Akcija „Očistimo Herceg Novi za jedan dan“ biće održana 20. maja, u okviru kampanje „Očistimo Crnu Goru za jedan dan“ i međunarodne akcije „Let’s do World“.
Nakon sastanka predstavnika organa hercegnovske lokalne uprave i ADP Zid, saopšteno je da je cilj akcije da se prijavi što veći broj dobrovoljnih učesnika i očisti što više otpada, uz istovremeno povezivanje ljudi u zajednici. Očekuje se da ovaj projekat podstakne građane da učestvuju u akciji, bez obzira na godine i posao, porijeklo i različite pripadnosti.
Herceg Novi, kao i druge opštine u Crnoj Gori, ima veliki problem sa odlaganjem i trajnim saniranjem otpada, a nelegalno odlaganje otpada je dovelo do značajnog devastiranja životnog prostora i svakodnevno dovodi u opasnost građane.
Igor Milošević iz ADP Zid podsjetio je da je 2014. godine, kada je održana prva akcija čišćenja „Let’s do It Mediteran“, sakupljeno preko 530 tona otpada.
“Tada se u šest primorskih gradova okupilo oko 3.100 građana, opštinska preduzeća, 20-ak privatnih preduzeća, škole, sportski i ronilački klubovi. Prvashodno se radilo o plastičnom i papirnom otpadu, a sa pojedinih lokacija uz pomoć mehanizacije uklonjen je i građevinski šut, kao i otpad organskog porijekla “, kiazao je Milošević.
Let’s do It Mediteran – Herceg Novi
Milošević je naglasio da je dostupna za korišćenje i mobilna aplikacija za mapiranje i obilježavanje nelegalnog odlaganja smeća.
“Očistimo Crnu Goru za jedan dan” se realizuje u saradnji sa Ministarstvom turizma i održivog razvoja, koje je pomoglo da inicijativa dobije najviše glasova građana i podršku u akciji „Budi odgovoran“. Inicijativa će biti vizuelno i medijski promovisana kroz niz akcija i putem prezentacija u javnosti”, saopšteno je nakon sastanka.
Izgradnja marine Luštica Bay u zalivu Trašte nadomak Tivta je nešto dinamičnija od planiranog tako da će svečano otvaranje ovog objekta biti upriličeno sredinom sljedeće godine. To će biti prva novoizgrađena marina u Crnoj Gori u posljednjih više od deset godina a ponudiće 176 vezova za prihvat brodova do 35 metara dužine, saopštili su iz kompanije Luštica Development.
-Izvjesno je da ćemo “soft” otvaranje marine upriličiti u martu sljedeće godine, a potom i svečano otvaranje par mjeseci kasnije. Jako smo ponosni što objekat završavamo nešto ranije od planiranog, saopštio je Daren Gibson /Darren Gibson/ izvršni direktor Luštica Development.
Novoizgrađena marina jedna je od dvije planirane u kompleksu Luštica Bay vrijednom 1,1 milijardu eura koji se gradi na tivatskom dijelu polustrva Luštica.
Njena jedinstvenost je u tome što se gradi na potpuno infrastrukturno neopremljenom terenu. Pozicija marine je na lokaciji gdje su udari talasa veoma jaki u zimskom periodu, pa su za zaštitu marine projektovana dva lukobrana kao nasute građevine od lomljenog kamena različite granulacije.
Lukobrani – Luštica Bay
Građevinski radovi na lukobranima su završeni i u toku su radovi na lukobranskom zidu. Konstrukcija marine je izgrađena gotovo bez armiranog betona što je takođe kuriozitet.
-Naša namjera je bila da se konstrukcija projektuje sa što manje armiranog betona radi izbjegavanja korozije armature i zaštite postojećeg ekosistema, odnosno uklapanja u postojeću sredinu. Tako da je ono što je inače bilo jednostavno savladati u armiranom betonu, u našem slučaju postalo izazov na koji smo uspješno odgovorili, saopštio je Nabil Mičel /Michel/, direktor izgradnje u Luštica Development-u.
Naselje
Za projekat konstrukcije marine Luštica Bay, odgovorni projektant prof. dr Zvonko Tomanović, nagrađen je prošle godine priznanjem Inženjerske komore Crne Gore (IKCG) za dostignuća u struci iz oblasti planiranja i izgradnje objekata
Kompanija Luštica Development razvija projekat Luštica Bay koji će imati sedam hotela, dvije marine, prvi profesionalni golf teren sa 18 rupa, više od 1000 stanova, 500 vila i gradskih kuća, sportske objekte i sadržaje, kao i druge objekte koji će upotpuniti izgled i funkcionalnost naselja.
