Na ovogodišnjem sajmu turizma u Moskvi Crnoj Gori je dodijeljena prestižna nagrada-pobjednik je u kategoriji „Destinacija sa najboljim plažama“.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i Ministarstvo održivog razvoja i turizma u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom predstavljaju crnogorsku turističku ponudu na najvećem sajmu turizma u Rusiji i jednom od najznačajnijih turističkih sajmova na svijetu “MITT 2016” u Moskvi, u periodu od 23-26. marta ove godine.
Prema statističkim podacima, u 2015. godini Crnu Goru je posjetilo oko 300.000 turista iz Rusije, koji su ostvarili više od 2,7 miliona noćenja, što je šest odsto više nego u prethodnoj godini. Proječno putovanje turista iz Rusije trajalo je devet dana.
I ove godine Crna Gora ostala je jedna od omiljenih destinacija za turiste iz Rusije, pa su i očekivanja da će broj turista iz ove zemlje biti u porastu.
Ovo potvrđuju podaci da će Montenegro Airlines obavljati tokom ljetnje sezone (jun – septembar) saobraćaj na relaciji Tivat-Moskva-Tivat tri puta dnevno, a na relaciji Tivat-Sankt Peterburg-Tivat četiri puta nedjeljno.
Za predstojeću ljetnju sezonu iz Rusije prema Crnoj Gori ugovoreno je oko 80 rotacija nedeljno. U pitanju su redovne linije i čarter letovi ruskih avio kompanija (Aeroflot, Siberia AIR, Globus AIR, Nord Star, Rossiya AIR, Ural AIR, Yamal AIR, Red Wings, Azur Air, Metro Jet, UT Air, Royal Flight AIR…).
Noćas sa subote 26. na nedjelju 27. marta započinje ljetno računanje vremena. Stoga u dva sata ujutro nemojte zaboraviti pomaknuti kazaljke na tri sata.
Ljetnje računanje vremena u Evropi trajaće do posljednjeg vikenda u oktobru.
Prelazak na ljetnje i zimsko vrijeme prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope, a do sada je uveden u oko 70 država, uglavnom na sjevernoj hemisferi. Od 2002. godine zemlje Evropske unije, kao i ostale države u Evropi, odredile su da početak ljetnjeg vremena bude posljednje nedelje u martu, a završetak posljednje sedmice u oktobru.
Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 1970-ih godina, sa obrazloženjem da se time “produžava” dan, omogućuje ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Ciklona je otišla dalje na jugoistok i za sobom ostavila tone afričkog pijeska i prašine .Još juče se vrijeme stabiliziralo, a bura je u potpunosti prestala.
Iako se dugo činilo da će kraj sedmice proći u znaku suvog i sunčanog vremena, jedna mala ciklona u višim slojevima troposfere odlučila je u subotu donijeti još malo kiše, ali nedjelja će bit pretežno sunčana.
Danas, umjereno do potpuno oblačno, uglavnom, od sredine dana ponegdje sa slabim padavinama. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od -7 do 8, najviša dnevna od 2 do 16 stepeni.
Prema aktualnim prognostičkim materijalima, u ponedjeljak ponovno promjenjivo, uz povremenu kišu i južini. Vjerojatno vas neće razveseliti vijest da bi nas veći dio nadolazeće sedmice mogla pratiti južina, iako kiše iza utorka ne bi trebalo biti. U drugom dijelu sedmice osjetno će zatopliti pa će temperature vazduha danju prelaziti 20 Celzijevih stepeni.
Detaljnu sedmičnu prognozu vremena čitajte na našem portalu u ponedjeljak.
U Herceg Novom se otvara nova knjižara “Škver” u ulici “Street Art’’ iza Stanice, a svečano otvaranje biće u ponedjeljak 29. marta u 16 sati.
Vlasnica knjižare i spisateljica Tatjana Mijatović Simanić kaže da ova knjižara nije i neće biti obična prodavnica knjiga, već i mjesto gdje će ljubitelji knjiga moći da razgovaraju o pročitanim naslovima, da ih preporučuju ili kude, da upoznaju i druže se sa ljudima koji imaju ista ili slična interesovanja.
Kako kaže, planirano je i da se oformi Klub ljubitelja knjiga, sa druženjima koja će tematski ili žanrovski biti određena.
“Želja mi je da omogućim druženja čitalaca sa piscima koji će na promocijama predstavljati svoje nove knjige”, kaže Mijatović Simanić i dodaje da je već uspostavljen kontakt sa nekim poznatim autorima koji bi rado došli u Herceg Novi i upoznali se sa tim gradom i svojim čitaocima u njemu.
