Udruženje građana “Bokeški Forum” koje je na upravo završenim izborima u Tivtu osvojilo jedan mandat u lokalnom parlamentu, donijelo je odluku o osnivanju posebne organizacije u okviru BF, a koja će nositi naziv “Tre sorele”.
“Tre sorele” će se, u skladu s našim programom, baviti pitanjima socijalne pravde i socijalno zanemarenih kategorija, a posebno zastupanjem principa rodne ravnopravnosti.” – saopšteo je iz BF.
Za Predsjednicu orgnaizacije “Tre sorele” izabrana je Sandra Sindik, književnica i slobodna umjetnica, dok je mjesto potpredsjednice pripalo Mireli Štilet.
“Udruženje “Tre sorele” Bokeškog Foruma djeluje, ali neće biti ograničeno samo na tri bokeške opštine, u nastojanju da ostvarivanjem svojih ciljeva doprinese opštem dobru stanovnika Crne Gore.”- stoji u saopštenju BF.
Na ovogodišnji tradicionalni likovno – literarni konkurs “Boko moja mila” odazvalo se 200 učenika svih osnovnih škola iz Boke Kotorske, poslavši svoje likovne radove i 70 učenika iz sve četiri novske osnovne škole sa svojim književnim radovima.
Najbolje literarne radove u formi pisma, a na temu “Dođi u Boku”, novčano je nagradila Javna ustanova kulture Herceg fest u saradnji sa Poštom Crne Gore. Stručni žiri u kojem su bili profesori književnosti Natalija Bulajić, Biljana Baćović i Ljubomir Ljubisavljević su odlučili da je najbolji rad Maše Niković, učenice OŠ “Ilija Kišić” (mentor prof. Tamara Komar), drugo mjesto je pripalo Emiliji Brajković (mentor prof. Rajana Vrbnjak), takođe iz OŠ “Ilija Kišić”, dok je treće mjesto pripalo učenici OŠ “Orijenski bataljon” Tari Tomanović (mentor prof. Vinka Šarenac).
Žiri je odlučio da pohvalama i knjigama nagradi Blaža Banićevića iz OŠ “Orijenski bataljon” i Jelenu Krivošiju iz OŠ “Ilija Kišić”.
Ove godine, Javna ustanova kulture Herceg fest prvi put nagrađuje i profesore učenika koja su osvojila prva mjesta na konkursu, a to su Dubravka Ametović i Tamara Komar.
Idejni tvorac likovnog konkursa, kapetan Tomo Katurić je u foajeu Dvorane Park dodijelio nagrade za prva tri mjesta na likovnom konkursu u iznosu od po 100 američkih dolara, kao i slikarski pribor učeniku čiji rad je odabran za najbolje idejno rješenje .
“Poštanska markica sa motivom Boke”
Tema likovnog konkursa je bila “Poštanska markica sa motivom Boke”. U stručnom žiriju su bile akademske slikarke Isidora Bigović i Anita Šimić. Prvo mjesto je osvojila učenica OŠ “Dašo Pavičić “Anđela Rogač (mentor prof. Dubravka Ametović), drugo učenica OŠ “Drago Milović” Inge Griner (mentor prof. Ivan Knežević), dok je treća nagrada pripala učenici OŠ “Orijenski bataljon” Tamari Marić (mentor prof. Aleksandra Ćorović).
Pohvalu za idejno rješenje rada dobio je učenik OŠ “Dašo Pavičić” Amar Kujović (mentor prof. Dubravka Ametović).
“Poštanska markica sa motivom Boke”
Ove godine, konkurs je podržala Pošta Crne Gore koja je dodijelila nagradu Sanji Đurić, učenici OŠ “Dašo Pavičić”, čija je mentorka prof. Dubravka Ametović, a odabir je izvršio direktor Pošte Herceg Novi, gospodin Slobodan Samardžić.
Učenice trećeg razreda, Ines Petković iz OŠ “Dašo Pavičić” i Teodora Brković iz OŠ “Milan Vuković, dobile su pohvale od strane stručnog žirija.
Kotor – Trofej Dana nezavisnosti rafting takmičenje 2015.-foto Boka News
Sedmi po redu „Trofej dana Nezavisnosti“ održaće se 21. maja u Kotoru. Ove godine manifestacija ima poseban značaj jer se njome obilježava važan jubilej, 10 godina od sticanja nezavisnosti Crne Gore.
