Za razliku od većeg dijela marta, kraj sedmice za nama donio je obilje sunca i dnevne topline. Proljeće je i kalendarski počelo tokom jučerašnjeg dana. Stabilan niz nije dugo potrajao, pa su se već danas vratili kišni oblaci, kao posljedica približavanja nove ciklone koja se trenutno centrom nalazi nad zapadnim Sredozemljem. Ova će se ciklona sasvim približiti Jadranu tokom srijede, kada se očekuje glavnina njenoga utjecaja na vrijeme u našim krajevima.
Vjetar povremeno umjeren do pojačan, od utorka na udare i jak, južnih smjerova, od srijede sjeverni i sjeveroistočni, tokom petka u slabljenju. Najviša dnevna temperatura vazduha, ponedjeljak, srijedu i četvrtak u padu, tokom utorka i petka u porastu.
Zapuhat će druga marčana bura koja će nagovijestiti stabilan kraj sedmice, pa će razdoblje od petka do kraja nedjelje biti sunčano, danju i ugodno toplo.
Francuski institut u Crnoj Gori u okviru Dana Frankofonije, u saradnji sa Centrom za kulturu Tivat, organizuje u ponedjeljak 21. marta, koncert poznate francuske grupe “Brigitte”, u Veliko sali Centra za kulturu Tivat sa početkom od 20 sati.
Svojim platinastim diskom “Sve što poželiš” grupa BRIGITTE je potvrdila svoje umjetničko mjesto na francuskoj sceni.
U ovu avanturu u znaku blizanačke veze, ovaj duo nas uvodi u senzualni disko vrtlog, miješajući lepršave harmonije i kompozicije pune ritma.
NVO „Kamelija” i MZ “Stoliv” objavili su program ovogodišnje Fešte kamelija, koja počinje izložbom aranžmana cvijeta kamelije u Muzeju grada Perasta u petak 1.aprila, u 19 sati i 2.aprila do 15 sati.
Literarna i likovna radioncia biće održana u subotu 2. aprila od 10 sati u prirodi, Donji Stoliv.
Centralna manifestacija “Fešta kamelija 2016″ biće svečano otvorena u nedjelju 3.aprila u 11 sati, u Stolivu uz prigodan kulturno-zabavni program.
Biće organizovana izložba aranžmana od cvijeta kamelije, izložba likovnih radova i prezentacija literarnih radova, izbor najljepšeg đardina sa kamelijama, izleti planinarskom stazom na brdo Vrmac i Gornji Stoliv (8 i 13 sati), tradicionalna mušuljada uz muziku i vino.
– 12. aprila (utorak) 20 sati Kotor, Kino „Boka” projekcija filma „Dama s kamelijama“
– 16. april (subota) 20.30sati “Bal Kamelija” sa izborom Dame kamelija
– 21.april (četvrtak) 19 sati Kotor, koncertna dvorana Crkve Svetog Duha „Miris muzike i kamelija” – koncert mladih gitarista i profesora gitare,
– 24. april (nedjelja) 6 sati Stoliv “Camellia Trophy“ – promocija i očuvanje drvenih barki
Stoliv – „Fešta kamelija” 2015.
Pokrovitelji manifestacije su Opština Kotor i TO Kotor.
Predstavnici Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, Darko Saveljić , Marija Stanišić i Dragan Jovanović, stručnjak za prekograničnu saradnju, proteklog petaka posjetili su Orjen, sa ciljem upoznavanja stanja na terenu i planiranja narednih koraka u realizaciji prekograničnog projekta „Posmatranje ptica i eko-turizam na južnom Jadranu“ (BETSA).
Ovom prilikom grupa je sa domaćinom Željkom Starčevićem, članom PK „Subra“, partnera u projektu, obišla više rubnih lokacija Orjena, atraktivnih za ovu aktivnost: Đevojačke grede, Šilobod, dvije destinacije iznad sela Kruševice, kao i napušteni katun Poljice, a na kraju posjete se upoznala sa djelatnošću porodice Tripković u oblasti eko-turizma.
