Igalo – održana međunarodna taktično-pokazna vježba

Boka News
-
0
Igalo – održana međunarodna taktično-pokazna vježba
Igalo vježba
Igalo vježba

Prva međunarodna taktičko-pokazna vježba spasavanja lica, u organizaciji hercegnovske Službe zaštite i spasavanja, izvedena je danas kod hotela “Igalo”.

Vježba je realizovana u saradnji preko 100 kolega iz službi zaštite i spasavanja Kotora i Tivta, Vatrogasne jedinice Konavle, Teritorijalne vatrogasne jedinice Trebinje, dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Perasta i Krtola, kao i iz Centra bezbjednosti Herceg-Novi, Komunalne policije, Crvenog krsta, Hitne pomoći, Planinarskog kluba „Subra“ i komercijalne službe pomoći i dopreme na moru „Emergensea”, a pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi.

Pokazna vježba imala je tri segmenta: saobraćajni udes – izvlačenje povrijeđenog  i ukazivanje prve pomoći, pretraživanje objekta, evakuacija ugroženih i gašenje požara u objektu i spasavanje na moru.

Za predsjednika Skupštine opštine Herceg Novi, Andriju Radmana, vježba je pokazala da Služba zaštite i spasavanja Herceg Novi, u saradnji sa kolegama iz regiona, može odgovoriti svakom zadatku.

-Vaša opremljenost i  profesionalnost  su odlični u ovom trenutku, ali se moramo podsjetiti da je stub vaše uspješnosti čovjek, kome najviše dugujemo za uspješno izvođenje svih zadataka koji su pred vama. U ime Skupštine opštine Herceg Novi, zahvaljujem vam se i želim da se što češće sastajete i družite u ovakvim situacijama, a ne kada su vaše intervencije zaista potrebne, kazao je Radman obraćajući se učesnicima prve regionalne pokazne vježbe u Herceg Novom, nakon čega im je uručio i zahvalnice.

Igalo vježba
Igalo vježba

Učesnicima vježbe obratio se i rukovodilac Službe zaštite i spasavanja Herceg Novi Aleksandar Škobalj.

-Ugled i integritet izgradili ste na dostojanstvu, hrabrosti na radu i nepokolebljivosti. Danas smo pokazali da zajedno možemo odgovoriti na sve zadatke koji su pred vama. U budućnosti moramo računati jedni na druge. Požari, poplave i zemljotresi ne poznaju granice, ostavljaju za sobom materijalne posljedice, a nerijetko i ljudske žrtve. Jedino na ovaj način možemo doprinijeti sigurnosti našeg regiona. Ne biramo ni vrijeme ni okolnosti, naša je dužnost da budemo spremni, u svakom trenutku i na svakom mjestu, hrabro, ponosno i profesionalno, naglasio je Škobalj.

Generalni direktor Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova, Mirsad Mulić, pohvalio je organizatore i učesnike pokazne vježbe, uz ocjenu da se radi o odgovornom odnosu prema društvu i sistemu.

Igalo vježba
Igalo vježba

-Moj prvi utisak je da je vježba ispunila očekivanja i opravdala održavanje. Kroz ovu vježbu smo pratili tri vrste procedura: na lokalnom nivou, koje se preduzimaju u slučaju ovakvih događaja, na državnom nivou gdje se uključuje Direktorat za vanredne situacije, i treće, što je jako važno, jeste međunarodni aspekt pokazne vježbe. U slučaju da se i stvarno dogodi sličan scenario, imali bismo dobar i kalitetan odgovor, kazao je Mulić.

-S obzirom na vrijeme u kojem živimo i na sve što se događa, kao sistem zaštite i spasavanja moramo biti spremni odgovoriti na sve nedaće koje se mogu postaviti pred nama. U tom pogledu je današnja vježba pokazala spremnost svih snaga na području tromeđe Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora. Nadamo se da neće doći do toga da zaista moramo sarađivati na ovaj način, već kroz projekte i evropske fondove, i da pokušamo izvući što više sredstava, rekao je komandir Javne vatrogasne jedinice Konavle Mario Magud.

Igalo vježba
Igalo vježba

Komandir Teritorijalne vatrogasne jedinice Trebinje, Danko Vuković, zadovoljan je pokazanom saradnjom među kolegama. Herceg Novi može računati na Trebinje, kazao je Vuković, uz podsjećanje na prošle situacije gdje je prijateljska ruka pomoći već bila pružena.

-Što se tiče saradnje, mislim da ni za vrijeme bivše Jugoslavije nije bila bolja između Trebinja i Herceg Novog, zaključio je Vuković.

Po završetku poslednje vježbe, prezentovana su vozila učesnika na plaži ispod hotela “Igalo”, gdje je nastavljeno druženje učesnika i upoznavanje građana sa vozilima i tehničkom opremom.

