U Havanu je nakon 50 godina uplovio prvi američki kruzer, zahvaljujući diplomatskom zatopljenju između SAD-a i Kube.
Brod Adonia američke brodarske tvrtke Carnival s oko 700 putnika pristao je u Havanu gdje su ga dočekali znatiželjnici ističući zastave obiju zemalja.
Uplovljavanje američkog kruzera nakon 50 godina u havansku luku emotivno su doživjeli brojni Kubanci koji su brod dočekali na doku.
Likovna izložba pod nazivom „Lubarda kao inspiracija”, učenika šest srednjih škola iz Crne Gore, biće otvorena u četvrtak, 5. maja u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu, sa početkom u 17 sati . Izložba se realizuje na inicijativu i u organizaciji Fondacije Petar Lubarda i podrške kompanije „Adriatic Marinas – Porto Montenegro”.
U projektu koji je svojevrstan omaž ovom crnogorskom i evropskom likovnom velikanu, učestvovali su učenici SMŠ „Mladost“ iz Tivta, SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ iz Herceg Novog, SLŠ „Petar Lubarda“ sa Cetinja, Gimnazije „Stojan Cerović” iz Nikšića, Gimnazije „Slobodan Škerović” iz Podgorice i Gimnazije „Petar I Petrovic Njegoš” iz Danilovgrada.
Ovogodišnja izložba nosi naziv „Kamen“ jer je krš, kako je to zapisala Isidora Sekulić, „kao materija usko vezan za ljudsku dušu, stanište mudrosti i postojanosti u kojem je Petar Lubarda osjećao onu poeziju, koja je davno prije stvaranja ljudi započela, kada nije bilo do sunce, voda, kamen i oblak, kada je sva zemlja bila Crna Gora“.
„Na izložbi je tako, kroz razne forme iskaza – skulpture, slike, fotografije, objekte, kolaže urađene u raznim materijalima – nelikovnim i likovnim, predstavljena vizija crnogorskog krša kojem su novi život udahnuli bogata mašta i oštro oko naših budućih likovnih nada.“- ističe istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.
Najbolji radovi će biti nagrađeni, a izložba će trajati do 23. maja.
„Cilj naše Fondacije je da kroz razne kulturne aktivnosti približi Lubardu publici koja nije imala priliku ranije da uči o njemu ili da ga upozna kao stvaraoca i kao čovjeka, za života. Lubarda je stekao svoju slavu za života, ali mi radimo da se njegovo ime, misli, riječi i djela sačuvaju i da se približe publici. Poseban projekat “Lubarda kao inspiracija” se vodi već 5 godina sa mladim generacijama, srednjoškolcima, koji svoja umjetnička djela inspirisana Lubardom posvećuju jednom godišnje kao sjećanje na velikana.“ – istakla je predsjednica Fondacije „Petar Lubarda“ Đina Lazar.
Pobjednici 10. Jadranske regate tokom završnog prilaza ciljnoj liniji. Dušan Puh i posada zamalo su srušili i rekord regate, ali laganiji vjetar uz obalu Visa je odlučio – rekord AAG Big One sa kormilarom Markom Murtićem i nakon desetog izdanja ostaje netaknut.
Austria One sa Kurtom Zatlaukalom kao drugi brod prolazi ciljnom linijom. Imoca 60 nije mogla držati korak sa Puhom i posadom, ali odlukom da jedre južno od Mljeta stekli su odlučujuću prednost ispred Ole. Treća jedrilica u cilju i ujedno prva u grupi 2 je Ola sa kormilarem Tonijem Bulajom Veprom koja je kao i dobar dio flote uokolo Palagruže imala susret sa nekoliko nevera.
Najveća evropska lou-kost aviokompanija, irski „Ryanair“ namjerava da svoju ekspanziju u Crnoj Gori nastavi preko aerodroma Tivat. Potvrdio je to portalu „Exyuaviation“ direktor za planiranje ruta u „Ryanairu“ Luis Fernandez Melado.
„Tivat je jedan od aerodroma koji su nam trenutno najprivlačniji za širenje naših operacija u regionu. Da su mu cijene usluga niže, ovaj bi aerodrom i znatno ranije bio dio naših planova.“- kazao je Melado.