CZIP u posjeti Orjenu
Marija Stanišić, diplomirani biolog, u CZIP-u zaposlena od juna 2011. a aktivna kao volonter od 2006., trenutno angažovana na poslovima projektnog koordinatora, ovom prilikom razmatrala je na terenu mogućnosti povezivanja posmatranja ptica sa ostalim vidivima eko-turizma. Projekat predviđa da u hercegnovskom zaleđu dobijemo i nekoliko uređenih vidikovaca sa klupama, a jedna od lokacija su upravo Đevojačke grede kao mjesto koje spaja mogućnost posmatranja ptica, sa zanimljivom istorijskom pričom i atraktivnim vidicima na ulaz u Boku.
Poljice
Mada su vidikovci u okolini Kamenog i ovog puta prepoznati kao značajne tačke za posmatranje migracija ptica, najveće interesovanje izazvale su orjenske bukove šume, kao visoko vrijedno stanište brojnih ptičijih vrsta. Zanimljivo je bilo vidjeti Saveljićevu predanost poslu: cijelo vrijeme je proveo sa dvogledom u rukama, a ni rezultat nije izostao, pa je i ovog puta registrovao veći broj ptičijih vrsta, među kojima veoma ugroženi suri orao i tri vrste djetlića. Saveljić je ornitolog i v.d. direktora, a u CZIP-u je od osnivanja.
Darko Saveljić
Dugi niz godina angažovan je na istraživanju ornitofaune Crne Gore, prvo u Zavodu za zaštitu prirode, a potom i Agenciji za zaštitu životne sredine.Ovaj poznati crnogorski ornitolog ističe da je prisustvo djetlića dobar indikator velike očuvanosti šume, jer se radi o krovnoj vrsti, koja zahtijeva očuvan ekosistem. Orjen je inače idealno stanište za ptice jer ima stare listopadne šume sa puno mrtvih stabala, koja predstavljaju zdrav ekosistem planinskih područja.
Drvo puno rupa od djetlića – okolina Poljica
Recimo na kraju da je Saveljić ponudio kao doprinos CZIP-a naporima Agencije za razvoj i zaštitu Orjena na zaštiti ove planine, objavu naučnog rada o pticama Orjena, što će svakako predstavljati veliki doprinos obogaćivanju fonda egzaktnih podataka o stanju ornitofaune na ovom području.
U Crnoj Gori je tokom Sata za planetu zemlju ušteđeno 0,6 odsto elektične enrgije, sapšteno je iz nevladine organizacije Green Home.
“Pored glavnog grada, pridružili su nam se i Ulcinj, Bar, Tivat, Herceg Novi, Petrovac, Budva,Cetinje, Berane, Mojkovac, Pljevlja i Kolašin, koji su svjetla izgasili na glavnim gradskim trgovima, šetališnim zonama i bulevarima i time pokazali da i mala Crna Gora može aktivno učestvovati u ublažavanju klimatskih promjena”, kaže se u saopštenju Green Home.
Navodi se da je Crnogorski elektroprenosni sistem je i ove godine pratio potrošnju energije u vrijeme gašenja svjetla u Crnoj Gori.
Kako su objasnili najveće uštede u potrošnji su postignute u Danilovgradu blizu deset odsto i Podgorici oko šest, dok su na nivou cijele zemlje postignute uštede od 0,6 odsti.
“Želimo da se zahvalimo Glavnom gradu i Ministarstvu održivog razvoja i turizma, kao i svim državnim i privatnim subjektima koji su pomogli da se ova kampanja realizuje”, kaže se u saopštenju iz Green Home.
Iz Green Home saopšteno je da je u subotu, u kulturnom centru Gavroche, održan sedmi Sat za Planetu u Crnoj Gori i da je nakon gašenja svjetla u 20 sat i 30 minuta, organizovan performans sa svijećama i poslata poruku – da se mora racionalizovati potrošnju prirodnih resursa i promijeniti loše navike, u cilju očuvanja planete i životne sredine.
