Veče posvećeno Bokokotorskoj ikonopisnoj školi „Dimitrijević-Rafailović” biće organizovano u četvrtak 25. avgusta s početkom u 20 sati u porti crkve Svetog Petra i Pavla u Risnu.
Govoriće istoričarke umjetnosti Aleksandra Simeunović i Jovana Lalošević, a u muzičkom dijelu programa učestvovaće sopran Milica Lalošević uz klavirsku pratnju Dejana Krivokapić.
Moderatorka večeri će biti profesorka Marina Dulović. Organizatori su Mjesna zajednica Risan i NVO „Bocche di Cattaro”.
Spektakularnom povijesno-turističkom manifestacijom na moru pod nazivom “Velika pomorska noćna bitka”, završeni su ovogodišnji osmi po redu “Dani Vitezova vranskih“, što ih Općina Pakoštane, Turistička zajednica općine Pakoštane i Udruga Vitezovi vranski organiziraju na povijesnim prostorima gdje su se odigravali mnogi značajni događaji hrvatske povijesti.
Uz šarene ženske i muške nošnje različitih povijesnih razdoblja manifestacija koja oživljava povijest na plaži Janica u Pakoštanima je okupila više tisuća posjetitelja.
– Mi na ovaj način evociramo uspomene na križare, kršćanske borce za očuvanje vjere i domovine, kazala nam je Danijela Vulin, direktorica TZ Pakoštane.
U veličanstvenoj bitci sudjelovala je cijela flota brodovlja, jedrenjaci, brodice i druga plovila. Posjetitelji su, osim u ljepoti brodova, mogli uživati i u svjetlosno-zvučnim efektima, vatrenim strijelama, kuburama, topovima, katapultima… Na oduševljenje nazočnih, naročito brojne djece, sve je završilo 14-minutnim vatrometom.
Osim domaćih viteških skupina gostovale su i viteške skupine iz Slovačke, Mađarske, Slovenije i Češke, ukupno oko 400 sudionika. Uz najveću predstavu noćne bitke na otvorenom, po svom obimu i tematici koju obrađuje, jedna je ovo od najvećih manifestacija povijesne tematike u cijeloj Hrvatskoj. Trodnevnim zbivanjima Vrana i Pakoštane još su jednom postali poprište epske bitke između kršćanske i osmanlijske vojske na autentičnim lokacijama.
Foto: Velimir Brkić
www.zadarskilist.hr
Festival mediteranskog teatra “Purgatoirije” u Tivtu nastavlja se u četvrtak 25. avgusta sa dva programa.
U takmičarskoj konkurenciji za festovalske nagrade, na maloj sceni u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković, sa početkom u 21 sati, biće izvedena monoopera “Dnevnik jednog luđaka” u produkciji Moving Music Theatre. Po tekstu Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, Marjan Nećak je režirao ovo djelo u kojem igra Ozren Grabarić.
Istovremeno, u galeriji “Pizana”, u rezidencijalnom kompleksu “Ksenija” u Porto Montenegru, održaće se promocija romana o Njegošu “Drugoga sunca luče” autora Miraša Martinovića, književnika i publiciste iz Herceg Novog.
Ovaj Martinovićev najnoviji roman je naišao na veliki odziv kod našire čitalačke publike, zbog osobenog pristupa Njegoševoj ličnosti i njegovom vremenu. Knjiga otkriva nepoznatog Njegoša i razlikuje se od svih do sada napisanih knjiga o crnogorsko pjesniku, vladici i vladaru. Miraš Martinović je nedavno za ukupno djelo i univerzalne poruke koje sobom nosi, dobio Regionalnu književnu nagradu “Teuta”.
Petra Prosenica mlada je žena iz Sali o kojoj smo pisali nakon što je, tražeći kadeturu, naišla na odbijenicu Tankerske plovidbe, uz obrazloženje da im “nije običaj primati cure”. Našla je posao, odnosno kadeturu, na “strancu”. Javila nam se sa puno dobrih vijesti nakon što već nekoliko mjeseci “tuče more” na Ardmore Defenderu, 184 metra dugačkom brodu od 37.000 tona. Upitali smo je odmah kako se osjeća otkad je našla posao.