„Ryanair“ je u Crnoj Gori prisutan već tri godine, a ta aviokompanija leti sa podgoričkog aerodroma za London i Brisel. Obje linije do sada su im se pokazale vrlo uspješnima, pa će „Ryanair“ od septembra uvesti i novu liniju iz Podgorice za Berlin, nakon čega irska kompanija računa da će godišnje iz i ka Crnoj Gori prevoziti oko 90 hiljada putnika. Namjeravaju da se šire i dalje na našem tržištu, uvođenjem i letova iz Tivta i to najvjerovatnije za Italiju i Njemačku.
„Ovo je pravo vrijeme da proširimo naše operacije u Crnoj Gori i regionu Na žalost, u protekle tri godine naše je rast na tom tržištu bio limitiran zbog nedostatka dovoljnog broja aviona u našoj floti. Sada međutim, kada u flotu uskoro dodajemo deset novih aviona, svako da ćemo povećati naš saobraćaj i prema Crnoj Gori i prema Srbiji. Izuzetno smo zainteresovani da aerodrom Tivat uključimo u našu mrežu.“-kazao je „Ryanairov“ direktor za razvoj ruta, dodajući da za uslove koje ta kompanija dobija kod vazdušnih luka u regionu, prvenstveno u Grčkoj i na Kipru, cijene usluga što im ih nude preduzeće „Aerodromi Crne Gore“ su prilično visoke.
„Ryanair“ inače, raspolaže sa flotom od preko 320 aviona tipa „boing 737-800“, a ta kompanija leti na skoro 200 destinacija.
Redovan saobraćaj sa Tivtom iz Mančestera već je uspostavila britanska lou-kost kompanija „EasyJet“ koja će početkom juna uvesti i novu liniju London-Tivat, a uskoro će liniju za Moskvu iz Tivta uspostaviti i ruska lou-kost komnpanija „Pobeda“.
„Pozorište o Kotoru“, dokumetarno pozorišna predstava o Kotoru, projekat NVO Expeditio započet u oktobru 2015. godine, kontinuirano se odvija kroz intenzivan radioničarsko-teatarski proces, u sklopu kojega je do sada održano 26 radionica, uz učešće 58 građana/ki.
“Uz reditelja Petra Pejakovida, u procesni rad koji treba da iznjedri dokumentarnu pozorišnu predstavu sa fokusom na posebnosti i probleme grada Kotora, tokom marta 2016. godine uključili su se i rezidencijalni umjetnici iz Beograda, performer i koreograf Dušan Murid, i vajar i scenograf Miodrag Vargid.
“Pozorište o Kotoru”, koje se odvija u sklopu širih projekata European Artizen Initiative (finansiran kroz EU program Kreativna Evropa), kao i ACT4CITY (koji finansira BAC – Balkanski program za umjetnost i kulturu) primjer je primjenjenog pozorišta, što podrazumijeva dešavanje u lokalnim prostorima i upotrebu drame i pozorišta u radu sa nekom od različitih socijalnih grupa ili lokalnih zajednica. Ovo pozorište, zasnovano na pričama građana/ki, promoviše ideju teatra kao sredstva lične i društvene akcije, i usmjereno je ka participativnosti i ostvarivanju dijaloga učesnika sa publikom, odnosno širom i užom društvenom zajednicom.
Kroz višemjesečna okupljanja i zajedničko razvijanje kreativnih talenata i onih građana/ki Kotora koji se uglavnom ne odazivaju na javne debate, okrugle stolove i stručne rasprave, a istovremeno osjedaju potrebu da doprinesu da grad postane bolje mjesto za život, “Pozorište o Kotoru” postalo je kreativniji, solidarniji oblik aktivacije i funkcionisanja lokalne zajednice.
Proces rada na predstavi, koji je istovremeno ljekovit, zabavan i zaigran, ali i bolan, potresan i osvješdujudi, djeluje i kao svojevrsna psihoterapija, u kojoj pojedinci i grupe dobijaju platformu za izražavanje i propitivanje individualnih i kolektivnih identiteta. U “zaštidenoj” sredini pozorišne vježbaonice, građani/ke su osnaženi da prožive, osvjeste i simuliraju mogude situacije konflikata koji ih godinama pritiskaju.
