Goranović: Crna Gora neće zaboraviti djelo don Branka Sbutege

0

Povodom desete godišnjice smrti don Branka Sbutege (8.4.1952. – 27.4.2006.), Ekumenski centar sa Prčanja, koji nosi don Brankovo ime, danas je u Kotoru organizovao simpozij prema don Brankovom geslu “Istina traži svjedoke”.

Brojne zvanice i  učesnike simpozija u crkvi Svetog Pavla pozdravili su kotorski biskup mons. Ilija Janjić, ministar kulture Crne Gore Pavle Goranović, gradonačelnik Kotora Aleksandar Stjepčević, don Ivo Ćorić predsjednik i upravitelj Fondacije Ekumenski centar „Don Branko Sbutega“.

„Na desetogodišnjici odlaska don Branka Sbutege i desetogodišnjicu obnove crnogorske nezavisnosti za koju se svojski zalagao tu smo da odamo poštu ovome odista posebom čovjeku, njegovom intelektualnom i sveoobuhvatnom angažmanu, pregaocu u očuvanju ideje o bogatstvu zajedništva i tolerancije kojim se naša država Crna Gora stoljećima ponosi. Nisu samo godišnjice prilika da govorimo o čovjeku čiji su kosmopolitski šarm i duh paradigma interkulturnog dijaloga koji je promovisao i koji je snažno doprinosio. Kada razmišljamo o pojmu i značaju humanosti, kada razmišljamo o istoriji, kulturi njegove Boke Kotorske i Crne Gore, kada obrazac trajanja biva umjetnička izvrsnost, kada treba učiti kako se čuva i izgrađuje nasleđe num nam može biti samo ovakav čovjek. Crna Gora neće zaboraviti djelo don Branka Sbutege, smjelost i snagu da se u teškim vremenima zalaže za očuvanje duhovne egzistencije. I u tome  je uspio. Njegove poruke dostojno prenosi i savremena, multietnička, multikonfesionalna i multikulturalna Crna Gora. Univerzalne poruke mira slobode i dijaloga duboko su ugrađene u našu državotvornu misao“ – kazao je ministar Goranović.

„Danas su se ujedinile nacije, religije, grupacije. Danas su se izgubile sve bazične podjele, izbrisale sve formalne i imaginarne granice, umirili svi nemiri, ujedinili ljudi”, kazao je u svom pozdravnom govoru gradonačelnik Kotora, Aleksandar Stjepčević.

Upravitelj „Ekumenskog centra don Branko Sbutega”, don Ivo Ćorić, podsjetio je da se  27. aprila na blagdan Blažene Ozane Kotorske, koja je zaštitnica Kotorske biskupije i suzaštitnica grada Kotora, koju je don Branko na poseban način poštovao, navršava deset godina od kada je on napustio ovaj svijet.

„Don Branko nije priznavao niti poznavao ni međe ni granice komunikacije među ljudima”, kazao je između ostalog Ćorić.

O Sbuteginom životu i djelu govorili su njegov brat dr Antrun Sbutega danas veleposlanik Crne Gore u Rimu, prof. dr Tonko Marojević a posebnu pažnju izazvao je govor don Antona Belana generalnog vikara Kotorske biskupije na temu „Moj boravak s don Brankom u Rimu“.

Obilježavanje desetogodišnjice njegove smrti počelo je svetom misom zadušnicom u don Brankovom rodnom mjestu Prčanj koju je predvodio biskup mostarski, monsinjor dr Ratko Perić.

U crkvi Svetog Pavla izložena je postavka umjetničkih slika crnogorskog slikara Mihaila Muja Jovićevića na temu “Ciklus Bogorodica”. Obilježavanje desetogodišnjice smrti don Branka Sbutege završava se koncertom Muzikom sjećanja u izvedbi crnogorskog pijaniste i direktora Kotor Arta, Ratimira Martinovića, večeras u 20 sati u ckrvi Svetog Duha u Kotoru.

Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)

Don Branko Sbutega je bio župnik crkve Svetog Eustahija u Dobroti. Rođen je 8. aprila 1952. godine u Kotoru gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i muzičku školu. Najprije je studirao medicinu u Beogradu, a nakon toga filozofiju u Beču i teologiju u Zagrebu i Rimu. Za sveštenika je zaređen 15. jula 1979. godine na ostrvu Gospa od Škrpjela.