Uprkos tome što su u sadašnje vrijeme vrlo prisutna pitanja; “Ko još danas čita? I još više – ko kupuje knjige?“, kao strastveni zaljubljenik u knjigu, master književnosti, pisac i nekadašnji bibliotekar, Tatjana Mijatović Simanić, kaže da ne želi da prihvati takvu stvarnost.
“Kada sam prije šest godina objavila svoj prvi roman, jedan prodavac knjiga mi je rekao da sam to učinila u nevrijeme, jer je prodaja knjiga pala za čitavih 90 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Kada sam prije dvije godine rekla da želim da otvorim knjižaru, rekli su mi da je to finansijsko samoubistvo. Možda to samo tako izgleda, jer kako je vrijeme prolazilo, i kako je rasla moja želja za knjižarom i svim onim što bih u njoj mogla da radim, a vezano je za knjige, književno stvaranje i rad sa djecom, shvatala sam da još uvijek ima istinskih i vjernih ljubitelja književnosti, da ima djece koja ipak čitaju iako to sada među njihovim vršnjacima nije u modi, i na kraju sam ipak naglas izgovorila ono što sam davno naučila – potreba za pričom i za ljepotom je iskonska u čovjeku, ona je neuništiva i vječna, pa možda ovo vrijeme poremećenih vrijednosti i nije nešto pred čim treba da ustuknemo, već izazov i prilika da se borimo za ono u šta vjerujemo”, konstatuje Mijatović Simanić.
Zbog toga, ističe, želi da napravi nešto što će predstavljati drugačiji prilaz knjizi sa posebnim akcentom na kreativan rad sa djecom. Nešto slično je započela dok je kao bibliotekar radila na dječijem odjeljenju u Bijeljini.
“Tada sam saznala koliko su usamljena i marginalizovana djeca koja vrijedno uče i rade, a pogotovo ona koja čitaju. Moja je želja da u Knjižari Škver takva djeca nađu svoj kutak. Želim da ih okupim, da im organizujem druženja, kreativne radionice, da im omogućim da u jednom prijatnom i uređenom prostoru kvalitetno provedu svoje vreme”, najavljuje vlasnica Knjižare Škver.
Razlog tome je, dodaje ona, i što su djeca u školama ograničena na program i nastavnici, zbog zgusnutog programa i velikog broja učenika, nijesu u mogućnosti djeci da obezbijede da razgovaraju o Divergentima, Lavirintu, Tri metra iznad neba, Petom talasu, Domu gospođice Peregrin za čudnovatu decu i ostalim knjigama koje se danas ipak čitaju.
Tako će Knjižara Škver, početkom septembra pokrenuti jedan od programa “Moj dnevnik čitanja”, akciju koja će trajati čitave školske godine.
“Pozvaću osnovce iz Herceg Novog da tokom školske godine vode svoj dnevnik pročitanih knjiga, a krajem maja ćemo organizovati izbor najboljeg i najmaštovitijeg dnevnika. Za najbolje će biti obezbjeđene nagrade, naravno, dječiji naslovi koje budu sami izabrali”, objašnjava Mijatović Simanić i ponavlja da je osnovna misija Knjižare Škver uz organizovanje radionica iz različitih oblasti i ponuditi čitaocima i ljubiteljima knjige da drugačije, kvalitetnije načine provedu svoje vrijeme i “uvesti ljude u čarobni svijet knjiga, a djecu navesti da sami počnu da pišu, stvaraju, slikaju”.
Demokratska partija socijalista biće prva na glasačkom listiću na kojem će se Tivćani na izborima 17.aprila izjašnjavati o sastavu novog lokalnog parlamenta – odlučio je večeras žrijeb kojim je utrđen redosljed na zbirnoj izbornoj listi za lokalne izbore.
Nakon DPS, na poziciji broj dva je DSS, a slijede SNP, LP, SRS i Socijaldemokrate. Na pozici broj sedam je HGI, SDP je izvukao osmo mjesto, a slijede CDU, Bokeški Forum, Tivatska Akcija i na posljednjoj 12-toj poziciji, lista Arsenal za Tivat.
Ovlašćeni predstavnici izbornih lista žrijebom su odredili i na kojim će od ukupno 19 biračkih mjesta, koja stranka imati predsjednika biračkog odbora. U skladu sa rezultatima sa posljednjih izbora, DPS će imati svoje predsjednike odbora na 7 birališta, SDP 3, HGI, Nova i SNP imaće dva, dok DSS, LP i PzP pripada po jedno predsjedničko mjesto.
