Požar koji se jutros oko pet sati zbog jakog vjetra ponovo razbuktao na području Bjelskih Kruševica proširio se prema Bjelskoj vali. Hercegnovskim vatrogascima koji su od trenutka izbijanja požara na terenu u pomoć su pritekle kolege iz Perasta, Kotora, Tivta, Radovića.
U gašenju požara učestvuje 30- tak vatrogasaca, kazao je rukovodilac Službe zaštite i spasavanja Herceg – Novog, Aleksandar Škobalj.
Direktorat za vanredne situacije MUP-a Crne Gore uputio je dva dromadera koji gase vatru koju je jak vjetar razbuktao na nepristupačnom terenu.
Požar je pod kontrolom ali će trebati još vremena da bude potpuno ugašen.
Požar
Požar i na Subri
Vjerovatno usljed udara groma, sinoć je došlo do izbijanja požara na vrhu Subre.
Za sada požar nije velikog inteziteta niti opsega, a nalazi se na izolovanom mjestu, četiri sata hoda od Vrbanja, odnosno, dva od Vratla, objavili su iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.
Nakon velikog hotela „Regent Porto Montenegro“ koji je otvoren prije dvije godine, Tivat od sinoć ima i drugi luksuni hotel ranga pet zvjezdica – na Šetalištu „Iva Vizina“ u centru grada svečano je otvoren mali hotel „La Roche“ koji je izgradila tivatska kompanija „Olive Investments“.
Vrpcu na novom hotelu koji je svojom interesantnom arhitektonskom formom i fasadom od bijelog bračkog kamena, već postao prepoznatljivi novi lendmark Tivta, presjekli su suvlasnici, Blagoje Peković i Oleg Khuklij.
„Sigurni smo da „La Roche“ što je francuska riječ za stijenu, predstavlja stijenu u pravom smislu te riječi, stijenu koja je dodatan kamen temeljac za stvaranje novog imidža grada Tivta, Boke i cijele Crne Gore. Verujem da ćete uživati u našoj maloj oazi luksuza i da ćete se “La Roche” uvijek rado vraćati.”- kazao je ruski investotor Khuklij dodajući da im je želja bila da naprave objekat koji će doprinijeti pozicioniranju Crne Gore kao turističke destinacije i „zemlje koja privlači goste iz svih krajeva svijeta, a koji žele vrhunsku uslugu, servis na najvišem nivou i estetske standarde koji pariraju najboljim hotelima svijeta.”
Čestitajući invetsitorima na izgradnji i otvaranju još jendog luksuznog novog dodatka tuističkoj ponudi Boke Kotorke, Marko Petričević, direktor Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom u Ministarstvu održivog razvoja i turizma (MORT), kazao je da su mali luksuzni hoteli poput “La Roche-a”, u Strategiji razvoja turizma Crne Gore do 2020. prepoznati kao najbolja šansa za razvoj hotelijerstva u Boki.
Sa otvaranja hotela La Roche – foto Radio Tivat
“Zbog specifične geografije ovakav razvoj hotelijerstva najmanje invanzivno djeluje na prostor i na najbolji mogući način može istaći identitet arhitekture ovog kraja. Ukupno je u Crnoj Gori u 2015. godini radio 151 mali hotel, od čega su njih 43, odnosno 28% radila u Boki Kotorskoj, što znači da je ovo prirodna niša za razvoj malog hotelijerstva. Mali hotel treba da bude brendiran, autentičan, tematizovan i ciljnoj lifestyle klijenteli prilagođen oblik ponude, koji posebno ističe svoju ekološku orijentaciju i izvrsnost usluživanja.”- naglasio je Petričević dodajući da MORT priprema poseban program, “koji će nizom urbanističkih, fiskalnih, kreditnih i marketinških mjera napraviti podsticajni institucijalni okvir, kojim će se pospješiti gradnja, te podići poslovna energija u oblasti malog hotelijerstva u Boki, na našem primorju i u Crnoj Gori uopšte.”
Inače, mali butik hotel “La Roche” kategorije 5 zvjezdica ima 9 apartmana, odnosno 12 soba i površinu od preko 1.320 kvadrata, na četiri nivoa – podrum, prizemlje i dva sprata. Sama zgrada hotela dizajnirana je u retro-stilu, a fasada je obložena upečatljivim bijelim bračkim kamenom koji cijelom hotelu daje izgled stijene, pa je zbog toga ovaj objekat i dobio takvo ime.
La Roche
Hotel raspolaže i sopstvenom luksuzno opremljenom plažom koju je „La Roche“ dobio na dijelu nekadašnje javne gradske plaže Tivta, shodno izmjenama Plana privremenih objekata u zoni morskog dobra, a koje je donio MORT.