– Mislim da je u ovom slučaju bolje reći – pronalazak ukrcaja. Nakon gotovo dvije godine od obrane diplomskog rada, kojekakvih komplikacija – koje su bile posljedica našeg ‘predivno’ uređenog obrazovnog sustava, i mnogih prepreka, napokon sam uspjela ostvariti svoj san i otisnuti se na daleka mora. U trenucima je sve ovo izgledalo neostvarivo. No, sad mogu sa sigurnošću tvrditi da se upornost definitivno isplati.
Kako je to išlo?
– Nakon što sam poslala nebrojeno mnogo e-mailova agencijama za ukrcaj pomoraca, kucala na mnoga vrata, prilika za ukrcaj ukazala mi se sasvim slučajno. Zahvaliti se mogu upravo vama, medijima. Naime, poslije cijele priče s Tankerskom plovidbom dobila sam poziv iz ureda Thome Ship Managementa, odnosno iz njihove podružnice Zadar, točnije od gospodina Damjana Berketa, personnel officera koji mi je ponudio pomoć prilikom pronalaska ukrcaja na brod. Tako je sve krenulo.
Što radiš na brodu?
– Na brodu sam u službi deck kadeta, odnosno vježbenika palube. U usporedbi s drugim profesijama sam pripravnica. Posao koji obavljam na brodu svodi se na gvardije na navigacijskom mostu – rad na radaru, ECDIS uređajima, kormilarenje, usvajanje znanja o navigaciji i slično, sudjelovanje u nadgledanju operacija ukrcaja i iskrcaja tereta u Cargo control roomu te naravno – piketanje, pituranje i održavanje palube.
Jesi li sretna zbog toga?
– Iako je na trenutke iznimno naporno, jako sam sretna zbog ukazane prilike. Planiram ju iskoristiti najbolje što mogu, kako bih teorijsko znanje stečeno na Pomorskom fakultetu napokon upotrijebila u praksi. Također ću se potruditi usvojiti što više novih znanja i vještina kako bih se što bolje pripremila za poručnički ispit koji slijedi nakon obavljenih 12 mjeseci kadeture.
www.zadarskilist.hr
Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi nastaviće intenzivnu saradnju na svim temama koje su od značaja za razvoj grada i građane, zajednički je zaključak potpredsjednice Vlade Azre Jasavić i predsjednice Opštine Herceg Novi Nataše Aćimović.
Jasavić danas boravi u radnoj posjeti Herceg Novom, tokom koje se sastala sa predstavnicima lokalne uprave.
Predstavnici lokalne uprave upoznali su potpredsjednicu Jasavić i saradnike sa aktuelnim temama u našem gradu, onim što je postignuto u proteklom periodu i brojnim aktivnostima koje se realizuju ili su u planu, a među kojima su i projekti od državnog značaja.
Važna tema bile su aktivnosti na donošenju prostorno-urbanističkog plana, čija izrada je povjerena Agenciji za izgradnju i razvoj grada. Jasavić je istakla da je ovaj dokument preduslov za investicioni razvoj i važan zadatak Opštine.
Podsjetila je da su loše privatizacije dovele Novi u nezavidan položaj i razlog su brojnih izazova sa kojima se grad danas suočava.
„Vlada mora ubuduće potpuno da promijeni odnos prema privatizacionoj politici i radi na priči koja podrazumijeva mnogo kvalitetniju valorizaciju turističkih i privrednih potencijala Herceg Novog“, poručila je potpredsjednica.
Dodala je da tome značajno može da pomogne inicijativnost lokalne uprave, kakvu je Herceg Novi već pokazao.
„Primjer je projekat Porto Bono, gdje je lokalna uprava uspjela da na novskom dijelu Luštice stvori prepostavke za valorizaciju. Želim da pozdravim te aktivnosti i najavim saradnju Vlade i Opštine, u nastavku ove kvalitetne i transparentne priče“, rekla je Jasavić.
