Policija je uhapsila tri osobe koje su u noći između nedjelje i ponedjeljka pokušale da sklone kamere postavljene na javnim površinama u Kotoru.
To je rezultat istrage koju je pokrenulo Vrhovno državno tužilaštvo, nakon što su mediji objavili da je dobar dio Kotora “pokriven” kamerama, ali da država nema ništa sa tim nezakonitim snimanjem, javlja portal Vijesti.
“Postupajući po nalogu Vrhovnog državnog tužioca Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru u saradnji sa Upravom policije na različitim lokacijama u Kotoru pronašlo je 18 kamera. U osam slučajeva utvrđeno je ko je postavio kamere, dok se za ostale kamere utvrđuje kome pripadaju. Po nalogu tužilastva policija je prethodnih dana obezbjeđivala mjesta na kojima su postavljene kamere. Rezultat tih aktivnosti jeste lišavanje slobode tri lica koja su sinoć pokušala da uklone kamere. Navedena lica su privedena i tokom dana saslušaće ih dežurni tužilac”, saopšteno je iz tužilaštva.
Kamere su bile postavljene sa obje strane tunela Vrmac na ulazu u grad, prilazima Opštini sa strane Tivta, na magistrali, na nekoliko lokacija u naselju Dobrota, širem centru, parku, šetalištu…
U osam slučajeva utvrđeno je ko je postavio kamere, dok se za ostale kamere utvrđuje kome pripadaju
Snima se i kružni tok u blizini Starog grada – jedna kamera sa objekta stare pekare “gleda” tu petlju i ulicu koja vodi ka Škaljarima, dok je druga okrenuta u suprotnom smjeru.
Kamere su i na zaobizlaznom putu preko Trojice, zatim na raskrsnici magistralnog i Puta I bokeljske brigade, a jedna je okačena i na drvetu na skretanju za naselje Kavač.
Vijestima je ranije nezvanično rečeno da je riječ o članovima kriminalnih grupa koje na taj način kontrolišu ko ulazi, izlazi iz grada i kreće se Kotorom.
Iz Opštine Kotor Vijestima je rečeno da njihove službe nisu postavile nijednu kameru na javnim površinama. Identičan odgovor stigao je iz policije.
U noći između subote i nedjelje dvije kamere su skinute, a iz policije su saopštili da oni nemaju ništa sa tim.
Novosnovano Hercegnovsko turističko udruženje (HTU), imaće koordinisani nastup na tržištu, daće doprinos utvrđivanju razvojne politike turističke privrede grada i države, učestvovaće u izradi nacrta propisa iz oblasti ugostiteljstva i turizma, u obuci kadrova i suzbijanju nelojalne konkurencije i sive ekonomije na tržištu Herceg Novog, saopštili su njegovi osnivači na današnjoj konferenciji za novinare.
Predsjednik Ilija Sladović je kazao da su osnivači turističke i rent a car agencije, i izdavaoci privatnog smještaja, a očekuju da im se pridruže hotelijeri, ugostitelji i turistički vodiči.
Jedna od njihovih prvih inicijativa je poziv Turističkoj organizaciji grada, inspektoru za strance i Odjeljenju granične policije da sarađuju na organizaciji prijavljivanju boravka gostiju.
“Izmjene Zakona o strancima, koje od marta ove godine omogućavaju i turističkim agencijama prijavu gostiju, treba da unesu više reda u ovu oblast”, kazao je Sladović.
Press HTU foto S.Kosić
“Namjeravamo da sa TO optimalno pokrijemo cijelu teritoriju opštine. Na taj način će se smanjiti nepotrebne gužve kojih se sjećamo od prošle godine, kazao je predsjednik UO HTU Ranko Šabanović.
Pojašnjava da bi TO grada trebalo da radi samo na lokacijama, za koje agencije nijesu zaiteresovane.
Tvrdi da neće biti konkurencija Turističkoj organizaciji, jer su njeni članovi, a obavljaće posao u interesu grada, turista.
“Turističke organizacije su spremene da registrovanim davaocima smještaja pruže svaku vrstu usluge – elektronsko prijavljivanje gostiju prema policiji, ali i prema lokalnoj upravi prihoda, čime će se kontrola značajno unaprijediti”, ističe Šabanović i navodi da će zainteresovanima pružiti i svaku vrstu pomoći u vezi sa registracijom kapaciteta, pribavljanje svih neophodnih zakonom propisanih knjiga, obrazaca, i sl.