Organizator manifestacije je rafting klub „Soko“ iz Podgorice, a TO Kotor je generalni pokrovitelj manifestacije. Manifestacija se održava na lokaciji rijeke Škurde, uz zidine Starog grada.
Takmičenje će se održati u disciplinama sprint i H2H(head-to-head), u kategoriji R4(četvoročlana posada), po pravilima međunarodne rafting federacije IRF. Na osnovu rezultata sprinta formiraće se parovi za H2H, koji će se metodom eliminacije(jedan na jedan) boriti za prolaz u finale.
Učesnici revijalnog takmičenja su amaterska udruženja, sportski klubovi i timovi entuzijasta, ljubitelja prirode i zdravog načina života.
Za sve učesnike obezbijeđene su majice, lunch paketi i prevoz na relaciji Podgorica-Kotor-Podgorica. Kotizacija po ekipi je 40€. Pravo učešća na ovom revijalnom takmičenju imaće isključivo prethodno registrovani timovi.
Kotor – Trofej Dana nezavisnosti rafting takmičenje 2015.Foto Boka-News
Prijavljivanje ekipa moguće je izvršiti putem e-maila: raft-soko@t-com.me ili filipmarkovic@live.ac.me ili na br. telefona 069895828. Potvrdu o uplati kotizacije potrebno je poslati na navedeni e-mail.
Svečanim Misama danas se u Kotoru obilježava 451 godina od smrti Blažene Ozane,zaštinice Kotorske biskupije i suzaštinice Kotor, koju podjednako poštuju katolici i prvoslavci.
U srijedu 27. aprila, na sam dan svetkovine, svetu misu u 18 sati, u crkvi Svete Marije od Rijeke predslavi mons. Ilija Janjić.
Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.
Spominje se kao blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana. Crkva joj je priznala štovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećorednicama Svetog Dominika.
Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.
Komandir Službe zaštite i spašavanja (SZS) Opštine Tivat Zoran Barbić napravio je detaljnu procjenu rizika od šumskih požara i utvrdio mjere i aktivnosti priprema za predstojeću ljetnju požarnu sezonu za cijelo područje te opštine, a koje operativno „pokrivaju“ SZS Tivat i Dobrovoljno vatrogasno društvo „Krtoli“ iz Radovića.
U dokumentu koji je proslijeđen čelnicima lokalne uprave detaljno je objašnjeno stanje šumskih kompleksa na području svih tivatskih mjesnih zajednica, faktori rizika za izbijanje požara, te rizika i eventualnih olakšavajućih okolnosti za vatrogasce prilikom eventualnih akcija gašenja šumskih požara. Detaljno je sagledano stanje putne mreže, šumskih protivpožarnih koridora, hidrantske mreže u naseljima te elektronistalacija koje se prostoru iznad pojedinih djelova šuma u Tivtu, a data je i procjena vremena dolaska vatrogasaca na lice mjesta i početka gašenje požara od početkog momenta uzbunjivanja SZS Tivat i DVD Krtoli. Među faktore rizika u gašenju eventualnih šumskih požara na prostoru Lepetana i dijela Krtola pored ostaloga, navedeno je i prisustvo neeksplodiranih ubojnih sredstva na terenu, a koja nisu očišćena još od vremena Drugog svjetskog rata.
Barbić je predložio lokalnoj upravi da zbog povećanog rizika od izbijanja požara u ljetnjem periodu, SZS Tivat koja broji 17 vatrogasaca i komadira, bude sezonski ojačana za još 4 vatrogasca u periodu jun-oktobar, a isto je predložio i za DVD „Krtoli“ koje broji 20-tak aktivnih volontera. Takođe, traženo je da se tokom sezone pojača dežurna smjena SZS Tivat i DVD Krtoli a izrađena je detaljna taktika dejstva u slučaju šumskog požara, sa procedurama za intervenciju, kao i eventualno pozivanje u pomoć vatrogasaca sa Aerodroma Tivat, odnosno kolega i SZS Budve, Kotora i Herceg Novog. Barbić namjerava da tokom sezone otvori i poseban istureni punkt sa jednim protivpožarnim vozilom i dva vatrogasca na području MZ Lastva-Seljanovo, radi brže i efikasnije početne intervencije u sjevernom dijelu teritorije opštine Tivat.