Institut za biologiju mora: U Luci Bar pronađeni štetni organizmi u manjem broju

Boka News
-
0
Institut za biologiju mora: U Luci Bar pronađeni štetni organizmi u manjem broju
Bar -foto Boka News M.Marušić
Bar -foto Boka News M.Marušić

U osam luka na Jadranu, gdje se u okviru BALMAS projekta rade istraživanja sastava i kvaliteta morske vode, pronađeni su štetni organizmi, ali ne u brojnosti koja zabrinjava, saopšteno je iz kotorskog Instituta za biologiju mora.

Među lukama, u kojim se rade istraživanja, je i Luka Bar gdje su pronađene dvije unesene vrste i štetni organizmi u manjoj brojnosti.

To se navodi u prelimininarnim izvještajima o realizaciji BALMAS projekta, koji su predstavljeni u Mostaru na šestom redovnom sastanku partnera BALMAS projekta (Sistem upravljanja balastim vodama za zaštitu Jadranskog mora).

Preliminarni izvještaji o istraživanju kvaliteta vode, još nijesu urađeni za četiri luke na Jadranu.

Sastanku u Mostaru prisustvovali su predstavnici Univerziteta Crne Gore –Instituta za biologiju mora i Uprave pomorske sigurnosti iz Bara, koji su partneri u projektu.

BALMAS projekat bavi se problemom balastnih voda, koje su neophodne za sigurnu plovidbu, ali koje su i značajno sredstvo za prenos štetnih vodenih organizama i patogena izvan njihovih prirodnih granica.

“Da li su štetni organizmi u jadranske luke uneseni balastnim vodama sa brodova, još nije moguće sa sigurnošću utvrditi. To će biti poznato na kraju projekta, izradom baze podataka u kojoj ćemo imati informacije o vrsti i štetnosti tih organizama, kako i o načinu na koji su dospjele u luke”, kaže se u saopštenju Instituta.

Stručnjaci Instituta za biologiju mora uradiće krajem maja nova uzorkovanje vode u akvatorijumu luke Bar. Najavljeno je da će u junu biće urađena i uzorkovanje u tankovima brodova u luci Bar.

U okviru BALMAS projekta istraživanja se vrše u lukama Bari, Ankona, Venecija, Trst (Italija), Koper (Slovenija), u Hrvatskoj u lukama Pula, Rijeka, Šibenik, Split, Ploče, u albanskoj luci Drač i crnogorskoj Bar.

IPA, projekat BALMAS počeo je u novembru 2013, a biće završen do oktobra ove godine.

Dobar početak sezone na crnogorskom primorju

Boka News
-
0
Dobar početak sezone na crnogorskom primorju
Kotor
Kotor

Tokom uskršnjih i prvomajskih praznika, koji simbolično otvaraju ljetnju turističku sezonu, ostvarena je takođe dobra posjeta domaćih i stranih turista, kao i popunjenost smještajnih kapaciteta. Brojni crnogorski hoteli su pripremili specijalne paket aranžmane sa pristupačnim cijenama koje su privukle goste.

Kako je Pobjedi kazao direktor Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović, svi hoteli na Primorju trenutno bilježe dobru posjetu.

“Imali smo uspješne praznike. Nijesmo imali problema ni sa saobraćajem, prolazilo se bez zastoja. I u drugim zemljama se prave putevi, gdje ima gradnje ima i zastoja”, kazao je Radulović.

Međutim, on smatra da su nam veći problem taksisti koji potkradaju turiste.

“Najveća su nam opasnost taksisti. Prije dva dana tri gosta iz hotela “Splendid” su platila taksi od Budve do “Splendida” 20 eura. Oni se više nikada neće vratiti u Crnu Goru. Taksisti jednostavno ne razumiju da ako ovako nastave jednog dana neće imati koga da voze. Ovaj problem eskalira i nikad nije bilo kao sada”, ističe Radulović.

Što se tiče sezone, najavljuje dobru posjetu turista što se, kako kaže, može zaključiti iz dogovorenih letova. Kada se uzme presjek, kako ističe, samo iz Moskve za Tivat su dogovorena 84 leta sedmično u toku tri- četiri mjeseca.

“Spremni smo da dočekamo turiste samo da budemo pametni i da ne “divljamo” sa cijenama. Moramo da unaprijedimo naš servis i da zamolimo nadležne da u taksi službe po gradovima na Primorju uvedu red kako ne bi pljačkali goste, kazao je Radulović.

Budva
Budva

Za protekle praznike u hotelu “Queen of Montenegro” su bili takođe zadovoljni. Trenutna popunjenost ovog hotela, kako nam je saopštila direktorica Marina Gardašević, je 99 odsto.

