„Već u septembru biće organizovana javna prezentacija idejnog projekta glavnog gradskog šetališta – promenade, na potezu od budvanskog Starog grada do Zavale. U pitanju je prioritetan kapitalni projekat, kojim se najavljuje kreiranje novog vizuelnog identiteta teritorije opštine Budva“ – kazao je juče na pressu Nikola Divanović, sekretar Sekretarijata za gradsku infrastrukturu i ambijent Opštine Budva.
Divanović je na konferenciji za novinare govorio o aktivnostima realizovanim u proteklom periodu, aktuelnim projektima ovog Sekretarijata, kao i o nekoliko važnijih projekta čijoj će se realizaciji pristupiti po završetku glavne turističke sezone.
Među najavljenim infrastrukturnim projektima u Budvi, izdvojio je izgradnju kružnog toka na raskrsnici ispred glavne pošte, informišući novinare da je idejeni projekat u potpunosti završen i da će uskoro ovaj dio grada dobiti novi funkcinalan i estetski sardžaj i zonu limitiranog saobraćaja.
Divanović je najavio je i raspisvanje međunarodnog tendera za izradu projektnog rješenja za postavljanje trajne iluminacije i osvjetljenja Starog grada.
„Niko od nas nije večeras došao zbog toga što je Anđelko bio predsjednik Opštine Tivat, niti je došao zato što je Anđelko bio predsjednik Komiteta, došli smo zbog jednog drugog Anđelka… Sjetite se još nekoga, ne u Tivtu, nego bilo gdje, predsjednika opštine kojem će doći ljudi ne zato što je bio predsjednik, nego zato što je bio imenom i prezimenom onaj koji jeste. I to je veličina Anđelka Stjepčevića.“ – kazao je prof. Neven Staničić, otvarajući „Omaž Anđelku“ ispred prepunog Doma kulture u Gonjoj Lastvi.
Organizatori, Kulturno-zavičajno društvo „Napredak“ i “Foto kino i video klub „Mladost“ iz Gornje i Donje Lastve, priredili su izložbu njegovih umjetničkih fotografija, od kojih su neke prvi put javno izložene i projekciju dva Stjepčevićeva dokumentarca, koji su višestruko nagrađivani („Do posljednje kapi“ i „Mora“).
„Anđelkovi filmovi nas podsjećaju na vrijeme kada se radilo u korist drugih, a ne sebe. Moraćemo se sjećati ovakvih Tivćana koji su podigli ovaj Grad i učinili da uživamo u onome što naše današnje vrijeme jeste“ – kazao je između ostalog Staničić.
O onom drugom Anđelku, fotografskom i filmskom umjetniku, dokumentaristi, čovjeku koji je osnovao Foto kino klub, direktoru INDOK centra Tivat, osnivaču Društva prijatelja Gornja Lastva, jednom od osnivača boćarskog kluba „Palma“, turističkog društva Lastva, Aero kluba „Boka“, govorio je Anton – Gula Marković, predsjednik Foto kino i video kluba „Mladost“ iz Donje Lastve.
“Od samih početaka Anđelko je radio na osposobljavanju novih foto amatera. Tako je putem kurseva osposobio preko 100 foto amatera. Kada se klub ,,Mladost”počeo baviti i filmskim stvaralaštvom, osposobio je više od četrdeset kino amatera.
Omaž Anđelku 2016.
Kao izlagač učestvovao je na 44 izložbe fotografija. Imao je dvije samostalne i četiri kolektivne izložbe, na kojima je osvojio preko dvadeset nagrada i priznanja. Kao kino amater snimio je sedam autorskih filmova sa kojim je osvojio pet nagrada. Najuspješniji film „Do posljednje kapi” osvojio je tri nagrade na festivalu „Žisel”. Najveći doprinos kao kino amater, Anđelko je dao snimajući dokumentarne filmove iz života Gonje i Donje Lastve, Tivta i šire okoline. Snimio je kilometre filmske trake.