HTU je najavila pilot projekat kojim učestvuju na opštinskom konkursu za finansiranje NVO.
Planiraju da tokom turističke sezone angažuju učenike hercegnovske Srednje škole, koji će na punktovima od Debelog brijega do Kamanera, dijeliti flajere i mape sa podacima o smještaju, mjestima gdje turisti mogu da se prijave, i uplate boravišnu taksu. Vjeruju da će na taj način uticati na smanjenje rada dilera.
Profesionalni ribari iz Crne Gore tokom trodnevnog boravka u studijskoj posjeti Italiji imali s priliku da se upoznaju sa načinom na koji se njihove italijanske kolege bave izlovom sitne plave ribe i tune. Iskustvo italijanskih ribara potvrdilo je, kako su kazali u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, da su ključne pretpostavke uspješnog ribolova moderni brodovi, savremeni alati, organizovana udruženja, poštovanje standarda bezbjednosti hrane, ali i bolja promocija važnosti ribe u ishrani u cilju povećanja potrošnje.
Crnogorska delegacija sastavljena od grupe profesionalnih ribara i predstavnika Instituta za biologiju mora iz Kotora, na čelu sa generalnim direktorom Direktorata za poljoprivrede i ribarstvo u Ministarstvu Danijelom Stolicom, boravila je u italijanskoj regiji Kampanija. Studijsku posjetu organizovalo je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede Italije.
Centralni događaj studijske posjete je bila konferencija na temu „Ribolov sitne plave ribe i tune“.
Naši ribari su tom prilikom imali priliku da se informišu i diskutuju o aktuelnim pitanjima iz oblasti ribarstva u Jadranu, kao što su: donošenje mjera upravljanja resursima plave ribe, primjena evropskih pravila o sistemu sledljivosti (od mreže do tanjira), kao i načinima bolje kontrole i upravljanja tržištem.
Ribari su veliko interesovanje pokazali i za prezentaciju o trenutnom stanju resursa male plave ribe i tune u Jadranu, koje je prezentovano od strane predstavnika FAO – ADRIAMed projekta, u koji su uključeni i naučnici iz Crne Gore.
U nastavku su predstavljeni zdravstveni aspekti korišćenja plave ribe u ishrani, čime se ukazalo na nutritivni značaj ribe, naročito plave. Iskustvo Italije koja je veliki potrošač male plave ribe i tune, može biti značajno za Crnu Goru koja se ne može pohvaliti u tom smislu.
“Način promocije i edukacije potrošača može biti vodič za promovisanje nutritivne vrijednosti i plave ribe kao brenda u Crnoj Gori”, kazali su u Ministarstvu.
Ribari iz CG u Italiji
Predstavnici najvećih udruženja ribara u Italiji i direktor Generalne direkcije za morsko ribarstvo i akvakulturu italijanskog Ministarstva poljoprivrede, hrane i šumarstva, Rikardo Rigilo bili su izvanredni domaćini crnogorskoj delegaciji. Osim učešća na konferenciji, za naše ribare organizovana je i posjeta dvije ribarske luke – Torre del Greco i Salerno (najznačajniju ribarsku luku u Italiji).
“Tom prilikom vidjeli su koje efikasne alate koriste italijanski ribari, upoznali se sa načinom lova plave ribe i dobili brojne savjete i preporuke kako da unaprijede ovaj tip ribolova u Crnoj Gori. Najveći utisak na naše ribare ostavila je brojna i razvijena ribolovna flota za ulov tune, s obzirom na činjenicu da kod nas nije razvijen. U tom smislu studijska posjeta može biti značajna za za stvaranje kontakata za dalju saradnju u cilju boljeg korišćenja postojećih ribljih resursa Crne Gore”, kazali su u Ministarstvu.
Da je iskustvo sa studijske posjete Italiji bilo vrijedno crnogorskim ribarima potvrđuje i iskusni hercegnovcki ribar Goran Kise.
“Italija je jedna od najjačih zemalja na Mediteranu što se tiče ribarstva, pogotovo kada je riječ o izlovu sitne plave pelagične ribe, prije svega inćuna i sardela, ali i tune. Oduševljeni smo kako su nas dočekali, ali i onim što smo vidjeli i čuli. Dosta toga se može primijeniti, ali moramo nastaviti sa modernizovanjem naše flote, što zahtijeva značajna ulaganja”, kazao je Kise.