“Imamo veliku zauzetost smještajnih kapaciteta kako turista iz okruženja tako i grupa iz Austrije, Njemačke, Singapura. Gosti iz okruženja su uzeli atraktivne pakete koje smo pripremili specijalno za ovaj period”, kazala je Gardašević.

Ona ističe da su gosti u aprilu jedino imali komentare na zastoje u saobraćaju od Bečića do Budve.

“Za sada imamo dosta najava i upita za naredni period, a postoji veliko interesovanje za postsezonu. Veliki broj rezervacija ima od gostiju iz Velike Britanije, Njemačke, Rusije, Austrije i Francuske”, ističe Gardašević.

I hoteli u Porto Montenegru su ovih dana skroz popunjeni i kako stvari stoje u najavi je itekako uspješna sezona, kazao je Pobjedi PR Danilo Kalezić.

“Činjenica da Porto Montenegro na vez može prihvatiti i najveće jahte na svijetu, dužine čak do 250 metara, tivatsku marinu svrstao je na poziciju svjetskog lidera, a ovogodišnja strategija pozicioniranja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima odlična je prilika za predstavljanje novog projekta: rezidencijalno-hotelskog objekta Regent hotel residences”, naglasio je Kalezić.

Prema kalendaru najavljenih događaja, Porto Montenegro će i ovog ljeta biti omiljeno sidrište nautičke klijentele i mjesto boravka svjetskog džet seta.

“Činjenica da nakon okončane izgradnje druge faze marine, Porto Montenegro na vez može prihvatiti i najveće jahte na svijetu, dužine čak do 250 metara, crnogorsku marinu svrstao je na poziciju svjetskog lidera. Vodeća avio-kompanija u Velikoj Britaniji Izidžet uvela je avio linije Mančester – Tivat i London – Tivat, a letovi su organizovani dva puta sedmično. Avio-kompanija očekuje se da će samo tokom ovog ljeta iz Mančestera prevesti oko 15.000 putnika do i iz Tivta. Letovi iz Britanije već su značajno uticali na broj i strukturu gostiju su u Porto Montenegru boravili tokom aprila, a najave za maj i jun, kada je ova avioruta u pitanju izuzetno su optimistične”, istakao je Kalezić.

I hoteli na hercegnovskoj rivijeri ove godine bilježe dobru posjetu. Tako hotel “Lajthaus” radi sa popunjenošću kapaciteta od 60 odsto, kazao je Pobjedi izvršni direktor Jovan Vukalović. Do kraja mjeseca, kako ističe, kapaciteti će se popuniti.

HN - Ulaz u Boku
HN – Ulaz u Boku

“Strukturu gostiju čine učesnici “NTC festivala vina i gastronomije” i veća grupa Bugara. Popunjenost do kraja mjeseca će biti od 60 do 100 odsto, dok će već od početka juna hotel biti u potpunosti popunjen, a taj trend će biti nastavljen do sredine septembra”, kazao je Vukalović.

Gosti dolaze u saradnji sa partnerima sa kojima imaju dugogodišnju saradnju, pri čemu je najveći broj ruskih gostiju, dok osim njih imaju i grupe sportista iz Finske i Australije, a tradicionalno je veliki broj gostiju iz Srbije i BiH.

“I ove, kao i prethodnih godina, hotel je radio tokom čitave zime i u odnosu na isti period prošle godine smo zabilježili približno jednak broj posjeta”, kazao je Vukalović.

Značajno učešće su, kako ističe, bilježili sportisti u toku pripremnog perioda i za vrijeme organizovanih turnira u Herceg Novom.

“Kada je riječ o postsezoni, već sada su završeni određeni projekti i osmišljeni aranžmani koji će biti nuđeni na zapadnoevropskom tržištu u saradnji sa njemačkim, bugarskim i turskim agencijama”, tvrdi Vukalović.

Leo Lemešić i ‘Dora’ nakon šest godina se vratili u Split

Boka News
-
0
Leo Lemešić i ‘Dora’ nakon šest godina se vratili u Split
Jedrliličar Lemešić
Jedrliličar Lemešić

Gotovo šest godina trebalo je splitskom jedriličaru Leu Lemešiću i njegovoj vrijednoj posadi s broda “Dora“ da ostvare svoj san – oplove svijet. Tijekom tog perioda ekipa je prešla čak 66 tisuća milja te posjetila više od 50 zemalja svijeta. Iako su iza njega brojne uzbudljive avanture, usponi i padovi, današnji ulazak u splitsku luku za Lemešića je bio posebno emotivan.