Vatrogasci
Inače, SZS Tivat je ovih dana u cilju poboljšanja uslova za gašenje požara u početnoj fazi na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, u luštičko selo Mrkovi stacioniralo navalno vozilo „dennis“ kapaciteta 1.000 litara vode. U toku su remontni radovi na kompletnom voznom parku sa kojim raspolaže tivatska SZS, pa će do 1.juna pored šest već servisiranih i potpuno ispravnih vozila, u operativno stanje biti dovedene još dvije trenutno neispravne auto-cisterne.
Devetnaest najmodernijih kamera i 14 radara od 1. srpnja čuvat će hrvatski dio Jadrana od nelegalnih ulazaka u hrvatske teritorijalne vode krijumčara i mogućih migranata. Videonadzorom granice na moru upravljat će granična pomorska policija 24 sata sedam dana u tjednu i na taj način kontrolirati 948,08 km morske granice Republike Hrvatske 20 kilometara od kopna. Riječ je o nadogradnji već postojećeg sustava nadzora plave granice VTMIS koji je instaliran prije nekoliko godina, piše Jutarnji list.
No, tim sustavom upravlja Ministarstvo prometa i uz pomoć njega kontrolira ulazak trgovačkih i putničkih brodova.
Dio sustava je prilagođen i za potrebe policije koja njime nadzire prostor teritorijalnog mora, ali pokrivenost prostora sada nije dovoljno funkcionalna, pogotovo na južnom dijelu. Zadaća nadzora sada se obavlja preko 10 radara postavljenih od sjevera do juga, a nadogradnjom će se instalirati dodatna 4 radara te 19 najmodernijih kamera velikog dometa. Nadogradnju sustava 75 posto financira Europska unija iz Schengen Facility fonda, a ostatak dolazi iz hrvatskog proračuna.
Ministarstvo unutarnjih poslova u siječnju je sa švedskom tvrtkom SAAB potpisalo ugovor vrijedan 12,5 milijuna eura uključujući PDV kojim je definirana isporuka i instalacija sustava. Za instaliranje sustava i infrastrukturu zadužena je domaća tvrtka Končar – Montažni inženjering, partner SAAB-a u ovom projektu. SAAB je 2010. instalirao VTMIS sustav za potrebe Ministarstva prometa i ovo je prirodni nastavak suradnje. U SAAB-u tvrde da je postojeći sustav pokazao pouzdanost i učinkovitost, a njegovom nadogradnjom Hrvatska će dobiti jedan od najmodernijih sustava nadzora morske granice.
Ovaj će sustav omogućiti pomorskoj policiji otkrivanje, prepoznavanje i nadziranje plovila na udaljenosti do 100 km. I što je izuzetno važno, omogućit će prepoznavanje, identifikaciju i detekciju plovila veličine 10 metara četvornih, što sada nije moguće. Dakle, brzih malih glisera koji se koriste za krijumčarenje.
Policiji je prije svega važno kamerama i radarima pokriti južni Jadran jer ondje je najveća prijetnja od ilegalnog ulaska u naše teritorijalne vode. Dakle, područje oko Mljeta, Lastova, Palagruže, Pelješca, Korčule… Na 19 lokacija bit će instalirane dvije vrste kamera.
Na sedam lokacija bit će postavljene dnevno-noćna kamera i termovizijska kamera, a na 12 lokacija dnevno-noćna kamera. Osim toga, na 20 lokacija bit će postavljena komunikacijska oprema, senzorski sustav koji će pratiti kretanja na moru. Razni dijelovi sustava bit će raspoređeni na ukupno 43 lokacije diljem obale. Kada senzorski uređaji detektiraju objekt na moru, najbliža kamera će ga automatski početi pratiti i u policijski operativni centar slati sliku u realnom vremenu.
Ako se plovilo po ulasku u teritorijalne vode ne bude kretalo zakonom određenom rutom prema najbližem graničnom prijelazu, senzori će i to detektirati i pomorski će policajci biti alarmirani. Na svojim ekranima će imati detaljnu sliku plovila te će na presretanje moći uputiti brzi policijski patrolni brod.
Na ovaj način smanjit će se broj patroliranja Jadranom i pomorska policija neće morati “rasipati” sredstva i ljude u nadzoru granice. Uz detektiranje i hvatanje krijumčara, ovaj će sustav biti iznimno koristan u slučaju da se migranti s Bliskog istoka prema Europi upute preko Jadranskog mora.
Instaliranje ovog nadzornog sustava dio je pravila koje Hrvatska mora ispuniti kako bi postala dio schengeskog prostora i mogla čuvati vanjske granice Europske unije.