Na taj način, proces ih osnažuje i čini za korak spremnijim da se u nekoj bududoj realnoj situaciji bez straha i sa više samopouzdanja i argumenata zalažu za grad koji im pripada. Tako projekat, koji de pratiti i akcija zagovaranja za rješavanje identifikovanih gradskih problema, kroz mogudnost građenja perspektive iz koje je mogude sagledati i zamisliti alternative, postaje i platforma za kritičko promišljanje i društvenu akciju.
U sklopu projekta, na gradskim bedemima Starog grada Kotora (u neposrednoj blizini ulaza u Kulturni centar “Nikola Đurkovid”), postavljeno je i drugo izdanje “Žurnala pozorišta o Kotoru”, koje je osmislila i uredila teatrološkinja Maja Mrđenovid.
Riječ je o komunikacijskom kanalu projekta u vidu zidnih novina, koji teži da javnost upozna sa idejama projekta i iskustvom procesno-radioničarskog rada na kreiranju predstave o Kotoru, ali i animira i pokrene na dijalog i participaciju. Tokom trajanja projekta bide postavljeno još jedno izdanje Žurnala, a prikazivanje pozorišne predstave koja de nastati kao rezultat procesa planirano je za prvu polovinu juna 2016. godine”, saopšteno je iz NVO Expeditio..
Rambo Amadeus je na putu da, u okviru crowdfunding kampanje, napravi prvi jadranski retro jedrenjak koji će se kretati na solarni pogon. Pomognimo mu u tome!
“Počeo sam da jedrim kad sam imao sedam godina. U stvari sam počeo kada sam imao četiri godine, kući na krevetu sam improvizovao timun i kormilo i po cijeli dan timunavo, a jedro mi je bila ona zelena roletna-zavjesa”, otkriva za Herceg Novi Cool Antonije Pušić, akka Rambo Amadeus, početke svojih maštanja o jednoj od, kako će se ispostaviti, najvećih pasija sopstvenog života. Četvorogodišnji Toni je maštao da jedri, ali ne bilo kako već nekim brodom koji je sam konstruisao, a zreli Rambo je odlučio da tu maštariju i realizuje. I ne da je na dobrom, Rambo Amadeus je na najboljem putu da, u saradnji sa poznatim konstruktorom drvenih barki Nenadom Bokovcem iz Bara, napravi prototip broda svojih snova:
,,Sa Bokovcem sam se sprijateljio jer je on restaurirao barku moga oca Ilije. Kako je u međuvremenu Išo umro, onda smo odlučili da tu barku restauriramo na kvadrat u jedan vrhunski oldtajmer i dok smo to radili, ja sam se toliko napalio na rad Bokovca, da sam mu rekao: ti ćeš mi raditi solarni retro jedrenjak”, objašnjava Pušić kako je krenula izrada i realizacija projekta prvog solarnog retro jedrenjaka na Jadranu.
,,Našao sam kod nekog čovjeka iz Bara taj kuter. Međutim, kada smo ga razvalili, kada smo skinuli kabinu, on se praktično raspao i zaključili smo da je bolje da novi pravimo. U međuvremenu sam našao jedan sa napravljenim originalnim koritom ali najmodernije moguće sa modernim materijalima, najtvrđim, najlakšim, najotpornijim i dobio sam upravo onaj retro-futur koji sam priželjkivao – da to bude old tajmer ali u hi-tech izradi”, u jednom dahu, sa oduševljenjem četvrogodišnjeg Tonija čiji se san ostvaruje, priča Rambo Amadeus objašnjavajući da se realizacija projekta solarnog retro jedrenjaka ni u snu ne bi mogla ostvariti da mu prijatelji nisu predložili da pokrene cijeli projekat u Indiegogo kampanji.
Podržite Rambov projekat na Indiegogo platformi
,,Mi smo sada došli do 80% finansija od onoga da brod može zaplovit. Nevjerovatno je koliko je taj solarni jedrenjak koji će tu stvarno biti ukras, tu nema zajebancije to će sigurno biti najljepši brod u Boki, ako ne i na Jadranu, ljudi pokrenuo i koliko su se svi napalili na projekat i tu neće biti nikakav problem imati sponzore za taj brod kada se dođe u fazu da se sponzori stavljaju na jedra, ali je sad u ovoj nevidljivoj fazi u kojoj je on još nekretnina na kopnu, ta Indiegogo kampanja savršena da pomogne da se realizuje projekat”, objašnjava Pušić. Njegova ideja je da to bude jedrenjak koji je brz, jednako kao moderne jedrilice, ako ne i brži. Da izgleda autentično kako su i izgledali jedrenjaci prije sto godina, sa istom vrstom i konopa i jedara, koja naravno neće biti od krpe nego od modernih kompozitnih materijala.
