Svjetski dan slobode medija biće obilježen danas, sa ciljem promovisanja i podizanja svijesti o značaju slobode i nezavisnosti medija, ali i da bi se države podsjetile da je njihova dužnost da poštuju pravo na slobodu izražavanja.
Odluku o obilježavanju Svjetskog dana slobode medija donijela je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1993. godine.
Crna Gora je, prema poslednjem izvještaju Fridom hausa /Freedom House/, i dalje djelimično slobodna država kada je riječ o slobodi medija.
Prema izvještaju te organizacije, Crna Gora je pogoršala ocjenu sa prošlogodišnjih 39 na 41, i pala na 34. poziciju u Evropi, podsjeća Mina.
“Svaka država i teritorija dobija ocjenu od nula (najslobodnija) do 100 (najmanje slobodna), koji služi kao baza za statuse slobodan, djelimično slobodan, ili neslobodan“, pojašnjava se u Izvještaju.
Navodi se da je Crna Gora i dalje ispred ostalih država bivše SFRJ, izuzev Slovenije, koja zauzima 80. mjesto od 199 zemalja i teritorija uključenih u Izvještaj.
Hrvatska je dobila ocjenu 42, Srbija 45, Kosovo 49, Bosna i Hercegovina 50 i Makedonija 62.
U izvještaju se navodi da je do velikog globalnog pada slobode medija u prošloj godini došlo zbog pojačanih podjela u medijskom ambijentu država i zastrašivanja i fizičkog nasilja nad novinarima.
“U vrhu liste Fridom hausa su Norveška, Finska, Holandija i Švedskaa na dnu Sjeverna Koreja, Turkmenistan, Uzbekistan i Krim“, piše u Izvještaju.
U Kotor se prošle godine sa kruzera iskrcalo pola miliona turista – broj gotovo jednak broju stanovnika Crne Gore, dok najave za ovu sezonu govore o novom rekordu.
Izuzetan uspjeh Luke Kotor, međutim, ima i drugu stranu: zbog neodrživog razvoja ovog turističkog segmenta, ugrožena je svakodnevica mještana, a turisti imaju primjedbe na raznovrsnost izletničke ponude tokom njihovog jednodnevnog boravka u Boki.
Kotor ovih dana odzvanja jezicima svijeta, a mnogi koji ga jednom upoznaju, ponovo mu se vraćaju. Tako i par iz Kanade koji srećemo u obilasku Starog grada.
“Ovo je treći put da smo u Kotoru, obišli smo baziliku Sv. Tripuna, popeli se do Gospe od zdravlja, i sada želimo da obiđemo Pomorski muzej”, kažu gosti iz Kalgarija.
Kotorani su zadovoljni što će ovo biti rekordna godina po broju od oko 480 uplovljenja kruzera i sezoni koja će trajati devet mjeseci, sve do početka decembra.
“Prema informacijama iz Luke Kotor, imaćemo preko pola miliona putnika i preko 200.000 članova posade”, najavljuje Mirza Krcić iz Turističke organizacije Kotor.
Ipak, priča o najvažnijoj kruzing destinaciji u Crnoj Gori nije potpuno uspješna sve dok se Kotoranima ne obezbijedi normalan život u danima kada saobraćajna gužva blokira svakodnevicu grada. Jer, ovdje u jednom danu bude i do sedam uplovljenja kruzera, a često se i do 10.000 putnika iskrca na tako malom prostoru.
“Ove godine će prosječno Kotor posjetiti oko 2.000 gostiju sa kruzera. A to je dva i po puta više nego što Stari Kotor ima stanovnika”, slikovito ukazuje prof. Milenko Pasinović.
I dok se čeka na početak izgradnje pothodnika koji bi omogućio deblokadu jedine gradske saobraćajnice između rive i Starog grada, oni koji se raduju dolasku kruzera su vlasnici suvenirnica kojih je na desetine po starom kotorskom gradu.
Kotor – Lučka kapetanija foto Boka News
“I dalje se otvaraju nove, jer za sve ima posla, isplativo je. Čekamo dane kada stižu kruzeri, od toga nam zavisi zarada”, kaže vlasnica suvenirnice koja je zadovoljna majskom posjetom, no dodaje da su gosti sa kruzera koji dolaze u jeku ljeta nešto dubljeg džepa od ovih koji putuju u predsezoni.
