Les na Svjetskom kupu osmi

0
Igor Les
Igor Les
U Olimpijskom centru u kineskom gradu Ćingdao danas je odjedrena finalna regata za medalju, nakon četiri dana Svjetskog kupa i odjedrenih osam regata, Igor Les rangiran na 5. poziciji, jedrio je “medal race” među 10 sa vrha liste.
Svjetski kup završio je na 8. mjestu. Ovo je izuzetan uspjeh za našeg jedriličara, koji je vrhunski jedrio tokom cijelog kupa.
Igor Les je prvi crnogorski jedriličar koji je jedrio medal race u seniorskoj olimpijskoj klasi na Svjetskom kupu, što će ostati zabilježeno u istoriji crnogorskog jedrenja.  Konačni rezultat bio bi mnogo bolji da nije oštećen odlukom sudija koji su, uprkos potpuno drugačijem prikazu na elektronskom praćenju, dosudili prestup na startu.
“Ne volim da komentarišem sudjenje, ali zaista čudna odluka kineskih sudija na viziru, koji su Lesu danas dosudili prestup na startu. Treking je pokazao drugačije. Protest nam je odbijen, ali ni taj slučaj neće pokvariti pozitivnu atmosferu u našem timu. Igor je tokom cijelog kupa jedrio na vrhunskom nivou, što me jako raduje i vjerujem da će u buduće nastaviti ovako.” kaže trener Ilko Klakor.
Iz Kine nam se javio i Les: “Zadovoljan sam ovom regatom, ne samo zbog toga što sam ušao u 10 najboljih, već i zato što sam puno naučio. Nakon Kiela još jednom sam potvrdio da sam dosta popravio start i taktiku, koja mi je do sada stvarala probleme. Svjestan sam da trebam još puno raditi da bi bio top jedriličar kao što su moji prijatelji sa kojima treniram, Tonči Stipanović i Pavlos Kontides, kojima čestitam na osvojenim medaljama.”

Tonči Stipanović, jedriličar JK Mornara iz Splita, osvojio je zlato. Stipanović je osvajač srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Riu, ujedno i prve ikada olimpijske medalje u jedrenju za Hrvatsku. Kipranin Pavlos Kontides osvojio je srebro, inače je za Kipar donio prvu olimpijsku medalju iz Londona 2012. Đovani Kokoluto, Italijan izborio se za bronzu – kaže se u saopštenju JK Delfin iz Tivta.

Opšta bolnica Kotor – uskoro u funkciji tri potpuno rekonstruisana objekta

0

Opšta bolnica u Kotoru uskoro će staviti u funkciju tri potpuno rekonstruisana objekta u kojima će dobiti preko 850 kvadrata modernog prostora. Riječ je o investiciji vrijednoj preko 420 hiljada eura koje je bolnica preduzela u saradnji sa privatnom zdravstvenom ustanovom „Marine Med“ iz Dubrovnika, a  u sklopu kojeg su u protekla tri ipo mjeseca, generalno rekonstruisane tri stare montažne barake u krugu bolnice.

Objekti koji su podignuti još nakon zemljotresa 1979 i koji su bili veoma zapušteni, sada su obimnom rekonstrukcijom i adaptacijom pretvoreni u maltene, potpuno nove moderne zgrade.

U jednoj od njih uskoro će i zvanično biti otvorena poliklinika sa osam ljekarskih ordinacija i svim pratećim sadržajima, u drugoj će biti otvorena dječija dnevna bolnica, dok je u trećoj zgradi već smještena bolnička laboratorija uređena pi svim evropskih standardima, kao i tehnička služba sa radionicama i skladištima. Na svim zgradama urađena je nova demit fasada, termo i hidro izolacija, novi krovovi, postavljeni su granitni podovi, nova alubravarija, nove instalacije, a sve prostorije su klimatizovane.

„U ovaj obiman i vrijedan posao ušli smo u partnerstvu sa „Marine Medom“ i uz saglasnost Ministarstva zdravlja. U novoj poliklinici pored centralne čekaonice, info- pulta i sanitarnih prostorija od kojih su neke prilagođene i osobama u invalidskim kolicima, imaćemo hiruršku i urološku ambulantu, te dio za internu medicinu sa svim subspecijalističkim ambulantama. U toku je opremanje novog objekta, pri čemu je nabavljeno nešto novog inventara i opreme, a ostatak opreme će bit preseljen iz postojećih bolničkih ambulanti.“- kazao nam je direktor Opšte bolnice Kotor, primarijus dr Ivan Ilić.