Njegovim instaliranjem Hrvatska bi trebala potpuno zadovoljiti schengeske uvjete nadzora morske granice.
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
U okviru Kotorske koncertne sezone a povodom desetogodišnjice smrti don Branka Sbutege, pijanista Ratimir Martinović će večeras u Crkvi svetog Duha održati koncert pod nazivom „Muzika sjećanja”.
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
1 od 16
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
Budvanski taxist - protestna voznja
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
Budvanski taxist - protestna voznja
Don Branko Sbutege (1952. – 2006.) - foto Boka News
Radovići - foto Boka News
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
Povodom desete godišnjice smrti don Branka Sbutege (8.4.1952. – 27.4.2006.),Ekumenski centar sa Prčanja, koji nosi don Brankovo ime, danas je u Kotoru organizovao simpozij prema don Brankovom geslu “Istina traži svjedoke”.
Brojne zvanice i učesnike simpozija u crkvi Svetog Pavla pozdravili su kotorski biskup mons. Ilija Janjić, ministar kulture Crne Gore Pavle Goranović, gradonačelnik Kotora Aleksandar Stjepčević, don Ivo Ćorić predsjednik i upravitelj Fondacije Ekumenski centar „Don Branko Sbutega“.
„Na desetogodišnjici odlaska don Branka Sbutege i desetogodišnjicu obnove crnogorske nezavisnosti za koju se svojski zalagao tu smo da odamo poštu ovome odista posebom čovjeku, njegovom intelektualnom i sveoobuhvatnom angažmanu, pregaocu u očuvanju ideje o bogatstvu zajedništva i tolerancije kojim se naša država Crna Gora stoljećima ponosi. Nisu samo godišnjice prilika da govorimo o čovjeku čiji su kosmopolitski šarm i duh paradigma interkulturnog dijaloga koji je promovisao i koji je snažno doprinosio. Kada razmišljamo o pojmu i značaju humanosti, kada razmišljamo o istoriji, kulturi njegove Boke Kotorske i Crne Gore, kada obrazac trajanja biva umjetnička izvrsnost, kada treba učiti kako se čuva i izgrađuje nasleđe num nam može biti samo ovakav čovjek. Crna Gora neće zaboraviti djelo don Branka Sbutege, smjelost i snagu da se u teškim vremenima zalaže za očuvanje duhovne egzistencije. I u tome je uspio. Njegove poruke dostojno prenosi i savremena, multietnička, multikonfesionalna i multikulturalna Crna Gora. Univerzalne poruke mira slobode i dijaloga duboko su ugrađene u našu državotvornu misao“ – kazao je ministar Goranović.
„Danas su se ujedinile nacije, religije, grupacije. Danas su se izgubile sve bazične podjele, izbrisale sve formalne i imaginarne granice, umirili svi nemiri, ujedinili ljudi”, kazao je u svom pozdravnom govoru gradonačelnik Kotora, Aleksandar Stjepčević.
Upravitelj „Ekumenskog centra don Branko Sbutega”, don Ivo Ćorić, podsjetio je da se 27. aprila na blagdan Blažene Ozane Kotorske, koja je zaštitnica Kotorske biskupije i suzaštitnica grada Kotora, koju je don Branko na poseban način poštovao, navršava deset godina od kada je on napustio ovaj svijet.
„Don Branko nije priznavao niti poznavao ni međe ni granice komunikacije među ljudima”, kazao je između ostalog Ćorić.
O Sbuteginom životu i djelu govorili su njegov brat dr Antrun Sbutega danas veleposlanik Crne Gore u Rimu, prof. dr Tonko Marojević a posebnu pažnju izazvao je govor don Antona Belana generalnog vikara Kotorske biskupije na temu „Moj boravak s don Brankom u Rimu“.
Obilježavanje desetogodišnjice njegove smrti počelo je svetom misom zadušnicom u don Brankovom rodnom mjestu Prčanj koju je predvodio biskup mostarski, monsinjor dr Ratko Perić.
U crkvi Svetog Pavla izložena je postavka umjetničkih slika crnogorskog slikara Mihaila Muja Jovićevića na temu “Ciklus Bogorodica”. Obilježavanje desetogodišnjice smrti don Branka Sbutege završava se koncertom Muzikom sjećanja u izvedbi crnogorskog pijaniste i direktora Kotor Arta, Ratimira Martinovića, večeras u 20 sati u ckrvi Svetog Duha u Kotoru.