Turisti sa kruzera ostaju u Kotoru prosječno šest sati. Osim kulturno-istorijskog blaga Starog grada koji nosi pečat svjetske baštine, agencije posjetiocima nude mini turu po Crnoj Gori.
“Njome se povezuju Kotor, Njeguši, Cetinje i Budva. Oko 35 odsto turista sa kruzera odluči se za ovaj izlet”, navodi Mirza Krcić iz Turističke organizacije Kotor.
Kotor
No, da li je to dovoljno? Nasi sagovornici sa početka priče kažu da bi rado istraživali Boku Kotorsku i zaleđe, ali da su izleti koji im se nude na kruzerima posredstvom domaćih agencija – preskupi.
Zato bi rađe samostalno unajmili taksi, vodiča ili koristili međugradski prevoz, no ne znaju gdje dobiti informacije o takvim uslugama:
“Umjesto gradova duž obale kao što je Budva, mi bismo rađe kroz izlete upoznali zaleđe. Takođe, ništa ne znamo o tome gdje je Crna Gora danas, odnosno onome što se desilo u poslednjih tridesetak godina. Govori nam se samo o tome što se dogodilo dok je vladala Venecija. A nas zanima i sadašnjost Crne Gore”, rekao nam je par turista iz Kanade.
Likovna izložba pod nazivom „Lubarda kao inspiracija”, učenika šest srednjih škola iz Crne Gore, biće otvorena u četvrtak, 5. maja u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu, sa početkom u 17 sati . Izložba se realizuje na inicijativu i u organizaciji Fondacije Petar Lubarda i podrške kompanije „Adriatic Marinas – Porto Montenegro”.
U projektu koji je svojevrstan omaž ovom crnogorskom i evropskom likovnom velikanu, učestvovali su učenici SMŠ „Mladost“ iz Tivta, SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ iz Herceg Novog, SLŠ „Petar Lubarda“ sa Cetinja, Gimnazije „Stojan Cerović” iz Nikšića, Gimnazije „Slobodan Škerović” iz Podgorice i Gimnazije „Petar I Petrovic Njegoš” iz Danilovgrada.
Ovogodišnja izložba nosi naziv „Kamen“ jer je krš, kako je to zapisala Isidora Sekulić, „kao materija usko vezan za ljudsku dušu, stanište mudrosti i postojanosti u kojem je Petar Lubarda osjećao onu poeziju, koja je davno prije stvaranja ljudi započela, kada nije bilo do sunce, voda, kamen i oblak, kada je sva zemlja bila Crna Gora“.
„Na izložbi je tako, kroz razne forme iskaza – skulpture, slike, fotografije, objekte, kolaže urađene u raznim materijalima – nelikovnim i likovnim, predstavljena vizija crnogorskog krša kojem su novi život udahnuli bogata mašta i oštro oko naših budućih likovnih nada.“- ističe istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.
Najbolji radovi će biti nagrađeni, a izložba će trajati do 23. maja.
„Cilj naše Fondacije je da kroz razne kulturne aktivnosti približi Lubardu publici koja nije imala priliku ranije da uči o njemu ili da ga upozna kao stvaraoca i kao čovjeka, za života. Lubarda je stekao svoju slavu za života, ali mi radimo da se njegovo ime, misli, riječi i djela sačuvaju i da se približe publici. Poseban projekat “Lubarda kao inspiracija” se vodi već 5 godina sa mladim generacijama, srednjoškolcima, koji svoja umjetnička djela inspirisana Lubardom posvećuju jednom godišnje kao sjećanje na velikana.“ – istakla je predsjednica Fondacije „Petar Lubarda“ Đina Lazar.
Pobjednici 10. Jadranske regate tokom završnog prilaza ciljnoj liniji. Dušan Puh i posada zamalo su srušili i rekord regate, ali laganiji vjetar uz obalu Visa je odlučio – rekord AAG Big One sa kormilarom Markom Murtićem i nakon desetog izdanja ostaje netaknut.
