Monthy Pyton’s Spamalot” u produkciji “Proscenium production” iz Beograda biće izveden na ljetnjoj pozornici u Tivtu, u srijedu 31.avgusta od 21 sat. Mjuzikl je dio
Mjuzikl je nastao po tekstu Erika Ajdla, u režiji Majkla Nikolsa. Igraju Nikola Kojo, Aleksandar Srećković, Gordan Kičić, Dejan Lutkić, Jelena Jovičić, Srđan Timarov…
Baziran je na filmu “Monti Pajton i Sveti Gral” i jedan je od najpopularnijih mjuzikala ikada odigranih na Brodveju.
Obiluje tradicionalnim britanskim humorom i u prepoznatljivom pajtonovskom maniru izvrće realnost na komičan i sarkastičan način.
To je posljednji događaj na 11. Festivalu mediteranskog teatra “Purgatorije”.
Radnicima Jadranskog brodogradilišta Bijela obećano je da će tokom ove ili početkom naredne sedmice dobiti otpremnine zbog kojih su prije 15 dana organizovali protest upozorenja i najavili njihovu radikalizaciju ukoliko im zahtjevi ne budu ispunjeni.
Predsjednik Sindikata, Mladen Krivokapić, kazao je da će otpremnine, prema informacijama radnika, biti isplaćene iz budžeta, zbog brže procedure, piše Pobjeda.
To će, prema njegovim riječima, biti nadomješteno iz stečajne mase, odnosno od novca koji je dobijen od prodaje velikog doka.
Dok je za 11 miliona eura kupila litvanska kompanija “AB Vakaru Laivu Gamykla”. Od tog novca radnicima su isplaćene zaostale dvije i po plate, zimnice, naknade za podstanarsko, ali ne i otpremnine zbog kojih su, između ostalog, štrajkovali dva mjeseca prošle godine.
Otpremnine bi trebalo da dobiju 192 radnika i 64 penzionera. Istovremeno sa isplatom otpremnina radnicima bi trebalo da budu uplaćeni i doprinosi za dvije godine u iznosu od oko milion eura.
Poruka poslata prje više od dvije decenije (foto stuff.co.nz)
Poruka u boci vratila se svom autoru 21 godinu nakon što ju je pustila u lučkom gradu Piktonu na Novom Zelandu, objavila je u danas internet stranica “Stuff”.
Osmogodišnja Kortni Stivenson poruku je morskim putem poslala u martu 1995. godine. Dvije decenije kasnije, pronašao ju je lokalni stanovnik Ričard Gomes dok je šetao plažom na udaljenim ostrvima Četam, istočno od Novog Zelanda, piše Hina.
Boca je do tamo preplovila 800 kilometara.
“Iznenadio sam koliko je stara. Ko zna, možda je bila do Antarktike i nazad”, rekao je Gomes za “Stuff”.
On je sa svojom porodicom pokušao da kontaktira Kortni preko broja telefona koji je zapisala prije toliko godina, ali nakon što su shvatili da ta linija više ne postoji, okrenuli su se društvenim mrežama, gdje su je pronašli nakon 12 sati, usprkos tome što je more ispralo njezino prezime na pismu.
Ričard Gomez sa porukom starom 21 godinu (foto stuff.co.nz)
Stivenson je na Fejsbuku objavila kako ne može da vjeruje da je njena poruka pronađena.
“Divan čovjek na ostrvima Četam naišao je na poruku u boci koju sam poslala s male plaže Šeli u Piktonu kad sam imala osam godina!”, napisala je Stivenson. “Najslađa stvar ikada. Oduševljena sam što su me pronašli”, dodala je.
Svega još tri dana je preostalo do početka jubilarnog Desetog Hercegnovskog strip festivala(HSF) jedne od najspektakularnijih strip manifestacija ove godine u regionu. Takvu klasifikaciju ovogodišnji HSF zaslužuje zbog činjenice da su se organizatori potrudili da okupe izuzetne goste iz svijeta stripa i da šestodnevni program bude fantastičan i u skladu sa velikim jubilejom.