Sat za planetu Zemlju je globalni događaj koji od 2007., svake godine, posljednje subote u martu, organizuje Svjetski fond za prirodu, pozivanjem pojedinaca, organizacija, institucija i kompanija širom svijeta na gašenje nepotrebnih svjetala i električnih uređaja na jedan sat
Pokretanje ocjene ustavnosti i zakonitosti ugovorao zakupu morskog dobra u uvali Pržna – Plavi horizont koji su potpisali predstavnici „Morskog dobra“ i kompanije „Qatari Diar“ i hitnom obezbjeđivanje pouzdanog snabdijevanja slatkom vodom cijelog područja Krtola, zahtjevi su koje su sinoć formulisali mještani Krtola na Zboru građana te tivatske MZ.
Zbor je izazvao veliko interesovanje Krtoljana pa je sala Doma kulture u Radovićima bila mala da primi sve zainteresovane. Da se u Tivtu već dobro podgrijala predizborna atmosfera, vidjelo se iz brojnih „čarki“ i međusobnih prepucavanja predstavnika političkih partija koje su pozvane na skup. Među njima su bili Mirko Kovačević( Tivatska akcija), Vlado Arsić (Demokrate), Savo Klakor (Nova), Ilija Janović (HGI), Budimir Cupara (Arsenal za Tivat) i Marija Giljača (Bokeški Forum), dok se nešto kasnije skupu priključio i Siniša Kusovac (DPS).
„Morsko dobro“ i Qatari Diar potpisali su aprila 2013. ugovor o zakupu morskog dobra u uvali Pržna na period od 30 godina, a po kojem Qatari Diar može zabraniti pristup javnosti na minimum 70 odsto plaže za svakog, osim gostiju svog budućeg turističkog rizorta na tom lokalitetu. To je za mještane Krtola od kojih četiri petine živi od turizma i gostiju koji ovdje dolaze prvenstveno zbog kupanja na toj plaži, neprihvatljivo jer nam uzima hljeb iz usta i pretvara nas u socijalne slučajeve. Ovakvim potezima Vlade, Krtoli se svode na Njeguše – možemo da gledamo more, aali ne i da mu pristupimo.“- kazao je predsjednik MZ Krtoli Ivan Starčević, dodajući da je odlazeći gradonačelnik Tivta Ivan Novosel (DPS) do sada ignorisao sva obraćanja MZ da se pokuša riješiti ovaj problem. Sekretarka za ubranizam i zaštitu životne sredine Opštine Tivat Tanja Jelić kazala je da je po UP „Pržna 1“ koju je Opština već dva puta donosila u skladu sa željama Qatari Diara, predviđeno da najmanje 30 odsto plaže budu dostupno javnosti, ali i podvukla da lokalna uprava nema ingerencije nad gazdovanjem obalom već je to nadležnost „Morskog dobra“. Ona je podvukla da Qatari Diar nikako ne može zauzeti cijelu plažu što mu ugovor sa „Morskim dobrom“, po mišljenju mještana, indirektno omogućava, jer kako je rekla, „to nije u skladu ni sa onim što mi kao Opština promovišemo jer je u Tivtu već prisutan deficit plažnog prostora“.
Starčević je naglasio da će MZ i NVO „Matica Boke“ pokrenuti izmjene zakona o morskom dobru „na način da ne bude dozvoljeno da se i milimetar prirodnog i opšteg bogatstva Crne Gore – morske obale- zatvori za slobodan pristup svih građana“,a takva nastojanja mještana podržali su svi prisutni predstavnici opozicionih partija. Kusovac je kazao da „niko stanovništvu Krtola ne može zabraniti pristup plaži i taj režim treba definisati sa „Morskim dobrom“ i zakupcem“.
„Hrvatska ima preko 2 hiljade kilometara obale i tamo nema ni milimetra zabranjenog za pristup javnosti, a mi od ovih naših nepunih 300 kilometara obale u Crnoj Gori na svakom ćošku pravimo privatne zabrane za tzv. strateške investitore.“- prokomentarisao je Starčević na što je Mirko Kovačević (TA) kazao da je cijeli posao sa prodajom kompleksa Plavi horizont između HTP „Primorje“ i Qatari Diara i kasnijim postupcima Vlade prema tom investitoru bio „veliki kriminal i tek ćete vidjeti što je tu sve ga bilo“.