Tereza Kesovija – foto FB
Svečanost otvaranja „La Roche-a“ upotpunio je nastup čuvene hrvatske pjevačice Tereze Kesovije i gosta iznenađenja – Sergeja Ćetkovića.
U TIVTU SKORO 3,5 HILJADA TURISTA
Prema podacima lokalne Turističlke organizacije, u svim vidovima smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno se odmara 3.455 turista, što je 11 odsto više nego u isto vrijeme prošle godine.
U hotelima boravi 612 posjetilaca, 2.775 turista koriste usluge izdavalaca privatnoh smještaja, dok u odmaralištima i kampovima borave 54, odnosno 14 gostiju.
U želucima trlja, arbuna i srdela, komercijalno važnih riba koje obitavaju u Jadranu pronađene su komadi mikroplastike. Rezultat je to dijela, prvi put provedenog istraživanja provedenog u sklopu projekta DeFishGear u kojem je sudjelovalo sedam zemalja Jadransko-jonske regije (Slovenija, Italija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Grčka, Albanija)
Riba – sardele
Limenke, plastične, boce, odbačene auto gume, medicinski otpad, čikovi… Nema toga što ovoga i prethodnih ljeta niste mogli vidjeti na plažama diljem Jadrana, ali i u njegovu podmorju. Plaže zakrčene turistima, one u mjestima još se čiste, ali čim se od njih udaljite shvatite koliko je niska razina svijest ljudi, bilo da je riječ o turistima ili lokalnoj samoupravi ili stanovništvu, od kojih je dobar dio uvjeren da živi samo od cimer-fraja.
U spomenutom projektu od 5,3 milijuna eura, financiranom sredstvima EU-a, s hrvatske strane sudjelovali su Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i Javna ustanova RERA Splitsko-dalmatinske županije.
Tportal je prvi dobio na uvid sažetak istraživanja provedenog posljednje dvije godine, rezultati kojeg će javnosti biti objavljeni 15. septembra u Splitu.
‘DeFishGear bavio se problematikom morskog otpada bilo da radi o onom prikupljenom na plažama, površini mora ili prikupljenom u podmorju. Do sad o morskom otpadu nije bilo puno podataka, pa dobiveni rezultati pokazuju stanje kakvo imamo. Situaciju ne bi nazvao zabrinjavajućom, ali s obzirom da je Jadransko more malo i zatvoreno, da ne samo nama i da je pod velikim utjecajem ulazne struje s Mediterana prijetnja je izražena i s vremenom ona će postajati sve veća. Posebno je zabrinjavajuće jer veliki udio u njemu čini plastika iz koje se rađa novi problem poznat pod nazivom – mikroplastika’, kazao je za tportal Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu koji je bio hrvatski predstavnik u projektu.
Naime, zbog poznatog fenomena u kojem ribe zabunom gutaju čestice mikroplastike analizirala se prisutnost plastičnog materijala veličine između 0,3 i 5 mm u njihovim želucima. Do sada se u Jadranu nije provodilo nikakvo istraživanje vezano uz mikroplastiku, a dobiveni rezultati u ovom pionirskom istraživanju pokazali su da u želucima tri komercijalno važne vrste riba (trlja, arbun, sardina) s različitim staništima i prehrambenim preferencijama ima mikroplastike.
Tako je u 30 uzoraka trlje u 21 slučaju pronađeno nešto što upućuje na mikroplastiku, u istom uzorku arbuna pronađena je kod njih 15, a bila je prisutna kod 11 srdela.
Riba – sardele
‘Sumnjali smo da su pronađeni uzorci mikroplastika, a detaljna analiza napravljena u Sloveniji potvrdila je da je riječ o njoj. Ovo je prvi put da se na Jadranu radila takva analiza. Kolega Bojan Lazar sa zagrebačkog PMF-a istraživao je glavate želve i tada je utvrdio da se u njihovim želucima nalazi plastični otpad. Problem mikroplastike je to što se na nju može apsorbirati i velika količina teških metala i virusa i bakterija i kao takvo može dospjeti u probavni trakt čovjeka i to treba podići na višu razinu i intenzivnije se time pozabaviti’, objasnio je Tutman.
Na hrvatskoj strani Jadrana analizirala se situacijama na četirima pješčanim plažama. Dvije pučinske: Zaglav na Visu i Sapulnara na Mljetu te dvije na ušćima rijeka Punta u Omišu i plaža Komin u delti Neretve.