Konststovano je i da se jedan od najvažnijih investicionih projekata Portonovi realizuje zadovoljavajućom dinamikom.
„To u perspektivi znači da će taj projekat omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i to vjerujemo prvenstveno za domaću radnu snagu i građane Herceg Novog. Veoma je važno da shvatimo koliko je bitno da budemo konkurentni na tržištu, a to ne možemo bez edukacije. Vjerujem da su aktivnosti koje u tom pogledu preduzima investitor u koordinaciji sa Vladom i lokalnom samoupravom ono što treba pozdraviti“, ocijenila je Jasavić.
Istakla je ličnu i spremnost Vlade da u potpunosti podrži projekat kandidature Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture 2021. godine.
„To je ono na čemu će Vlada zaista sa zadovoljstvom raditi, zajedno sa lokalnom samoupravom. Ako hoćemo da imamo kvalitetnu turističku ponudu moramo imati i kvalitetnu kulturnu ponudu. Vjerujemo da ćemo dobiti priliku da budemo proglašeni Evropskom prijestonicom kulture i da uložimo u realizaciju ovog projekta, jer ćemo tako sasvim izvjesno dobiti turističku ponudu koja će osigurati da svaki uloženi cent bude u mnogo većoj mjeri vraćen. Vjerujem da Opština, koja je agilno radila na projektu sa ekspertima iz ove oblasti, ima uspješnu misiju da Crnu Goru i region učini prepoznatljivim kroz ovaj projekat. Kultura mora biti ono što nas održava, čini naše trajanje i na kvalitetan način nas vodi u evropsku budućnost“, poručila je Jasavić.
Predsjednica Opštine Nataša Aćimović istakla je da je ovo još jedan od sastanaka čiji su ishod konkretni zaključci i jačanje saradnje. Zahvalila se Vladi na pomoći pri rješavanju brojnih izazova sa kojima se Herceg Novi susreće na putu ka napretku.
„Moram da naglasim podršku koju smo dobili i potpuno razumijevanje. Stalnim intenziviranjem komunikacije produbljujemo saradnju. Opština Herceg Novi ima brojne započete projekte i ovakav odnos sa Vladom nužan je u cilju njihove uspješne realizacije“, rekla je predsjednica Opštine.
Kako je zaključila, nedvosmislenu namjeru Vlade da pomogne rješavanje prioritetnih pitanja u Herceg Novom potvrđuje, između ostalog, i spremnost da se kroz saradnju prevaziđe problem u funkcionisanju Dnevnog centra.
Tokom boravka u Herceg Novom potpredsjednica Jasavić će posjetiti i Institut „Dr Simo Milošević“ u Igalu, Bolnicu Meljine, gradilište „Portonovi“ u Kumboru, kao i Dječiji dom „Mladost“ u Bijeloj.
Turistička organizacija Herceg Novi dobila je podršku UNDP-a za inovativni projekat “Udahnimo život zaleđu – selo Kameno”, kojim je u februaru 2016. godine konkurisala na javni poziv za iskazivanje interesovanja za učešće u pilot projektu “Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori”.
Projekat “Udahnimo život zaleđu – selo Kameno” ovih dana intezivno se realizuje. Postavljene su klupe i vertikalna signalizacija. Klupe su postavljene na nekoliko atraktivnih lokacija odnosno vidikovaca, uz stari put za Kameno.
U svrhu lakšeg dolaska i bolje informisanosti, montirane su info table kod Matkovića mosta, izvora Zelenac i Kotobiljskog izvora, kao i vrhova-vidikovaca: Gručalica, Tajno brdo i Šilobod, a postavljeni su i brojni novi smjerokazi na svim relevantnim raskrsnicama, počevši od hercegnovske autobuske stanice, pa na više.
Na ovaj način je dio posla na revitalizaciji starog pješačko-karavanskog puta kroz Kotobilj do Kamenog priveden kraju, a predstoji još nekoliko važnih aktivnosti na uređenju same pješačko-biciklističke staze i Kotobiljskog izvora, kada ćemo dobiti novu rekreativnu površinu u neposrednoj blizini Herceg Novog, što će biti od značaja za razvoj turističke ponude cijele opštine, poručuju iz TO Herceg-Novi.
