Povjerenik Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella najavio je novu strategiju ribarstva za Mediteran, s ciljem zaštite sve ugroženijih ribljih vrsta, od kojih su neke zbog prekomjernog izlova pred istrebljenjem, ali i radnih mjesta evropskih ribara na Sredozemnom moru.

EU planira niz mjera koje će rezultirati dugoročno održivim ribarstvom, kazao je povjerenik u svom govoru nakon ministarske konferencije i foruma, održanih na najvećem sajmu morske hrane u Europi, Seafood Expou, koji se ovih dana održava u Briselu.

Poboljšati stanje

Vella je naglasio kako su činjenice neosporne – ribe je u Sredozemlju sve manje, a čak 93 posto do sad znanstveno procijenjenih ribljih fondova i vrsta u različitim dijelovima Mediterana prekomjerno se iskorištava, što ugrožava i egzistenciju oko 300 hiljada ribara u mediteranskim zemljama EU-a.

– Stanje ribljeg fonda u Sredozemlju je alarmantno. Iznimno smo zabrinuti što bi to moglo značiti za tisuće ribara na Sredozemlju. Stoga Komisija pokreće Strategiju za Sredozemlje u cilju poboljšanja stanja ribljih stokova. Nekoliko je uzroka lošeg stanja ribljih »stokova«. Onečišćenje i klimatske promjene zasigurno su odigrali ulogu, ali nema sumnje da je prekomjerni izlov jedan od ključnih uzročnika. Istina, o mnogim stokovima – zapravo, o previše njih – još ne znamo dovoljno. Na primjer, u istočnom Sredozemlju postoje velike praznine u vremenskim serijama koje nam onemogućuju donošenje smislenih zaključaka. K tome, polovina svih riba ulovljenih u Sredozemlju uopće se ne bilježi, tako da imamo samo djelomičnu sliku stanja. Empirijski podaci jednako su sumorni: ribari izvješćuju da iz godine u godinu love sve manje ribe. Ugrožen je njihov opstanak, čak i opstanak cijele gospodarske grane, kazao je Vella, upozorivši kako su u ovom trenutku ribarstvo i riblji fond EU-a najugroženiji upravo na Mediteranu.

Sredozemne su zemlje 2003. potpisale izjavu kojom su udareni temelji za poboljšanje znanstvenih istraživanja, zaštitu osjetljivih područja i ograničenje ribolova, a države članice EU-a smanjile su svoje flote s ciljem postizanja održivog ribolova, istaknuo je povjerenik, dodavši kako iskustvo pokazuje kako je uspjeh moguć, uz zajedničko suočavanje s izazovima.

Oporavak tune

– Primjer je sjajan oporavak plavoperajne tune u Sredozemnom moru. Udružili smo snage, usklađeno djelovali i postigli rezultate, a ribari koji su do jučer sumnjali u plan oporavka, danas hvale njegove rezultate. No, tek nas očekuju veliki napori. Srećom, sada postoji zajednička svijest da djelovanjem moramo obuhvatiti sve stokove. Na nedavnoj konferenciji u Cataniji u veljači susreo sam se s udrugama ribara, europskim znanstvenicima i nevladinom organizacijama. Svi su dijelili isto mišljenje, kao i prisutni predstavnici vlada. Takva je politička volja potrebna za uspostavljanje sveobuhvatnog pristupa u kojem će sudjelovati sve zemlje Sredozemlja. U slučaju plavoperajne tune EU je preuzeo vodstvo. Naš stav pokazao se ispravnim. Sada taj uspjeh trebamo preslikati na druge riblje vrste te prijeći nacionalne granice i tradicije ribarstva – rekao je Vella, najavivši početak rada na zajedničkoj izjavi o održivom ribarstvu u Sredozemlju iz koje bi, za otprilike godinu dana, trebali proizaći nova vizija te poticaj za očuvanje i održivost u Sredozemlju.

– Zbog tog sam pitanja kontaktirao i s nekima od ključnih partnera EU-a u Sredozemlju. Samo prošlog mjeseca posjetio sam Alžir i Tursku te se sastao s predstavnicima Tunisa. Svi oni shvaćaju važnost ovog pitanja i pokazuju volju za djelovanjem. Zajedničkim naporima i predanošću našoj strategiji ostvarit ćemo dugoročne rezultate koje ribari s tog velikog mora zaslužuju – zaključio je Vella.

Oslić najugroženiji

Od 23 procijenjena riblja fonda u Sredozemlju gotovo sve vrste pokazuju znakove prekomjernog izlova, a prema procjenama znanstvenika najugroženiji je oslić, kojeg se izlovljava po stopi između četiri i dvanaest puta većoj od prirodnog prirasta, što bi ovu vrstu, ukoliko se hitno ne poduzmu mjere zaštite, moglo dovesti do točke poslije koje će oporavak biti nemoguć, pokazale su studije.

Postavljaju se striktne kvote za srdele i inćune?

Kako je najavljeno iz odjela za ribarstvo Europske komisije, u pripremi je izrada procjene ribljih stokova i plana za Jadransko more, kojim će, kako saznajemo, sigurno biti obuhvaćen izlov srdele i inćuna, te oslića. Hoće li to značiti i postavljanje striktnih kvota za izlov tih vrsta, za sad nije poznato. Inače, ministarskoj konferenciji održanoj u sklopu Seafood expoa prisustvovali su resorni ministri većine sredozemnih država članica EU-a, ali ne i hrvatski.