On se na čelu te bolnice koja je regionalna i pokriva opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi, nalazi već nešto preko godinu dana i za to vrijeme pokrenuo je obimna ulaganja u bolnicu koja su do sada premašila iznos od ukupno milion eura, a što je najveća investicija u crnogorsko zdravstvo u posljednjoj godini. Sredstva su obezbjeđena iz Fonda zdravstva Crne Gore, uz pomo brojnih donatora, te u partnerstvu sa „Marine Medom“ koji je u dijelu bolnice već otvorio poseban segment gdje njihova crnogorsk kćerka-firma „Marine Med Montenegro“ pruža usluge stranim osiguranicima.

Hortikulturno je uređen dio bolničkog parka, asfaltiran je glavni parking, sređeni su bolnička kuhinja i vešeraj, a popravljen je i u funkciju doveden glavni dizel-agregat koji bolnicu snabdijeva strujom u slučaju prekida napajanja električnom energijom. Glavna bolnička zgrada dobila je novu fasadu i stolariju u sklopu sprovođenja programa energetske efikasnosti, a obnovljena je i kotlarnica.

Detalj iz laboratorije
Detalj iz laboratorije

Bolnica koja ima 150 kreveta na odjeljenjima, posjeduje dosta dobru dijagnostičku opremu sa rentgenom, pet ultrazvučnih aparata i najmodernijim skenerom u Crnoj Gori za koji je upravo nabaljena nova rentgenska cijev vrijedna 76 hiljada eura. Rotari klub je nedavno bolnici uručio vrijednu donaciju od dvadesetak novih dijagnostičkih i aparata za monitoring pacijenata, a tu je i donacija japanske humanitarke orhanizacije „Džaike“ koja je donirala dosta novih aparata, među kojima i najnoviji gastroskop sa HD kamerom.

„Iz sopstvenih sredstava sada ćemo nabaviti isto takav kolonoskop, a u planu je da u saradnji sa „Marine Medom“, nabavimo i aparat za magnetnu rezonancu. Oni kao investitor traže garanciju da Fond zdravstva obezbijedi određeni broj pacijenta koji će doći na MR preglede u našu bolnicu, naravno po cijenama koje sam Fond odredi.“-istakao je dr Ilić dodajući da je u saradnji sa kompanijom iz Dubrovnika, bolmica Kotor već dobila šest moderno opremljenih bolničkih soba, svaka standarda apartmana sa 4 zvjezdice. U tim jednokrevetnim sobama, pacijenti imaju TV, WiFi internet, klimu, frižider i sopstveno kupatilo, a kada u njima ne borave strani osiguranici koji se zbrinjavaju preko „Marine Meda Montenegro“, ove najluksuznije bolničke sobe u Crnoj Gori, potpuno besplatno dostupne su i crnogorskim pacijentima.

Opšta bolnica Kotor
Opšta bolnica Kotor

MARINE MED ZBRINJAVA STRANCE, A OD TOGA BOLNICA ZARAĐUJE

Dr Ilić je pojasnio da „Marine Med“ iz Dubrovnika ima veliko iskustvo u pružanju usluga stranim zdravstvenim osiguranicima-prvenstveno turistima sa kruzera i iz hotela, i da je od lani tu uslugu, uz saglasnost i nadzor crnogorskog Ministartsva zdravlja, počeo pružati i u posebno opremljenom dijelu prostoram bolnice u Kotoru gdje ordiniraju ljekari te ustanove.

„Po sporazumu koji imamo sa njima, naši ljekari zbrinjavaju strane osiguranike uz logističku podršku „Marine Meda“. Znači mi stranog pacijenta koji ima putno osiguranje, odradimo i kompletno ga liječimo        i tu cijenu usluge fakturišemo „Marin Medu“ koji je u obavezi da je u plati u roku od 60 dana. Ta saradnja je značajno unapredila kvalitet liječenja za sve pacijente u našoj bolnici jer je samo lani „Marine Med“, donirao oko 50 hiljada eura za šest novih bolničkih soba, a sada su uložili još 420 hiljada eura u adaptaciju ova tri bolnička objekta.“-pojasnio je dr Ilić, dodajuči da crnogorski pacijentui mogu besplatno koristiti sve te sadržaje, kao i do sada plaćajući samo simboličnu participaciju u troškovima Fonda zdravstva.