NVO “Društvo za razvoj ekologije“ iz Buljarice u saradnji sa Inženjerskim pedagoškim forumom iz Beograda i Turističkom organizacijom opštine Budva organizuje okrugli sto na temu “Ekologija kao brend“ koji će se održati u subotu, 27. avgusta 2016. godine, u Spomen domu Crvena komuna u Petrovcu, sa početkom u 9,30 sati.
Glavni cilj ovog skupa jeste mapiranje mogućnosti održive valorizacije prostora Paštrovića i pokušaj da se problem ekološke regeneracije Paštrovića sagleda kroz etičke i dizajnerske principe permakulture kao holističkog dizajnerskog sistema koji kao svoj rezultat daje ekonomski isplative i socijalno prihvatljive proizvodne sisteme i naseobine.
Permakultura predstavlja relativno mladu nauku koja se bavi osmišljavanjem i razvijanjem sistema i primjene etičkih smjernica i načela za planiranje, projektovanje i održavanje održivih životnih prostora čovjeka u skladu sa prirodom. Riječ “permaculture” je složenica dvije riječi, permanent agriculture i može se opisati kao etički oblik sistema koji je pogodan za proizvodnju hrane, upotrebu zemljišta, izgradnju kuća.
Tri ključna načela permakulture su:
Permakulturni dizajn naglašava obrasce pejzaža, funkcije i grupe vrsta. Određuje gdje bi ovi elementi trebali biti raspoređeni kako bi pružili maksimalnu korist lokalnoj sredini. Centralni koncept permakulture je maksimiziranje korisnih veza među komponentama sistema i sinergija krajnjeg dizajna. Fokus permakulture dakle nije na svakom elementu odvojeno, već na vezama koje se stvaraju među elementima usljed njihovog organizovanja u sistem i kreiranja cjeline koja je veća od svakog zasebnog dijela.
Permakulturni dizajn traži načine za smanjenje nastanka otpada, ljudskog rada i ulaganja energije putem izgradnje sistema koji daje maksimum koristi među dizajniranim elementima i na taj način obezbjeđuje sinergiju sistema. Permakulturni dizajn se razvija tokom vremena uzimajući u obzir veze među elementima i same elemente i može postati izuzetno kompleksan sistem koji proizvodi mnogo hrane i materijala sa minimalnim ulaganjima.
Učešće na skupu uzeće stručnjaci iz oblasti permakulture, ekologije, biologije, arheologije i turizma.
Radovi u kompleksu Portonovi Gosti bježe od buke Ovako nešto je nedopustivo u turističkom mjestu. Mi izdajemo apartmane, uredno prijavljujemo goste, plaćamo porez i na kraju živimo od tog posla, kažu mještani.
Gotovo neprekidni rad drobilice kamena, uz šipovanje terena u turističkom naselju Portonovi, koje gradi kompanija ‘’Azmont’’, prema riječima mještana Kumbora, proizvodi nesnosnu buku i tjera njihove goste iz apartmana i sa plaža.
Kako navodi jedan od mještana, prijave Komunalnoj policiji nemaju nikakvog efekta, a nakon pisanja ‘’Dana’’ u junu se situacija donekle popravila.
Međutim, kako ističe, sada je sve po starom, izloženi su nesnosnoj buci do ranih jutarnjih sati, pa je u takvim uslovima odmor nemoguć.
-Firma koja je podizvođač radova u kompleksu Portonovi šipuje i izvodi građevinske radove po čitavu noć, a jutros oko 7 časova su uključene i teške mašine koje lome beton, od kojih se zalivom širi nesnosna buka. Komunalna policija mi je poslala SMS da je moj zahtjev zaveden. To je sve što su uradili… Buka ne prestaje, turisti odlaze. Šteta je dugoročna – navodi čitalac iz Kumbora.
On je istakao da mu je dežurni komunalni policajac, kojem je prijavio buku u 2.30 časova, kazao da su već dobili nekoliko pritužbi, ali da nisu nadležni i da im je pretpostavljeni naložio da ne vrše nikakve intervencije u Kumboru.