Na sve četiri lokacije u obrađena je tona morskog otpada pri čemu je najveći dio otpao na plastiku drvo, metal (pretežito čepovi boca), tekstil i gumu… Najopterećenijom otpadom se pokazao viški Zaglav na kojem su 97 posto otpada činili polimeri. Kako nije bila riječ o akciji čišćenja od otpada nego stanju praćenja prema zadanom protokolu, količina smeća vjerojatno je puno veća. Najučestaliji pronađeni predmeti bili su od plastike i stiropora veličine od 2,5 do 50 centimetara, štapići za uši i plastični čepovi svih namjena…
Srdela
Opušci od cigareta, koji na svjetskoj razini zauzimaju visoko mjesto bili su razmjerno malobrojni na otočkim plažama dok su bili brojniji na Punti u Omišu iako je riječ o gradskoj plaži koja se u sezoni redovito čisti, a kao razlog tome pripisuje se i puno veći broj korisnika nego onih otočkih.
‘Velika količina pronađenih štapića za uši ukazuje i na loše tretiranje u sustavu otpadnih voda. Ljudi štapiće očito bacaju u WC školjke, a onda oni kroz sustav završe u moru’, naveo je Tutman.
Analiza stanja plutajućeg otpada rađena je na lokacijama u Bračkom kanalu i akvatoriju sjeverno od Hvara na deset transekata i preko 90 posto otpada bilo je plastičnog podrijetla, a skoro identična situacija bila je i na morskom dnu. U akvatoriju sjeverozapadno od Hvara i zapadno od Dubrovnika uz pomoć ribara i dviju koćarica 85 posto otpada na morskom dnu bilo je od plastike, a nakon nje slijede gumeni proizvodi.
‘Količina otpada sigurno je daleko veća. Mi u istraživanju nismo radili procjenu koliko ga ima. Činjenica je da velik dio njega stiže prekogranično, ali pretpostavka je da ono što pluta predstavlja tek dvadeset posto onoga što se nalazi podmorju’, istaknuo je Tutman.
Uza sve spomenuto DeFishGear se kroz tri pilot-akcije pozabavio postavljanjem sustava za prikupljanje i recikliranje odbačene ribolovne opreme, prikupljanjem morskog otpada koji se zatekne u mrežama koćarica i aktivnostima vezanim uz prikupljanje i pronalazak izgubljenih i odbačenih ribarskih alata u moru te njegovim odlaganjem u odgovarajuće kontejnere na obali. U projektima su na dobrovoljnoj bazi, bez ikakve naknade, sudjelovali ribari iz ribarskih zadruga s Hvara i iz Tribunja.
U lukama je prikupljeno 25 tona neupotrebljivih ribarskih mreža, a u Srednjem Jadranu od studenog 2014. do ožujka 2016. uz pomoć dvadeset koćarica prikupljeno je 23 tone morskog otpada iz koćarskih lovina odnosno u prosjeku 50 do 100 kilograma po koćarici mjesečno u petnaestak dana ribolova koliko su prosječno na moru. I u ovom slučaju kao na plažama najzastupljeniji je tip otpada bila plastika. U akaciji prikupljanja odbačenih i izgubljenih ribolovnih alata u moru diljem Jadrana prikupljena je 1,1 tona.
‘Ribari su drage volje prihvatili sudjelovanje u projektu. Nije ih bilo teško pridobiti. Kada sam im objasnio što tražimo od njih, da smeće koje prikupe ne bacaju nazad u more, bili su čak i malo uvrijeđeni. Oni su to i do sada iznosili na obalu što znači da kod njih postoji svijest o tome što treba raditi. Oni žive od mora i znaju da ako bace smeće nazad da štetu rade i sebi’, kazao je Tutman.
Smatra da je DeFishGear postavio dobre temelje za budućnost i da količina otpada nije zanemariva i da će u budućnosti predstavljati sve veći problem.
‘Potrebno je da se puno više ljudi i institucija uključi u ovu priču. Riječ je ne samo o našem nego međunarodnom problemu. To nije nešto što se treba zanemariti, riječ je o slojevitom problemu koji će s vremenom, ako se ne reagira na pravi način, eskalirati’, zaključio je Tutman.
Jedriličarska reprezentacija Crne Gore otputovala je danas u Grčku, Atina, gdje će se takmičiti na 49. Balkanskom prvenstvu u jedrenju za klase Optimist i Laser.
Prema selekciji Jedriličarskog Saveza Crne Gore članovi reprezentacije Crne Gore su 10 jedriličara JK Delfin, koji su po postignutim rezultatima najbolji u državi u klasama koje jedre.
Igor Les, prvak Balkana 2015. takmičiće se u klasi Laser Standard. Irina Kusovac će se takmičiti u ženskoj olimpijskoj klasi Laser Radial, a Ilija Marković i Igor Nikolić u klasi Laser 4.7. U klasi Optimist boje Crne Gore brane državni prvak Nikola Golubović, zatim Tatjana Kusovac, Josipa Čelanović, Stefan Anđelić, Danilo Jončić i Pavle Musić. Reprezentaciju vodi trener Ilko Klakor i Dragan Nedović, kondicioni trener JK Delfin. U subotu ih očekuje trening regata i svečana ceremonija otvaranja, a prvo takmičenje predviđeno je u nedelju u 11 sati.