„Ugovor Qatari Diara i Morskog dobra“ ima puno nezakonitih i neustavnih elemenata i treba ga proglasiti ništavnim. Niko neće vaša prava odbraniti osim vas samih i ako pustite da im prođe ovo, ostaćete ne bez plaže, nego sutra i bez spstvenih kuća.“- istakao je Kovačević.
Sa zbora gradjana u Krtolima
Zaključeno je da se pokrene postipak poništenja ugovora o zakupu morskog dobra u uvali Pržna, te da u roku od 15 dana Opština Tivat inicira sastanak predstavnika MZ, lokalne uprave, „Morskog dobra“ i Vlade na kome bi se rješio problem sa ograničavanjem pristupa plaži, da Opština reafirmiše status Pržne kao zaštićenog spomenika prirode koje ona uživa još od 1968 jer se ne možđe ograničavati pristup javnosti zaštićenim objektima prirode.
U protivnom, mještani će priobjeći i radikalnim metodama koje uključuju blokiranje pristupa uvali, ali i blokadu saobraćaja na Jadranskoj magistrali.
Krtoljani su zatražili da im Opština garantuje da će ovog ljeta „imati kontinuirano i blagovremeno snabdijevanja slatkom vodom“, jer je postojeći cjevovod na potezu kotorska raskrsnica-Solila napravljen prije 5 godina, toliko nekvalitetan da su na njemu u međuvremenu zabilježene čak 52 velike havarije sa pucanjem cijevi. Zbog problema sa tenderskim postupcima još nije odabran izvođač za gradnju novog cjevovoda i neizvjesno je hoće li se stići da se to završi do početka ljeta, a što bi uzrokovalo i velike probleme u saobraćaju jer se vodovod postavlja u trasu jedinog lokalnog puta za Krtole i Lušticu. Zatraženo je i da Vlada oduzme budvanskom „Hidromontu“ koncesiju nad nekoliko neiskoriščenih izvborišta u Gornjem Grblju i povjeri ih tivatskom Vodovodu kako bi ih ovaj vodu sa njih, u slučaju novih problema na postojećem cjevovodu, preusmjerio u Krtle umjesto ljeti potpuno zalanjene vode sa lokalnog izvorišta Topliš. Prihvaćena je i inicijativa Sava Klakora (Nova) da SO Tivat na narednoj sjednici donese odluku o smanjenju cijena vode za područje Krtola.
Obradović: problem nekvalitetne cijevi
Direktor Direkcije za investicije i razvoj Opštine Tivat Peđa Obradović detaljno je mještanima obajsnio kako stoje stvari sa postojećim cjevovodom i mogućnostima da se do ljeta napravi novi. Na insistriranje Stračevića da se razjasni ko je kriv što je postojeći pet godina stari cjevovod vrijedan 450 hiljada eura napravljen tako nekvalitetno da je na njemu bilo 52 pucanja cijevi pa je za popravke u mešuvremenu potrošeno još dodatnih 200 hiljada, Obradović je kazao da je „vodovod građevinski odrađen odlično, ali je očito problem u potpuno nekvalitetnim cijevima“, iako su one došle sa atestom.
„Ja tada nisam bio u Direkciji, ali nadzor nad gradnjom vodovoda radio je „Vodacom“ Tivat čiji su predstavnici potpisivali sve građevinske knjige i zapisnike bez ijedne primjedbe. Problem su nekvalitetne cijevi koje pucaju uzdužno što dosad nije zabilježeno na našem vodovodnom sistemu. Da li su atesti koji su pratili te cijevi kada su one kupljene falsifikovani, ja zaista ne znam i nije na meni da se time bavim.“- kazao je Obradović dodajući da će gradnja novog vodovoda koštati oko 700 hiljada eura.
U organizaciji JK Delfin od 19. do 20 marta, u Tivtu se jedri Martovska regata za klase Optimist i Laser, u organizaciji JK Delfin. Ovo je novi termin regate, uveden na inicijativu Takmičarske komisije u sklopu proširenja takmčarskog programa za klase Optimist i Laser.
CGJS je podržao predlog novog sistema, tako će u svakom mjesecu u kom nema redovnih takmičarskih regata, klubovi naizmjenično organizovati po jednu regatu u Boki. Cilj je jačanje flote Optimista, ali i podizanje izazova i za jedriličare i za trenere.