Mještani Kumbora navode da radovi na šipovanju ranije nisu izvođeni poslije 23 sata, što nije slučaj poslednjih večeri. Ističu da sada buka prestaje u 2.45 časova, a ‘’nova i nesnosna’’ počinje svakog jutra u 7 časova.
-Ovako nešto je nedopustivo u turističkom mjestu. Mi izdajemo apartmane, uredno prijavljujemo goste, plaćamo porez i na kraju živimo od tog posla. Ne možemo noćima da spavamo i pružamo usluge normalnog odmora svojim gostima zbog nesnosne buke. Niko ništa ne preduzima, jer se navodno radi o višim interesima. Da je u pitanju zimski period, trpjeli bismo zarad tih viših interesa, međutim, sada se ruši sve ono za šta smo se borili tokom zime i u šta smo ulagali… Gosti odlaze, konstatuje čitalac koji se pisanim putem obratio redakciji.
Podsjetićemo da je SO Herceg Novi usvojila odluku po kojoj je od 15. juna zabranjeno izvođenje građevinskih radova ispod magistrale i 400 metara iznad nje, ali i da je odlukom Nataše Aćimović, predsjednice opštine Herceg Novi, dozvoljeno kontinuirano izvođenje radova u kompleksu Portonovi, dakle i tokom turističke sezone.
Imaju dozvolu da rade
Iz kompanije ‘’Azmont Investments’’ navode da nastavljaju intenzivne radove na projektu Portonovi, u skladu s planovima i rokovima. Odgovarajući na pitanje u kom periodu imaju dozvolu za izvođenje radova, kažu da će, imajući u vidu značaj koji Portonovi ima za lokalnu zajednicu i cijelu Crnu Goru, radovi trajati tokom ljetnje sezone.
-Shodno posebnoj dozvoli predsjednika opštine Herceg Novi da se radovi mogu vršiti tokom sezone, ‘’Azmont’’ će nastaviti s izgradnjom, a sve sa ciljem da uspješno odgovori na postavljene rokove. Svi radovi su unaprijed planirani, u skladu sa zakonom i po dogovoru s Opštinom Herceg Novi i opštinskom Komunalnom policijom, navode iz ‘’Azmonta’’.
Festival “Jazz Bay Herceg-Novi Montenegro”, pod pokroviteljstvom Opštine Herceg-Novi biće održan od 24. do 26. avgusta.
Najbolji polaznici iz naše zemlje, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Austrije i Švajcarske, njih 18, već od petka, 19. avgusta, učestvuju u big band i vokalnim radionicama, nakon kojih će zajedno sa predavačima nastupiti na koncertima 24. i 25. avgusta na platou ispred Muzičke škole.
Radionice predvode eminentni džez muzičari, jermensko-austrijski vokal Anuš Apojan i saksofonista Bredford Lili iz Sjedinjenih Američkih Država.
“Tokom tri festivalske noći imaćemo priliku da čujemo vrhunske izvođače džez muzike. Oni će na svoj način obojiti naše avgustovske dane. U etimologiji džez muzike naišla sam na podatak da izraz džez znači brbljanje, ćakulanje. Oni će upravo to i raditi sledećih noći – razgovaraće sa nama, i to instrumentima i dati nam za pravo da budemo uključeni u taj inspirativan dijalog”, kazala je na konferenciji za novinare sekretarka za kulturu Opštine Herceg-Novi Tamara Lepetić.
Direktorica Muzičke škole Herceg-Novi Nada Karadžić istakla je da je ovo četvrto izdanje festivala. Umjesto „Jazz summer Montenegro festival“ nosi naziv „Jazz Bay Herceg-Novi Montenegro“, ali je koncept ostao isti – manifestacija edukativnog i revijalnog karaktera.