Austria One sa Kurtom Zatlaukalom kao drugi brod prolazi ciljnom linijom. Imoca 60 nije mogla držati korak sa Puhom i posadom, ali odlukom da jedre južno od Mljeta stekli su odlučujuću prednost ispred Ole. Treća jedrilica u cilju i ujedno prva u grupi 2 je Ola sa kormilarem Tonijem Bulajom Veprom koja je kao i dobar dio flote uokolo Palagruže imala susret sa nekoliko nevera.
Najveća evropska lou-kost aviokompanija, irski „Ryanair“ namjerava da svoju ekspanziju u Crnoj Gori nastavi preko aerodroma Tivat. Potvrdio je to portalu „Exyuaviation“ direktor za planiranje ruta u „Ryanairu“ Luis Fernandez Melado.
„Tivat je jedan od aerodroma koji su nam trenutno najprivlačniji za širenje naših operacija u regionu. Da su mu cijene usluga niže, ovaj bi aerodrom i znatno ranije bio dio naših planova.“- kazao je Melado.
„Ryanair“ je u Crnoj Gori prisutan već tri godine, a ta aviokompanija leti sa podgoričkog aerodroma za London i Brisel. Obje linije do sada su im se pokazale vrlo uspješnima, pa će „Ryanair“ od septembra uvesti i novu liniju iz Podgorice za Berlin, nakon čega irska kompanija računa da će godišnje iz i ka Crnoj Gori prevoziti oko 90 hiljada putnika. Namjeravaju da se šire i dalje na našem tržištu, uvođenjem i letova iz Tivta i to najvjerovatnije za Italiju i Njemačku.
„Ovo je pravo vrijeme da proširimo naše operacije u Crnoj Gori i regionu Na žalost, u protekle tri godine naše je rast na tom tržištu bio limitiran zbog nedostatka dovoljnog broja aviona u našoj floti. Sada međutim, kada u flotu uskoro dodajemo deset novih aviona, svako da ćemo povećati naš saobraćaj i prema Crnoj Gori i prema Srbiji. Izuzetno smo zainteresovani da aerodrom Tivat uključimo u našu mrežu.“-kazao je „Ryanairov“ direktor za razvoj ruta, dodajući da za uslove koje ta kompanija dobija kod vazdušnih luka u regionu, prvenstveno u Grčkoj i na Kipru, cijene usluga što im ih nude preduzeće „Aerodromi Crne Gore“ su prilično visoke.
„Ryanair“ inače, raspolaže sa flotom od preko 320 aviona tipa „boing 737-800“, a ta kompanija leti na skoro 200 destinacija.
Redovan saobraćaj sa Tivtom iz Mančestera već je uspostavila britanska lou-kost kompanija „EasyJet“ koja će početkom juna uvesti i novu liniju London-Tivat, a uskoro će liniju za Moskvu iz Tivta uspostaviti i ruska lou-kost komnpanija „Pobeda“.
„Pozorište o Kotoru“, dokumetarno pozorišna predstava o Kotoru, projekat NVO Expeditio započet u oktobru 2015. godine, kontinuirano se odvija kroz intenzivan radioničarsko-teatarski proces, u sklopu kojega je do sada održano 26 radionica, uz učešće 58 građana/ki.
“Uz reditelja Petra Pejakovida, u procesni rad koji treba da iznjedri dokumentarnu pozorišnu predstavu sa fokusom na posebnosti i probleme grada Kotora, tokom marta 2016. godine uključili su se i rezidencijalni umjetnici iz Beograda, performer i koreograf Dušan Murid, i vajar i scenograf Miodrag Vargid.
“Pozorište o Kotoru”, koje se odvija u sklopu širih projekata European Artizen Initiative (finansiran kroz EU program Kreativna Evropa), kao i ACT4CITY (koji finansira BAC – Balkanski program za umjetnost i kulturu) primjer je primjenjenog pozorišta, što podrazumijeva dešavanje u lokalnim prostorima i upotrebu drame i pozorišta u radu sa nekom od različitih socijalnih grupa ili lokalnih zajednica. Ovo pozorište, zasnovano na pričama građana/ki, promoviše ideju teatra kao sredstva lične i društvene akcije, i usmjereno je ka participativnosti i ostvarivanju dijaloga učesnika sa publikom, odnosno širom i užom društvenom zajednicom.