Višenamjensko igralište na Savini, u blizini OŠ “Milan Vuković”, je tokom proteklog vikenda bilo predmet vandalskog ponašanja nesavjesnih građana i za sada, nepoznatih počinilaca. Oni su 23. aprila, u večernjim časovima, iščupali dijelove ograde i ostavili ih na tribini.
Službenici Komunalne policije su sačinili zapisnik, a nalog za popravku ograde, u cilju zaštite i bezbjednosti građana, predat je Komunalno stambenom preduzeću. Takođe, pokrenut je i postupak prema Upravi policije, kako bi se otkrili počinioci vandalskog djela.
Opština Herceg Novi najoštrije osuđuje svaki čin vandalizma i nekulture uperen protiv interesa građana, pogotovo mlađih i ranjivijih kategorija stanovništva. Postojanje ovakvih rušilačkih navika otriježnjava svakog savjesnog i dobronamjernog građanina. Upravo su ovakvi primjeri pokazatelji gdje kao društvo griješimo i gdje moramo uložiti dodatni napor, kako bi svim sugrađanima obezbijedili uslove i okvire za napredak, piše u saopštenji opštine Herceg-Novi
Vlada Crne Gore dala je u četvrtak formalnu saglasnost Opštini Tivat za „izvođenje pripremnih radova većeg obima za izgradnju objekata od opšteg interesa“ – nove milionski vrijedne saobraćajnice za budući turistički kompleks Luštica Bay u Krtolima kod Tivta.
Preko milijardu eura vrijedan turistički resort na skoro 7 miliona kvadrate zemlje na tivatskom dijelu luštičkog poluostrva, gradi „Luštica Development“, kćerka-firma kompanije „Orascom“ egipatsko-švajcarskog biznismena Samiha Savirisa.
Shodno ugovoro o zakupu zemljišta i investiranju u gradnju turističkog kompleksa na Luštici koji su oktobra 2009. potpisali Saviris, premijer Milo Đukanović i bivši gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš, Opštini Tivat je nametnuta obaveza da pored ostale vodovodne, kanalizacione i elektro-infrastrukture, koju treba dovesti do krajnih tačaka zakupljenog kompleksa na Luštici, izgradi i glavnu drumsku saobraćajnicu kroz cijeli taj kompleks. Riječ je o cesti koja će, preko Grabovca i zaleđa zaliva Trašte, povezati Solila i administrativnu granicu između opština Tivat i Herceg Novi na Luštici iznad Oblatne, prolazeći kroz najveći dio kompleksa Luštica Bay. Izgradnja ove saobraćajnice koštaće preko 10 miliona eura, a najvećim dijelom platiće je crnogorski poreski obveznici, prvenstveno Tivćani jer se gro radova treba finansirati iz tivatske gradske kase. Tivćani su inače, već izdvojili oko 2 miliona eura za ekspropijaciju privatne imovine na trasi ove saobraćajnice. Nova cesta profila dvije kolovozne trake duga je 8,8 kilometara, imaće obostrane pješačke i biciklističke staze, rasvjetu, a na njoj su planirana i tri kružna toka od kojih se prvi treba graditi na Solilima, na postojećem lokalnom putu Tivat-Radovići.
U aktu kojim je Vlada dala saglasnost Opštini Tivat da krene u pripremne radove, stoji da su za projektovanje nopve saobraćajnice u ljeto prošle godine, dobijeni urbanističko-tehnički uslovi od lokalnog Sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, kao i da će pripremni radovi trajati šest mjeseci.
Vlada je krajem prošle godine prenijela Opštini Tivat tri miliona eura novca iz državnog budžeta za početak gradnje novog puta za Lušticu. Uz već potrošena dva miliona za ekspropijaciju, Tivćani će, samo za završetak prve faze ovog projekta koji podrazumijeva gradnju 4,8 kilometara puta i dva kružna toka u Solilima i kod Pržne, morati da iz gradske kase izdvoje još skoro četri miliona eura. Finansijska konstrukcija za drugu fazu saobraćajnice od Pržne do Oblatne još ni u naznakama nije zatvorena.
Dokumentarni film “Modri kavez” o životu pomoraca, koji je izazvao veliko interesovanje publike na dosadašnjim projekcijama u Hrvatskoj, biće premijerno prikazan u Kotoru i Tivtu zahvaljujući angažmanu i preduzimljivosti Srednje pomorske škole iz Kotora.