STRANCI ZAINTERESOVANI ZA ULAGANJE U BOLNICU

Opšta bolnica Kotor godišnje ima između 6 i 7 hiljada pacijenata na stacionarnom bolničkom liječenju, te između 40 do 60 hiljada pacijenata koji koriste usluge njenih ambulanti, što zavisi od epidemiološke situacije.  U toj medicinskoj ustanoivi zaposlena su 223 radnika, od čega je 31 ljekar specijalista i još 17 mladih ljekara koji su na raznim specijalizacijama.

„Cilj nam je da ovdje napravimo pravu regionalnu bolnicu za što nam je neophodno proširenje i prostornih, ali i kadrovskih kapaciteta. Želimo da ovdje napravimo poseban trauma-centra gdje će na jednom mjestu adekvatno biti zbrinuti teško povrijeđeni pacijenti, jer se danas dešava da se takvi teški slučajevi, moraju transportovati iz jedne bolnice u drugui, a što bitno pogoršava uspjeh liječenja jer se gube „zlatni sat“ ili dva poslije traume, kada pacijentu treba pružiti najadekvatniju pomoć. To nije dobro ni za naše građane, a ni za turiste jer smo turizam proglasili za stratešku granu, pa njegovu ekspanziju moramo adekvatno popratiti i sa bolničkim kapacitetima.“- kazao je dr Ilić, ističući da takvi hitni pacijenti, osim iz tri bokeljske, u ovu bolnicu dolaze i iz opštine Budva. Ilić kaže da mendžment Opšte bolnice Kotor, planira da napravi i posebnu angio-salu za pacijente sa akutnim koronarnim dešavanjima, poput infarkta miokarda. Istakao je da imaju punu podršku i razumijevanje ministra zdravlja dr Budimira Šegrta.

Plan je da se napravi i savremeni prijemno-trijažni blok, dnevna bolnica i blok za fizikalnu terapiju što će se uraditi u prizemlju glavne zgrade kada se iz njega isele ambulatne u novu polikliniku. Dr Ilić naglašava da se mora obaviti i rekonstrukcija operacionog bloka i odjeljenja intenzivne njege jer  oni već godinama funkcionišu u improvizovanim i neadekvatnim prostorijama.     Dodaje da za to postoji podrška Ministarstva zdravlja, ali i ozbiljno interesovanje stranih investitora jer oni žele da ulože u zdravstvene kapacite Boke koja doživljava najintenzivniji razvoj turizma u Crnoj Gori, pa su tako Opštu bolnicu Kotor već posjetile delegacije iz Azerbejdžana i sa Malte.

Amsterdam u Gornjoj Lastvi kroz objektiv Đurice Nikolića

0

Autohtono, malo selo mediteranskog ugođaja Gornja Lastva, u subutu je bila domaćin izložbe „Amsterdam u Gornjoj Lastvi“, autora Đurice Nikolića, foto i kino amatera koji već dugi niz godina živi i radi u Amsterdamu u Holandiji.

Izložbu je u Domu kulture „Ilija Marković“ otvorio predsjednik Foto kino kluba „Mladost“, Anton Gula Marković.

„Đurica je jedan od prvih fotoamatera koji je završio kurs fotografije u Gornjoj Lastvi davne 1962. godine, gdje je kasnije aktivno učestvovao u rad kluba i izlagao. Od 1972. godine Đuro živi u Holandiji.

Večeras imamo priliku vidjeti izložbu Amsterdama, njegove druge domovine, kako je on doživljava kroz fotografiju“ – kazao je Marković.

„Amsterdam je milionski grad, da se prezenta trebalo bi jedno pet izložbi, i to bi bilo malo. Pokušao sam vam dočarati, predstaviti sve taj čudesno lijepi grad“ – kazao je autor izložbe Nikolić.

Amsterdam u Gornjoj Lastvi
Amsterdam u Gornjoj Lastvi

U sklopu izložbe, prikazan je Nikolićev dokumentarni filmov „Amsterdam u Gornjoj Lastvi“.

Amaterski fotograf, dokumentarista, Đurica Nikolić, svojevremeno je bio treći predsjednik Foto kino kluba, „Mladost“ koji traje i radi već 55 godina. Filmskom kamerom i objektivom fotoaparata zabilježio je i dokumentovao brojne događaje.