,,U međuvremenu je tehnologija mnogo napredovala pa su se pojavili i solarni kolektroi i elektromotori i ti danas možeš vrlo pristupačno za nekoliko stotina eura, možeš da za jednu običnu barku koju goni motor Tomos 4, naručiš iz Kine jedno solarno ćebe i jedan akumulator i to te košta 450 eura i neki polovni motor na struju za nekih 300 eura, pa za 700-800 eura nikada više ne moraš sipat gorivo na pumpu i nikad ti više kap goriva neće past u more i to je najbolja stvar koju možemo da napravimo za Boku, i za more uopšte”, potvrđuje Pušić još jednom svoju prepoznatljivu uvijek vrlo eksplicitno izražavanu ekološku osvješćenost i objašnjava da je ideja da to bude i školski brod.
,,Pošto ja što sam stariji želim da što duže boravim u Novom i počinjem ovdje sa školom jedrenja.. Tako da je logičan slijed da to bude školski brod, na kojem će se i studenti obučavati i svi ostali koji žele da uče jedrenje. I nadam se da će mi to biti u neko sljedeće vrijeme i glavno zanimanje i da bih mogao da od toga hobija napravim zanimanje, kao što sam do sada napravio od drugog hobija – muzike. Želim i nadam se da će to da mi budu dva referentna zanimanja, jer izgleda niej slučajno da kažu – pazi šta sanjaš – snovi se ostvaruju, ja sam sanjao jedrenje i da se bavim muzikom i te dvije stvari mi se ostvaruju”, kaže Rambo i objašnjava da je sa školom jedrenja u Herceg Novom već počeo, ali u svom fazonu:
,,Danas su mi bili na času neki Dubrovčani, ali kako je vrijeme bilo nekako štufano i mi bili isti takvi, onda smo imali čas teorije kod Blanje u konobi”.
Sve pojedinosti o Indiegogo kampanji – Solarni jedrenjak za plavi Jadran – u kojoj je za sada prikupljeno 82% potrebnih sredstava, možete pronaći ovdje
Rezultat je to ekološke akcije Think Green – Biševo 2016 koja je u organizaciji ronilačkog kluba Roniti se mora, National Geographica Hrvatska i Turističke zajednice Komiža održana na Visu. Nakon uspješno odrađene dvodnevne akcije na Komiži, ronioci su se uputili do svjetski poznatog zaštićenog lokaliteta, Modre špilje na Biševu.
Iako je ronjenje u ovom biseru prirode zabranjeno (o čemu više možete pročitati u 23 broju SCUBAlife magazina iz marat 2016.), vrijedni ronioci potrudili su se da on ponovo zablista te očistili ostatke neronilačkih turističkih posjeta Modroj špilji.
Uz dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i prirode te potporu Nautičkog centra Komiža i ronilačkog centara Manta, 16 ronilaca čistilo je podmorje same špilje i neposredne okolice. Sponzor projekta bila je tvrtka za sakupljanje sirovina i otpada C.I.O.S. Zanimljivo je kako se uz mnoštvo sitnog otpada, naočala, maski i propelera, u špilji našlo i nekoliko prometnih znakova.
Budva će i ove sezone zadržati epitet metropole turizma, uvjerena je direktorica lokalneTurističke organizacije Jelena Rađenović.
Rađenović optimizam potkrepljuje utiscima sa sajmova turizma, gdje je za ponudu Budve iskazano veliko interesovanje.
“Četrnaesti međunarodni budvanski turistički karneval počinje 6. maja i označava start sezone. On postaje jedan od razloga zbog kojeg gosti planiraju odmor u Budvi, što nam je svima i bio cilj. Ove godine održava se pod sloganom „Karneval otvorenog srca”. To je jedna od posebno značajnih manifestacija koje organizujemo u saradnji sa NVO “Feštađuni” i opštinom. Karneval je tokom ovih godina prerastao u pravi događaj koji, pored prepoznatljivih karnevalskih grupa iz Crne Gore, regiona i Evrope, upotpunjavaju i koncerti, dječji program, ekološke radionice… Pred nama su brojne druge manifestacije, takmičenje u “Big gejm fišingu”, obilježavanje jubileja Gradske muzike Budve, fešte u Pržnom i Pašticada festa, preko brojnih muzičkih događaja, Dana umjetnika Budve, sve do Dana širuna i dočeka Nove godine”, kaže Rađenović, prenosi Pobjeda.