Prelijepi vremenski uslovi, sunce i vjetar jačine 10-15 čvorova jugoistočnog smjera, išli su na ruku mladim jedriličarima. Jedriličari JK Lahor Kotor, JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog i JK Delfin iz Tivta uživali su u tri jedrenja.
U klasi Optimist dominaciju drže jedriličari JK Delfin, Igor Nikolić je prvi, Nikola Golubović drugi i Tatjana Kusovac treća. Tatjana je prva u klasi Optimist za djevojčice, Josipa Čelanović, JK Delfin na drugom mjestu i Romina Racković treća, JK Lahor. Nikola, Tatjana i Josipa su na tri prve pozicije u kategoriji do 12 godina. Ilija Marković, JK Delfin je prvi u klasi Laser 4.7 a slijede za njim Zorka Milojević, JK Jugole Grakalić i Luka Ognjanović, JK Lahor. Les, Irina Kusovac i Balsa Dojkic su zauzeli prva tri mjesta u klasi Laser Radial.
Martovska regata – Tivat
Danas je predvidjen start još dva jedrenja 11 i dodijela nagrada u 15 sati.
Danas tačno u 5.30 počelo je proljeće. Proljeće inače stiže 21. marta, ali je ove godine uranilo jer je 2016. godina prestupna.
Prvi dan proljeća obilježava ravnodnevnica, kada vremenski isto traju dan i noć.
Godišnje doba koje je danas nastupilo trajat će do 21. juna, kada će nastupiti ljeto.
Posljednjeg vikenda u martu počet će i ljetnjo računanje vremena, pa u noći između 26. i 27. marta satove treba pomjeriti jedan sat unaprijed.
Galeb – Foto Ivka Janković
Meteorolozi predviđaju da bi proljeće 2016. godine trebalo biti toplije ili nešto toplije u odnosu na prosječne temperatura zraka u intervalu 1.marat– 31.maj
Pravi proljetni dan išao je na ruku brojnim ljubiteljima kamenica koji su se juče zaputili u Mali Ston na tradicionalnu feštu, Dan kamenica.
Kamenice su najzrelije i najukusnije upravo u martu kad se slavi blagdan Svetog Josipa, kažu domaćini. Priča o kamenici kao školjki afrodizijačkih svojstava poznata je od davnina. Gastro stručnjaci spominju da je kamenice najbolje služiti svježe otvorene i začinjene limunovim sokom.
Tako su se služile i juče u Malom Stonu, po cijeni od 5 kuna po komadu, a uz kamenice idelano se ljube naravno pelješka vina koja su se degustirala po cijeni od 10 kuna za čašu.
„Likovno nebo iznad Herceg Novog“ naziv je nove knjige profesora Lazara Seferović se koja na 420 stranica s preko 750 reprodukcija i priloga, donosi priču o čuvenoj novskoj Umjetničkoj školi, o njenim učenicima, profesorima, donosi sjećanja…
Promocija knjige je 7.aprila, četvrtak, u 20 sati, Dvorana Park, Herceg – Novi.