– Trenutno su emocije toliko izmiješane i snažne da teško mogu vjerovati da se sve ovo doista događa. Ponosan sam na svu posadu, njih gotovo 150 koji su pomogli u ostvarenju projekta „Sharedreams – Jedrima oko svijeta“ i svima velika hvala za to. Hvala i gospodinu Marinu Bosotini koji nam je dao brod i čiji je ovo također bio veliki san – kazao nam je Lemešić s kojim smo zajedno jedrili prema splitskoj rivi na kojoj ga je dočekalo mnoštvo prijatelja i kolega.

– Ne žalim za ničim, da nisam ustrajao u snu, nikad ovo ne bi ni počelo niti došlo kraju. Bilo je jako puno nostalgije i teških trenutaka u kojima bi radije bio pod našim nebom, no brzo bi prekrižio takve misli i usmjerio na razmišljanje prema sigurnosti broda i napretku. Čvrsto sam vjerovao kako je zemlja okrugla i kako će me svaka milja naprijed u stvari približiti domu – iskren je bio Lemešić.

Jedrliličar Lemešić
Jedrliličar Lemešić

Nakon uloga u zdravlje, nema boljeg uloga, smatra Lemešić, nego u putovanja jer se to pamti cijelog života.

– Nakon ovoga ja više nemam ništa šta trebam ili želim učiniti, sada prvo moram vratiti dug svima onima koji su me čekali, a onda tek ako ostane vremena eventualno opet malo zajedrim. Sada dugujem puno vremena, pažnje i ljubavi svojoj obitelji i prijateljima koji su bili uz mene. Samo je jedan dom, samo je jedno more plavo kao naše i samo jedan vitar puše ka maeštral da ti hladi tijelo, a grije dušu – zaključio je Lemešić.

Gastro Boka – stađon je boba

Boka News
-
0
Gastro Boka – stađon je boba

Bob je jedna od najstarijih mahunarki koja je u današnjoj kuhinji gotovo zaboravljena, iako je decenijama bila dio tradicije našeg podneblja i hranila brojne porodice. Naime, dnevna porcija boba zadovoljava dnevne potrebe organizma za vlaknima, a tijelo opskrbljuje željezom, magnezijem, manganom, fosforom i tijaminom. Sadrži mnogo vitamina B a sjemenke boba sadrže tvari koje se koriste u liječenju Parkinsonove bolesti.

Radi se o jednogodišnjoj biljci, čija stabljika može doseći visinu od 60 do 80 cm. Plod boba je mahuna, obično duga 30 cm, a sadrži od 4 do 8 velikih zrna.

Eko proizvođači prepoznali su važnost ove mahunarke i ponovo je vratili na naše trpeze. U raznim kulturama bob nazivaju i srećonošom, što ne čudi jer B kompleks kojim bob obiluje djeluje pozitivno na raspoloženje, ali i na rad srca.

Bob je jako popularan u Dalmaciji, u njegovu čast održavaju se brojne gastro manifestacije pa tako već 11. godina za redom i “Fešta o’boba“, najposjećenija kaštelanska gastronomska manifestacija u Kaštel Kambelovcu.

Bob
Bob

Dani boba u vašoj kužini

Bob lešo

Jedan od najlakših načina pripreme je na lešo, gdje se skuhana zrna boba ocijede, po želji im se skine kožica, pa se začine solju, paprom i maslinovim uljem.

Bob s blitvom

Bob odlično ide uz mldu blitvu koju skuvamo u zasebnoj posudi, a u drugoj kuvamo bob. Kada je bob skuvan, doda se blitvi, sve se promiješa, ocijedi, začini solju, paprom i maslinovim uljem. Tko voli nek’ pripremi i češnjak.

Bob s artičokima

Zažutiti češnjak, dodati petrusin, a onda u lonac s peteljkom put dolje nasaditi oprane i nauljene, te mješavinom prezla, soli, papra, vegete i po želji parmezana, napunjene artičoke. Prethodno im se malo podrežu listovi i stapka da budu mekši, te bolje prionu uz dno posude. Oko artičoka posložiti mladi grašak i bob. Podliti vodom malo do ispod gornjeg ruba artičoka, po želji dodati i povrtnu kocku. Kuhati dok sve ne omekša. Po želji začiniti solju i paprom.

Varivo od boba i krompira

Bob kratko prokuhati, skinuti mu kožicu. Oguliti krumpire, isjeći ih na manje kocke i staviti ih da se kuhaju u posoljenu vodu. U loncu prodinstati češnjak i petrusina, dodati bob, još koju minutu dinstati, potom nadoliti vode, staviti povrtnu kocku, ili temeljac, začiniti solju, paprom, i kuhati dok bob posve ne omekša. Po potrebi nadolijevati. Na kraju bobu dodati skuhane krumpire.