Kroz višemjesečna okupljanja i zajedničko razvijanje kreativnih talenata i onih građana/ki Kotora koji se uglavnom ne odazivaju na javne debate, okrugle stolove i stručne rasprave, a istovremeno osjedaju potrebu da doprinesu da grad postane bolje mjesto za život, “Pozorište o Kotoru” postalo je kreativniji, solidarniji oblik aktivacije i funkcionisanja lokalne zajednice.
Proces rada na predstavi, koji je istovremeno ljekovit, zabavan i zaigran, ali i bolan, potresan i osvješdujudi, djeluje i kao svojevrsna psihoterapija, u kojoj pojedinci i grupe dobijaju platformu za izražavanje i propitivanje individualnih i kolektivnih identiteta. U “zaštidenoj” sredini pozorišne vježbaonice, građani/ke su osnaženi da prožive, osvjeste i simuliraju mogude situacije konflikata koji ih godinama pritiskaju.
Na taj način, proces ih osnažuje i čini za korak spremnijim da se u nekoj bududoj realnoj situaciji bez straha i sa više samopouzdanja i argumenata zalažu za grad koji im pripada. Tako projekat, koji de pratiti i akcija zagovaranja za rješavanje identifikovanih gradskih problema, kroz mogudnost građenja perspektive iz koje je mogude sagledati i zamisliti alternative, postaje i platforma za kritičko promišljanje i društvenu akciju.
U sklopu projekta, na gradskim bedemima Starog grada Kotora (u neposrednoj blizini ulaza u Kulturni centar “Nikola Đurkovid”), postavljeno je i drugo izdanje “Žurnala pozorišta o Kotoru”, koje je osmislila i uredila teatrološkinja Maja Mrđenovid.
Riječ je o komunikacijskom kanalu projekta u vidu zidnih novina, koji teži da javnost upozna sa idejama projekta i iskustvom procesno-radioničarskog rada na kreiranju predstave o Kotoru, ali i animira i pokrene na dijalog i participaciju. Tokom trajanja projekta bide postavljeno još jedno izdanje Žurnala, a prikazivanje pozorišne predstave koja de nastati kao rezultat procesa planirano je za prvu polovinu juna 2016. godine”, saopšteno je iz NVO Expeditio..
Rambo Amadeus je na putu da, u okviru crowdfunding kampanje, napravi prvi jadranski retro jedrenjak koji će se kretati na solarni pogon. Pomognimo mu u tome!
“Počeo sam da jedrim kad sam imao sedam godina. U stvari sam počeo kada sam imao četiri godine, kući na krevetu sam improvizovao timun i kormilo i po cijeli dan timunavo, a jedro mi je bila ona zelena roletna-zavjesa”, otkriva za Herceg Novi Cool Antonije Pušić, akka Rambo Amadeus, početke svojih maštanja o jednoj od, kako će se ispostaviti, najvećih pasija sopstvenog života. Četvorogodišnji Toni je maštao da jedri, ali ne bilo kako već nekim brodom koji je sam konstruisao, a zreli Rambo je odlučio da tu maštariju i realizuje. I ne da je na dobrom, Rambo Amadeus je na najboljem putu da, u saradnji sa poznatim konstruktorom drvenih barki Nenadom Bokovcem iz Bara, napravi prototip broda svojih snova:
,,Sa Bokovcem sam se sprijateljio jer je on restaurirao barku moga oca Ilije. Kako je u međuvremenu Išo umro, onda smo odlučili da tu barku restauriramo na kvadrat u jedan vrhunski oldtajmer i dok smo to radili, ja sam se toliko napalio na rad Bokovca, da sam mu rekao: ti ćeš mi raditi solarni retro jedrenjak”, objašnjava Pušić kako je krenula izrada i realizacija projekta prvog solarnog retro jedrenjaka na Jadranu.
