U okviru IPA prekograničnog projekta “Posmatranje ptica i ekoturizam na južnom Jadranu (BETSA)” na Orjenu je u periodu 25.-27. aprila održan trodnevni istraživački kamp na kojem su učestvovali studenti, planinarski i turistički vodiči, kao i predstavnici nevladinih organizacija i institucija koje se bave zaštitom prirode iz Hrvatske i Crne Gore.
Jedan od ciljeva kampa bio je upoznavanje lokalnih vodiča sa prirodnim bogatstvom Orjena. Tokom kampa, posebna pažnja je svakako bila posvećena posmatranju ptica kao vidu turizma.
Učesnici kampa, koji su mahom bili turistički vodiči i studenti, imali su priliku da vide kako izgleda jedan ornitološki dan na terenu. Dok smo zajedno sa kolegama iz Hrvatske determinisali i bilježili opažene ptičje vrste tokom obilaska BETSA staza, učesnicima su detaljno opisane njihove karakteristike, a onda nakon terena sve viđene vrste bile su pojedinačno predstavljene sa akcentom na njihov poj. Na ovaj način radimo na upoznavanju i osposobljavanja vodiča za sve atraktivnije vidove aktivnog turizma.
BETESA kamp
Projekat “Posmatranje ptica i ekoturizma na južnom Jadranu (BETSA)” koji ima za cilj plasman zajedničke ekoturističke ponude zasnovane na posmatranju ptica je finansiran od strane Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori u okviru IPA Prekograničnog programa Hrvatska-Crna Gora a zajednički ga sprovode Centar za zaštitu i proučavanje ptica sa Opštinom Baška voda, Hrvatskim institutom za održivi razvoj i udruženjem BIOM kao partnerima iz Hrvatske i Ekološkim društvom Boke kotorske i Opštinom Tivat kao partnerima iz Crne Gore.
Estonska kompanija, Baltic art, odustala je od kupovine velikog doka Jadranskog brodogradilišta Bijela, saopštio je predsjednik Sindikata tog preduzeća, Mladen Krivokapić.
“Na nedavno održanom sastanku direktor Petar Tušup nam je pročitao dopis koji su poslali iz kompanije Baltic art, koji su bili prvorangirani na tenderu za prodaju imovine Brodogradilišta. Estonci su odustali od kupovine doka, a razlog je kako su naveli, skup transport i kompletna priprema za tegljenje”, kazao je Krivokapić za Radio Herceg-Novi.
Krivokapić je rekao da će, prema nezvaničnim saznanjima radnika, početi pregovori sa drugorangiranom kompanijom. Na tender za prodaju dijela imovine Jadranskog brodogradilišta Bijela stiglo je šest ponuda, od kojih je većina za kupovinu velikog doka sa pripadajućom opremom i alatima.
Estonci su za kupovinu velikog doka sa pripadajućom opremom i alatima ponudili 13,21 milion eura. Litvanska kompanija AB Vakaru laivu gamykla ponudila je za veliki dok 11 miliona eura, a za isti dio imovine turska kompanija Hat-San iznos od 9,11 miliona eura.
MIS Maritime limited corporation za veliki dok sa pripadajućom opremom ponudio je oko 8,56 miliona EUR, a turska firma Sefine Denizcilik Tersanecilik Turizm ponudila je 8,38 miliona eura. Nenad Lazović iz Bijele ponudio je za kupovinu poslovnog prostora površine 480 metara kvadratnih 453,61 hiljadu eura.
Dio imovine preduzeća prodavao se po ukupnoj početnoj cijeni od oko 19,71 milion eura. Na prodaju je ponuđena imovina koju čine posebni djelovi poslovne zgrade u privredi, brodogradnji, pomoćne zgrade, kao i oprema za obavljanje djelatnosti.
Radnici čekaju da se završi ta procedura, jer bi od prodaje imovine trebalo da im budu isplaćena zaostala dugovanja i otpremnine.