Učešće jedriličarske reprezentacije Crne Gore na 49. Balkanskom prvenstvu omogućili su CGJS, zatim kompanija Pure Angel iz Budve, i kompanije Luxsos, Avel Yachting i Brand new Tivat iz Tivta.
Radnici i operativa Komunalnog preduzeća Tivat tokomprotekla dva mjeseca radili su u tri smjene kako bi taj grad zadržao epitet najčistijeg i najuređenijeg u Crnoj Gori kakav već godinama uživa u anketama turista.
Prema riječima direktora Tonka Lukšića, tokom jula u gradu je sakupljeno i na sanitarnu deponiju Mođura kod Bara odloženo ukupno 1.075 tona komunalnog otpada, a u avgustu su komunalci sakupili čak 1.150 tona smeća.
„Mjesečne količine komunalnog otpada u julu i avgustu ove za po 7 odsto su veće od količina koje smo u ta dva mjeseca prošle godine sakupili i iodvezli iz grada. Radi se još uvijek u tri smjene i po posebnom ljetnjem režimu koji podrazumijeva da svakodnevno radi 5 velikih i jedan mini autosmećara, te po jedan autopodizač, kamion sa grajferom za zeleni i kabasti otpad, odnosno kamion za sakupljanje sekundarnih sitovina – kartona, limenki, najlona i PET ambalaže.“- kazao nam je Lukšić dodajući da mu je najveća satisfakcija kada od turista i posjetilaca Tivta čuje komplimente na račun čistoće i komunalne uređenosti javnih površina u tom gradu.
„Jedan njemački turista nam je čak kazao da Tivat kao da uopšte ne pripada Crnoj Gori kada je čistoća u pitanju.“- sa zadovoljstvom naglašava Lukšić posebno javno pohvaljujući dvoje svojih saradnika – Vanju Đukića koji je u JKP šef Službe komunalija i njegovog pomoćnika, mladog Miloša Tripinovića.
„Njih dvojica maksimalno dobro su odradili svoj posao kada je u pitanju organizacija čišćenja grada i održavanja komunalne higijene, radeći maltene non-stop prekovremeno, svakog dana od 5 sati ujutro do 23 časa uveče, vikendom i praznicima, i ti momci zaista zaslužuju da se to i javno saopšti.“-istakao je Lukšić dodajući da će dvojicu službenika novčano nagraditi na kraju ovog, kao što je to već učinio u julu mjesecu.
Tivat
Lukšić je dodao da im je ovog ljeta posao bio olakašan nabavkom 25 hiljada eura vrijedne specijalne tzv.mini smećare koja im je omogućila da efikasnije organizuju odvoz smeća iz uskih i nepravilno parkiranim automobilima, često zakrčenih ulica u više gradskih naselja, kao i održavanje čistoće na zakupcima neustupljenim djelovima morske obale. Organizovano je i redovno prihvatanje smeća sa tri velika turistička broda koji kao polaznu i završnu tačku svojih svakodnevnih krstarenja Bokom koriste gradsku rivu Pine što je pod upravom JKP, a za dogodine Lukšić najavljuje i nabavku adekvatnog plovila kojim će komunalni otpad uz nadoknadu, JKP sakupljati i odnositi sa brojnih jahti što se ljeti sidre pred Tivtom. Do početka naredne sedmice, JKP-u će biti isporučen i novi kamion–autopodizač „Iveco“ za kištre kapaciteta 7 kubika, vrijedan skoro 80 hiljada eura, a koji je kupila Opština Tivat.
Herceg-Novi će biti domaćin Balkanskog seniorskog prvenstva u džudou, koje će 3. i 4. septembra okupiti preko 150 sportista i sportistkinja u Sportskom centru „Igalo“.
Svečano otvaranje Balkanskog seniorskog prvenstva u džudou planirano je u subotu, u 17 sati.
Takmičenje u pojedinačnoj konkurenciji će se održati u subotu – eliminacione borbe od 10 sati, a finale od 17 sati.
Eliminacione borbe u ekipnoj konkurenciji planirane su u nedelju od 10 sati, dok će finalni blok početi u 15 satu uz direktan prenos na Televiziji Crne Gore.
“U riznici sportova Herceg-Novog borilački sportovi su uvijek imali značajno mjesto i budili interesovanje, što potvrđujemo i podrškom predstojećem Balkanskom prvenstvu u džudou”, kazao je sekretar za društevene djelatnosti i sport Opštine Herceg-Novi Vladimir Dželetović.
On je rekao da se veliki broj djece i mladih Novljana bavi različitim borilačkim sportovima i zahvalio što je baš naš grad odabran za domaćina šampionata.