„Ovo je poklon našim učenicima, svim pomorcima i njihovim porodicama, građanima, povodom obilježavanja Dana škole, 167 godina postojanja najstarije srednje škole na Balkanu i desetogodišnjice nezavisnosti države Crne Gore. Naša škola je prepoznata kao vodeći centar za školovanje i edukaciju budućih pomoraca. Film „Modri kavez“ je urađen na jedan specifičan način. Prepun je autentičnih snimaka, neobičnih priča, radosti i tuge, sudbina, vjere, razmišljanja samih pomoraca o tome što im je more dalo, a što uzelo, njihovih nadanja, priča o onima što ih doma čekaju. Film je progovorio o životu na moru, kruhu sa sedam kora…
Na svim projekcijama, o filmu će govoriti rediteljica Bruna Bajić iz Splita. Inspiraciju za „Modri kavez“ našla je upravo u svojoj porodici, kao ćerka pomorca koji “tuče” more već više od 30 godina“ – kazao nam je direktor Veljko Botica.
Modri kavez -premijera filma- foto Boka News
Projekcija filma za zvanice biće u Kotoru, u ponedjeljak, 25. aprila, u sali kina „Boka“ u 19 sati.
Za sve zainteresovane građane, „Modri kavez“ će se ponovo prikazati u sali kina „Boka“ u Kotoru, u utorak, 26. aprila, u 17.30 sati.
Istog dana, doploviće i u Centar za kulturu Tivat – Velika dvorana i biti prikazan u 20 sati.
Ulaz je besplatan, a ulaznice se mogu preuzeti u Centru za kulturu Kotor i Centru za kulturu Tivat.
„To je uopće prvi film koji je snimljen na ovu temu i ostaje kao povijesni dokument. Ono što je najvažnije dobili smo potporu i recenziju od najrelevantnijih institucija, te smo blizu ostvarenja da film, kako ima i edukativni segment, bude uvršten kao obavezan na Pomorskim fakultetima u Hrvatskoj“ – kazala nam je producentica filma Žana Bajić.
Modri kavez -premijera filma – foto Boka News
Uz film, koji je premijerno prikazan u oktobru prošle godine u splitskoj luci, u utrobi trajekta „Marko Polo“, rediteljica je objavila i knjigu pod nazivom “Redateljski memoari: Put u Modri kavez”.
Bruna Bajić je magistrica Filma, medijske umjetnosti i animacije na Umjetničkoj akademiji u Splitu, a dosad je snimila više od 20 kratkih i srednjometražnih filmova, između ostalih i dokumentarni film o hrvatskom pijanisti Maksimu Mrvici, koji je publika imala priliku vidjeti u Kotoru.
Jedrilica „Sinji galeb“ sa skiperom Nikom Belanom za kormilom, najbrži je brod i apsolutni pobjednik jubilarne, 10-te po mredu „Tivatske regate krstaša“, a koja je zajedno sa Otvorenim prvenstvom Crne Gore za mikrotonere, u nedjelju vožena u akavtorijumu Tivatskog zaliva.
Regata je okupila jedriličare sa cijele crnogorske obale, a u njoj su učestvovali i brojni stranci. Na ruti ponta Seljanova- svjetionik Tunja-ostrvo Gospe od Milosti-ostrvo Sveti Marko- tjesnac Ralo-tjesnac Verige-peraška ostrva-ponta Seljanova, jedrilo je 16 krstaša u 5 klasa i klasa mikrotoner. Jedriličare baš i nije poslužilo vrijeme jer je dan bio oblačan sa povremenom kišom, a na startu regate jugoistočni vjetar bio je slab i duvao je brzinom od samo 2 do 3 čvora. Uslovi za jedrenje kansije su se popravili jer se podigao jugozapadni vjetar i ojačao na brzinu od 8 čvorova, što je posadama brodova bilo dovoljno da pokažu svoje umijeće i tmurni dan u zalivu Boke uljepšaju veselim bojama svojih jedara.
Tivatska regata
Skiper Niko Belan na jedrilici „Sinji galeb“ pobjednik je regate u realnom vremenu. Drugi je kroz cilj je prošao Rian Pilepič na jedrilici jedrilica „Jugo“, a treći je bio skiper Igor Les, iz tivatskog JK „Delfin“, na brodu „Bura“.