Nakon zemljotresa 1979., radio je na obnovi sakralnog i kulturnog patrimonijuma Kotorske biskupije. Početkom devedesetih godina osnovao je Centar za pomoć izbjeglicama s prostora bivše Jugoslavije u Padovi, Italija. Po povratku u Kotor, 1996. godine nastavio je sa humanitarnim radom u Caritasu Kotorske Biskupije.

Kao erudita, poliglota i ljubitelj umjetnosti dao je veliki doprinos kulturi. Organizovao je i podržavao brojne lokalne i međunarodne kulturne manifestacije i inicijative, među kojima su: Grupa književnika 99, osnovao je muzički festival Kotor Art i dao da se napravi najveći mozaik na Balkanu, u crkvi Svetog Eustahija u Dobroti.

U javnosti je prepoznat po mirotvornom angažmanu, promociji suživota tokom godina jugoslovenske krize i tolerancije, uključujući odnos prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Bio je veliki zagovornik zaštite čovjekove okoline i obnove crnogorske nezavisnosti. Koautor je knjige “Stara književnost Boke”, a knjiga “Kurosavin nemir svijeta” objavljena je neposredno pred njegovu smrt 27. aprila 2006. godine kao zbornik njegovih tekstova i intervjua.

Na don Brankovu inicijativu, njegovi saradnici i prijatelji osnovali su Fondaciju “Ekumenski centar Don Branko Sbutega” na Prčanju, čiji je cilj promocija vjerske tolerancije i jačanje ekumenske saradnje među hrišćanskim crkvama i interreligioznog dijaloga.

Snijeg na Orjenu

0
Orjen
Orjen

Prethodnog dana i dio noći (25. na 26. april) u višim dijelovima  Orjena padao je snijeg i procjena je da ga je palo 10-15 cm. Ova  informacija ne bi bila posebno zapažena da prethodna zima nije na ovoj  planini, kao i širom Balkana uopšte, bila ekstremno deficitarna sa  bijelim pokrivačem.

Juzna strana Dobrostice pod proljetnim snijegom
Juzna strana Dobrostice pod proljetnim snijegom

Druga polovina zime je uz to bila i dosta topla, pa  je vegetacija krenula 20-ak dana ranije u odnosu na višegodišnji  prosjek. Najbolja ilustracija je fotografija od prije 10 dana sa već  uveliko olistalom bukvom i planinarima u kratkim rukavima. Snijeg juče  zadržavao na visinama iznad 1400-1500 metara, a tokom noći je  uslijedio i daljnji pad temperature, tako da je za očekivati da su  snijeg i mraz prouzročili određene štete na tek olistaloj šumskoj  vegetaciji, ali i na voćkama u cvatu na Vrbanju. Teško je imati  egzaktne meteo-podatke pošto na Orjenu već decenijama nemamo mjernu  stanicu, a ovaj slučaj je još jedna potvrda da bi savremena automatska  mjerna stanica bila od velike koristi.

Radovo na stazama prije snijega
Radovo na stazama prije snijega

Napomenimo da ovaj 25-i april nikako nije rekordno kasni datum za  snijeg na najvišoj jadranskoj planini: dobro pamtimo proljeće, mislim,  2005-e godine, kada se 3. juna zaista neočekivano zabijelio najveći  dio Orjena.

v.d. rukovodioca Agencije za razvoj i zaštitu Orjena

Željko Starčević

Pelješki most počet će se graditi 2017.

0
Peljeski most
Peljeski most

Hrvatski ministar prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je da je Pelješki most u ozbiljnoj fazi pripremanja aplikacije za financiranje u EU, odakle bi se trebalo financirati do 85 posto troškova. U junu Vlada će donijeti odluku o početku gradnje, a potom raspisati za natječaj za izvođača. Po Butkoviću most se treba početi graditi koncem ove i početkom slijedeće 2017. godine.

Radimir Čačić, bivši potpredsjednik Vlade rekao je da se most isplati graditi jedino ako EU bude financirala taj projekt.

Što se tiče autoceste prema Dubrovniku ministar Butković je rekao da se na tome radi i da je Jadransko jonski pravac prioritet, ali se nije izjasnio oko rokova.