“Siguran sam da će se naši reprezentativci i predstavnici drugih balkanskih zemalja pokazati u pravom svijetlu i ljubiteljima ovog sporta priuštiti mnogo zanimljivih mečeva. Kao i do sada trudićemo se da budemo dobri domaćini i želim da svim sportistima poželim uspješno takmičenje, korektno nadmetanja i ugodan boravak u našem gradu”, poručio je Dželetović.
Organizatori su se zahvalili Opštini na podršci i saradnji.
“Izvršene su sve pripreme i računam da će od sjutra, kada takmičari dolaze, do ponedeljka sve proteći u najboljem redu. Očekujem i dobre rezultate naše reprezentacije, kako u svih sedam kategorija pojedinačnog sastava, tako i u ekipnom dijelu takmičenja”, kazao je predsjednik Organizacionog odbora Balkanskog seniorskog prvenstva Sadik Šabanović.
POSTER
Herceg-Novi će na ovom takmičenju seniora, prvom posle Olimpijade u Riju, imati mogućnost da vidi susrete sportista koji su potencijalni učesnici sledećih Igara, u Tokiju, najavio je Dragomir Bečanović, predsjednik Balkanske Džudo Federacije i predsjednik Džudo saveza Crne Gore.
Danilo Pantić, reprezentativac Crne Gore i aktuelni juniorski šampion Evrope, kazao je da očekuje dobar odziv takmičara iz svih zemalja i jaku konkurenciju. Ipak, nada se medalji za Crnu Goru i očekuje zapažene rezultate naših takmičara.
Pokrovitelj takmičenja je Opština Herceg-Novi, a organizatori Džudo savez Crne Gore i Balkanska džudo federacija.
Gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević sa saradnicima ponovno se sastala sa delegacijom mještana Krašića kako bi sagledala što se do sada uradlo na prevazilaženju problema sa kojima se žitelji tog naselja već duže vrijeme suočavaju, a od kojih je uzurpacija i devastacija morske obale pod maskom DSL „Krašići“, jedan od najvećih.
Gotovo sva nekadašnja prirodna netaknuta kamenita obala u tom naselju, posljedjih ghodina pretvorena je u placeve za gradnju eksluzivnih vila čiji vlasnici potom po pravilu, ostalim građanima brane pristup na obalu koja je postala dvorište njihove kuće. Među graditeljima koji su proteklih godina na taj način stekli vrijene nekretnine na „pjeni od mora“ u Krašićima, pored brojnih crnogorskih, srbijanskih i ruskih biznismena je i bivši ministar finansija i aktuelni savjetnik crnogorskog premijera dr Radoje Žugić (DPS).
Prva dama Tivta sa Krašićanima je već održala sličan sastanak 18. jula kada su oni iznijeli veliko nezadovoljstvo zbog nedostatka javnih kupališta i nemogućnosti da priđu obali na pojedinim djelovima.
Vila Plitka sa mora
„Na osnovu zaključaka donešenih na sastanku od 18. jula, a u želji da pokrene rješenje ovih problema, Opština Tivat učinila je uputila poziv Upravi za inspekcijske poslove i nadležnom direktoratu Ministarstva održivog razvoja i turizma kako bi se riješio negativan sukob nadležnosti. Do održavanja sastanka po ovom pitanju još uvijek nije došlo zbog godišnjih odmora u pomenutim institucijama. Predsjednik MZ Krašići Anton Petrović, koordinator za mjesne zajednice u Opštini Tivat Vlado Đukić i predstavnik JP „Morsko dobro“, obišli su teren i utvrdili niz manjih aktivnosti koje bi se mogle preduzeti do narednog ljeta, a bile bi usmjerene na poboljšanje pristupa morskoj obali. Direktorka Direkcije za imovinu Rita Mitrović stupila je u kontakt sa nekoliko vlasnika parcela na samoj obali mora sa namjerom da dogovori otkup dijela zemljišta kako bi ono poslužilo kao pristupni put obali. Međutim nije naišla na odobravanje i pozitivnu reakciju. JP „Morsko Dobro“ dostavilo je rezultate analize uzoraka vode koji su uzeti kod hotela „Anderba“ u Krašićima i ovi su rezultati pokazali dobar kvalitet vode na ovoj lokaciji. Kontrola ispravnosti morske vode za ovo područje je preduzeta nakon gore pomenutog sastanka sa stanovnicima Krašića, a na inicijativu Opštine.“- saopšteno je danas tim povodom iz lokalne uprave Tivta.
Mještani su gradonačenici ponovno iznijeli iste žalbe i naglasili da zbog nemogućnosti pristupa moru, njihove nekretnine u Krašičima gube vrijednost, kao i da treba poboljšati putnu infrastrukturu u naselju. Predloženo je i da Opština sa Kotorskom biskupijom pokuša dogovoriti razmjenu nekretnina, kako bi se povećale javnosti dostupne površine pri moru u tom naselju, a dogovoreno je da Opština i mještani formiraju operativnu radnu grupu „koja će u narednom periodu popisati sve probleme u ovoj MZ i utvrditi prioritetne i dugoročne mjere i aktivnosti, odnosno izraditi Akcioni plan sa ciljem prevazilaženjem postojećih problema“.