Naime, od 2. septembra, kada je u Gradskoj galeriji ,,Josip Bep Benković”, veliko otvaranje festivala i izložbi – Vilijama Simpsona, Majka Kolinda, Giljerma Ortege, Valtera Trona, Milorada Vicanovića Maze i Jane Adamović, uz Jazz party u kafe.piceriji Atelier, pa sve do 7. septembra uveče i oproštajne rock žurke u kultnoj hercegnovskoj kafani Pivnica, u Herceg Novom će sve biti u znaku devete umjetnosti.
Na glavnom gradskom trgu i na Škveru će biti strip berza, crtanje za fanove, crtanje na majicama, predstavljanja izdavačkih kuća Besna kobila, Darkvud, Deveta dimenzija, Politikin zabavnik, ali i DJ-ing program i radionice za najmlađe. Pored već pomenutih izložbi, u novootvorenoj galeriji ,,Novi to sam ja” u centru grada u subotu će biti otvorena i izložba radova najvećeg strip umjetnika sa prostora regiona, Igora Kordeja.
Rođeni Zagrepčanin, Kordej je s18 godina bio član Umjetničke skupine ,,Novi kvadrat’’. Radio je stripove za brojne časopise na prostoru bivše Jugoslavije. Njegovi stripovi objavljivani su širom Evrope i Južne Amerike, kasnije i u Sjevernoj Americi. Živio je u Francuskoj i Danskoj, a 1997. preselio se u Kanadu i počeo objavljivati stripove za najpoznatije američke izdavače kao što su Marvel, Dark Horse, DC Comics. U SAD-u je najpoznatiji je po stripovima X-Men, Tarzan i Ratovi zvijezda. Na tim stripovima je radio od 1995. do 2005. godine, kada se vratio u Evropu i u rodnoj Hrvatskoj od 2006. godine počeo raditi naučno-fantastične i avanturističke stripove za francusku izdavačku kuću Delcourt. Pa su tako u njegovoj bibliografiji između ostalog i ,,L’Histoire secrète’’ (Volume 1-2, 6-32 2005–2013), ,,Empire’’ (Volume 1-4 2006–2016), ,,Le coeur des batailles’’ (Volume 1-2 2007–2008) , ,,Taras Boulba’’ (Volume 1-2 2008)… Za doprinos razvoju i afirmaciji kulture u Francuskoj Igor Kordej je dobio i najveće priznanje te zemlje – Ministrastvo kulture Francuske ga je 2013. godine nagradilo ordenom Viteza reda umjetnosti i književnosti (Ordre des arts et des lettres). Igor Kordej, trenutno živi i radi u Beogradu, a ove godine proslavlja i 40 godina rada na stripu, pa će njegova izložba i predavanje na jubillarnom Desetom HSF-u biti upravo u kontekstu obilježavanja njegovog velikog jubileja.
Osim toga organizatori su pripremili i izložbu mlade beogradske umjetnice Dragane Kuprešanin i izložbu ,,Hugo Prat, prije i poslije Korta Maltezea’’, koju je pripremio strip kritičar iz Amsterdama, Zoran Đukanović.
Programom jubilarnog HSF-a je predviđeno i proglašenje pobjednika prvog nagradnog konkursa za kratki strip ,,Comic Atelier’’, koji je u saradnji sa HSF-om organizovala hercegnovska kafana-pizzeria ,,Ateliere’’, a u kojoj će se u ponedjeljak 4. septembra održati i humanitarna aukcija radova sa konkursa, ali i radova nastalih tokom festivala.
Uz sve neophodno je napomenuti da će na jubilarnom HSF-u se štampati i prvi broj Strip magazina HSF, a štampanje će biti uživo uz prisustvo svih gostiju festivala.