Obavljao je dužnost predsjednika Foto saveza Jugoslavije i Foto kino saveza Crne Gore. Bio je učesnik na Kongresu organizacije fotografa Evrope u Kopenhagenu. Za ogroman rad, kao društveni radnik, dobitnik je mnogih diploma i priznanja između kojih izdvajamo, Zlatnu plaketu „Boris Kidrič” najveće priznanje, Narodne tehnike Jugoslavije.
Omaž Anđelku 2016.
“Povodom 50-godišnjice rada Foto i kino kluba (1961 – 2011), Anđelko je za štampu pripremio knjigu o radu Foto kino kluba „Mladost” koja zbog neostatka finasijskih sredstava još nije objavljena” – kazao je Marković.
„U ljetima koja dolaze potrudićemo se da jedan dio ostavimo za našeg Anđelka, da „Omaž Anđelku“ postane tradicija u sklopu Lastovske fešte, da kroz film i fotografiju pokažemo i prikažemo što je on zabilježio“ – istakao je Zoran Nikolić, predsjednik Kulturno – zavičajnog društva „Napredak“ Gornja Lastva.
Osim članova porodice, kolega, poštovalaca njegovog imena i dijella i brojnih sugrađana, omažu je prisustvovala gradonačelnica Tivta, dr Snežana Matijević sa saradnicima.
U muzičkom dijelu programa nastupili su profesori Bruna Matijević – flauta i Goran Ševaljević – harmonika.
Anđelko Stjepčević
Anđelko Stjepčević (1. novembar 1941 – 9. april 2016) bio je jedan od najplodnijih umjetničkih i dokumentarističkih fotografa u Boki. Snimio je sedam dokumentarnih filmova za koje je dobio pet nagrada. Iza njega je ostalo više kilometara filmske trake i nekoliko desetina hiljada fotografija, kojima je bilježio mnoge trenutke značajne za Gornju Lastvu i Tivat. Produkt njegovog kolekcionarskog i istraživačkog rada je i njegova knjiga „Stoljeće kulture u Gornjoj Lastvi“. Naučio nas je kako da čuvamo selo i svoje korijene, a svoju kuću u Gornjoj Lastvi pretvorio je u pravi mali etnografski muzej koji je od velikog značaja za ukupnu kulturu ovog kraja.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Vjetar slab do umjeren, uglavnom južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 25, najviša dnevna od 26 do 37 stepeni.
Subota 6.avgust:
Na jugu malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima, u sjevernim predjelima promjenljivo oblačno, uglavnom u drugom dijelu dana i tokom noći mjestimično se očekuje kiša ili pljusak i grmljavina, prvenstveno na sjeveru zemlje.
Vjetar krajem dana i tokom noći sjeverni i sjeveroistočni, povremeno umjeren do jak.
Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 24, najviša dnevna od 23 do 37 stepeni.
Dugo očekivana regionalna pozorišna koprodukcija „Koštana“, autorski projekat reditelja Kokana Mladenovića, premijerno će biti izvedena u petak 5.avgusta u 21.30 sati na ljetnjoj pozornici u Tivtu, u okviru međunarodnog Festivala mediteranog teatra „Purgatorije“.
Predstava koja se temelji na motivima istoimenog teksta Borislava Stankovića, urađena u koprodukciji Centra za kultru Tivat, Srpskog narodnog pozorišta i Studentskog kulturnog centra iz Novog Sada. Glumački ansambl „Koštane“ pored Emine Elor u naslovnoj ulozi, čine Emir Hadžihafizbegović, Nebojša Dugalić, Emir Ćatović, Milan Kovačević, Radoje Ćupić, Gordana Đurđevic Dimić, Aleksandra Pleskonjić, Danica Grubacki, Nina Rukavina, Jelena Marković i Andreja Kulešević.
Sa glumcima je u ovoj predstavi na sceni i muzički sastav “Vroom” koga čine Marko Grubić, Andrijana Belović i Jamal Al Kiswani.
Ističući da već dugo želi da na scenu postavi ovakvo svoje autorsko viđenje “Koštane” reitelj Mladenović je kazao da je to “priča o nekom posebnom, priča o slobodi, priča o pravu da se drugačije voli, da se drugačije misli i doživljava svijet oko sebe.”