Srednja pomorska škola Kotor obilježila jubilej filmom o pomorcima „Modri kavez“

0

Srednja pomorska škola Kotor, sinoć je obilježila 167 godina postojanja, premijernim prikazivanjem dokumentarnog filma o pomorcima „Modri kavez“, splitske rediteljice Brune Bajić, u kinu Boka.

Brojne zvanice pozdavio je direktor Veljko Botica.

„Nadamo se da će, kako i predviđa plan i program razvoja do 2020. godine, pomorac iz Crne Gore pronaći u našoj školi sve ono što mu je potrebno, u smislu profesionalnog razvoja, od početka pa do zadnje godine plovidbe. Mislim da smo, u tom pogledu, na dobrom putu. Prvi predstojeći korak je vraćanje Više pomorske škole za koju smo aplicirali. Nadamo se da ćemo do 2017. godine,školi ponovo vratiti ime koje je nekada imala i nazavati je Pomorskom akademijom“ – kazao je Botica.

Mlada splitska rediteljica Bruna Bajić zahvalila se Srednjoj pomorskoj školi iz Kotora  koja je prepoznala njen stvaralački rad i ukazala na bogatu pomorsku tradiciju koja povezuje Kotor sa Splitom i Dalmacijom.

Modri kavez je dokumentarac koji je posvećen emotivnom životu pomoraca i svih nas. Radeći  ovaj film, pokušavala sam izdvojiti sve ono što nas veže i ono što nas razdvaja. Trideset godina tata je bio na moru, trideset godina smo se opraštali, pozdravljali, čekali, nove godine dočekivali na radio željama, trideset godina smo živjeli odvojeno, a u stvari duboko povezani…“ – između ostalog poručila je rediteljica Bajić.

Film prati i knjiga Rediteljski memoari – put u Modri kavez koja donosi lično iskustvo i govori o tome kako je film nastajao.

Proslavi su prisustvovali ministar pomorstva i veza Ivan Brajović, komandant VCG Darko Vuković, direktor Luke Kotor Vasilije Kusovac, direktor TO Kotor Mirza Krcić i druge zvanice.

Za zainteresovane građane, „Modri kavez” će danas,  s početkom u 17.30, biti prikazan u kinu „Boka” – Kotor i s početkom u 20 sati, u tivatskom Centru za kulturu. Ulaz je slobodan, a ulaznice se mogu preuzeti u Centrima za kulturu u Kotoru i Tivtu.

Danas sunčano, od srijede opet kiša

0
Vrijeme Boka Kotorska - oblačno sa kišom 17.novembar 2014
Vrijeme Boka Kotorska

Danas pretežno sunčano. Naredna četiri dana promjenljivo oblačno uz sunčane intervale, ali svakodnevno mjestimično i slaba kiša, a u južnim i centralnim predjelima je moguć i koji pljusak sa grmljavinom. Nešto više padavine biće tokom petka, dok se u srijedu u sjevernim, a u četvrtak i subotu i u ostalim predjelima očekuje dosta suvog vremena.

Vjetar južnih smjerova umjeren do jak, a u petak slab do umjeren promjenljivog smjera. Temperatura vazduha u porastu, zatim u manjem kolebanju, a od subote se očekuje osjetno toplije vrijeme.

Prve prognoze za prvomajski vikend nisu baš blistave, ali lako moguće da će biti dijelova dana u kojima možemo zaroštiljati,. Malo će zatopliti, ali su i dalje mogući lokalni pljuskovi.

Kotor – Uhapšene tri osobe, probali da uklone kamere

0
Kotor noću
Kotor noću

Policija je uhapsila tri osobe koje su u noći između nedjelje i ponedjeljka pokušale da sklone kamere postavljene na javnim površinama u Kotoru.

To je rezultat istrage koju je pokrenulo Vrhovno državno tužilaštvo, nakon što su mediji objavili da je dobar dio Kotora “pokriven” kamerama, ali da država nema ništa sa tim nezakonitim snimanjem, javlja portal Vijesti.