Prema prognozi meteorologa, na južnom Jadranu će naredne sedmice preovladavati izuzetno lijepo vrijeme.
Temperatura vazduha biće idealna za odmor i kretaće se oko 31 stepen Celzijusovih, dok će temperatura mora biti oko 23 stepena.
Utorak:
Pretežno sunčano i toplo. Ujutru na sjeveru po kotlinama ponegdje magla, a poslijepodne slab do umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 8 do 21, najviša dnevna od 23 do 36 stepeni.
Srijeda:
Pretežno sunčano i toplo. Na sjeveru, ujutru po kotlinama magla, tokom dana umjeren razvoj oblačnosti, a poslijepodne pongdje kiša ili pljusak sa grmljavinom. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 9 do 22, najviša dnevna od 22 do 36 stepeni.
Prva faza tendera- pretkvalifikacioni postupak za dodjelu koncesije za Žičaru Kotor-Lovćen-Cetinje biće otvorena za zainteresovane koncesionare do 5. oktobra ove godine, kazala je predsjednica Tenderske komisije Daliborka Pejović.
Žičara
Kako je istakla, do sada je iskazano veliko interesovanje sedam potencijalnih koncesionara za dostavljanje dokumentacije u pretkvalifikacionoj fazi.
“Tenderska komisija za dodjelu koncesije za žičaru Kotor-Lovćen-Cetinje raspisala je javni poziv za dodjeljivanje koncesije za izgradnju i upravljanje žičare od Kotora do Cetinja 3. avgusta ove godine. Javni poziv je objavljen u Službenom listu Crne Gore, međunarodnom glasilu „The Financial Times“, domaćem štampanom mediju Pobjeda kao i na našem sajtu”, kazala je Pejović.
Prema njenim riječima, tenderska komisija je zadovoljna interesovanjem potencijalnih koncesionara za dodjeljivanje koncesije u ovoj fazi.
“U cilju dodatne popularizacije i motivisanosti potencijalnih investitora, još jednom informišemo javnost da će koncesija za projekat žičare biti dodijeljena putem transparentnog, otvorenog, međunarodnog nadmetanja u dvostepenom postupku, u skladu sa crnogorskim Zakonom o koncesijama”, ističe ona.
Projekat žičare će se, pojašnjava, realizovati po modelu DBFOT (projektuj, izgradi, finansiraj, upravljaj, prenesi).
“Projekat podrazumijeva izgradnju žičare od Kotora do Cetinja, sa međustanicama u mjestu Kuk i Ivanova Korita, ukupne dužine 14.7 kilometara, koji će je svrstati među najdužim takvim u svijetu. Predviđena je gradnja žičare sa zatvorenim gondolama, kojom bi za 45 minuta vožnje kroz najljepše predjele Crne Gore, putnicima bilo omogućeno uživanje u Bokokotorskom zalivu, vožnji do planinskog masiva Lovćena, uz posjetu najvećem istorijskom, duhovnom i kulturnom centru države. Procijenjena vrijednost projekta je 47 miliona eura, a period izgradnje 12 mjeseci”, navodi Pejović.
Sretni ribolovci Abyss Fishing centra pohvalili su se najvećom tunom ikad ulovljenom u Hrvatskoj. Ogromna riba teži čak 340kg, a duga je 3 metra, javlja Jutarnji list.
Tuna vrste bluefin ulovljena je 29. srpnja u Rovinju od strane kapetana Ozrena Božića koji se ribolovom bavi već 15 godina sa svojim brodom Abyss Fishing Charter (duljina 9,5m) te posjeduje profesionalnu licencu za lov na tune.
Samo 12 brodova u Hrvatskoj posjeduje takvu vrstu licence koja je odobrena od strane službenih institucija Republike Hrvatske i ICCAT-a, Međuvladine komisije za zaštitu atlantskih tuna.