Sadašnji i bivši radnici Brodogradilišta potražuju oko 1,3 miliona eura. Njihov budući angažman zavisiće i od pregovora sa konzorcijumom Adriatic Marinas i Damen, koji se javio na tender za koncesiju za privredno korišćenje brodogradilišne luke u Bijeloj, na period od 30 godina.
Stečaj u Brodogradilištu uveden je 30. juna prošle godine na zahtjev Poreske uprave (PU). Već deset mjeseci obim poslova je minimalan a trenutno su na remontu dva objekta-italijanska barža i školski brod Jadran.
Mornarica Vojske Crne Gore nastavila je razvoj svojih protivminskih kapaciteta što je jedan od ciljeva u procesu pristupanja naše zemlje NATO-u, kao i zadatak predviđen Dugoročnim planom razvoja sistema odbrane do 2025. Tako su dvojica priopadnika tzv. Pomorskog odreda MVCG upućeni u Sloveniju, gdje u bazi 430. Pomorskog diviziona Mornarice Slovenije u Ankaranu, već dvadesetak dana prolaze obuku za početni nivo podvodnog razminiranja.
Obuka u Sloveniji trajaće do 27.jula, a drugi dio kursa održaće se u Crnoj Gori u vremenu od 17. do 20 oktobra, kada će naši i slovenački protivminski ronioci zajedno raditi na Pristanu na Luštici, kao i u akvatorijumu nekadašnjeg mornaričkog minskog poligona kod rta Kočište.
Kurs se sastoji iz teoretskog i praktičnog dijela a izvode ga kao instruktori, deset pripadnika slovenačkih oružanih snaga koji su specijalizovani u oblasti podvodnog razminiranja. Kurs vrijedan skoro 18 hiljada eura, besplatna je podrška Ministarstva odbrane Slovenije oružanim snagama Crne Gore, a pored ostaloga sastoji se iz modula ronilačkih pretraga, ronilačkih kalkulacija, ronjenja sa posebnom DC-55 protivminskom opremom, osnovne identifikacije podvodnih neeksplodiranih ubojnih sredstva, ometanja upaljača morskih mina i drugog.
www.forum-frog.fr
Ovu obuku već je proteklih godine prošlo 6 pripadnika Pomorskog odreda MVCG koje su kasnije još dodatno osposobljavali i instruktori iz Ratne mornarice SAD za rad sa najsavremenijom opremom za detekciju i identifikaciju morskih mina i ostalih neeksplodiranih ubojnih sredstva pod vodom. SAD je MVCG donirala i ukupno oko 300 hiljada eura vrijednu specijalnu ronilačku i opremu za identifikaciju i otkrivanje neeksplodiranih ubojnih sredstava pod vodom, što je tehničke i kadrovske kapacitete Mornarice u tom domenu, već podiglo na zavidan nivo. Pored mornaričkih, obučene ronioce specijalizovane za uklanjanje neeksplodiranih ubojnih srestava pod vodom ima i Direktorat za vanredne situacije MUP-a koji je lani od SAD takođe dobio značajnu tehničku pomoć, pa se stoga državno preduzeće “Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje –RCUD” koji već 15-tak godina Vlada Crne Gore drži u Bijeloj, trenutno pojavljuje kao apsolutni višak u sistemu državnih organa koji se bave ovom problematikom.
Vaterpolisti Jadran Carina odbranili su titulu prvaka Crne Gore. Ekipa Vladimira Gojkovića savladala je na Otvorenom bazenu na Škveru ekipu Budve 15:4 (2:2, 4:0, 2:1, 7:1) , i sa 3:0 u finalnoj seriji osvojila novi pehar namijenjen šampionu države. Prethodno je Jadran slavio 12:5 i 10:6. Jadran je osvojio i Kup Crne Gore.
Novljanima je ovo treća uzastopna titula šampiona, šesta ukupno u Crnoj Gori.