Predsjednica Opštinske izborne komisije Tivat Jovanka Laličić kazala je da je Nova koja bojkotuje izbore u Tivtu, nagovijestila da će iskoristiti pravo da njeni predstavnici učestvuju u njihovom sprovođenju kroz učešće u radu biračkih odbora i same OIK, dok se PzP o tome još nije izjasnio.
Katolički vjernici danas obilježavaju Veliki petak, dan Isusove muke i smrti. Slavi se u Velikoj sedmici, a zajedno s Velikim četvrtkom, Velikom subotom i Uskrsom čini Vazmeno trodnevlje.
Prema hrišćanskom vjerovanju Isus Hrist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a uskrsnuo u nedjelju.
Veliki petak jedini je dan u godini u kojem nema euharistijskoga slavlja. Ne zvone crkvena zvona, oltar je bez križa, oltarnika, svijeća ili cvijeća kako bi se što bolje istaknula Isusova muka i smrt.
Iz Biskupskog ordinarijata obavještavaju o rasporedu bogosluženja povodom uskršnjih blagdana, u katedrali Svetog Tripuna.
5.mart – Veliki petak – U 18 sati Obredi muke Gospodnje, pjeva zbor kotorske katedrale
26.mart – Velika subota – Uskrsno bdijenje u 20 sati
27.mart – Uskrs – u 6 sati Sveta Misa i blagoslov jela, u 10 sati pontifikalna sveta misa, pjeva zbor kotorske katedrale, u 18 sati sveta misa u crkvi Svete Klare.
Morsko dobro raspisalo je tender za zakup 25 hotelskih i specijalnih kupališta od Ulcinja do Herceg Novog.
Morsko dobro objavilo je javni poziv i za 86 uređenih i izgrađenih kupališta na području šest primorskih opština, koje u prvom krugu prije mjesec dana nijesu našle zakupce.
Najskuplja hotelska plaža je desni dio Ričarodve glave, ispred hotela Avala – minimalna cijena jednogodišnjeg zakupa 80 metara te plaže iznosi 43.452 eura, bez poreza.
Kupalište na bečićkoj plaži ispred hotela „Ibero star Belvi“, ponuđeno je po minimalnoj jednogodišnjoj cijeni od 18.762 eura, a ispred hotela “Montenegro” za 23.772…
Za plažu kod hotela „Mediteran“ mora se platiti bar 39.825 eura, a za dio obale ispred „Splendida“ 22.397 eura…
Zakup kupališta ispred hotela „Queen of Montnegro“ je 20.230 eura, a ispred hotela „Naftagas“ 4.896 eura godišnje.
Minimalna cijena za dio sutomorske plaže ispred „Korala“ je 17.377 eura, dok dio obale ispred odmarališta u Čanju godišnje košta 14.440 eura.
Ulcinjska Ženska plaža na tenderu se nudi za 4.359 eura.
Ponude se mogu dostaviti do 6. aprila, a dan kansije je njihovo javno otvaranje.
Nakon što je Srpska radilana stranka ispravila uočene nedostake u dokumentaciji, Opštinska izborna komisija Tivta potvrdila je danas i izbornu listu te partije, tako da će se se pred Tivćanima na lokalnim izborima 17. aprila naći svih ukupno 12 podnešenih izbornih lista.
Prema redosljedu kojim su stizale u OIK, liste sa imenima svoijih kandidata za ukupno 32 odbornička mjesta u novom sazivu lokalne Skuopštine podnijeli su: “Bokeški Forum Tivat”, (nosilac liste dr Andrija Petković), “Socijaldemokrate – Ivan Brajovic, stabilno i dosljedno za Tivat” (nosilac Zdravko Mitrović), “Arsenal za Tivat” ( nosilac Budimir Cupara), “Hrvatska građanska inicijativa – Vjerni Tivtu” (nosilac Ilija Janović), “Svjetionik sigurne luke – liberali Tivta” (nosilac Borislav Samardžić), “Demokratska srpska stranka – Imaš za koga da glasas – Nismo svi isti” (nosilac Dejan Risančić), “SDP čist izbor – Krsto Bošković” (nosilac Vojislav Kaludjerović), “Srpska radikalna stranka” (nosilac Mileta Jakovljević), “CDU-Neven Stanićić, Vakat je za Tivat” (nosilac Neven Staničić), “DPS – Evropski Tivat” (nosilac dr Snežana Matijević), “Tivatska akcija – Sačuvajmo Tivat zajedno” (nosilac Miomir Abović) i “Eto zato SNP – Vlado Šanjo Samardžić” (nosilac Vlado Samardžić).