Pašteta od boba

Bob malo skuvati, ohladiti ga pod vodom i skinuti mu kožicu, a u posudi na zagrijanom maslinovom ulju zavrtiti kapulu, češnjak i petrusimul. Smjesi dodati bob, pa dinstati dok zrna posve ne omekšaju, a onda staviti u blender, dodati sol, papar, ako želite pikantnije i koju slanu srdelu ili inčun, i malo limunova soka. Miksati do konzistencije namaza. Ukoliko je smjesa puno gusta, dodavati koju kap maslinova ulja. Poslužiti na zapečenom kruhu.

Polpete od mladog boba

Bob skuhati, skuvati mu kožicu, isjeći na što sitnije komadiće, po želji skuhati i malo mrkve i graška, te ih također usitniti i vezati s bobom. Povrće pomiješati s razmućenim jajetom, malo prezla, soli, paprom, crvenom paprikom, vegetom, usitnjenim češnjakom ili kapulom, i po želji s malo u vodi namočenog starog kruha. Rukom na brašnjavoj podlozi oblikovati polpetice i peći ih u ulju, a nakon što se zazlate, staviti na salvetu da se ocijedi suvišna masnoća. Poslužiti kao samostalno jelo uz salatu, ili prilog mesu ili ribi.

H. Novi – uspješna akcija “Jer volim svoj grad”

Boka News
-
0
H. Novi – uspješna akcija “Jer volim svoj grad”
Jer volim svoj grad
Jer volim svoj grad

Sadnjom zelenila i uređivanjem stepeništa Sima Matavulja i prostora na ulazu u tvrđavu Kanli Kula brojni Novljani učestvovali su u akciji “Jer volim svoj grad“.

Oko 100 maslina, hortenzija, aukuba, kalistemona i ostalog bilja zasadili su zaposleni u Turističkoj organizaciji, Agenciji za izgradnju i razvoj, Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena, lokalnoj upravi, predstavnici Mjesne zajednice Stari grad, Planinarskog kluba „Subra“, nevladine organizacije „Orjen outdoor“, školice sporta „Skok“, veterani VK Jadran i KK Primorje, kao i pojedinci koji su željeli na ovaj način da pokažu da vole Herceg Novi.

Zelenilo je zasađeno u skladu sa idejnim projektom rekonstrukcije i uređenja zelenih površina, koji je uradio tim Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, na čelu sa inženjerom pejzažne arhitekture, Milicom Berberović.

– Šest sadnica su stabla, imamo i stablašice, a ostalo je uglavnom žbunasto bilje. Birali smo ono kojem ovakvo mjesto najbolje odgovara. Sadnice su donacija Turističke organizacije, a jednu maslinu nam je poklonila Jasmina Vuković iz Mjesne zajednice Stari grad – rekla je Berberović.

Jer volim svoj grad
Jer volim svoj grad

Akciju „Jer volim svoj grad“ pokrenula je lokalna Turistička organizacija u saradnji sa Agencijom za izgradnju i razvoj grada. Ovim potezom organizatori nastoje da probude ekološku svijest i društvenu odgovornost građana Herceg Novog, kako bi bolje čuvali svoj grad, životnu sredinu i naslijeđe.

Zarad istog cilja ranije je realizovan projekat „Nordijski hod hercegnovskim stazama“, o okviru kojeg je uređena pješačka staza od Stanišića dubrave do Sušćepana, podsjetila je direktorica Turističke organizacije, Bojana Blagojević, i najavila da će ovakvih akcija biti još.

Jer volim svoj grad
Jer volim svoj grad

 U proteklom periodu Sekretarijat za komunalne djelatnosti i ekologiju i preduzeće “Komunalno-stambeno” vrijedno su radili na ozelenjavanju različitih dijelova grada.

Nove sadnice mogu se vidjeti na Autobuskoj stanici, na kružnom toku u Meljinama, uz Jadransku magistralu, u bašti Zavičajnog muzeja, kraj stepeništa u Starom gradu i na drugim mjestima. Brojne sadnice su nabavljene kroz donacije i substitucije, u saradnji privrednika koji posluju u našem gradu i nadležnog Sekretarijata.

Jer volim svoj grad
Jer volim svoj grad

– Masline zasađene na kružnom toku donacija su kompanije “Zožeta” i privatnice Elene Sredanović. Mimoze je obezbijedila kompanija “Imperio holdings limited” , a masline za baštu Zavičajnog muzeja “Azmont Investments”. Takođe, Sekretarijat je vrtiću “Naša radost” i osnovnim školama “Ilija Kišić” u Zelenici i “Orjenski bataljon” u Bijeloj poklonio sadnice divljih narandži i kalistemona, kako bi ozelenili svoja dvorišta – kazala je Jovanka Matković iz Sekretarijata komunalne djelatnosti i ekologiju.