Tivatska regata
U klasi 1 na jedrilicima tipa BLU26, pobijedio je „Jugo“ Riana Pilepiča, dok je u klasi 2 najbrži bio apsolutni pobjednik regate, brod „Sinji galeb“ pod sigurnom rukom skipera Nika Belana. Mladi ruski skiper Oleg Smirnov pobjednik je u klasi 3, a on je sa svojom posadom i jedrilicom „Plusminus“ došao iz Bara. U klasi 4 pobjednik je skiper Kamil Mamatov, jedrilica „Mosafir“, a u klasi 5 gdje su snage odmijerili najveći brodovi, a pehar je odnio skiper Krsto Todorović na jedrilici „Jelena“. Baraninu Todoroviću dodijeljena je i specijalna nagrada, knjiga „Sport u Tivtu“ autora Slavka Krstovića, za desetogodišnje učešće na regati, čime su on i njegiva posada dokazali veliku ljubav prema jedrenju i podršku „Tivatskoj regati krstaša“.
Tivatska regata
Nagrade najboljim jedriličarima na svečanoj ceremoniji sinoć na terasi Jedriličarskog kluba „Delfin“ u Tivtu koje je bio i organizator ovog veoma uspjelog dogašaja, dodijelili su Miodrag Karadžić iz Turističke organizacije Tivat, Tony Browne, direktor marine Porto Montenegro i Predrag Gajić, direktor kompanije „Brand New Tivat“.
Tivatska regata
Kompanija „Brand New Tivat“ je obezbjedila i posebno za ovu priliku dizajnirala nagrade, inspirisane jedrilicom iz zaštitnog znaka grada Tivta. Pored te firme, organizaciju regate podržali su Opština i Turistička organizacija Tivat, Porto Montenegro i „Lovćen osiguranje.“
Stiletto nije obična superjahta. Stiletto je praktički raj na zemlji, rezerviran samo za one najbogatije, vrh onih jedan posto s najviše novca na svijetu.
Ova superjahta trebala bi biti duga 107 metara i trenutno je u konceptualnoj fazi, a ako tvtka Oceanco nađe nekoga tko će je platiti bit će to najveća i najluksuznija jahta na planeti.
Vlasnikov apartman, VIP kabine i još šest soba omogućuje da 18 ljudi u izrazito visokom komforu spavaju i uživaju.
Tu su naravno i teretana, te mali heliodrom ispod kojeg se nalazi ni manje ni više nego vodopad koji se izljeva u jedan od dva bazena koje jahta ima.
Superjahta Stiletto foto: www.oceancoyacht.com
Za ovako nešto, sigurno će se naći netko s turbo dubokim džepom.Stiletto nije obična superjahta. Stiletto je praktički raj na zemlji, rezerviran samo za one najbogatije, vrh onih jedan posto s najviše novca na svijetu.
Šarmu glicinije je teško, skoro nemoguće, odoljeti. Prije svega, privlačne su njene velike grozdaste cvasti pune sitnih plavičasto ljubičastih cvjetova, koje se javljaju prije listanja. Zatim tu je njen opojni miris, koji se često osjeti mnogo prije nego što se ugleda sama biljka.
Njenom šarmu nije odolio ni Marko Polo koji je sjeme donio u Evropu u 13 vijeku. Međutim, biljke dobijene iz sjemena ne proizvode obilje cvjetova i često im treba dugo vremena da procvjetaju, te se glicinija nije brzo proširila po našem kontinentu.
Glicinija ili latinski Wisteria sinensis je vrsta koju najčešće gajimo u našim đardinima. Pripada jednom manjem rodu iz porodice leguminoza koji obuhvata nekih desetak vrsta drvenastih penjačica čije se grane savijaju oko potpornih stubova i mogu dostići i do 20 m visine. Njihov prirodni areal je Kina, Koreja, Japan, istočni predjeli SAD-a.
Glicinija – foto Milica Berberović
Listovi su naizmjenični (15-35 cm), sa listićima u obliku pera i ima ih 9-19. Cvjetovi su smješteni u grozdaste cvasti (10-80 cm) uglavnom plavoljubičaste, boje lavande, purpurne, roza, boje sljeza ili čisto bijele. Cvjeta u proljeće kada se prvo pojave cvjetovi pa tek nakon toga listovi. Može se desiti da cvjeta bar još jednom u toku godine, ali ne tako bujno kao u proljeće. Cvjetovi nekih vrsta su izuzetno prijatnog mirisa, a dolaze do izražaja ako je biljka posađena na pergole. Kineske i japanske vrste cvjetaju tek nakon nekoliko godina (5-7), dok američke vrste koje su manje robusnog rasta, cvjetaju već u drugoj godini. Glicinija cvijetne pupoljke razvija u blizini baze rasta prethodne godine, tako da orezivanjem u rano proljeće cvijet dolazi do izražaja Cvjetovi ostavljaju sjeme koje je smješteno u mahune. Razmnožava se sjemenom i reznicama, ali pošto biljkama koje su proizvedene iz sjemena nekad i treba i više decenija da procvjetaju , uglavnom se razmnožavaju reznicama.