Postupajući po nalogu Vrhovnog državnog tužioca Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru  u saradnji sa Upravom policije  na različitim lokacijama u Kotoru pronašlo je 18 kamera. U osam slučajeva utvrđeno je ko je postavio kamere, dok se za ostale kamere utvrđuje kome pripadaju. Po nalogu tužilastva policija je prethodnih dana obezbjeđivala mjesta na kojima su postavljene kamere. Rezultat tih aktivnosti jeste lišavanje slobode tri lica koja su sinoć pokušala da uklone kamere. Navedena lica su privedena i tokom dana saslušaće ih dežurni tužilac”, saopšteno je iz tužilaštva.

Kamere su bile postavljene sa obje strane  tunela Vrmac na ulazu u grad, prilazima Opštini sa strane Tivta, na magistrali, na nekoliko lokacija u naselju Dobrota, širem centru, parku,  šetalištu…

U osam slučajeva utvrđeno je ko je postavio kamere, dok se za ostale kamere utvrđuje kome pripadaju

Snima se  i kružni tok u blizini Starog grada – jedna kamera sa objekta stare pekare  “gleda” tu petlju i   ulicu koja vodi ka Škaljarima, dok je   druga  okrenuta u suprotnom smjeru.

Kamere su i na zaobizlaznom putu preko Trojice, zatim  na raskrsnici magistralnog i  Puta I bokeljske brigade, a jedna je okačena i na drvetu na skretanju za naselje Kavač.

Vijestima je ranije nezvanično rečeno da je riječ o članovima kriminalnih grupa koje  na taj način kontrolišu ko ulazi, izlazi iz grada i  kreće se Kotorom.

Iz Opštine Kotor Vijestima  je rečeno da njihove službe nisu postavile nijednu kameru na javnim površinama. Identičan odgovor stigao je iz policije.

U noći između subote i nedjelje dvije kamere su skinute, a iz policije su saopštili da oni nemaju ništa sa tim.

Osnovano Hercegnovsko turističko udruženje HTU

0
Herceg-Novi
Herceg-Novi

Novosnovano Hercegnovsko turističko udruženje (HTU), imaće koordinisani nastup na tržištu, daće doprinos utvrđivanju razvojne politike turističke privrede grada i države, učestvovaće u izradi nacrta propisa iz oblasti ugostiteljstva i turizma, u obuci kadrova i suzbijanju nelojalne konkurencije i sive ekonomije na tržištu Herceg Novog, saopštili su njegovi osnivači na današnjoj konferenciji za novinare.

Predsjednik Ilija Sladović je kazao da su osnivači turističke i rent a car agencije, i izdavaoci privatnog smještaja, a očekuju da im se pridruže hotelijeri, ugostitelji i turistički vodiči.

Jedna od njihovih prvih inicijativa je poziv Turističkoj organizaciji grada, inspektoru za strance i Odjeljenju granične policije  da sarađuju na organizaciji prijavljivanju boravka gostiju.

“Izmjene Zakona o strancima, koje od marta ove godine omogućavaju i turističkim agencijama prijavu gostiju, treba da unesu više reda u ovu oblast”, kazao je Sladović.

Press HTU
Press HTU foto S.Kosić

“Namjeravamo da sa TO optimalno pokrijemo cijelu teritoriju opštine. Na taj način će se smanjiti nepotrebne gužve kojih se sjećamo od prošle godine, kazao je predsjednik UO HTU Ranko Šabanović.

Pojašnjava da bi TO grada trebalo da radi samo na lokacijama, za koje agencije nijesu zaiteresovane.

Tvrdi da neće biti konkurencija Turističkoj organizaciji, jer su njeni članovi, a obavljaće posao u interesu grada, turista.

“Turističke organizacije su spremene da registrovanim davaocima smještaja pruže svaku vrstu usluge – elektronsko prijavljivanje gostiju prema policiji, ali i prema lokalnoj upravi prihoda, čime će se kontrola značajno unaprijediti”, ističe Šabanović i navodi da će zainteresovanima pružiti i svaku vrstu pomoći u vezi sa registracijom kapaciteta, pribavljanje svih neophodnih zakonom propisanih knjiga, obrazaca, i sl.

HTU je najavila pilot projekat kojim učestvuju na opštinskom konkursu za finansiranje NVO.

Planiraju da tokom turističke sezone angažuju učenike hercegnovske Srednje škole, koji će na punktovima od Debelog brijega do Kamanera, dijeliti flajere i mape sa podacima o  smještaju, mjestima gdje turisti mogu da se prijave, i uplate boravišnu taksu. Vjeruju da će na taj način uticati na smanjenje rada dilera.