Moj pas kostelj prvi je ulovljen nakon 25 godina i najteži ikad!

Boka News
-
0
Moj pas kostelj prvi je ulovljen nakon 25 godina i najteži ikad!
Ulov
Ulov

Neugodni fortunal juga s kišom, kao u nedjelju ujutro, vrijeme je od kakvog ribari bježe, no Ratko Mikulandra iz Stublja u Bilicama isplovio je u susret neobičajenom ulovu.

Na jednoj od svega šest udica posebnog parangala za brancine drmusao je morski pas kostelj dubljinac od 19 kilograma, progutavši živu giru bilicu nadjenutu za ješku. Da nije riječ o Prukljanu, taj ulov ni po čemu ne bi bio poseban, no u ovome plitkome, boćatome moru ta najraširenija vrsta jestivih, pridnenih morskih pasa ne lovi se zadnjih 25 godina. Naprosto je iščeznuo, a ovaj Ratkov kostelj od gotovo 20 kila i 160 centimetara, mogao bi biti i neslužbeni prukljanski rekorder, kako tvrde ovdašnji stariji ribari.

– Raspredali smo o tome nakon što sam kostelja donio u Stubalj i svi kod kojih sam se raspitivao govore da su ga učestalo lovili prije Domovinskog rata. Malokad se pokoji nije zapleo u mrežu, govori ovaj umirovljeni časnik Hrvatske policije u čijoj obitelji nikada nije bilo ribara. Međutim, nastavlja, sve su to bili primjerci od svega nekoliko kilograma i ovako velikog nitko nije vidio, pokazuje ruke izgrebane od tvrde i hrapave kosteljeve kože dok ju je oštrim nožem više od sata derao s ribe, a bijelo, sočno meso podijelio je sa susjedima i prijateljima. Parangalu od debelog najlona međutim, nije bilo spasa: otimajući se, snažna riba zapetljala ga je u nerazmrsivo klupko. No, i to je bolje, dodaje, nego da je morao baciti u smeće klasični parangal od stotinu udica, koliko mu dopušta sportska ribolovna dozvola, a najbolje bi bilo, smije se – da je ješku progutao brancin, od tradicije najželjeniji ulov u Prukljanu. Na drugi parangal ulovio se u nedjelju jedan kilaš, a proljetnu sezonu na ovu cijenjenu ribu nakon jako lošeg zimskog lova Mikulandra je otvorio nešto prije, s primjercima od 3,5 i dva kilograma.

Riba na proputovanju s Otranta

Naročito se ponosi osobnim rekordom, brancinom od 9,80 kila ulovljenim prije nekoliko godina; s većim se još uvijek ne mogu pohvaliti njegovi prijatelji i ribolovni takmaci Zdenko Mikulandra i Žika Stanojević, bilički zet, koji uz Ratka, jedini ovdje brancina love na parangal.

– S ovim malenim, jednostavnim parangalom upoznao nas je Žika i koristimo ga već nekoliko godina. Osnovna linija je od debelog najlona, sa šest bandaca, na čijem kraju su trokuke, rampini, a za glavnu nit spojeni su većim zongulinima (vrtilicama), kako bi ga riba teže mrsila. Ješka je uvijek ono što je brancinu najdraže – živa sitna ribica koja se pažljivo nadjene na udicu, opisuje Mikulandra svoj ribolovni pribor koji mu je donio trofejne primjerke.

Na proteklu zimsku sezonu lova na brancine mnogi se žale, a Ratko Mikulandra tvrdi da je bila najlošija u zadnjih deset godina, gotovo bez ikakvog ulova. Nudi objašnjenje Trogiranina Frane Zankija, proslavljenog podvodnog ribolovca starije garde, višestrukog prvaka bivše države, reprezentativca i svjetskog šampiona koji sada na Prukljanu često roni školjke i prijateljuje sa stubaljskim ribolovcima.

– Zanki tvrdi da prošle godine brancin naprosto nije zašao u Prukljan na mrijest. Ta se riba naime, uputi s Otranta prema sjevernom Jadranu i onda se vraća natrag i na tom putu se mrijesti na lokalitetima gdje se, slično kao na Prukljanu, miješaju slatka voda i more. Duž naše obale to je Limski kanal u Istri, zatim Novigradsko more kod Zadra, potom Prukljan, zatim Neretva i okolica Dubrovnika na jugu. No, ne znači da će svake godine “udariti” na istom mjestu – prepričava Mikulandra Zankijeve tvrdnje i dodaje kako se može dogoditi da na Prukljan zađe tri godine zaredom, a potom se nekoliko godina ne pojavi. Drugim riječima, love se brancini na proputovanju, naročito veliki, trofejni primjerci. Ima i stalnih, domicilnih, ali oni su “školovani”, vrlo ih je teško uloviti te nema nikakve mogućnosti, tvrdi Mikulandra, da pored toliko alata u moru mogu opstati a da im brojnost ne dopunjava riba u opisanoj migraciji. Život u podmorju Prukljana međutim, devastiran je intenzivnom aktivnošću profesionalnih ribara, koji unatoč zabrani alata poput mreža potegača na hidrauliku i manjih koća, plaćaju globe, no i unatoč tome nastavljaju preoravati dno, pretvarajući čitavo ovo malo more u jednu veliku ribolovnu “poštu” po svojoj mjeri.