Glicinija nove sorte – foto Milica Berberović
Glicinija je veoma otporna, bujna i brzo rastuća vrsta. Može da raste na jako siromašnim, blago alkalnim zemljištima, ali ,naravno, kao i svaka vrsta, više voli dobro drenirano zemljište bogato humusom. Uspijeva na suncu i polusjeni i može živjeti dugo i preko 100 godina, pa i više (uAshikaga Flower Park in Tochi u Japanu je poznato stablo glicinije čija starost je oko 150 godina, dok su u Kini poznata stabla starosti i do 250 godina).
Smatra se invazivnom vrstom penjačice, pogotovo ako se dozvoli da raste i penje se uz neku postojeću biljku jer ima sposobnost da preuzme i uguši domaćina. Potpora treba da bude vrlo čvrsta i snažna, jer vremenom glicinija jača svoje grane koje mogu polomiti drvene stubove, izvitoperiti metalnu armaturu pa i ugušiti odraslo drveće. U SAD-u su je stavili na listu invazivnih vrsta. Obzirom na ovako brzi rast, da bi se održala u željenim dimenzijama, potrebno je redovno orezivanje, bar dva puta godišnje.
Glicinija – foto Milica Berberović
Nije samo bujan rast osobina koja je stavila na listu invazivnih vrsta. Glicinija ima sposobnost da se širi korjenovim izdancima te je jako teško kontrolisati njeno širenje. Izdanci se mogu pojaviti jako daleko od matične biljke i uhvatiti se za bilo koji oslonac koji joj se nađe na putu, stablo, žbun, stub, kuću ….
Još jedna vrlo važna činjenica. Glicinija je otrovna biljka, jedna od otrovnijih koje se gaji po parkovima i đardinima. Stoga treba dobro razmisliti o sadnji ove prekrasne biljke.
Glicinija se može sresti skoro svuda u Herceg Novom. Najčešće se gaji ona plavoljubičastog cvijeta, ali se mogu vidjeti i nove sorte. Danas se u rasadnicima mogu naći različite sorte glicinije iz uvoza koji se razlikuju uglavnom po veličini i boji cvijeta. Tako se danas mogu vidjeti roze, bijele, plavičaste , većih cvasti, i sl.
Ne zna se ko je donio prvu gliciniju u Herceg Novi, ali se smatra da je najstarija ona u parku nekadašnjeg hotela “Boka” . Nema podataka kad je zasađena, na fotografijama iz 1928 godine se vidi odrina te ni glicinija, dok na fotografijama iz sedamdesetih godina prošlog vijeka se već vidi velika glicinija i metalna konstrukcija koja je napravljena oko debla. Danas je ta metalna konstrukcija urasla u deblo glicinije ili ga je ona potpuno slomila. Neki primjerci su propali ali i oni primjerci koji su opstali prosto mame svojim bujnim cvjetanjem a posebno mirisom koji se širi glavnom ulicom.
Autor teksta i fotografija: Milica Berberović, dipl ing pejzažne arhitekture
Prvo mjesto u martovskom krugu nagradne igre „Ulov mjeseca“ i vaučer u iznosu od 50 eura za potrošnju u „Sipa“ prodavnicama ribolovne opreme, osvojio je Janko Knežević sa ulovljenom tunom od 40 kilograma.
prvo mjesto – Janko Knežević – tuna 40kg
Nagradnu igru „Ulov mjeseca“ za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju organizuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more „Una“ iz Tivta. Njihov žiri ocijenio je da je od svih kandidutora prispjelih tokom marta, najbolji Kneževićev rezultat. On je tunu težine 40 kilograma, ulovio iz čamca na tehniku spinning, oko podneva u blizini ostrva Mamula. Riba je izvučena nakon 20 minuta borbe.
drugo mjesto – Marko Hajduković – tuna 31kg
Drugo mjesto osvojio je Marko Hajduković iz Zelenike, sa tunom težine 31 kilogram. Tuna je ulovljena takođe u blizini Mamule, na štap i mašinicu u popodnevnim satima.
treće mjesto – Davor Lakićević – sabljarka 34kg
Treće mjesto pripalo je Tivćaninu Davoru Lakičeviću koji je takođe na izlazu iz Bokokotorskog zaliva, ulovio sabljarku težine 34 kilograma.