Stefan Pješivac je sa četiri gola predvodio Jadran, tri je postigao Stefan Vidović, dva Nikola Moskov, a po jedan Bojan Banićević, Željko Kovačić, Đuro Radović, Miroslav Ranđić, Aleksa Ukropina i Vladan Spaić. Blažo Mitrović je bio najefikasniji u Budvi sa tri pogotka.
Brzom i efikasnom akcijom tivatskih vatrogasaca, ugašen je požar koji je večeras oko 18 sati izbio na porodičnoj kući u naselju Kalimanj.
Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat Zorana Barbića, zapalio se dimnjak na kući, a vatra se prenijela i na dio krovne konstrukcije, odnosno grede u potkrovlju.
Požar su prvo primijetili susjedi i prolaznici koji su odmah alarmirali vatrogasce. Efikasnom akcijom u kojoj je učestvovalo 10 vatrogasaca sa dva protivpožarna vozila, spriječeno je širenje požara na ostatak krova, vatra je lokalizovana, a onda i u potpunosti ugašena za 10-tak minuta, čime je spriječena veća materijalna šteta.
Na početku maja sredozemna ciklona podržavala je nestabilno i pretežno oblačno vrijeme, povremeno uz kišu, a mjestimično i izraženije grmljavinske pljuskove.
Glavnina ciklonalne dominacije na vrijeme je iza nas, ali atmosfera neće biti stabilna još nekoliko dana.
Period srijeda-nedjelja:
U južnim i centralnim predjelima-u prijepodnevnim satima dosta sunčanih intervala, poslijepodne promjenljivo oblačno, a svakodnevno ponegdje je moguća i kratkotrajno kiša ili grmljavina, naročito u kontinentalnim predjelima.
Na sjeveru u srijedu i četvrtak pretežno oblačno povremeno sa kišom, a od petka, ujutru po kotlinama magla, zatim sunčani intervali, a poslijepodne uz promjenljivu oblačnost, mjestimično kiša ili pljusak sa grmljavinom.
U srijedu i četvrtak će duvati umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a u južnim predjelima i jugozapdni i zapadni, dok će narednih dana vjetar biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Povjerenik Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella najavio je novu strategiju ribarstva za Mediteran, s ciljem zaštite sve ugroženijih ribljih vrsta, od kojih su neke zbog prekomjernog izlova pred istrebljenjem, ali i radnih mjesta evropskih ribara na Sredozemnom moru.
EU planira niz mjera koje će rezultirati dugoročno održivim ribarstvom, kazao je povjerenik u svom govoru nakon ministarske konferencije i foruma, održanih na najvećem sajmu morske hrane u Europi, Seafood Expou, koji se ovih dana održava u Briselu.
Poboljšati stanje
Vella je naglasio kako su činjenice neosporne – ribe je u Sredozemlju sve manje, a čak 93 posto do sad znanstveno procijenjenih ribljih fondova i vrsta u različitim dijelovima Mediterana prekomjerno se iskorištava, što ugrožava i egzistenciju oko 300 hiljada ribara u mediteranskim zemljama EU-a.
– Stanje ribljeg fonda u Sredozemlju je alarmantno. Iznimno smo zabrinuti što bi to moglo značiti za tisuće ribara na Sredozemlju. Stoga Komisija pokreće Strategiju za Sredozemlje u cilju poboljšanja stanja ribljih stokova. Nekoliko je uzroka lošeg stanja ribljih »stokova«. Onečišćenje i klimatske promjene zasigurno su odigrali ulogu, ali nema sumnje da je prekomjerni izlov jedan od ključnih uzročnika. Istina, o mnogim stokovima – zapravo, o previše njih – još ne znamo dovoljno. Na primjer, u istočnom Sredozemlju postoje velike praznine u vremenskim serijama koje nam onemogućuju donošenje smislenih zaključaka. K tome, polovina svih riba ulovljenih u Sredozemlju uopće se ne bilježi, tako da imamo samo djelomičnu sliku stanja. Empirijski podaci jednako su sumorni: ribari izvješćuju da iz godine u godinu love sve manje ribe. Ugrožen je njihov opstanak, čak i opstanak cijele gospodarske grane, kazao je Vella, upozorivši kako su u ovom trenutku ribarstvo i riblji fond EU-a najugroženiji upravo na Mediteranu.