Počinje sakupljanje podataka o morskim strujama u zalivu Boke Kotorske

0
Spuštanje driftera u more
Spuštanje driftera u more

Institut za biologiju mora iz Kotora, u ponedjeljak, 26. septembra počeće sa realizacijom aktivnosti na mjerenju i analizi površinskih morskih struja u Bokokotorskom zalivu.

“Ova aktivnost se realizuje u okviru BIO-ICT projekta, prvog centra uspješnosti u Crnoj Gori. Za potrebe mjerenja smjera i brzine morskih struja u more će se baciti posebni instrumenti – “drifteri”, u svakom zalivu posebno, te će se putem sateliskog signala pratiti njihovo kretanje.

Veličina driftera je 1,5 metara i oni stoje u uspravnom položaju u morskoj vodi, od čega 0,5 metara vidljivo i nalazi se iznad površine mora.”- saopštio je danas direktor Instituta, dr Mirko Đurović.

Iz te naučne ustanove apelovali su na sve učensike u pomorskom saobraćaju, lokalne ribare i turiste, da prilikom vožnje kroz Bokokotorski zaliv obrate dodatnu pažnju na ove uređaje, kako bi izbjegli eventualni sudar i izazvali oštećenje plovila i samih “driftera”.

“Zbog mogučnosti da se neki od “driftera” nasuka na obali, molimo lokalno stanovništvo i turiste da ukoliko ih primijete, obavijest nas na brojeve telefona 068 070 539 i 032 334 569.

Institut za biologiju mora Kotor
Institut za biologiju mora Kotor

Institut za biologiju mora se zahvaljuje svima na saradnji te se nadamo da će i ovaj kao i prethodni projekti, dovesti do novih naučnih saznanja o Bokokotorskom zalivu, a sve u cilju njegovog održivog korišćenja  i zaštite.”- naglasio je Đurović.

Rekordno toplo klimatološko ljeto i zima 2016. na globalnoj razini

0
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Foto – Ivka Janković

I dalje se , iz mjeseca u mjesec na Zemlji ruše globalni temperaturni rekordi. I osmi mjesec 2016. godine se pridružio nizu uzastopnih,  rekordno toplih mjeseci na globalnoj razini.  Avgust  2016. je već šesnaesti   uzastopni mjesec koji je postavio novi globalni mjesečni temperaturni rekord, što je najduži takav  niz u povijesti mjerenja temperatura, odnosno u zadnjih 137 godina.  Globalni temperaturni podaci postoje od 1880. godine.

Prema podacima američke Državne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), prosječna globalna temperatura  kopna i oceana u kolovozu   2016. godine je bila  za 0.92 °C veća od temperaturnog prosjeka za avgust  za 20. stoljeće, a on iznosi 15.6°C.   To je za 0.05°C više od do ove godine rekordno toplog  avgustaa   iz 2015. godine.

Temperaturno odstupanje za kolovoz  2016. je osmo  najveće ikad zabilježeno temperaturno odstupanje od prosjeka za pripadni  mjesec od 1880. godine (zajedno s rujnom  iz 2015. godine).

Temperatura kopnenih površina na Zemlji  je u kolovozu   2016.  bila najveća  za mjesec avgust, za 1.29  °C veća od prosjeka za 20. stoljeće koji iznosi 13.8°C.     Rekordna toplina je u avgustu  zabilježena  sjeveroistoku SAD-a, na sjeveru Južne Amerike,  u središnjoj i južnoj Africi te dijelovima zapadne Rusije, južne Indije, Kine, jugoistočne Azije i Indonezije.

Prosječna  temperatura svjetskih oceana u avgustu  2016.   je bila najveća u povijesti mjerenja za taj mjesec, za 0.77 °C viša od prosjeka  za 20. stoljeće koji iznosi 16.4°C.

Na Sjevernoj polutci avgust  2016. je sa temperaturnim odstupanjem od  +1.06 °C   bio    najtopliji avgust.  I na Južnoj polutci avgust 2016.  je sa temperaturnim odstupanjem od  +0.77 °C bio   najtopliji  avgust.

Boka - vrijeme foto Boka News
Boka – vrijeme foto Boka News

Razdoblje jun-jul-avgust 2016. je na globalnoj razini bilo najtoplije  takvo razdoblje u povijesti mjerenja temperatura (od 1880. godine). Prosječna  kombinirana  temperatura kopna i oceana je bila za 0.89 °C veća od prosjeka za 20. stoljeće koji iznosi 15.6 °C. Rekord iz 2015. godine je premašen za 0.04°C.