Kalafatsku radionicu vlasnika Nenada Bokovca iz Bara ovih dana su posjetili predstavnici firme North Sail Montenegro, stacioniranih u luksuznoj marini “Porto Montenegro” gdje imaju i svoje radionice.
Prepoznavši kvalitet barki i njihovu ulogu u očuvanju tradicije drvene brodogradnje u Crnoj Gori odlučili su da ojedre sve Nenadove barke tradicionalnim latinskim jedrima i pripadajućim flokovima.
Ovo je lijep primjer saradnje jedne velike i u svijetu priznate firme koja podržava tradiciju zemlje u kojoj posluje.
Nenadu i njegovim barkama želimo puno uspjeha na sledećim regatama sa novim jedrima.
Ljetnje računanje vremena počeće u nedelju, 27. marta kada kazaljke na satu u 2 sata poslije ponoći treba pomjeriti na 3 sata.
Ljetnje računanje vremena u Evropi trajaće do posljednjeg vikenda u oktobru.
Prelazak na ljetnje i zimsko vrijeme prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope, a do sada je uveden u oko 70 država, uglavnom na sjevernoj hemisferi. Od 2002. godine zemlje Evropske unije, kao i ostale države u Evropi, odredile su da početak ljetnjeg vremena bude posljednje nedelje u martu, a završetak posljednje sedmice u oktobru.
Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 1970-ih godina, sa obrazloženjem da se time “produžava” dan, omogućuje ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Sve evropske zemlje koriste ljetnje vrijeme, a datum pomjeranja kazaljki različit je od države do države. Pomjeranje vremena se u većini slučajeva obavlja u noći između subote i nedelje da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.
“Bokeški Forum” (BF) zatražio je da sve plaže na Crnogorskom primorju budu tretirane kao javno dobro dostupno svima, a ne samo pojedinim krugovima. Sa nekih od najljepših plaža na obali poput onih u Miločeru kojim gazduje “Adriatic Propertsies” javnost je već “protjerana” pod opravdanjem da ekskuzivni turistički rizorti moraju imati privatne plaže samo za svoju klijentelu, a slično bi se ubrzo moglo dogoditi i sa najvećim dijelom jedne od najljepših plaža u Boki – čuvenim “Plavim horizontom” u uvali Pržna.
“Posljednji primjer, vezan za plažu u uvali Pržna – „Plavi horizont“ sa kojeg će domaće stanovništvo bukvalno biti protjerano, najbolji je svjedok činjenice da se JP “Morsko dobro” iz Budve prema domicilnom stanovništvu ponaša maćehinski, slobodno se može reći i feudalistički. Građani koji pokušavaju da žive od turizma, svojim gostima teško da će moći da objasne da više na „Plavom horizontu“ ne mogu da borave. A sve to zbog interesa stranih investitora, koji se, pronalazeći pogodno tlo, na našoj obali bahato ponašaju.”- saopštio je BF dodajući da “svesrdnu pomoć u degradaciji mještana Tivta i cijelog primorja”, “Morsko dobro” ima u Ministartsvu održivog razvoja i turizma.
“To ministarstvo nacrtom Plana uređenja obalnog područja, jasno stavilo do znanja da je u službi obezvrijeđivanja imovine Bokelja. Više od decenije omogućavali su da se uzurpira obala i zemlja i da kojekakvi tajkuni, sa ili bez dozvole, grade kuće maltene ulazeći u more, a novim rješenjem starosjediocima ne dozvoljavaju da grade na sopstvenoj imovini. Zbog svega toga BF se zalaže da sve plaže na crnogorskom primorju budu tretirane kao javno dobro Takođe, BF zahtjeva da JP „Morsko dobro“ bude ukinuto, i da se o svojoj obali i pripadajućoj teritoriji staraju same opštine, a da se poštujući principe decentralizacije, visoka ovlaštenja u tome daju i samim mjesnim zajednicama. Na taj način, omogućio bi se dodatni priliv sredstava u opštinske kase i istovremeno se otvorila nova radna mjesta, na kojima bi prioritet prilikom zapošljavanja imalo domaće stanovništvo.”- saopštio je BF dodajući da je JP “Morkso dobro” svojim dosadašnjim funkcionisanjem “pokazalo da je jedan od najvećih neprijatelja Boke i Bokelja.”
U vansezonskom kulturnom kalendaru Herceg Novog, sedmica pred nama može da bude šarenija uz preporuke koje nam i ove sedmice tradicionalno dolaze iz hercegnovske gradske Knjižare So.