Sredozemne su zemlje 2003. potpisale izjavu kojom su udareni temelji za poboljšanje znanstvenih istraživanja, zaštitu osjetljivih područja i ograničenje ribolova, a države članice EU-a smanjile su svoje flote s ciljem postizanja održivog ribolova, istaknuo je povjerenik, dodavši kako iskustvo pokazuje kako je uspjeh moguć, uz zajedničko suočavanje s izazovima.
Tuna
Oporavak tune
– Primjer je sjajan oporavak plavoperajne tune u Sredozemnom moru. Udružili smo snage, usklađeno djelovali i postigli rezultate, a ribari koji su do jučer sumnjali u plan oporavka, danas hvale njegove rezultate. No, tek nas očekuju veliki napori. Srećom, sada postoji zajednička svijest da djelovanjem moramo obuhvatiti sve stokove. Na nedavnoj konferenciji u Cataniji u veljači susreo sam se s udrugama ribara, europskim znanstvenicima i nevladinom organizacijama. Svi su dijelili isto mišljenje, kao i prisutni predstavnici vlada. Takva je politička volja potrebna za uspostavljanje sveobuhvatnog pristupa u kojem će sudjelovati sve zemlje Sredozemlja. U slučaju plavoperajne tune EU je preuzeo vodstvo. Naš stav pokazao se ispravnim. Sada taj uspjeh trebamo preslikati na druge riblje vrste te prijeći nacionalne granice i tradicije ribarstva – rekao je Vella, najavivši početak rada na zajedničkoj izjavi o održivom ribarstvu u Sredozemlju iz koje bi, za otprilike godinu dana, trebali proizaći nova vizija te poticaj za očuvanje i održivost u Sredozemlju.
– Zbog tog sam pitanja kontaktirao i s nekima od ključnih partnera EU-a u Sredozemlju. Samo prošlog mjeseca posjetio sam Alžir i Tursku te se sastao s predstavnicima Tunisa. Svi oni shvaćaju važnost ovog pitanja i pokazuju volju za djelovanjem. Zajedničkim naporima i predanošću našoj strategiji ostvarit ćemo dugoročne rezultate koje ribari s tog velikog mora zaslužuju – zaključio je Vella.
Oslić najugroženiji
Od 23 procijenjena riblja fonda u Sredozemlju gotovo sve vrste pokazuju znakove prekomjernog izlova, a prema procjenama znanstvenika najugroženiji je oslić, kojeg se izlovljava po stopi između četiri i dvanaest puta većoj od prirodnog prirasta, što bi ovu vrstu, ukoliko se hitno ne poduzmu mjere zaštite, moglo dovesti do točke poslije koje će oporavak biti nemoguć, pokazale su studije.
Ribari – foto Zoran Nikolić
Postavljaju se striktne kvote za srdele i inćune?
Kako je najavljeno iz odjela za ribarstvo Europske komisije, u pripremi je izrada procjene ribljih stokova i plana za Jadransko more, kojim će, kako saznajemo, sigurno biti obuhvaćen izlov srdele i inćuna, te oslića. Hoće li to značiti i postavljanje striktnih kvota za izlov tih vrsta, za sad nije poznato. Inače, ministarskoj konferenciji održanoj u sklopu Seafood expoa prisustvovali su resorni ministri većine sredozemnih država članica EU-a, ali ne i hrvatski.
Pod sloganom “Karneval otvorenog srca”, budvanskim ulicama 6, 7. i 8. maja proći će više od 1.000 učesnika iz crnogorskih gradova i više od 10 evropskih zemalja u sklopu XIV Međunarodnog turističkog budvanskog Karnevala. Organizatori su Turistička organizacija opštine Budva i NVO “Feštađuni”.