Vjernim gostima i onima koji će to tek postati ona poručuje da i ovog ljeta dođu u Budvu.
“Ove godine turisti će uživati u jedinstvenom akvaparku, toboganima i atrakcijama koje su prilagođene svim uzrastima. Pored čistog mora, najboljih hotela, restorana i najkvalitetnijeg smještaja na Crnogorskom primorju, niz manifestacija u organizaciji TOB-a biće razlog više da i ove godine Budva bude destinacija koja se ne smije zaobići”, kaže Rađenović.
Do početka glavne sezone ostalo je nešto više od dva mjeseca, ali sezona je već uveliko počela. Rađenović kaže da su zadovoljni posjetom.
“Brojno stanje je otprilike na nivou prošlogodišnjeg. Sada u Budvi boravi više od 4.000 registrovanih gostiju, od kojih je 3.600 u hotelima. Tokom praznika očekujemo znatno povećanje, a nadamo se i lijepom vremenu, koje je jedan od ključnih faktora u predsezoni”, kaže ona.
Na ulazu u Budvu ovih dana još je gradilište, a Rađenović apeluje na strpljenje, jer je, kako navodi, riječ o izuzetno značajnom infrastrukturnom projektu, čiji će efekti tek biti vidljivi.
Video: Spajanje bulevara
“Ne samo da će se znatno rasteretiti saobraćaj, već će sam ulazak u Budvu podsjećati na prilaz svjetskim metropolama. Svjesni smo toga da će se ovi radovi odraziti i na, možda, slabiju posjećenost tokom praznika i Karnevala, ali smo sa nedavno održane pres konferencije poručili da pozivamo u što većem broju goste iz Boke Kotorske, Nikšića i ostalih gradova, koji mogu doći sa zapadne i sjevero-zapadne strane, gdje nema nepotrebnih čekanja. Primjedbe postoje, naravno, ali ne u pretjeranom broju. Mislim da i turistički privrednici i gosti shvataju koliki je značaj ovog projekta i da svi zajedno moramo biti strpljivi još nekih 40 dana, za opštu dobrobit”, poručuje Rađenović.
Stari običaj Peraštana je Mađ koji se slavi rano ujutro svakog 1. maja. Mještani kite stablo mladog hrasta kao znak veselja radi početka najlijepšeg proljetnog mjeseca, a znači i nadu u bolje sutra. Običaj je da posljednji mladoženja iz mjesta bere stablo hrasta i postavi ga na centralni trg ispred crkve Svetog Nikole. Stablo mještani okite flašicama mlijeka, vina, suvim kolačima i raznobojnim trakama.
Običaj je da stablo uz zvuke tamburica podiže posljednji oženjen u mjestu. Nakon toga mještani i gosti obilazi mjesto uz zvuke tamburica i pjesmu te svi zajedno odlaze u restoran na bijelu kafu sa suvim kolačima – koromanima.
Društvo prijatelja Perasta je običaj ponovo pokrenulo i mnogi zaljubljenici u Perast 1. maja rano ujutro dolaze na taj obred da zajedno sa mještanima proslave stari običaj.
Zanimljivo da je obred bio zabranjen za vrijeme vladavine komunista.
Nekada se Mađ kitio duž cijelog Mediterana, međutim danas se kiti samo u Perastu, zahvaljujući Društvu prijatelja grada Perasta koje je zadnjih petnaestak godina ponovo je oživilo ovu manifestaciju, pa će tako biti i u nedjelju 1.maja 2016. u osam sati ujutro.