S obzirom da je u toku i doba posta i vrijeme korizme, donosimo predloge za čitanje naslova sa teološkom literaturom.
Da čovek nije izmislio grad, nego da će prije biti da je grad stvorio čovjeka i njegove navike, saznajemo u djelu Knjiga o gradovima. Kubanac Giljermo Kabrera Infante, vrsni lingvista, eksperimentator u jeziku i bivši diplomata, kao saučesnik i svjedok vodi čitaoce u Pariz, Brisel, Madrid, Veneciju, Njujork, LasVegas, Majami, Rio de Žaneiro… Budući je autor drugu polovinu života proveo u Londonu, otud ovaj grad i zauzima polovinu prostore ove knjige. Izdavač je Geopoetika.
Knjiga Sedam Njegoševih sahrana Slobodana Kljakića i Ratka Pekovića posvećena je svih sahranama i preseljenjima posmrtnih ostataka našeg velikog pjesnika. Iz knjige saznajemo da su vlasti Cetinja 3. septembra 1971. donijele odluku da kapela poslije rušenja i uklanjanja sa Jezerskog vrha 1972. bude obnovljena na nekom drugom mjestu, ali se to do danas nije dogodilo. Obilježavanje 200-godišnice od rođenja Petra II Petrovića Njegoša podstaklo je autore da istraže složene okolnosti zbog kojih su od Njegoševe smrti 1851. vladičine kosti premiještane i sahranjivane još pet puta: 1854, 1916, 1925, 1972. i 1974. godine, kada su položene u kriptu Meštrovićevog mauzoleja na vrhu Lovćena. Izdavač je Jasen.
Suđenje Isusu, pravni aspekti Željka Stepanovića knjiga je u kojoj ćemo naći odgovore na pitanja: Da li je proces protiv Isusa bio zakonit? Zašto je Isusu suđeno pred tri različita suda? Da li su dokazani navodi optužnica? Koja krivična djela su mu pripisana? Ova tema je već dugo predmet biblijskih, antropoloških i društveno istorijskih istraživanja ali, po mišljenju brojnih kritičara nijedno nije tako sveobuhvatno i iscrpno kao ovo. Uostalom, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu nagradio je Stepanovića za ovaj rad.
Knjiga Odgovaranje na liturgiji može biti koristan priručnik, ali i udžbenik, za aktivno učestvovanje u pravoslavnom obredu. Iz knjige Budimo ljudi, iz usta patrijarha Pavla saznajemo da smo „obavezni i u najtežim situacijama da postupamo kao ljudi, i nema toga interesa, niti nacionalnog niti pojedinačnog, koji bi nam mogao biti izgovor da budemo neljudi“.
Misija Trio: Otkrivanje Amerike roman je za djecu. Profesor Teodor Šampolion je nestao. Negova unuka Mina je ubijeđena da mu se nešto dogodilo. Sa svoja dva najbolja prijatelja, Matisom i Robinom, ona započinje istragu u muzeju tog poznatog naučnika. To će ovo troje prijatelja dovesti. ni manje ni više nego na brod Kristifora Kolumba. Uslijediće nezaboravna avanutra u kojoj će naši junaci pratiti slavnog moreplovca pri susretu sa Indijancima. Izdavač je Pčelica.
Iz edicije Male knjige o velikim ljudima stiže nam Kristofor Kolumbo Aleksandra Bojovića. Kolumbo je rođen 1451. godine u Đenovi. Svjedoci su zapisali da je bio tajanstven, pobožan, inteligentan i radoznao. Istorija ga je upamtila kao najvećeg moreplovca svih vremena. Kada je sa tri broda – Ninja, Pinta i Santa Marija krenuo na neizvesno putovanje prema zapadu u namjeri da preko Atlantika stigne do Indije niko nije ni slutio da će to putovanje promijeniti tok istorije. 1492. godine, misleći da je stigao u Indiju, Kolumbo je u stvari otkrio Ameriku. Izdavač je Pčelica.
Medvedić Neca ima tremu Nikolete Novak i Alekse Jovanovića slikovnica je iz edicije Priče iz šume. Medvedić Neca se ozbiljno priprema za nastup na šumskoj priredbi povodom dolaska proljeća. Međutim, na generalnoj probi hvata ga trema i on bježi sa bine. Glavna ideja ove slikovnice je da djeci pomogne da savladaju strah od javnog nastupa. Uz to djeca će saznati neke zanimljivosti o medvjedima ali i druge pojmove koji su u vezi sa šumom. Na kraju slikovnice nalazi se i nekoliko zanimljivih zadataka za rješavanje. Izdavač je Pčelica.