“Cilj festivala je da ostavi neki trag, kako u našem gradu tako i u državi. Nadam se da ćemo ubuduće dobiti podršku i evropske asocijacije. Takođe, ovim putem bih se zahvalila Opštini Herceg Novi koja je podržala projekat”, rekla je Karadžić. Kako je poručila, grad koji je kandidat za Evropsku prijestonicu kulture zaslužuje kvalitetan festival džez muzike i ovaj projekta će nastaviti da se razvija.
Akcenat na edukaciji mladih muzičara je ono što ovaj projekat ističe u odnosu na druge džez festivale u zemlji, kazao je Dragomir Karlo Đorđević, koji vodi džez odjeljenje hercegnovske Muzičke škole.
“Interpretacija koja otvara mogućnost saradnje u trenutku stvaranja muzike – to je ono što odlikuje džez. Želimo da kroz lične primjere muzičara svjetske klase mladima pokažemo kako se to radi, jer se riječima ne da iskazati”, objasnio je Karlo Đorđević.
Svečano otvaranje festivala biće upriličeno u srijedu 24. avgusta, u 20 sati. Publici će se predstaviti “Balkan Youth Jazz orchestra” iz SAD, kojim diriguje Bredford Lili. Nakon njih nastupiće “Claus Raible international quartet” i vokalna solistkinja Jelena Jovović.
Poznati američki džez muzičar i profesor Bredford Lili istakao je zadovoljstvo dolaskom u Crnu Goru i zahvalio se svima koji su omogućili da mladi o džezu uče kroz neposredan kontakt za izvođačima.
“Mislim da je veoma važno da znanje koje imamo prenosimo dalje, na isti način kako smo ga i mi dobijali. Nove generacije kroz moderne tehnologije imaju pristup muzici kakav mi nismo imali. Ipak, učiti džez muziku više je od teorije ili samo preslušavanja snimaka na internetu. To je i razmjena ideja, kulturnih identiteta. Džez se mora učiti kroz neposredan kontakt, druženje, razgovor, putovanja, iskrenu i otvorenu interakciju među ljudima. To su najvažniji razlozi zbog kojih sam srećan što sam došao ovdje”, kazao je Lili.
Drugog dana festivala publika će na Trgu Mića Pavlovića moći da vidi “Oleg Kireyev kvartet” i “Anush Apoyan kvartet”.
Anuš Apojan, džez muzičarka jermenskog porijekla koja je diplomirala na univerzitetu u Gracu i do sada širom Evrope sarađivala sa mnogim legendarnim muzičarima, kazala je da je počašćena što ima priliku da svoje znanje prenese mladim muzičarima, i to upravo u Herceg Novom.
“Čim sam ušla u hercegnovsku Muzičku školu primijetila sam da se ovdje jako dobro radi sa djecom. Zidovi su puni diploma, djeci i upravi su veoma važni što bolji rezultati. Osim toga, ovo je mjesto ne samo za muzičare iz Crne Gore već i iz drugih država. Zahvalna sam što sam ovdje”, poručila je Apojan.
Festival će 26. avgusta na Kanli Kuli zatvoriti Balkanski bend Vasila Hadžimanova.
Prve dvije večeri su besplatne za sve posjetioce, a cijena ulaznice za koncert na Kanli Kuli iznosi 5 eura.
Više od dva sata trebalo je Ulcinjaninu Hajrudinu Šati da iz ribarskih mreža u blizini uvale Valdanos oslobodi navodno 500 kilograma tešku kornjaču i tako je spasi sigurne smrti.
Podvig dobija još više na značaju, s obzirom da je riječ o sedmoprugoj usminjači (dermochelys coriacea), jednoj od najugroženijih i najvećih vrsta morskih …
Podvig dobija još više na značaju jer se radi o jednoj od najugroženijih i najvećih vrsta morskih kornjača na svijetu, (dermochelys coriacea), koja vrlo rijetko zalazi u Jadransko more.
Šata je dva sata spašavao kornjaču iz mreže u akvatorijumu Valdanosa, dok je bio u redovnom monitoringu obale.
On kaže da je imao profesionalnu opremu, ali da je bilo neophodno i umijeće jer je kornjača, iako vidno iscrpljena, bila jako uznemirena
© BokaNews, 2021