Valovi do ograde
„Direkcija za investicije u narednih par dana izvršiće obilježavanje parcela 8 i 173/1 i pristupiti čišćenju ove lokacije od nasutog kamena i drugog građevinskog otpada. Narednih dana Opština Tivat će potpisati sporazum sa JP „Morsko dobro“ o prenosu sredstava za izradu projektne dokumentacije za prvu fazu izgradnje šetališta „Lungo Mare“ dužine 400 metara.“- saopšteno je iz Opštine Tivat.
Više od 120 brokera, agenata i drugih predstavnika djelatnosti povezanih sa industrijom čarerovanja jahti, te 22 superjahte, okupiće se u Tivtu gdje sutra počinje drugi po redu međunarodni nautički sajam čarter industrije „MYBA Porto Montenegro Pop Up Superyacht Show“.
Sajam koji traje do ponedjeljka, danas počinje sastankom kapetana superjahti u hotelu „Regent“ u Porto Montenegru, a njihova 22 broda već su vezana na mulima A i G tivatske marine gdje će narednih dana biti otvoreni za posjete brokera i predstavnika medija. Riječ je o mega i super jahtama koje se iznajmljuju u čarter u regionu Jadrana, od čega su pet jedrenjaci, a ostalo motorne jahte. Najmanji brod na sajmu biće 23 metra dugi „Silver“, a najveći 58 metara dugi „Lord of the Seas“.
„Prosječna dužina brodova koji ove godine učestvuju na sajmu je 36 metara, što znači da smo privukli veća plovila nego lani na premijernmom izdanju „MYBA Pop Up Superyacht Show-a“ u Porto Montenegru. Prijavljeno je i preko 120 agenata, brokera i predstavnika firmi koje se bave pružanjem raznih vrsta usluga u jahtingu, što je za čak 60 odsto više nego lani.“ –kazao je juče na konferenciji za novinare u Tivtu, direktor Međunarodne asocijacije jaht-brokera MYBA za Crnu Goru, Bili Kanjelas. Prema njegovim riječima, učesnici sajma dolaze iz SAD, Velke Britanije, Njemačke, Italije, Monaka, Španije i zemalja regiona bivše Jugoslavije, a među njima su i neka od najjačih imena te industrije poput kompanija Fraser, Burgess, Ocean Independence, Northrop & Johnson, Camper & Nicholson, Y.CO, IYC i Blue Water. Preko 30 odsto izlagača su komaanije iz regiona, među kojima je čak 8 iz Tivta .
Oni će tokom naredna tri dana imati prilike da se sretnu, razmjene iskustva i dogovore konkretnu poslovnu saradnju, te iz prve ruke vide neke od brodova koji se nude u čarter u jadranskoj regiji. Na seminarima koji će se održati u hotelu “Regent”, učesnici sajma će čuti i predavanja o snabdijevanju jahti oslobođenom carine i PDV-a u Crnoj Gori, destinacijama za krstarenje u Hrvatskoj i Crnoj Gori, kao i legislativi i fiskalnoj politici tih dviju država kada je čarter jahti u pitanju.
“Jadranski region posljednjih godina ubrzano postaje sve poželjnija destinacija za krstarenja velikih jahti koje se izdaju u čarter, a dosta takvih brodova je već zbog toga uspostavilo i svoju stalnu bazu u Porto Montenegru.Ovaj sajam ljudima daje priliku da vide što mi ovdje imamo od kapaciteta i kakve usluge nudimo, da se upoznaju sa zakonodavnim I fiskalnim okvirom za tu djelatnost, kao i da uspostave konktetnu međusobnu saradnju.”- istakao je direktor marine Porto Montenegro Toni Braun. On je naglasio da se “MYBA Pop Up Superyacht Show” održava na izmaku glavne nautičke sezone i da je dobar način za njen produžetak, ali i prilika da se lokalni privrednici i mladi ljudi u Tivtu i Boki, uvežu sa vlasnicima jahti i agentima kojima mogu ponuditi svoje usluge i proizvode, odnosno naći zaposlenje na tim brodovima.
Izražavajući zadovoljstvo što se jedan tako veliki međunarodni nautički događaj već drugu godinu za redom priređuje u Tivtu, gradonačelnica prof.dr. Snežana Matijević obećala je organizatorima podršku lokalne uprave.
MUBA Pop Up Superyacht Show u Tivtu 2015.