Očekujemo da brojni gosti iz regiona, ali i čitave Evrope iz našeg grada ponesu lijepe uspomene i upoznaju se sa našom tradicijom. Ujedno, Karneval je nezvanično i najava početka turističke sezone poručuju iz Turističke organizacije opštine Budva.
PROGRAM
06.05. petak:
– od 19h – „Budvanska fantazija“ – igrokaz, crnogorski glumci i NVO „Feral“, Trg Palmi
– od 20h – Abrum – poziv na Karneval – od hotela „Budva“ do Starog grada;
– od 21h – tematska noć u kafićima unutar zidina Starog grada:
07.05. subota:
– od 12h – 19h – „Discover Budva“ – upoznavanje sa kulturno-istorijskim nasljeđem Budve;
– od 16h – 18h – „Vinski kutak“ na Trgu pjesnika u Starom gradu;
-19.30h – Velika Karnevalska povorka, predvođena Kapom od Karnevala, Gradskom muzikom Budve i mažoretkama, od caffe-a „City“ do glavne bine ispred Starog grada;
– Voditelji Karnevalskog programa – Mario Benić & Milijana Jelušić.
*VATROMET*
Bina ispred Starog grada:
– od 22.00h – Jelena Tomašević;
– od 23.30h – ABBA tribute;
Bina na Trgu palmi:
– od 22.00h – muzičko-plesni performans Mantock Brazil Samba Show, uz pratnju bubnjara Dragoljuba Đuričića;
Bina između crkava:
– od 22.00h – Best rock bend 2016. – 3 prvoplasirana;
– „Cuba bend“.
08.05. nedjelja:
– od 12h – „Slatki kutak“ – na Trgu pjesnika;
– od 12h – 18h – „Discover Budva“;
-16.30h – Mala karnevalska povorka – predvođena Kapom od Karnevala, Gradskom muzikom Budve i mažoretkama, od dječijeg vrtića do glavne bine,
– od 18.00h – dječiji program na glavnoj bini.
– Voditelji Karnevalskog programa – Mario Benić & Milijana Jelušić.
Svjetski dan slobode medija biće obilježen danas, sa ciljem promovisanja i podizanja svijesti o značaju slobode i nezavisnosti medija, ali i da bi se države podsjetile da je njihova dužnost da poštuju pravo na slobodu izražavanja.
Odluku o obilježavanju Svjetskog dana slobode medija donijela je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1993. godine.
Crna Gora je, prema poslednjem izvještaju Fridom hausa /Freedom House/, i dalje djelimično slobodna država kada je riječ o slobodi medija.
Prema izvještaju te organizacije, Crna Gora je pogoršala ocjenu sa prošlogodišnjih 39 na 41, i pala na 34. poziciju u Evropi, podsjeća Mina.
“Svaka država i teritorija dobija ocjenu od nula (najslobodnija) do 100 (najmanje slobodna), koji služi kao baza za statuse slobodan, djelimično slobodan, ili neslobodan“, pojašnjava se u Izvještaju.
Navodi se da je Crna Gora i dalje ispred ostalih država bivše SFRJ, izuzev Slovenije, koja zauzima 80. mjesto od 199 zemalja i teritorija uključenih u Izvještaj.
Hrvatska je dobila ocjenu 42, Srbija 45, Kosovo 49, Bosna i Hercegovina 50 i Makedonija 62.
U izvještaju se navodi da je do velikog globalnog pada slobode medija u prošloj godini došlo zbog pojačanih podjela u medijskom ambijentu država i zastrašivanja i fizičkog nasilja nad novinarima.
“U vrhu liste Fridom hausa su Norveška, Finska, Holandija i Švedskaa na dnu Sjeverna Koreja, Turkmenistan, Uzbekistan i Krim“, piše u Izvještaju.