‘Gobave’ orade i brancini

– Toliko o pravnoj državi – govori Mikulandra, ali, s druge strane, napominje, jedna je plemenita riblja vrsta u velikom porastu. Riječ je o oradi, čija je brojnost gotovo sigurno narasla zbog dva uzgajališta te ribe na Prukljanu. A kako se riba mrijesti u kavezima i mlađ se širi morem, sada već postoje orade na slobodi jednake uzgojnom obliku koje zovu “gobavim” zbog neuglednog izgleda i boje u usporedbi s našom “divljakušom”, a primjećuju se i križanci… Slično je i s “gobavim” branicinom, no izgleda, dodali bismo, da je pravo pitanje što bi uopće plivalo morem s obzirom na slabu zaštitu, da nije takve nekontrolirane intervencije u genetiku autohtonih ribljih vrsta?

www.slobodnadalmacija.hr

H.Novi- Evropski dani opere

Boka News
-
0
H.Novi- Evropski dani opere
Operosa
Operosa

Premijerom muzičke predstave “Ovo nije opera”, 8. maja u 20 sati – Dvorana Park – Herceg Novi prvi put će biti obilježeni Evropski dani opere. Time se naš grad pridružuje operskim kućama širom svijeta koje svake godine, uoči Dana Evrope 9. maja, organizuju različite manifestacije otvarajući vrata novoj publici.

Muzička predstava “Ovo nije opera” projekat je Operosa fondacije koji mladim i perspektivnim operskim pjevačima treba da omogući razvoj glumačkih sposobnosti. Mladalačka energija i inventivnost glumca Vladimira Nićiforovića su pokretačka snaga cijelog projekta, koji na duhovit način predstavlja život operskog pjevača na Balkanu.
Inicijator ideje i organizator događaja je Operosa fondacija, uz podršku Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije i JUK Herceg Fest. Ulaz na muzičku predstavu je slobodan.

Herceg Novi: Tvrđava Forte Mare otvorena za posjetioce

Boka News
-
0
Herceg Novi: Tvrđava Forte Mare otvorena za posjetioce
Forte Mare
Forte Mare – foto Boka News

Tvrđava Forte Mare ponovo je otvorena za posjetioce,  svakog dana od 7 do 19 sati. Cijena ulaznice za individualne posjete iznosi 2 eura, dok je cijena pojedinačne ulaznice za grupne posjete 1 euro. Planirano je i otvaranje suvenirnice.

Iz JUK Hercerg fest koji upravlja hercegnovskim tvrđavama najavlju zanimljiv program koji će biti organizovan na tvrđavi Forte mare. I ove godine, 21 juna, biće organizovana manifestacija Buđenje ljeta, nekoliko koncerata, vjerovatno i festival klapa kao i dio programa Montenegro film festival.

Duže od šest decenija na tvrđavi se tokom ljeta organizuje prikazivanje filmova i to je, tvrde mnogi jedan od najljepših i najstarijih bioskopa pod vedrim nebom. Prije četvrt vijeka posljednja projekcija na tvrđavi prikazana 4. novembra, pa je ljetna bioskopska sezona trajala punih 5 mjeseci.

Sa tvrđave se pruža lijep pogled na ulaz u Bokokotorski zaliv, na Gradsku luku i Igalo, ali i na Stari grad i padine Orjena.

Forte Mare
Forte Mare – foto Boka News

Tvrđava Forte Mare, je najbolje očuvana hercegnovska utvrda čiju je gradnja počeo Herceg Stjepan Vukčić Kosača u prvoj polovini 15 vijeka.

Herceg - Novi
Herceg – Novi

U turskom vremenu tvrđava je dobila današnju veličinu, Turci su je u više navrata dograđivali i uređivali. Pretpostavlja se da su najobimniji radovi izvedeni poslije 1542 jer se od tog vremena pominje kao jaka kula ili kao kula Abas paše. Osvajanjem Herceg Novog Mlečani su uradili obnovu kule prilagodivši je tadašnjoj odbrani I naoružanju. Oni su kulu nazvali Forte mare (Morska tvrđava ili tvrđava od mora) čiji se naziv zadržao do današnjih dana. Dolaskom Austrougarske na prostore Boke tvrđava se uklapa u fortifikacioni sistem odbrane ulaza u Bokokotorski zaliv.