“ Imamo veliku i lijepu priliku da se predstavimo svijetu i pokažemo se kao dobri domaćini, te da zainteresujemo lokalnu zajednicu i zaintrigiramo naše privrednike da se uključe u ovu perspektivnu djelatnost. Ovakvim manifestacijama trajno ćemo za Tivat i Crnu Goru vezati epitet eksluzivne nautčke destinacije na ovom dijelu Mediterana, a veoma me raduje što je na sajmu prisutan dio tivatskih privrednika koji prate trendove i potrebe marine Porto Montenegro što se razvija kao integralni dio našeg grada.“- istakle je Matijević dodajući da u Tivtu jahting-zajednica može naći konkuretne proizvode i usluge, kao i kvalitetan kadar za brodove. Ona je pozvala strance – učesnike MYBA sajma da ne obiđu ne samo sajam, već i cijeli Tivat i upoznaju se sa njegovom obalom, ljudima i bogatom pomorskom tradicijom.
Svečana ceremonija zvaničnog otvaranja „MYBA Porto Montenegro Pop Up Superyacht Show-a“, održaće se u subotu u 11 časova na mulu 1 Porto Montenegra.
Dani u Vali – HvarU povodu obilježavanja 2400. godišnjice utemeljenja grčkog polisa Farosa, današnjega Staroga Grada na Hvaru, Udruga Cronaves iz Splita od 8. do 11.septembra 2016. organizuje međunarodni Festival Dani u Vali.
Riječ je o festivalu mora, pomorstva i maritimne baštine, prvome takve vrste u Hrvatskoj, na kojemu će se okupiti 60-ak starih, tradicijskih brodova iz Hrvatske, Crne Gore i Slovenije, od brijunske batane do leuta iz Vela Luke i neretvanske trupice.
-Festivalski program osmislili su članovi Udruge Cronaves s proslavljenim jedriličarom Leom Lemešićem, koji je i prvi kormilar leuta „Slobodna Dalmacija” o kojemu od prošle godine skrbi Cronaves. Posebna festivalska atrakcija bit će noćna parada brodova, kada će se tradicionalnim barkama priključiti i klasične drvene jedrilice, drveni obiteljski krstaši iz 50-ih i 60-ih godina te moderne barke i jedrilice koje se zateknu u starogradskom zaljevu, ukupno 15-ak tipova brodova, najavljuje Plamenko Bavčević, predsjednik Udruge Cronaves.
Na starogradskoj Rivi sagradit će se maritimno selo, u kojemu će se svakodnevno održavati radionice za djecu, radionica tradicionalne gradnje broda kalafata s otoka Murtera te radionica izrade tradicionalnih ribarskih alata, a uz bogat kulturno-umjetnički program, cjelovečernje koncerte i izložbe, održat će se okrugli stolovi o hrvatskoj maritimnoj baštini te znanstveni skup „Faros i Starogradsko polje”.
Festival Dani u Vali predstavljen je u Europskom parlamentu u Bruxellesu te na najvećem svjetskom festivalu mora u Brestu u srpnju ove godine, gdje je dolazak potvrdio i poseban gost Bernard Cadoret, osnivač uglednog nautičkog magazina „Chasse maree” iz Francuske.
Cilj pokretanja prvoga hrvatskog festivala mora pomorstva i maritimne baštine jest promocija nautičkog turizma, podizanje svijesti o Hrvatskoj kao maritimnoj zemlji, prezentacija hrvatske maritimne i kulturne baštine, prezentacija hrvatske gastro-enološke kulture i tradicijskih zanata, ribarskih, brodograditeljskih i nautičkih umijeća te obogaćivanje turističke ponude otoka Hvara i općenito Splitsko-dalmatinske županije.
U službenom dijelu festivala Dani u Vali sudjelovat će 60-ak brodova iz Hrvatske, Crne Gore i Slovenije.
Istru i Kvarner predstavit će deset brodova, sa zadarskog područja dolaze dvije gajete – iz Ugrinića s otoka Pašmana i Condura Croatica iz Zadra.
Iz Šibensko-kninske županije, s otoka Murtera – Jezera i Betine, stiže 15-ak brodova.
Domaćine, Splitsko-dalmatinsku županiju, predstavit će najviše brodova: leuti „Leute moj” i „Slobodna Dalmacija”, paranca „Zmaj 2″ iz Omiša, dvije gajete iz Bola na Braču, 15-ak barki iz Vrboske u organizaciji Udruge Lantina Vrboska, dvije barke iz Hvara, tri falkuše i kuter iz Komiže te tri jedrenjaka – „Bente Dorte”, „Lirica” i „Palmižana” iz Staroga Grada i kao posebna atrakcija, najmanji brod na festivalu, pasara na jedra „Dela” duga 3,60 m.
Iz Dubrovačko-neretvanske županije dolaze leut i gajeta iz Vela Luke te neretvanska trupica.