Klimatološko ljeto  2016. je na Sjevernoj polutki bilo najtoplije ljeto, s temperaturnim odstupanjem od +1.05°C.

Klimatološka zima 2016. je na Južnoj polutki bila najtoplija zima, s temperaturnim odstupanjem od +0.73  °C.

Svjetski kup u jederenju – Les za istoriju

0
Igor Les
Svjetski kup u jedrenju

Igor Les ušao je u istoriju crnogorskog jedrenja kao prvi jedriličar koji se takmiči u “medal race” u seniorskoj olimpijskoj klasi na Svjetskom kupu.

Juče je jedrio poslednje dvije regate pred veliko finale, i u cilj ušao 2. i 8. te popravio ukupan plasman i dospio na 5. mjesto. Tako je obezbijedio učešće u takozvanoj trci za medalju, odnosno finalnoj regati u kojoj jedre samo 10 prvih na listi.

Tonči Stipanović,  osvajaš srebra za Hrvatsku na nedavno završenoj Olimijadi , je na prvom mjestu, drugo za sada drži Britanac Lorenzo Chiavarini i na trećem je Pavlos Kontides, osvajač medalje u Londonu 2012. i prve ikada za Kipar. Italijan Giovanni Coccoluto je na četvrtom mjestu. Nakon

Svjetski kup u jedrenju
Svjetski kup u jedrenju

Svjetskog kupa, koji nosi 200 bodova koliko i Svjetsko prvenstvo, Igor Les će vidno napredovati na svjetskoj rang listi za klas Laser Standard Međunarodne jedriličarske federacije (ISAF).

Franjevke proslavile 70 godina od dolaska u Crnu Goru i 50 godina svog humanitarnog rada u Petrovcu

0

Skromno i dostojanstveno, u subotu je svečanom Akademijom u Petrovcu, obilježen jubilej – 70 godina od dolaska sestara Franjevki, reda Bezgrešnog začeća, iz Slovenije u Crnu Goru i 50 godina humanitarnog  rada u samostanu Svetog Vida u Petrovcu.

Sve decenije svoga rada, ove skromne božije službenice vode brigu o bolesnim i starim ljudima. Svima drage, blage i nesebične, časne sestre na Cetinju su posebno poštovane, a njihova spremnost da pruže pomoć, naročito starima i bolesnima, istinski se cijeni. Još 1946. godine kada je na Cetinju otvorena specijalna bolnica za plućne bolesti, rad u antituberkuloznom dispanzeru započelo je deset časnih sestara Franjevki. Pedesetih godina prošlog vijeka počele su sa radom i na internom odjeljenju bolnice “Danilo I” na kojem su, kako u svojoj knjizi zapisuje prim.dr  Vasilije Kusovac, “njihovi nečujni koraci, tihi melemni glasovi i nesebična njega postali sastavni dio liječenja bolesnika.”..

Radile su one i po bolnicama širom Crne Gore, a već pedest godina čuvaju stare i bolesne u samostanu u Petrovcu.

Brojne goste i zvanice iz zemlje i inostranstva, na početku svečanosti pozdravila je sestra Lidija, provincijalka Crnogorske provincije sestara Franjevki Bezgrešnog začeća na Cetinju.

„Povijest ovog jubileja koji danas slavimo, traje mnogo duže od 50 godina. Počinje 1946. godine kada deset sestara Franjevki stiže u Crnu Goru, na Cetinje, na poziv dr Cvetka Popovića, da bi radile u sanatoriju kao medicinske sestre. Nepoznavanje jezika, nove okolnosti, kultura, običaji, nepoznati ljudi još više su otežali ovaj pothvat. Ali, za kratko vrijeme, građani Cetinja postaju njihova sigurnost i podrška. Dolazak novih članica naše zajednice, omogućio je proširenje naše djelatnosti i u druge dijelove Crne Gore “ – kazala je između ostalog sestra Lidija.

Kotorski biskup mons. Ilija Janjić, čestitajući veliki jubilej sestrama Franjevkama, kazao je da su časne sestre u Crnoj Gori svetionik, u svim mjestima gdje rade, šire dobrotu, božiju ljubav i mir.

„U sebi imate i nosite poniznost, skromnost, neisticanje, ljubav koju prelivate dalje“ – rekao je, između ostalog, biskup Janjić u obraćanju sestrama Bezgrešnog začeća.