Tuna – foto Ozren Božić Facebook
Osim kapetana, dio ekipe bez kojih takav ulov ne bi bio moguć činili su još Patrik Džaja i Petar Bijuk koji su također veliki zaljubljenici u more i ribolov.
Tuna – foto Ozren Božić Facebook
Riba je ulovljena 10 nautičkih milja od obale oko 7h ujutro a sama borba trajala je 2,5 sata.
Grupa vlasnika kuća za odmor u Krašićima kod Tivta predala je Ustavnom sudu Crne Gore zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Državne studije lokacije (DSL) Sektor 29 Krašići, a koju je Vlada Crne Gore usvojila 2009 godine. Taj planski dokumnet koji je po uputama Ministarstva održivog razvoja i turizma radila firma CAU iz Podgforice, dozvolila je gradnju objekata na do tada neuređenoj i svima pristupačnoj prirodnoj kamenitoj obali mora u Krašićima.To je prouzrokovalo gradnju niza velikih objekata sa maltene temeljima u moru, nasipanje mora, devastaciju prirodne obale i njenu uzrurpaciju jer vlasnici kuća podignutih na uskom dijelu obale ispod lokalnog puta za Petroviće, više ne dopuštaju da se na „njihovim“ plažama ispod tih kuća, bilo ko drugi kupa osim njih i njihovih gostiju.
Među graditeljima koji su proteklih godina stekli vile na „pjeni od mora“ u Krašićima je i bivši ministar finansija i aktuelni savjetnik premijera, dr Radoje Žugić (DPS), kao i nekoliko kontroverznih biznismena iz Crne Gore, Srbije i Rusije.
U zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluka o izradi DSL Sektor 29 i njenom usvajanju, podnosioci te inicijative, Dragana Pušonjić, Stana Andrejević i Gordana Bajković iz Beograda, odnosno Jelena Radaković i Saša Perić iz Krašića, traže da se Ustavni sud po hitnom postupku uzme u razmatranje. U međuvremenu, oni od suda traže i da donese odluku o privremenoj obustavi primjene DSL, odnosno moratorijumu na dalje izdavanje građeinskih dozvola po tom planskom dokumentu. Tom privremenom mjerom, bi se po mišljenju podnosilaca zahtjeva, „zaštitila obala Bokokotorskog zaliva od daljeg devastiranja i spriječilo dalje kršenje ljudskih prava za sve građane da imaju slobodan pristup plažama i morskoj obali što im garantuje Ustav Crne Gore“.
Valovi do ograde
„Do sada pričinjena šteta primjenom odluka (o donošenju i usvajanju DSL Krašići) takva je da je pitanje da li se može i na koji način uopšte nadoknaditi i da bi svaka dalja primjena ovih odluka pričinila još veću štetu i do kraja upropastila kompletnu morsku obalu u Krašićima.“- stoji u zahtjevu Ustavnom sudu uz podsjećanje na kompletnu genezu događaja koji su doveli do toga da nekada netaknuta prirodna kamenita obala u tom dijelu Tivatskog zaliva, danas ima sva obilježja pravog urbanističkog i ekološkog horora.
U inicijativi podnosioci tvrde da su donošenjem ovih odluka „čije je donošenje i primjena direktno u suprotnosti sa važećim Zakonom o morskom dobru koji je ovakvim odlukama direktno derogiran i stavljen van snage od strane Vlade CG, a naročito njihovoim implementacijom, grubo narušena ljudska prava svakog građanina na slobodan pristup morskoj obali.“
Plaža – avgust 2016.
Podnosioci zahteva tvrde da je DSL Krašići samo pokriće za „najobičniju prevaru i otimačinu obale mora od strane pojedinaca kojima je omogućeno da je kriminalno privatizuju i nezakonito čak ulaze i u zahvat regionalnog puta Radovići-Zabrđe–Rose“ i naglašavaju da je „sve to potpomognuto od strane pojedinaca u Ministarstvu održivog razvoja i turizma“, „za što postoje neoborivi dokazi“ koje su oni spremni prezentirati Ustavnom sudu.