Gosti iz Crne gore najavili su dolazak s dvije pasare arsenalke iz Bara izrađene u čuvenoj kalafatskoj radionici Bokovac, a iz Slovenije s dvije klasične drvene jedrilice.
U programu će sudjelovati i jedrilica „Hir 3″ koja je otplovila svijet, nekoliko starih drvenih jedrilica skupine labud classic iz Splita, školski brod „Kraljica mora”, dvije gundule iz Komiže o kojima brine Udruga Palagruža, stari brod koji će na starogradskoj Rivi kalafatat Nikola Skračić s otoka Murtera te veslački kuter Hrvatske ratne mornarice kojemu će se „suprotstaviti” neretvanska lađa sa ženskom posadom.
Jedini strip festival u Crnoj Gori, koji postaje i jedna od vodećih manifestacija posvećenih devetoj umjetnosti u regionu, Hercegnovski Strip Festival (HSF), slavi svoje deseto izdanje.
Stoga je logično da ove godine od 2. do 7. septembra organizatori pripremaju pravi spektakl za sve ljubitelje stripa, ali i za one koji strip nisu posmatrali baš onako ozbiljno koliko ta vrsta umjetnosti zaslužuje. A zaslužuje strip itekako da se na njega gleda veoma ozbiljno. Pokazuju to između ostalog posljednjih par decenija i filmska i televizijska produkcija, koje su potrošile (ali i zaradile) ogromne budžete adaptirajući stripove ili angažujući strip-autore za spektakle koje produciraju i snimaju. Tako je jedan od najspektakularnijih projekata, planetarno najpopularnija tv serija, ,,Igra prijestola”(Game of thrones) upravo među strip umjetnicima tražila i našla čovjeka koji će da osmisli vizuelni identitet scenarija adaptiranog po knjizi ,,Pjesma leda i vatre” američkog pisca Georgea R. R. Martina.
Riječ je naravno o sada već legendarnom storyboarderu iz Belfasta, Willu Simpsonu koji je, prva zvijezda pored ostalih ne manje spektakularnih gostiju ovogodišnjeg desetog izdanja Hercegnovskog Strip Festivala.
Will je rad na stripu počeo u British comicsu, crtajući za ,,Warrior” i ,,2000 AD”, da bi 1988. godine počeo da radi sa Alanom Grantom, a potom i sa Johnom Wagnerom, na projektu ,,Sudija Dred”(Judge Dredd ) kojega je crtao do 2010. godine.
Plakat strip 2016
Paralelno sa tim je devedesetih godina prošlog vijeka radio i za Marvela i to crtajući ,,The Punisher 2099”, a od aprila do jula 1995. godine bio je autor mini serijala od četiri sveske ,,Indiana Jones and The Spear of Destiny” u izdanju Dark Horse Comicsa. U Wilovom izuzetno bogatom stvaralačkom radu u posljednjoj deceniji dvadesetog vijeka, vrlo je važno istaći angažman u DC Comics za koje je nacrtao dvadesetak svesaka ,,Hellblazera”, ali i četiri godine(1991-93 i februar –april 1997. godine) rada na ,,Batman: Legends of the Dark Knight’’ sa Garthom Ennisom. Wil je već ove godine u februaru bio gost HSF na prvom Zimskom strip vikendu ,,Winter is coming”, kada je svih pet dana boravka u Herceg Novom ponavljao ,,I love this country’’.
Upravo pomenuti prvi Zimski strip vikend je dio obilježavanja desetogodišnjice postojanja HSF-a, kao i prvi nagradni konkurs za kratki strip ,,COMIC ATELIER’’. Konkurs je pod pokroviteljstvom dugogodišnjih saradnika i prijatelja HSF-a, kafane-picerije „Atelier“ iz Herceg Novog, a tema je kafana ili boemski život. Na taj način HSF postaje prvi strip festival u regionu koji ima nagradni konkurs sa sve tri novčane nagrade. Konkurs je otvoren do samog početka festivala, a nagrade su 250 eura za prvoplasirani rad, 150 eura za drugoplasirani i 75 eura za trećeplasirani rad. O nagradama će odlučivati petočlani žiri u sastavu: Umjetnik i direktor HSF-a, Nikola Ćurčin; muzičar, Rambo Amadeus; muzičar, Noyz WhooSee; novinar, Brano Mandić; umjetnik Ilija Nikčević.
Kordej za HSF
U sljedećim tekstovima ćemo predstaviti i ostale naše ovogodišnje zvijezde. Dakle pored Willa Simpsona, gosti Desetog HSF-a su: Mike Collins, Igor Kordej, Milorad Vicanović Maza, Guillermo Ortego, Walter Trono, Yana Adamović, Pavle Zelić, Dragana Kuprešanin, Ilija Nikčević.