“Barbara” spremna za muzej

Boka News
-
3
“Barbara” spremna za muzej
BARBARA juče u Navaru
BARBARA juče u Navaru

Brodogradilište “Navar” u Bonićima privelo je kraju obnovu i konzervaciju broda-oldajmera “Barbara”, pa će za nekoliko dana nakon završetka i posljednjih detalja, stara motorna barkasa biti spremna za izlaganje kao novi muzejski eksponat ispred Zbirke pomorskog nasljeđa Porto Montenegra.

“Barbara” koja je izuzetno važan dio novije pomorske i opšte istorije Tivta, tamo bi po odluci svog vlasnika – Opštine Tivat, trebalo da nađe svoj novi dom,  a ostalo je da se narednih dana definišu tehničlki detalji oko transporta i postavljanja u Porto Montenegru,  32 tone teškog broda.

Prelijepi stari motornjak svojevrsna je  tehnološka kulturna baština jer je “Barbara” građena klasičnom tehnikom – zakivanjem, a ne varenjem djelova njene metalne konstrukcije i trupa. Svježe ofarbana 90-to godišnjakinja kojoj je vraćena njena originalna golubije-siva boja ratnog broda što ju je “Barbara” nosila decenijama, plijeni pažnju svojim vitkim i elegantnim linijama pa “stara dama” opet prosto sija poput neke djevojke.

“I ja lično sam za ovaj brod izuzetno emotivno vezan, kao i većina Tivćana i Bokelja uopšte. Stoga mi je bilo izuzetno stalo da “Barbaru” obnovimo na pravi način, pogotovo nakon požara koji je na njoj nesrećnim slučajem, izbio prošle godine. Mislim da smo uspjeli u tome  i da smo, primijenivši  najkvalitetnije boje i materijale, brod za više narednih godina, zaštitili od propadanja kako bi on bio sačuvan kao veoma važan dio naše pomorske baštine.”- kazao nam je vlasnik “Navara” i jedan od dugogodišnjih inženjera bivšeg tivatskog vojnog brodogradilišta Arsenal, Branko Zgradić.

BARBARA juče u Navaru
BARBARA juče u Navaru

Njegova firma je pored 17 hiljada eura koliko je za radove obnove i konzervacije “Barbare” izdvojila Opština Tivat, uložila i dosta sopstvenih sredstava, kako bi stari brod ponovno zasijao u punom sjaju. Na “Barbari” su zamijenjeni pojedini rđom nagriženi djelovi trupa, odrađena je temeljna antikorozivna zaštita i farbanje najkvalitetnijim prajmerom i bojama. Uklonjeni su i svi tragovi požara koji je 14.oktobra prošle godine, nesrećnim slučajem izbio na krmenom dijelu “Barbare” dok se ona obnavljala u “Navaru”.

20160505_115820_resize

Motorna barkasa BM-58 „Barbara“ jedan je od simbola nekadašnjeg tivatskog Arsenala. Uz jedrenjak “Jadran” ova barkasa bila je najstariji brod u Ratnoj mornarici SFRJ, a kasnije i u Mornarici Vojske Crne Gore. Ovaj čelični brodić dug je 20,95 metara, širok 3,70 metara, a brzinom od 10,3 čvorova pogonio ga je pogon dizel motor snage 165 konja. Za “Barbaru” se priča da su je u Nirnbergu 1926. izgradili njemački učenici kao diplomski rad. Koliko uspješno su to učinili , svjedoče decenije njene plovidbe i bez ikakvih problema prevaljene stotine hiljada nautičkih milja u raznim vremenskim uslovima na moru. U Jugoslaviju je ova barkasa sa još nekim plovnim objektima došla krajem 20-tih, na ime ratnih reparacija za Prvi svjetski rat. Služila je kao otvoreni municijski tender Artiljerijskog zavoda u Lepetanima, da bi 1945. bila rekonstruisana u putničku barkasu od kada “Barbara” egzistira u manje-više nepromijenjenom obliku. Sve do prve polovine 2000-tih, ovaj mali brodić je redovno i izuzetno pouzdano, na posao dovozio i sa njega u razna mjesta zaliva Boke kući vraćao radnike tivatskog Arsenala pa su generacije i generacije Bokelja neraskidivo vezane sa “Barbarom”.

Barbara nekad
Barbara nekad
1...4.1804.1814.182...4.576Stranica 4.181 od ukupno 4.576