“Koštana je priča o nekome ko razobličava mračni okvir palanke u kojoj živi i sa kojim se palanka, nenaviknuta na drugo i drugačije, surovo obračunava.” – istakao je Mladenović dodajući da je čitav anasambl naporno radio u odličnim uslovima koje su im obezbjedili producenti i da smatraju da su napravili dobru predstavu koja će dugo živjeti na “daskama koje život znače”. Neizbježna tema na press konferenciji bilo je i iznenadni odlazak kontroverznog bosanskohercegovačkog umjetnika Boža Vreća koji je trebalo da igra ulogu Koštane, a koji je projekat napustio samo pet dana pred premijeru, pa je u tu rolu “uskočila” Emina Elor koja se inače, već okitila Sterijinom nagradom za ulogu Koštane u predstavi Andraša Urbana.
Reditelj Mladenović smatra da to neće uticati na osnovnu poruku predstave – priču o borbi za individulanu slobodu i prepoznavanje talenta i drugačijeg, te da će zbog izostanka transgender pjevača iz Bosne samo “erotska provokacija i dualizam postati periferni”.
“Ovo nije nikakva surogat-varijanta, već prava i iskonska Koštana na kojoj se radilo mjesecima. Predstava je kao građevina – možete zamijeniti ili maknuti neki od stubova u njoj, ali zgrada ostaje.”- istakao je Mladenović dodajući da “čovjek nikada nije dovoljnos star da se prestane razočaravati u ljude, ali se nikada ne možete razočarati u taetar”.
“Teatar je mnogo veći od svih nas pojedinačno – radije ćemo propasti sa nekom smjelom idejom, nego kalkulisati sa nekim sigurnim rezultatom.”- objasnio je Mladenović svoje viđenje “Koštane” koju je prethodno namjerno želio provokativno postaviti sa Vrećom.
Emina Eleor je naglasila da se posljednjih dana pred premijeru puno toga izdešavalo i da je ona lično fokusirana “da sastavim sve što treba za ovu ulogu i da to strpam u glavu i u dušu”.
“Želim da pozorište živi bez obzira na okolnosti. Bez obzira na to kako se jedan process odvija, mislim da se predstave moraju roditi i meni je najbitnije da smo u tome uspjeli i da će se ova predstava roditi.”- istakla je Elor dok je Emir Hadžihafizbegović dodao da je “slučaj sa Vrećom za sve nas passé”.
Sa pressa
“Radujem se da sam dio jedne predstave koja ima onu teatarsku zadaću od antičke Grke pa do savremene drame, a to je da otvara probleme i popravlja ljude. To je zadaća teatra vjekovima i kada predstava otvori problem ona je već uspjela, a kao i popravi ljude, e onda je to pravi trijumf.”- kazao je poznati sarajevski glumac kome će “Koštana” biti 40-ta pozorišna prmeijera u karijeri. Hadžihafizbegović je uvjeren da autorski i glumački tim “Koštane” “ima jednu zlatnu polugu pod miškom”.
“Sitnice čine savršenstvo, a savršenstvo nije sitnica – ovo je kolektivna pobjeda jer smo u trenutku kada se stvar zaljuljala, uspjeli uzeti taj paraglajder koji se zove Emina Elor i sa njime smo još i više poletjeli.”- istakao je Hadžihafizbegović.
Gordana Đurđević-Dimić je naglasila da je raduje što njeno matično Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada, nakon puno godina, ponovno u koprodukciji postavlja na scenu “Kpštanu” koja će biti drugačija od do sada viđenih varijanti tog komada.
“Napravili smo lijepu predstavu. Za razliku od ranijih magično-realističkih varijanti, ovo će biti jedna baš surova predstava, primjerena vremenu u kome živimo. U ovom komadu ratuju svi protiv sviju – žena protiv muža, brat protiv sestre, ovdje ratuju polovi i to je ono što uznemirava. Predstava je i u vizuelnom, glumačkom, muzičkom i svakom drugom smislu i u rediteljskoj koncepciji, primjerena surovosti vremena u kojem živimo.”- istakla je novosadska glumica. Njen kolega iz Beograda Nebojša Dugalić kazao je da se radeći na “Koštani” u svim neuobičajenim okolnostima što su taj rad pratile, uvjerio da “pozorišni ljudi pod pritiskom rađaju značajne plodove.”