Autor je ocjenu o ovoj školi sažeo u rečenicu „Umjetnička škola osnovana na Cetinju utemeljila je u Herceg Novom mediteranski duh likovnosti Crne Gore.“
Umjesto predgovora
Kako je nastala ova storija sjećanja o Umjetničkoj školi.. Više od pola vijeka, ili tačnije 70 godina od osnivanja, Umjetnička škola u Herceg Novom je čekala neku cjelovitiju publikaciju o svom dvadesetogodišnjem trajanju koje je ostavila o svojim talentima i njihovim dometima u likovnom stvaralaštvu u Crnoj Gori. Daleke 1964-1966. godine kao mladi gimnazijski profesor pozvan sam da u Umjetničkoj školi zamijenim iskusnog profesora Nikolića, kao vanredni predavač istorije umjetnosti. Bile su to godine ukidanja Škole. Nikada nijesam, ni do danas, prihvatio razloge za to. Tada se probudila u meni iskra žaljenja. I kad god sam mogao, govorio sam o tome, otvarajući mnoge likovne izložbe, ne samo nekadašnjh đaka te škole. Onda sam u svojoj knjizi iz 2006.godine “22 sage o kulturnom blagu Herceg Novog,” dvadesetu sagu u cjelosti posvetio Umjetničkoj školi.Potom, 2009. godine za knjigu o znamenitim Novljanima – “Od sveca i pape do pop i rock zvijezda” dobio sam lično namjenski dva kolaža od našeg velikog slikara Dada Đurića, đaka te škole, sa svojeručno napisanom posvetom “Živjela umjetnička škola Herceg Novi, Dado 09”. Nakon toga, 2014. godine, skulptor i likovni kritičar, đak te škole Bogdan V. Musović, priredio je izložbu djela profesora i đaka iz fundusa Instituta u galeriji SPA u Igalu, pod nazivom “Umjetnička škola se ne smije zaboraviti”. Te iste, 2014. godine organizovan je Naučni skup o Andriću i Lubardi u Herceg Novom u organizaciji Fondacije “Petar Lubarda” i SPKD “Prosvjeta” uz učešće eminentnih likovnih i književnih ličnosti, posebno zato što je Lubarda dio školovanja proveo u Herceg Novom i bio utemeljitelj
Umjetničke šklole, a Andrić, kao nobelovac, podigao ovdje svoju kuću i tu živio skoro deset godina. U okviru Skupa upriličena je , takođe, izložba djela nekadašnjih profesora i đaka Umjetničke škole, iz fondacija hercegnovskih galerija; izložba dokumenata o Umjetničkoj školi koju je priredio Državni arhiv s Cetinja, kao i saopštenje o osnivanju, radu i ukidanju Umjetničke škole.(opširniji prilozi u knjizi).
Lazo Seferović
Prošle, 2015.godine objavio sam knjigu “Veliki slikari u Boki Kotorskoj”, gdje sam kroz portrete Đurića Dada, Stanića, Pravilovića, Berberovića, Arnautovića, đaka te škole, ponovo protkao sjećanja o Umjetničkoj školi. Događaj koji me posebno potakao da počnem pisati ovu nepretencioznu publikaciju, neobičan je i neočekivan.
Naime, dobio sam poruku od direktora galerije “Josip Bepo Benković” u Novome , da moj nekadašnji đak iz Umjetničke škole Kemal Ramujkić priređuje izložbu i da me poziva kao svognekadašnjeg profesora da se uključim u promociju. Bilo je to nezaboravno događanje i susret poslije pola vijeka. Tada mi je Kemal rekao: “Profesore, zašto niko do sada nije ništa cjelovito napisao o toj školi, kao da je ukleta, a dala je Crnoj Gori najveće talente i domete u savremenoj likovnoj umjetnosti”? Vrativši se kući otvorio sam sve moguće pretrage na internetu, tražeći tekstove o Umjetničkoj školi. Bio sam jako razočaran..Ali pravo iznenađenje je stiglo naknadno i bilo je nadahnuto…Naime, crnogorski poznati i priznati likovni kritičari, istoričari umjetnosti i slikari dokazali su se dometima svojih stručnih i kvalifikovanih likovnih kritika, studija portreta, storija, analiza, kataloških komentara i napisa o vrsnim crnogorskim umjetnicima, i kroz njihovo stvaralaštvo manje više svi su govorili o značaju Umjetničke škole za uspon i ukupan domet savremene crnogorske likovne umjetnosti. Zato sam u ovoj publikaciji obilno koristio njihove ocjene i procjene, citirajući ih kao jedino mjerodavne, izravno i u pravo vrijeme kazane, jer su doprinijeli afirmaciji naših umjetnika u zemlji i inostranstvu.
Ovdje moram navesti neke od najznačajnijih koje najviše u knjizi citiram: Olga Perović, Milan Marović, Petar Ćuković, Aleksandar Saša Čilikov, Mladen Lompar, Ljiljana Zeković, Bato Bratislav Medojević, Anastazija Miranović, Nataša Nikčević, Zdravko Vučinić, Slobodan Slovinić, Nikola Vujošević, Aleksandra Vuković, Anton Zadrima, Bogdan V. Musović, Vesna Pejović, Lucija Đurašković, Ljliljana Karadžić…