,,Našao sam kod nekog čovjeka iz Bara taj kuter. Međutim, kada smo ga razvalili, kada smo skinuli kabinu, on se praktično raspao i zaključili smo da je bolje da novi pravimo. U međuvremenu sam našao jedan sa napravljenim originalnim koritom ali najmodernije moguće sa modernim materijalima, najtvrđim, najlakšim, najotpornijim i dobio sam upravo onaj retro-futur koji sam priželjkivao – da to bude old tajmer ali u hi-tech izradi”, u jednom dahu, sa oduševljenjem četvrogodišnjeg Tonija čiji se san ostvaruje, priča Rambo Amadeus objašnjavajući da se realizacija projekta solarnog retro jedrenjaka ni u snu ne bi mogla ostvariti da mu prijatelji nisu predložili da pokrene cijeli projekat u Indiegogo kampanji.
,,Mi smo sada došli do 80% finansija od onoga da brod može zaplovit. Nevjerovatno je koliko je taj solarni jedrenjak koji će tu stvarno biti ukras, tu nema zajebancije to će sigurno biti najljepši brod u Boki, ako ne i na Jadranu, ljudi pokrenuo i koliko su se svi napalili na projekat i tu neće biti nikakav problem imati sponzore za taj brod kada se dođe u fazu da se sponzori stavljaju na jedra, ali je sad u ovoj nevidljivoj fazi u kojoj je on još nekretnina na kopnu, ta Indiegogo kampanja savršena da pomogne da se realizuje projekat”, objašnjava Pušić. Njegova ideja je da to bude jedrenjak koji je brz, jednako kao moderne jedrilice, ako ne i brži. Da izgleda autentično kako su i izgledali jedrenjaci prije sto godina, sa istom vrstom i konopa i jedara, koja naravno neće biti od krpe nego od modernih kompozitnih materijala.
,,U međuvremenu je tehnologija mnogo napredovala pa su se pojavili i solarni kolektroi i elektromotori i ti danas možeš vrlo pristupačno za nekoliko stotina eura, možeš da za jednu običnu barku koju goni motor Tomos 4, naručiš iz Kine jedno solarno ćebe i jedan akumulator i to te košta 450 eura i neki polovni motor na struju za nekih 300 eura, pa za 700-800 eura nikada više ne moraš sipat gorivo na pumpu i nikad ti više kap goriva neće past u more i to je najbolja stvar koju možemo da napravimo za Boku, i za more uopšte”, potvrđuje Pušić još jednom svoju prepoznatljivu uvijek vrlo eksplicitno izražavanu ekološku osvješćenost i objašnjava da je ideja da to bude i školski brod.
,,Pošto ja što sam stariji želim da što duže boravim u Novom i počinjem ovdje sa školom jedrenja.. Tako da je logičan slijed da to bude školski brod, na kojem će se i studenti obučavati i svi ostali koji žele da uče jedrenje. I nadam se da će mi to biti u neko sljedeće vrijeme i glavno zanimanje i da bih mogao da od toga hobija napravim zanimanje, kao što sam do sada napravio od drugog hobija – muzike. Želim i nadam se da će to da mi budu dva referentna zanimanja, jer izgleda niej slučajno da kažu – pazi šta sanjaš – snovi se ostvaruju, ja sam sanjao jedrenje i da se bavim muzikom i te dvije stvari mi se ostvaruju”, kaže Rambo i objašnjava da je sa školom jedrenja u Herceg Novom već počeo, ali u svom fazonu:
,,Danas su mi bili na času neki Dubrovčani, ali kako je vrijeme bilo nekako štufano i mi bili isti takvi, onda smo imali čas teorije kod Blanje u konobi”.
Sve pojedinosti o Indiegogo kampanji – Solarni jedrenjak za plavi Jadran – u kojoj je za sada prikupljeno 82% potrebnih sredstava, možete pronaći ovdje
Rezultat je to ekološke akcije Think Green – Biševo 2016 koja je u organizaciji ronilačkog kluba Roniti se mora, National Geographica Hrvatska i Turističke zajednice Komiža održana na Visu. Nakon uspješno odrađene dvodnevne akcije na Komiži, ronioci su se uputili do svjetski poznatog zaštićenog lokaliteta, Modre špilje na Biševu.