Vikendaši iz Krašiča tvrde da lokalna vlast u Tivtu nema ingerencije, kao ni službenici Morskog dobra da spriječe graditeljski haos i otimačinu obale u Krašičima, a da Uprava za inpekcijske poslove na to najčešće ne reaguje i da „Ministarstvo održivog razvoja i turizma predstavlja glavni problem u riješavanju ove situacije“.
Vila Plitka kapija samo za gazdu da može do mora
Podnosioci inicijative tvrde da je obespravljeno oko pet hiljada ljudi koji su vlasnici i korisnici oko 1.300 stanova za odmor u Krašićima koji se nalaze iznad u međuvremenu uzurpirane i privatizovane obale, te da je to rezultiralo umanjenjem vrijednoti kako njihove privatne, tako i preostale državne imovine na ovom prostoru, „zarad enormnog bogaćena pojedinaca uzurpacijom opšteg dobra na štetu države i 99% vlasnika kuća u Krašičima“.
Kod Posejdona slika sa mora
„Očigledno je donošenjem ovih dviju nezakonitioh odluka od strane Vlade, došlo do narušavanja Zakona o morskom dobru, Ustava Crne Gore u dijelu poštovanja elementarnoog ljudskog prava svih građana na slobodan pristup morskoj obali, narušavanja Barselonske konvencije o zaštiti mediteranske obale koju je ratifikovala i država Crne Gora.“- stoji u inicijativi koja je prije par dana predata Ustavnom sudu.
mornarica podržava kandidatutu za Evropsku prijestonicu kulture
Predsjednica Opštine Herceg Novi Nataša Aćimović sastala se danas sa Antunom Sbutegom, ambasadorom Crne Gore u Italiji i admiralom Bokeljske mornarice, koji je i bivši ambasador naše zemlje pri Svetoj stolici u Vatikanu i član Reda malteških vitezova.
Sbutega je kao ambasador i admiral snažno podržao kandidatutu Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture 2021. godine i istakao da je to projekat koji ima važan promotivni, kulturološki i društveni uticaj na cijelu Boku Kotorsku.
Na sastanku je ocijenjeno da Boka kao regija ima velike mogućnosti za razvoj kulturnog i vjerskog turizma koje kroz saradnju treba bolje iskoristiti.
Bokeljska mornarica, najstarija aktivna bratovština pomoraca na svijetu, planira programe koji podrazumijevaju aktivno učešće u kulturnom životu Herceg Novog, istakli su gosti tokom predstavljanja programa rada za naredni četvorogodišnji period. Predstavnici lokalne uprave pozdravili su ideje, podržali ih i istakli da će Opština nastaviti intenzivno da sarađuje sa ovom značajnom organizacijom, koja postoji više od 12. vjekova i proglašena je nematerijalnom kulturnom baštinom Crne Gore.
Zahvaljujući odličnoj saradnji sa Regionalnim vodovodom i aktivnostima na lokalnom nivou Herceg-Novi je u udarnom dijelu ljetnje sezone imao redovno vodosnabdijevanje, saopštili su predstavnici lokalne uprave i “Vodovoda”.
“Moram se zahvaliti Regionalnom vodovodu na odličnoj saradnji koju nastavljamo. Sa 44 litara vode u sekundi koje smo preuzeli iz sistema Regionalnog vodovoda sačuvali smo lokalna izvorišta, prvenstveno Opačicu, što je omogućilo da cijeli grad ima uredno snabdijevanje vodom. Prvi put nakon više od 20 godina Novi je imao ljeto bez restrikcija, i u trenucima kada je u gradu boravilo preko 40 hiljada gostiju. Efikasno rješavajući zaostale probleme lokalna administracija je uspjela da napravi veliki pozitivan pomak u oblasti koja je decenijama najveći komunalni problem Herceg Novog i još jednom potvrdi da je posvećena dobrobiti svih gradjana i ubrzanom razvoju Opstine”, kazao je sekretar za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi Ilija Peulić na konferenciji za novinare.
