnosti sistema naplate putarine koji je uspješno realizovan.
„Zahvaljujući tome od juna korisnici elektronske naplate putarine mogu sa jednim tag uređajem da putuju u obje države“, kaže se u saopštenju.