Za kraj kažimo kako se u hercegnovskoj Knjižari So, sa svakom kupljenom knjigom Jasminke Petrović, Vesne Dedić Milojević i Ljiljane Habjanović Đurović – mogu dobiti njihovi originalni potpisi.
„Tivatska Akcija“ (TA) još jednom upozorila je danas „podgoričku opoziciju“ da – ukoliko ne dođe do dogovora o odlaganju izbora u Tivtu zakazanih za 17.april „opozicija, ako to zaista jeste, ne smije da reaguje „salonskim“ bojkotom izbora, već mora da organizuje masovne proteste u Podgorici, a potom i u Tivtu tokom cijelog izbornog dana.“
„DPS-u izuzetno odgovara „salonski“ bojkot izbora, jer je to jedini način da zajedno sa satelitima preživi izbore, i nekako „skrpi“ vlast u Tivtu. Sporan legitimitet izbora nikada nije predstavljao problem za njih, a kamoli sada kad su izborne liste već predale dvije lokalne grupe birača, a na izborima će se sigurno pojaviti još najmanje 4 režimske stranke koje su u Tivtu formalno opozicione.“- saopštila je TA poručujući da ona kao lokalna lista, ima odgovornost prema opozicionim građanima Tivta „i ne može dozvoliti da zbog političkih igara na državnom nivou Tivat zadesi sudbina Andrijevice.“
„Stoga će TA – ukoliko danas (utorak, 22.mart- prim.aut.) ne dođe do dogovora o odlaganju izbora u Tivtu, a opozicija (makar DF i Demokrate) se javno ne obaveže da će pokrenuti masovne proteste u Podgorici, i u Tivtu na dan izbora – morati da preda izbornu listu. To nipošto ne znači da dajemo bilo kakav legitimitet izborima u Tivtu, koji će, ukoliko ne budu odloženi, biti najneregularniji ikada. Ali, TA, za razliku od partija s centralom u Podgorici, ne može pristati na besmisleno žrtvovanje Tivta, ni na situaciju da u lokalnom parlamentu budu samo DPS i njegovi sateliti.“- poručila je TA.
Rok za predaju lista Opštinskoj izbornoj komisiji Tivta ističe 22.marta u 24 sata. Većina stranaka, čak i onih koje se deklarativno zalažu za bojkot i odlaganje izbora, pripremila je svoje liste.
TA je kolegama iz opozicije na državnom nivou poručila da ukoliko ne dođe do dogovora o odlaganju izbora, očekuje masovne proteste opozicije.
„Bez toga, to bi značilo da su opozicione partije koje bojkotuju izbore u Tivtu zapravo radile u interesu DPS-a. Čim opozicija (makar DF i Demokrate) bude organizovala masovni protest zbog eventualnog pokušaja da se sprovedu neregularni izbori u Tivtu – Tivatska Akcija će povući svoju listu, i pridružiti se bojkotu i protestima.“- saopštili su iz te građanske liste.
Gradonačelnik Tivta Ivan Novosel (DPS) sa saradnicima i šef Kluba odbornika DPS-a Siniša Kusovac nijesu došli na jučerašnju sjednicu Kolegijuma predsjednika SO Tivat, na kojoj je trebalo biti dogovorena dalja dinamika rada.
“DPS je blokadom rada Skupštine, još jednom demonstrirala stavljanje partijskih, ispred interesa građana Tivta.”- saopštio je sinoć predsjendik SO Tivat i lider SDP TivtaKrsto Bošković.
DPS je prije nekoliko dana jednostrano raskinuo koaliciju sa DPS u Tivtu, a odbornici te partije i svi njeni predstavnici u izvršnoj vlasti na čelu sa Novoselom, bojkotovali su prošlonedjeljnu sjednicu lokalnog parlamenta koja nije mogla biti održana zbog nedostatka kvoruma.
Bošković je sinoć ocijenio da “paralisanje predstavničkog tijela građana kroz “bježanje” DPS -a od Skupštine u kojoj nema većinu, za posljedicu ima neusvajanje akata a samim tim i štetu građana Tivta.”