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
Don Branko Sbutega je bio župnik crkve Svetog Eustahija u Dobroti. Rođen je 8. aprila 1952. godine u Kotoru gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i muzičku školu. Najprije je studirao medicinu u Beogradu, a nakon toga filozofiju u Beču i teologiju u Zagrebu i Rimu. Za sveštenika je zaređen 15. jula 1979. godine na ostrvu Gospa od Škrpjela.
Nakon zemljotresa 1979., radio je na obnovi sakralnog i kulturnog patrimonijuma Kotorske biskupije. Početkom devedesetih godina osnovao je Centar za pomoć izbjeglicama s prostora bivše Jugoslavije u Padovi, Italija. Po povratku u Kotor, 1996. godine nastavio je sa humanitarnim radom u Caritasu Kotorske Biskupije.
Kao erudita, poliglota i ljubitelj umjetnosti dao je veliki doprinos kulturi. Organizovao je i podržavao brojne lokalne i međunarodne kulturne manifestacije i inicijative, među kojima su: Grupa književnika 99, osnovao je muzički festival Kotor Art i dao da se napravi najveći mozaik na Balkanu, u crkvi Svetog Eustahija u Dobroti.
U javnosti je prepoznat po mirotvornom angažmanu, promociji suživota tokom godina jugoslovenske krize i tolerancije, uključujući odnos prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Bio je veliki zagovornik zaštite čovjekove okoline i obnove crnogorske nezavisnosti. Koautor je knjige “Stara književnost Boke”, a knjiga “Kurosavin nemir svijeta” objavljena je neposredno pred njegovu smrt 27. aprila 2006. godine kao zbornik njegovih tekstova i intervjua.
Na don Brankovu inicijativu, njegovi saradnici i prijatelji osnovali su Fondaciju “Ekumenski centar Don Branko Sbutega” na Prčanju, čiji je cilj promocija vjerske tolerancije i jačanje ekumenske saradnje među hrišćanskim crkvama i interreligioznog dijaloga.
Prethodnog dana i dio noći (25. na 26. april) u višim dijelovima Orjena padao je snijeg i procjena je da ga je palo 10-15 cm. Ova informacija ne bi bila posebno zapažena da prethodna zima nije na ovoj planini, kao i širom Balkana uopšte, bila ekstremno deficitarna sa bijelim pokrivačem.
Juzna strana Dobrostice pod proljetnim snijegom
Druga polovina zime je uz to bila i dosta topla, pa je vegetacija krenula 20-ak dana ranije u odnosu na višegodišnji prosjek. Najbolja ilustracija je fotografija od prije 10 dana sa već uveliko olistalom bukvom i planinarima u kratkim rukavima. Snijeg juče zadržavao na visinama iznad 1400-1500 metara, a tokom noći je uslijedio i daljnji pad temperature, tako da je za očekivati da su snijeg i mraz prouzročili određene štete na tek olistaloj šumskoj vegetaciji, ali i na voćkama u cvatu na Vrbanju. Teško je imati egzaktne meteo-podatke pošto na Orjenu već decenijama nemamo mjernu stanicu, a ovaj slučaj je još jedna potvrda da bi savremena automatska mjerna stanica bila od velike koristi.
Radovo na stazama prije snijega
Napomenimo da ovaj 25-i april nikako nije rekordno kasni datum za snijeg na najvišoj jadranskoj planini: dobro pamtimo proljeće, mislim, 2005-e godine, kada se 3. juna zaista neočekivano zabijelio najveći dio Orjena.
v.d. rukovodioca Agencije za razvoj i zaštitu Orjena
Hrvatski ministar prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je da je Pelješki most u ozbiljnoj fazi pripremanja aplikacije za financiranje u EU, odakle bi se trebalo financirati do 85 posto troškova. U junu Vlada će donijeti odluku o početku gradnje, a potom raspisati za natječaj za izvođača. Po Butkoviću most se treba početi graditi koncem ove i početkom slijedeće 2017. godine.
Radimir Čačić, bivši potpredsjednik Vlade rekao je da se most isplati graditi jedino ako EU bude financirala taj projekt.
Što se tiče autoceste prema Dubrovniku ministar Butković je rekao da se na tome radi i da je Jadransko jonski pravac prioritet, ali se nije izjasnio oko rokova.