Jubilej Franjevki, reda Bezgrešnog začeća u Petrovcu
Jubilej Franjevki, reda Bezgrešnog začeća u Petrovcu

Potpredsjednica Vlade Crne Gore, Azra Jasavić, u nadahnutom govoru upućenom časnim sestrama, čestitala je veliki jubilej u ime Vlade i u svoje lično ime.

„Sto trideset sestara Bezgrešnog začeća su 130 bisera naše Crne Gore, multietničke, multikonfesionalne, snažne građanske države, koja želi da se svaki pojedinac u njoj osjeća kao u svjetlosti Božijoj i kao u miru Božijem. `Budite svjetlost svijeta, ljubite bližnje svoje. Odrecite se saznanja i budite srećni`. To su postulati koje sestre Franjevke Bezgrešnog začeća, u kontinuitetu pokazuju kroz svijetle primjere svoga djelovanja, što je poruka i onima koji nisu u tom redu kako treba živjeti i kako se treba ponašati“ – kazala je Jasavić.

Predsjednik opštine Budva dr Srđa Popović, u svom govoru je obećao da će lokalna zajednica naći načina da oslobodi plaćanja komunalnih taksi izgradnju novog samostana sa 28 ležaja.

Brojne goste pozdravila je sestra Drita Kajtazi, upraviteljica samostana Sv. Vid u Petrovcu, i Marina Zec Medin, u ime građana Petrovca.

Proslavi su prisustvovali: Ana Rautar, generalna zamjenica Kongregacije sestara Franjevki, sestra Sonja Dobreš, predstojnica Austrijske provincije iz Graca, Kotorski biskup mons. Ilija Janjić, Barski nadbiskup u miru, Zef Gaši, aktuelni Rok Đonlešaj, predstavnik Pravoslavne crkve, izaslanik predsjednika Crne Gore Dražen Iličković, potpredsjednica Vlade Crne Gore, Azra Jasavić, predsjednik opštine Budva dr Srđa Popović, predsjedenik opštine Cetinje, Aleksandar Bogdanović, ambasador Austrije u Crnoj Gori, Johan Frelih i druge javne ličnoisti.

Orjen – obilježavanje Svjetskog dana čistih planina

0
Orjen
Orjen

Od strane UN 26. septembar je proglašen Svjetskim danom čistih planina. Obilježava se već gotovo četvrt vijeka širom planete, najčešće raznim ekološkim aktivnostima kao što su akcije čišćenja, ili organizovane posjete planinama.

Na Orjenu je prošlih godina već izvedeno nekoliko manjih akcija obilježavanja Svjetskog dana čistih planina, ali ove godine će prvi put to biti realizovano na više lokacija i u produženom trajanju.

Tako je već juče izvedena prva akcija čišćenja kod nove pješačko – biciklističke staze na Kamenom, koja će biti nastavljena i u ponedjeljak, dok će u međuvremenu biti čišćene staze Borići – pl. dom „Za Vratlom“ i Vrbanj – Subra, dok će na stazi preko Malog Vratla biti organizovana akcija uređenja.

Orjen
Orjen

Na ovaj način, zajedničkim djelovanjem, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, planinarski klubovi „Subra“ i „Niskogorci“, NVO Orjen Outdoor i Mjesna zajednica Kameno-Žlijebi, žele ukazati na značaj planine Orjen kao našeg važnog prirodnog resursa i ujedno, učiniti i konkretni doprinos njegovoj očuvanosti.

Planine zauzimaju 20-ak posto kopna na Zemlji i direktno omogućavaju egzistenciju 10-ak posto ljudske populacije i, osim nama, stanište su brojnim biljnim i životinjskim vrstama, često već vrlo ugroženim ili nestalim u ostalim krajevima.Podsjetimo se da na globalnom nivou najvažniji izvori pitke vode nalaze upravo ispod planina, tako da je za njihov kvalitet presudna ekološka očuvanost tih predjela koji služe kao prirodni vodni prečistači. Sve veća ljudska aktivnost (pogotovo nekontrolisana)u planinama negativno utiče na te zadnje rezervate nedirnute prirode.Sve ove činjenice jasno ukazuju koliko su nam planine dragocijene i koliko ih je važno očuvati.