S. Kosić

Profesionalni ribari zadovoljni studijskom posjetom Italiji

0
Ribari iz CG u Italiji
Ribari iz CG u Italiji

Profesionalni ribari iz Crne Gore tokom trodnevnog boravka u studijskoj posjeti Italiji imali s priliku da se upoznaju sa načinom na koji se njihove italijanske kolege bave izlovom sitne plave ribe i tune. Iskustvo italijanskih ribara potvrdilo je, kako su kazali u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, da su ključne pretpostavke uspješnog ribolova moderni brodovi, savremeni alati, organizovana udruženja, poštovanje standarda bezbjednosti hrane, ali i bolja promocija važnosti ribe u ishrani u cilju povećanja potrošnje.

Crnogorska delegacija sastavljena od grupe profesionalnih ribara i predstavnika Instituta za biologiju mora iz Kotora, na čelu sa generalnim direktorom Direktorata za poljoprivrede i ribarstvo u Ministarstvu Danijelom Stolicom, boravila je u italijanskoj regiji Kampanija. Studijsku posjetu organizovalo je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede Italije.

Centralni događaj studijske posjete je bila konferencija na temu „Ribolov sitne plave ribe i tune“.

Naši ribari su tom prilikom imali priliku da se informišu i diskutuju o aktuelnim pitanjima iz oblasti ribarstva u Jadranu, kao što su: donošenje mjera upravljanja resursima plave ribe, primjena evropskih pravila o sistemu sledljivosti (od mreže do tanjira), kao i načinima bolje kontrole i upravljanja tržištem.

Ribari su veliko interesovanje pokazali i za prezentaciju o trenutnom stanju resursa male plave ribe i tune u Jadranu, koje je prezentovano od strane predstavnika FAO – ADRIAMed projekta, u koji su uključeni i naučnici iz Crne Gore.

U nastavku su predstavljeni zdravstveni aspekti korišćenja plave ribe u ishrani, čime se ukazalo na nutritivni značaj ribe, naročito plave. Iskustvo Italije koja je veliki potrošač male plave ribe i tune, može biti značajno za Crnu Goru koja se ne može pohvaliti u tom smislu.

“Način promocije i edukacije potrošača može biti vodič za promovisanje nutritivne vrijednosti i plave ribe kao brenda u Crnoj Gori”, kazali su u Ministarstvu.

Ribari iz CG u Italiji
Ribari iz CG u Italiji

Predstavnici najvećih udruženja ribara u Italiji i direktor Generalne direkcije za morsko ribarstvo i akvakulturu italijanskog Ministarstva poljoprivrede, hrane i šumarstva, Rikardo Rigilo bili su izvanredni domaćini crnogorskoj delegaciji. Osim učešća na konferenciji, za naše ribare organizovana je i posjeta dvije ribarske luke – Torre del Greco i Salerno (najznačajniju ribarsku luku u Italiji).

“Tom prilikom vidjeli su koje efikasne alate koriste italijanski ribari, upoznali se sa načinom lova plave ribe i dobili brojne savjete i preporuke kako da unaprijede ovaj tip ribolova u Crnoj Gori. Najveći utisak na naše ribare ostavila je brojna i razvijena ribolovna flota za ulov tune, s obzirom na činjenicu da kod nas nije razvijen. U tom smislu studijska posjeta može biti značajna za za stvaranje kontakata za dalju saradnju u cilju boljeg korišćenja postojećih ribljih resursa Crne Gore”, kazali su u Ministarstvu.

Da je iskustvo sa studijske posjete Italiji bilo vrijedno crnogorskim ribarima potvrđuje i iskusni hercegnovcki ribar Goran Kise.

“Italija je jedna od najjačih zemalja na Mediteranu što se tiče ribarstva, pogotovo kada je riječ o izlovu sitne plave pelagične ribe, prije svega inćuna i sardela, ali i tune. Oduševljeni smo kako su  nas dočekali, ali i onim što smo vidjeli i čuli.  Dosta toga se može primijeniti, ali moramo nastaviti sa modernizovanjem naše flote, što zahtijeva značajna ulaganja”, kazao je Kise.