On se zahvalio i opštini Tivat, te istakao da će aktivnosti koje su realizovane biti veoma značajne da se i u narednom periodu obezbijedi stabilno vodosnabdijevanje na teritoriji cijele opštine.
Podsjetio je na vrlo korisan dogovor sa Hidroelektranom Trebišnjica i efikasno rješenje da remont hidrotunela Gorica-Plat bude obavljen u maju.
“Do sada smo imali odličnu komunikaciju sa kolegama iz Trebinja i nailazili na razumijevanje, na čemu smo im zahvalni. Pokušaćemo da postignemo dogovor kojim bismo ustalili majski termin za remont. Na taj način, osigurali bismo da proljećne restrikcije zbog budu najblaže moguće, a nadam se i da ih ne bude, što je od velike važnosti za Herceg Novi”, rekao je Peulić.
Grad je dobio dodatne količine vode izgradnjom cjevovoda u mjestu Karasovići i ostvarena je odlična koordinaciju sa Opštinom Konavli i Konavoskim komunalnim društvom.
Da mogu biti zadovoljni urađenim saglasan je tehnički direktor “Vodovoda i kanalizacije” Mićo Stojanović.
Sa pressa
“Važno je istaći da smo ovo postigli u veoma lošoj hidrološkoj godini”, kazao je Stojanović.
On se zahvalio i svim radnicima preduzeća “Vodovod i kanalizacija” na savjesnom i brzom reagovanju. Kako je kazao, službe su u najskorijem roku sanirale sve nepredviđene kvarove, o čemu su i građani Novog bili redovno i tačno obavještavani.
“Pomoć smo imali i u vidu “Sistema 48”. Konkretne i tačne informacije koje na ovaj način dobijamo od građana unapređuju efikasnost naših službi”, rekao je Stojanović.
Nastavlja se sa aktivnostima u cilju poboljšanja infrastrukture u Herceg Novom. Preduzeće “Vodovod i kanalizacija” je izradilo projekat sanacije vodovodne mreže i izgradnje kanalizacione mreže u Igalu, naselje Bare, za koji su dobili urbanističko-tehničke uslove. Slijedi raspisivanje tendera, što se može očekivati po završetku zabrane građevinskih radova.
Herceg – Novi
“Grad će po završetku realizacije imati na raspolaganju dodatnih 35 sekundnih litara vode, što je veoma bitno za garantovanje urednog vodosnabdijevanja”, objasnio je Stojanović.
“Ovim projektom riješićemo još jedan dugogodišnji problem. Obezbjeđuje se novi sistem vodosnabdijevanja u naseljima gdje se bilježe veliki gubici na mreži i kanalizacija u dijelu grada koji je do sada nije imao, što je od velikog značaja za unapređenje kvaliteta života”, istakao je Peulić.
Ukupna vrijednost projekta je oko 180 hiljada eura, a investitori Opština Herceg Novi i “Vodovod i kanalizacija”.
“Svjedoci smo da se u Herceg Novi se dešavaju velike i važne promjene. Grade se turistički kapaciteti na rivijeri, radi se o velikim projektima, a očekujemo i početak gradnje na poluostrvu Luštica. Sve to je izazov za nas kao lokalnu upravu, ali onaj koji rado prihvatamo jer on znači razvoj ovog grada. Novi kapaciteti iziskivaće obezbjeđivanje dodatnih količina vode, za šta će biti potrebna izgradnja novih rezervoara i investicije u vodovodnu mrežu. U tom pravcu i planiramo naše aktivnosti, kako bismo stalno unapređivali kvalitet vodosnabdijevanja”, zaključio je Peulić.