Sazvao sjednicu po uobicajenoj proceduri – Bošković
“Dva su osnovna razloga koja su mi saopštena od predsjednika Opštine zbog čega DPS “bježi” od Skupštine: prvi je procjena predsjednika Opštine da nema većinu za izvještaj o svom radu, dok je pak drugi činjenica da je čak 7 od 12 odbornika DPS-a u konfliktu interesa, pa je predsjednik molio da se njihovo razrješenje odloži, kako ne bi izgubio većinu i unutar samog DPS, očekujući da će Agencija za antikorupciju zažmuriti na ove nezakonitosti. Pošto razlozi koji su saopšteni nijesu javni i interes građana Tivta, već pokušaj zaštite DPS-a koji je trebalo biti “plaćen” štetom građana Tivta, odbio sam da odložim sjednicu koju smo, ponavljam, zakazali dogovorom i na inicijativu izvršne vlasti.”- kazao je Bošković dodajući da njegovi dojučerašnji kolacioni partneri moraju odgovoriti građanima“ do kada će praviti štetu Tivtu i blokirati rad SO, a da bi po nalozima iz Podgorice prikrivali slabosti DPS-a zbog kojih trpi čitav grad.”
,,Ozbiljan dio života sam bio izvan Herceg Novog, ali nikada nisam bio ništa drugo do Novljanin. Možda ćemo ovom momku omogućiti da ozdravi, a s obzirom da osjećam da sam uvijek taličan, jer sam iskren, on će ozdraviti’’, kazao je poznati bubnjar Dragoljub Đuričić na današnjoj konferenciji za novinare povodom humanitarnog koncerta ,,Zajedno za Stevana“ najavljenog za srijedu 23. marta,u 20 sati, u Dvorani Park.
Legendarni muzičar iz Herceg Novog je kazao da je njegov grad prethodnih mjeseci pokazao veliku solidarnost u više raznih humanitarnih akcija i da je u istom duhu i sadašnja akcija.
,,Svi muzičari koje sam zvao su odmah rekli – da, naravno dolazimo. I naravno niko od muzičara, ni ovi koji su se vozili sa mnom cijelu noć iz Beograd, niko ne traži nikakvu dnevnicu. Ali na ovakvim koncertima nismo mi humanitarci, već narod koji dođe i kupi ulaznicu. A u tom redu za ulaznicu ću biti i ja, i uvijek sam tako radio kada sam bio dio nekog humanitarnog koncerta’’, kazao je Đuričić i objasni da je pokušao da okupi sve bokeljske gitariste, pa će tako na koncertu sa njim i bubnjarima Balkanska lavina, svirati Goran Milivojević ( GumpForest), Boka bend, Sinhro bend i gitaristi iz Boke: Dragan Đorđević, Goran Hinić, Zoro Odalović, Slaven Šćepanović, Kristijan Đuranović, Draško Đukic, Igor Bojović, Željko Abramović – Zele, EnverKikić – Eno, Nikola Ćurčin.
,, Ovo će sigurno biti najveći skup gitarista na sceni Boke svih vremena”, kazao je Đuričić, uz opasku da treba poslati pozitivnu energiju da se čuje do Beča, gdje je na Stevan Obradović na liječenju.
Zajedno za Stevana foto www.hercegnovicool
,,Ja redovno komuniciram sa Stevom i pokušavam da mu prenesem energiju koja se ovdje stvorila. On je imao jednu operaciju i trenutno je na hemio terapiji. Dosta dobro sve podnosi i osjeća se seda je bolje, čak je počeo i pomalo da jede’’, kazao je Stevanov drug, Miloš Miljanović, koji je inicijator ove akcije pomoći hercegnovskom sportisti koji je obolio od kancera želuca i jednjaka. Miljanović se zahvalio svim privrednicima grada i građanima koji su se odazvali apelu za pomoć.
Zajedno za Stevana
Đuričić je objasnio da je cijena ulaznice 5 eura i da će se obratiti poreskoj upravi da se verifikuje cijeli prihod i da zamoli nadležne da se taj prihod oslobodi od poreza.
On je dodao da će se na kraju koncerta, na sceni naći svi bubnjari i gitaristi.
,,I to će trajati onoliko koliko publici bude odgovaralo’’.
Ugledni britanski dnevni list „The Telegraph” uvrstio je hostel „Old Town” iz Kotora na listu najboljih hostela u Evropi. Kotorski hostel izabran je u oštroj konkurenciji najpoznatijih hostela iz najvećih evropsklih gradova.– saopštila je Turistička organizacija Kotor.
“Hostelu Old Town čestitamo jer od osnivanja predstavlja pravi primjer svjetski atraktivnog mjesta koje privlači turiste, a pogotovo mlade ljude iz čitavog svijeta i postavlja Kotor na svjetsku turističku mapu” – kaže se u saopštenju Turističke organizacije.