H.Novi – vandali srušili ogradu

0
Vandali srušili ogradu
Vandali srušili ogradu

Višenamjensko igralište na Savini, u blizini OŠ “Milan Vuković”, je tokom proteklog vikenda bilo predmet vandalskog ponašanja nesavjesnih građana i za sada, nepoznatih počinilaca. Oni su 23. aprila, u večernjim časovima, iščupali dijelove ograde i ostavili ih na tribini.

Službenici Komunalne policije su sačinili zapisnik, a nalog za popravku ograde, u cilju zaštite i bezbjednosti građana, predat je Komunalno stambenom preduzeću. Takođe, pokrenut je i postupak prema Upravi policije, kako bi se otkrili počinioci vandalskog djela.

Opština Herceg Novi najoštrije osuđuje svaki čin vandalizma i nekulture uperen protiv interesa građana, pogotovo mlađih i ranjivijih kategorija stanovništva. Postojanje ovakvih rušilačkih navika otriježnjava svakog savjesnog i dobronamjernog građanina. Upravo su ovakvi primjeri pokazatelji gdje kao društvo griješimo i gdje moramo uložiti dodatni napor, kako bi svim sugrađanima obezbijedili uslove i okvire za napredak, piše u saopštenji opštine Herceg-Novi

Saglasnost za izgradnju nove saobraćajnice za kompleks Luštica Bay

1
Luštica Bay
Luštica Bay

Vlada Crne Gore dala je u četvrtak formalnu saglasnost Opštini Tivat za „izvođenje pripremnih radova većeg obima za izgradnju objekata od opšteg interesa“ – nove milionski vrijedne saobraćajnice za budući turistički kompleks Luštica Bay u Krtolima kod Tivta.

Preko milijardu eura vrijedan turistički resort na skoro 7 miliona kvadrate zemlje na tivatskom dijelu luštičkog poluostrva, gradi „Luštica Development“, kćerka-firma kompanije „Orascom“ egipatsko-švajcarskog biznismena Samiha Savirisa.

Shodno ugovoro o zakupu zemljišta i investiranju u gradnju turističkog kompleksa na Luštici koji su oktobra 2009. potpisali Saviris, premijer Milo Đukanović i bivši gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš, Opštini Tivat je nametnuta obaveza da pored ostale vodovodne, kanalizacione i elektro-infrastrukture, koju treba dovesti do krajnih tačaka zakupljenog kompleksa na Luštici, izgradi i glavnu drumsku saobraćajnicu kroz cijeli taj kompleks. Riječ je o cesti koja će, preko Grabovca i zaleđa zaliva Trašte, povezati Solila i administrativnu granicu između opština Tivat i Herceg Novi na Luštici iznad Oblatne, prolazeći kroz najveći dio kompleksa Luštica Bay. Izgradnja ove saobraćajnice koštaće preko 10 miliona eura, a najvećim dijelom platiće je crnogorski poreski obveznici, prvenstveno Tivćani jer se gro radova treba finansirati iz tivatske gradske kase. Tivćani su inače, već izdvojili oko 2 miliona eura za ekspropijaciju privatne imovine na trasi ove saobraćajnice. Nova cesta profila dvije kolovozne trake duga je 8,8 kilometara, imaće obostrane pješačke i biciklističke staze, rasvjetu, a na njoj su planirana i tri kružna toka od kojih se prvi treba graditi na Solilima, na postojećem lokalnom putu Tivat-Radovići.

U aktu kojim je Vlada dala saglasnost Opštini Tivat da krene u pripremne radove, stoji da su za projektovanje nopve saobraćajnice u ljeto prošle godine,  dobijeni urbanističko-tehnički uslovi od lokalnog Sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, kao i da će pripremni radovi trajati šest mjeseci.

Vlada je krajem prošle godine prenijela Opštini Tivat tri miliona eura novca iz državnog budžeta za početak gradnje novog puta za Lušticu. Uz već potrošena dva miliona za ekspropijaciju, Tivćani će, samo za završetak prve faze ovog projekta koji podrazumijeva gradnju 4,8 kilometara puta i dva kružna toka u Solilima i kod Pržne, morati da iz gradske kase izdvoje još skoro četri miliona eura. Finansijska konstrukcija za drugu fazu saobraćajnice od Pržne do Oblatne još ni u naznakama nije zatvorena.