 

Obilježavanje Dana Obale

0
Bar
Bar

Povodom Mediteranskog Dana Obale, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, je pripremilo promotivno edukativni poster na temu „Plava ekonomija“ koji će u narednim danima biti distribuiran svim školama na crnogorskom primorju.

Bar
Bar

Obilježavanje ovogodišnjeg Dana Obale započeto je u četvrtak, 22. septembra, kada je u okviru festivala „Male morske pjesme i priče“ održana ekološka radionica i kviz na temu “Čuvaj more da ti duže traje”, u kojoj je učestvovalo oko 70-tak učenika iz sve tri osnovne škole sa područja opštine Budva.U okviru ove radionice NVO „ReCan“ je uručila nagrade zakupcima plaža, koji su tokom ljeta bili najaktivniji u akciji sakupljanja i reciklaže limenki.

Budva
Budva

Slična aktivnost realizovana je i u petak 23. septembra, u Osnovnoj školi „Anto Đedović“ kada smo članovima ekološke sekcije ove škole govorili o Plavoj ekonomiji i principima održivog razvoja na obali. U sklopu predavanja predstavnici NVO „ReCan“ govorili su učenicima o reciklaži i značaju recikliranja otpada. Nakon predavanja održan je kviz za sve prisutne učenike, nakon kojega smo svima podijelili ovogodišnje postere i ostale prigodne nagrade.

Dan obale
Dan obale

Javno preduzeće narednih dana nastavlja svoje aktivnosti na obilježavanju ovogodišnjeg Dana obale, i već u ponedjeljak održaćemo još jednu u nizu radionicu, ali ovog puta učenicima Osnovne škole „Njegoš“ u Kotoru. Nakon toga nastavićemo sa distribucijom ovogodišnjeg postera, koji će zapravo biti naš ovogodišnji poklon svim školama na našoj obali.

 

U Boki Kotorskoj pripadnici MVCG i firme iz Virdžinije održali vježbu „Dolphin 2016“

0
Photo: Dragan Gačević
Photo: Dragan Gačević

Pripadnici Mornarice Vojske Crne Gore i predstavnici firme DOD HDTC iz Virdžinije su od 12. do 23 septembra u rejonu Boke Kotorske izvršili evaluaciju praktične primjene tehničkih sredstava sa upotrebom ronilaca radi pretraživanja, pronalaženja i snimanja zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava iz prethodnih ratova, pod nazivom “Dolphin 2016”.

Firma DOD HDTC je proizvođač sredstava i opreme za pretragu podmorja koja su Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država donirale Mornarici VCG.

Tim za provjeru postignutih sposobnosti Mornarice VCG čine Vilijam Grau, izvršni menadžer HDTC (William Grau), glavni evaluator Vins Kapone (Vince Capone), jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za rad sa tehničkim sredstvima potrebnim za detektovanje mina u podmorju, rijekama i jezerima, dok evaluaciju u korišćenju softvera za pripremu i obradu podataka dobijenih snimanjem tehničkim sredstvima (SeeTrack Miltay) vrši Dura Macej.

U evaluaciji su učestvovali pripadnici Pomorskog odreda Mornarice VCG, kao i kapetan korvete Branislav Gloginja, hidrograf, koji predvodi kompletan tim.

U toku vježbe je izvršeno ocjenjivanje učesnika na testnom poligonu u rejonu Bokokotorskog zaliva – Pristana, gdje su na dnu postavljene školske protivbrodske mine različitih dimenzija. Nakon uspješnog detektovanja kontakata tehničkim sredstvima koji su vršeni sa čamca i obrade podataka u softveru, ronici su izvršili snimanje svakog kontakta i snimke predali timu za obradu podataka. Po završenoj obradi podataka napravljen je konačni izvještaj koji je od strane evaluatora uspješno ocijenjen.

Nakon toga, izvršeno je snimanje tehničkim sredstvima u dijelu Bokokotorskog zaliva, gdje postoji opravdana sumnja o postojanju zaostalih protivbrodskih mina.

To je peti put da predstavnici DOD HDTC dolaze u Mornaricu VCG, počevši od 2012. godine, kada je izvršena vježba sa delfinima u Tivtu. Od tada se svake godine vrši nastavak vježbe uz doniranje opreme za MVCG, čija vrijednost premašuje 700 hiljada eura.

Kontinuitet saradnje je isključivo omogućen konstantnim uvježbavanjem pripadnika MVCG u radu sa tehničkim sredstvima, ronjenjem, te redovnim izvještavanjima HDTC-a.