U Kotor se prošle godine sa kruzera iskrcalo pola miliona turista – broj gotovo jednak broju stanovnika Crne Gore, dok najave za ovu sezonu govore o novom rekordu.
Izuzetan uspjeh Luke Kotor, međutim, ima i drugu stranu: zbog neodrživog razvoja ovog turističkog segmenta, ugrožena je svakodnevica mještana, a turisti imaju primjedbe na raznovrsnost izletničke ponude tokom njihovog jednodnevnog boravka u Boki.
Kotor ovih dana odzvanja jezicima svijeta, a mnogi koji ga jednom upoznaju, ponovo mu se vraćaju. Tako i par iz Kanade koji srećemo u obilasku Starog grada.
“Ovo je treći put da smo u Kotoru, obišli smo baziliku Sv. Tripuna, popeli se do Gospe od zdravlja, i sada želimo da obiđemo Pomorski muzej”, kažu gosti iz Kalgarija.
Kotorani su zadovoljni što će ovo biti rekordna godina po broju od oko 480 uplovljenja kruzera i sezoni koja će trajati devet mjeseci, sve do početka decembra.
“Prema informacijama iz Luke Kotor, imaćemo preko pola miliona putnika i preko 200.000 članova posade”, najavljuje Mirza Krcić iz Turističke organizacije Kotor.
Ipak, priča o najvažnijoj kruzing destinaciji u Crnoj Gori nije potpuno uspješna sve dok se Kotoranima ne obezbijedi normalan život u danima kada saobraćajna gužva blokira svakodnevicu grada. Jer, ovdje u jednom danu bude i do sedam uplovljenja kruzera, a često se i do 10.000 putnika iskrca na tako malom prostoru.
“Ove godine će prosječno Kotor posjetiti oko 2.000 gostiju sa kruzera. A to je dva i po puta više nego što Stari Kotor ima stanovnika”, slikovito ukazuje prof. Milenko Pasinović.
I dok se čeka na početak izgradnje pothodnika koji bi omogućio deblokadu jedine gradske saobraćajnice između rive i Starog grada, oni koji se raduju dolasku kruzera su vlasnici suvenirnica kojih je na desetine po starom kotorskom gradu.
Kotor – Lučka kapetanija foto Boka News
“I dalje se otvaraju nove, jer za sve ima posla, isplativo je. Čekamo dane kada stižu kruzeri, od toga nam zavisi zarada”, kaže vlasnica suvenirnice koja je zadovoljna majskom posjetom, no dodaje da su gosti sa kruzera koji dolaze u jeku ljeta nešto dubljeg džepa od ovih koji putuju u predsezoni.
Turisti sa kruzera ostaju u Kotoru prosječno šest sati. Osim kulturno-istorijskog blaga Starog grada koji nosi pečat svjetske baštine, agencije posjetiocima nude mini turu po Crnoj Gori.
“Njome se povezuju Kotor, Njeguši, Cetinje i Budva. Oko 35 odsto turista sa kruzera odluči se za ovaj izlet”, navodi Mirza Krcić iz Turističke organizacije Kotor.
Kotor
No, da li je to dovoljno? Nasi sagovornici sa početka priče kažu da bi rado istraživali Boku Kotorsku i zaleđe, ali da su izleti koji im se nude na kruzerima posredstvom domaćih agencija – preskupi.
Zato bi rađe samostalno unajmili taksi, vodiča ili koristili međugradski prevoz, no ne znaju gdje dobiti informacije o takvim uslugama:
“Umjesto gradova duž obale kao što je Budva, mi bismo rađe kroz izlete upoznali zaleđe. Takođe, ništa ne znamo o tome gdje je Crna Gora danas, odnosno onome što se desilo u poslednjih tridesetak godina. Govori nam se samo o tome što se dogodilo dok je vladala Venecija. A nas zanima i sadašnjost Crne Gore”, rekao nam je par turista iz Kanade.