Iako je ronjenje u ovom biseru prirode zabranjeno (o čemu više možete pročitati u 23 broju SCUBAlife magazina iz marat 2016.), vrijedni ronioci potrudili su se da on ponovo zablista te očistili ostatke neronilačkih turističkih posjeta Modroj špilji.
Uz dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i prirode te potporu Nautičkog centra Komiža i ronilačkog centara Manta, 16 ronilaca čistilo je podmorje same špilje i neposredne okolice. Sponzor projekta bila je tvrtka za sakupljanje sirovina i otpada C.I.O.S. Zanimljivo je kako se uz mnoštvo sitnog otpada, naočala, maski i propelera, u špilji našlo i nekoliko prometnih znakova.
Budva će i ove sezone zadržati epitet metropole turizma, uvjerena je direktorica lokalneTurističke organizacije Jelena Rađenović.
Rađenović optimizam potkrepljuje utiscima sa sajmova turizma, gdje je za ponudu Budve iskazano veliko interesovanje.
“Četrnaesti međunarodni budvanski turistički karneval počinje 6. maja i označava start sezone. On postaje jedan od razloga zbog kojeg gosti planiraju odmor u Budvi, što nam je svima i bio cilj. Ove godine održava se pod sloganom „Karneval otvorenog srca”. To je jedna od posebno značajnih manifestacija koje organizujemo u saradnji sa NVO “Feštađuni” i opštinom. Karneval je tokom ovih godina prerastao u pravi događaj koji, pored prepoznatljivih karnevalskih grupa iz Crne Gore, regiona i Evrope, upotpunjavaju i koncerti, dječji program, ekološke radionice… Pred nama su brojne druge manifestacije, takmičenje u “Big gejm fišingu”, obilježavanje jubileja Gradske muzike Budve, fešte u Pržnom i Pašticada festa, preko brojnih muzičkih događaja, Dana umjetnika Budve, sve do Dana širuna i dočeka Nove godine”, kaže Rađenović, prenosi Pobjeda.
Vjernim gostima i onima koji će to tek postati ona poručuje da i ovog ljeta dođu u Budvu.
“Ove godine turisti će uživati u jedinstvenom akvaparku, toboganima i atrakcijama koje su prilagođene svim uzrastima. Pored čistog mora, najboljih hotela, restorana i najkvalitetnijeg smještaja na Crnogorskom primorju, niz manifestacija u organizaciji TOB-a biće razlog više da i ove godine Budva bude destinacija koja se ne smije zaobići”, kaže Rađenović.
Do početka glavne sezone ostalo je nešto više od dva mjeseca, ali sezona je već uveliko počela. Rađenović kaže da su zadovoljni posjetom.
“Brojno stanje je otprilike na nivou prošlogodišnjeg. Sada u Budvi boravi više od 4.000 registrovanih gostiju, od kojih je 3.600 u hotelima. Tokom praznika očekujemo znatno povećanje, a nadamo se i lijepom vremenu, koje je jedan od ključnih faktora u predsezoni”, kaže ona.
Na ulazu u Budvu ovih dana još je gradilište, a Rađenović apeluje na strpljenje, jer je, kako navodi, riječ o izuzetno značajnom infrastrukturnom projektu, čiji će efekti tek biti vidljivi.
Video: Spajanje bulevara
“Ne samo da će se znatno rasteretiti saobraćaj, već će sam ulazak u Budvu podsjećati na prilaz svjetskim metropolama. Svjesni smo toga da će se ovi radovi odraziti i na, možda, slabiju posjećenost tokom praznika i Karnevala, ali smo sa nedavno održane pres konferencije poručili da pozivamo u što većem broju goste iz Boke Kotorske, Nikšića i ostalih gradova, koji mogu doći sa zapadne i sjevero-zapadne strane, gdje nema nepotrebnih čekanja. Primjedbe postoje, naravno, ali ne u pretjeranom broju. Mislim da i turistički privrednici i gosti shvataju koliki je značaj ovog projekta i da svi zajedno moramo biti strpljivi još nekih 40 dana, za opštu dobrobit”, poručuje Rađenović.