Iz Arhive
„Prvog maja kroz Boku na pontama mandraća postavili bi se velike grane okićene sa komadićima robe raznih boja, a u 5 sati ujutro glazba bi svirala-okolo grada. To je bio običaj jer je to bio početak dobrog doba.“
Malo je dokumentacije koja obrađuje ovaj običaj. Jedan od rijetkih je dokument kojim se opat – nadžupnik don Ante Rosa ispred Opštinskog-nadžupnog ureda u Perastu obraća Kraljevskom srezkom načelstvu u Kotoru 27. aprila 1930. u kome se kaže –
” Slavnom,
Kr. Srezkom Načelstvu u Kotoru
Prastari je običaj u Perastu, da omladina svake godine na 1. maja proslavi početak mjeseca Bl.Gospi posvećena.
Toga dana nakiti se pred crkvom hrastova grana uz pucnjavu iz pušaka, iza toga omladina sluša sv. misu, iza koje imaju zajednički zajutrak, na koji može, da pristupi svaki gradjanin.
Proslava svršava pjevanjem uobičajnih narodnih pjesama. Mlijeko za zajutrak u dužnosti su da nose svih mješćani, koji imaju stoke. Pišući došao je do znanja, da je ove godine zabranjena svaka radnička proslava 1.maja.
Pošto gore spomenuta omladinska proslava nema nikakove veze ni odnosa sa nikakovom radničkom proslavom dana l.maja koja u obće u Perastu nije bila nit je u običaju te radnici kao takovi ne učestvuju, molim se taj Slav. Kr. Naslov, da bi i ove godine mogla ne smetano obaviti rečena omladinska proslava da se ne prekine starodrevni narodni običaj.
O riješenju moli se da bi taj Kr. Naslov obavijestio mjestnu žandarmerijsku postaju.
Opat – Nadžupnik Don Ante Rosa“
Među rijetkim dokumentima je zapis – Opširno i važno o “Magju” S. Vulović, Tko su bili starosjedioci Boke kotorske. /25/
“Općinsko vijeće grada Perasta biralo je pred mjesecom, april, barjaktara i časnike peraške mornarice.
Običaj je bio da se na 1 svibnja podigne na obali stablo kojeg se kitilo sa kolačima (dvopek), sa punjenim flašama vina ili mlijeka, a na stablu bi se vješale kao zastave, papirići isječci raznih boja.
Brigu oko donosa stabla briesa vodio je vojvoda i časnik peraske mornarice, a općina je davala stablo i sve potrebito. Rano Jutrom okupila bi se omladina i svej pripremila, zatim bi peraški tamburaši obišli grad, svirajući i pjevajući, pucajući iz poznatih štuceva.
Slijedila je zatim služba Božja, kojoj su svi prisustvovali sa gradonačelnikom nakon koje su svi čašćeni od općine sa bijelom kafom u gradskoj kafani. Potom bi to potrajalo neko vrijeme veselja i pjevanja, pa bi se svi razišli svojim kućama.
Mlijeko za kavu tog dana, po običaju, dali su vlasnici stoke u gradu.
Ha dan 14 maja skidao se tzv. magj kojeg je odnosio poslužnik općine, jer je to bilo njegovo uobičajeno pravo.”
Na svečanom zatvaranju 2. Festivala turizma i strategije u tvrđavi Revelin – Dubrovnik, upriličeno je svečano proglašenje pobjednika i najboljih projekata, odnosno gradova dodijeljene su i nagrade “Europska turistička zvijezda“.
TO Kotor je sa filmom “Kotor za sva doba” osvojila “European tourism star” u kategoriji audio vizuelno. Ovo je deveta po redu međunarodna nagrada i jako smo ponosni sto smo u tako jakoj konkurenciji primili jos jedno vazno priznanje.
Dodjela je upriličena tokom svečane večere kojoj su prisustvovali svi učesnici Festivala uz Dubrovnik njih 17: Rueil Malmaison, Bad Homburg (Njemačka), Bromla (Malta), Chisinau i Orhei (Moldavija), Ferrara (Italija), Graz (Austrija), Herceg Novi i Kotor (Crna Gora), Le Touquet, Nimes, Ouistrehem Riva-Bella i Rueil-Malmaison (Francuska), Plovidv (Bugarska), Požarevac (Srbija), Sarajevo (Bosna i Hercegovina) te Solin i Zagreb iz naše zemlje, prijavili su svoje projekte na ovo natjecanje.
Inače, festival je zvanično otvoren 28. Aprila pod nazivom “Izazovi kulturnog turizma u Evropi”.
© BokaNews, 2021