Predsjednica OIK Jovanka Lalićić kazala nam je da će sutra u 18 sati u prisustvu ovlašćenih predstavnika svih izbornih lista, biti obavljeno žrijebanje za utvrđivanje redoljeda na zbirnoj izbornoj listi, osnosno glasačkom listiću koji će se 17.aprila naći u rukama Tivćana na biralištima.
Povodom 17-te godišnjice NATO bombardovanja tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, Bratstvo pravoslavne omladine Crne Gore, NVO “Matica Boke” i Mirovni pokret ,,Ne u rat – Ne u NATO” priredile su danas u manastiru Svetog Arhangela Mihaila na Prevlaci kod Tivta, parastos svim žrtvama NATO intervencije 1999-te.
U prisustvu velikog broja građana, parastos za stradale služili su arhijerejski namjesnik Bokokotorski, protojerej-stavrofor Momčilo Krivokapić, iguman manastira Prevlaka arhimandrit Benedikt i predsjednik Bratstva pravoslavne omladine Crne Gore, jerej Miajlo Backović.
Potom je na gradskom groblju Brdišta obavljen pomen Tivćanima stradalima u ratu 1999-te – vojniku 63.padobranske brigade VJ Marku Avramoviću koji je poginuo u bombardovanju aerodroma u Nišu, i pripadniku MUP-a Draganu Bjelanoviću. Njima su vojničku poštu odali i saborci iz redova VJ, među kojima je tada kao pripadnik 63.padobranske brigade, bio i današnji gornjogrbaljski paroh, jerej Mijajlo Backović.
Sa proslogodisnjeg Superyacht Rendeyvousa u Boki Kotorskoj
U luke Bokokotorskog zaliva tokom prošle godine bilo uplovilo je ukupno 460 brodova domaće i strane zastave, sa ukupno 441.694 putnika kao i 1.471 tona tereta– navodi se u izvještaju o radu Lučke kapetanije Kotor za 2015.
Ta Lučka kapetanija sa ispostavama u Tivtu, Herceg Novom i Zelenici, pokriva akvatorijum Bokokotorskog zaliva u kome se odvija najveći dio pomorskog prometa u Crnoj Gori. Prema njihovim podacima, lani je u Boku uplovilo ukupno 4.343 domaćih i stranih jahti, čamaca i glisera, sa ukupno 21.447 putnika i članova posade.
Dva inspektora sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor lani su obavila ukupno 715 inspekcijskih nadzora. Od toga su bila 92 inspekcijska pregleda na brodovima u sklopu kojih je izvršeno 460 kontrola po elementima sigurnosti plovidbe, pri čemu su za tri broda donešene mjere privremene zabrane isplovljenja do otklanjanja uočenih nedostataka. Jeda od tih brodova bio je veliki italijanski kruzer „Costa Mediterranea“, koji je krajem avgusta prošle godine prilikom boravka u luci Kotor imao nesvakidašnju havariju na jednoj od soha za čamce, pa je jedan od njegovih tendera ostao zaglavljen, viseći verikalno niz lijevi bok broda. Zbog toga je 293 metra dugi kruzer od 85.700 bruto-tona, dobio zabranu isplovljenja, pa je neplanirano ostao u luci skoro dva dana dok kvar nije otklonjen, a oštećeni tender ponovno podignut na palubu broda.
Lani su inspektori sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor obavili i 305 inspekcijskih pregleda na čamcima raznih namjena, te 318 pregleda u zoni morskog dobra, od čega su 48 bili pregledi objekata sigurnosti plovidbe, dok je inspekcijskih pregleda zbog davanja mišljenja za uzgoj ribljeg fonda, odnosno za izgradnju na obali bilo 12. Pri tome su inspektori donijeli 18 prekršajnih naloga i izrekli ukupno 15.450 eura novčanih kazni, od čega je do kraja godine naplaćeno 11.195 eura.
Photo: S. Luković
Inače, Lučka kapetanija Kotor lani je obavljajući svoje poslove, prihodovala ukupno 975.367 eura, od čega se najviše – čak 612.993 eura odnosi na vinjete koje kao naknadu za plovidbu našim vodama, plaćaju strane jahte.