“Pozorište je mogue održati živim i u nemogućim uslovima, i to se vidjelo ovdje. Još više sam stoga zaljubljen u nemoguće.”- poručio je Dugalić.
Tradicionalna manifestacija Bokeljska noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra, biće održana u subotu, 20. avgusta 2016.godine, sa početkom u 21 sat.
Selekcijom stručno – tehničke komisije, kriterijume konkursnih uslova ispunile su 43 barke, koje će svoj defile izvesti u akvatoriju kotorskog zaliva. Zajedno sa jedrilicama Jedriličarskog kluba „Lahor“ barke će se predstaviti u tri kruga.
Tokom trećeg đira, stučni žiri će proglasiti najbolje kreacije, nakon ćega će uslijediti veliki muzički vatromet sa mora, koji je prvi put izveden tokom prošlogodišnje Bokeljske noći.
Ukupan fond nagrada je 4.000 eura. Nagrada za prvu barku iznosi 1.500,00, za drugu 1.000 za treću 500 eura, a preostalih 1.000 eura planiranoje za specijalne nagrade žirija.
Bokeljska noć 2015.
Nakon završetka nastupa na akva pozornici, fešta će se nastaviti na Rivi, na glavnom gradskom parkingu, koncertom popularnog pjevača Petra Graša.
Organizator je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, a suorganizator lokalna Turistička organizacija. Pokrovitelj je Opština Kotor. Bokeljku noć su pomogli Ministarstvo kulture i Ministarstvo održivog razvoja iturizma Crne
Podružnica švajcarske kompanije Orascom Development Holding AG (ODH), kompanija Luštica Development AD, koja gradi novo turističko naselje Luštica Bay na crnogorskoj obali, potpisala je ugovor sa renomiranim svjetskim luksuznim hotelskim brendom The Chedi (Čedi) i upravljaće hotelom na spektakularnoj centralnoj poziciji šetališta Luštica Bay marine sa koje se pruža zadivljujući pogled na marinu i Jadransko more.
The Chedi (Čedi) je prvi od sedam hotela čija je izgradnja predviđena u okviru Luštica Bay-a, turističkog grada vrijednog 1,1 milijardu eura koji će se prostirati na oko sedam miliona kvadrata tivatskog dijela poluostrva Luštica.
„Sa velikim zadovoljstvom najavljujemo potpisivanje ugovora sa GMH u vezi sa Čedijem. Ovo je posebna prekretnica u razvoju našeg projekta,” saopštio je Daren Gibson /Darren Gibson/, izvršni direktor kompanije Luštica Divelopment koja razvija projekat Luštica Bay.
„Čedi je savršen izbor za Luštica Bay zbog sinergije etike brenda obje kompanije. Ovaj sporazum potvrđuje našu posvećenost najvišem razvoju kvaliteta i čvrsto uspostavlja Luštica Bay na čelu luksuznih turističkih destinacija u regionu“, dodao je on.
Luštica Bay
Ugovor su u utorak potpisali Gibson i Hans R. Dženi /Hans R. Jenni/, direktor i predsjednik Borda direktora GMH (General Hotel Management Ltd), u čijem vlasništvu je brend Čedi.
„Oduševljeni smo što brend Čedi ulazi na crnogorsko tržište sa velikim izgledima za uspjeh i pogotovo nadogradnju već postojećih jakih veza sa Oraskomom. Kao sinonim za pozicioniranje luksuznog brenda, Čedi hoteli su takođe poznati po svojoj povezanosti sa istorijom, kulturom i tradicijom zajednica u kojima se nalaze i po svom poštovanju prema lokalnom okruženju, osobinama i vrijednostima koje su jasno prisutne u Luštica Bay-u“, istakao je Dženi.
Predsjednik Orascom Divelopment Holding-a, Samih Saviris /Samih Sawiris/ kazao je da je ugovor kao „veliki rezultat za Luštica Bay i Crnu Goru koji dodatno potvrđuje naše čvrsto vjerovanje u budućnost visokog turizma u zemlji.
„Ne samo da će ovaj hotel kada bude završen ponuditi luksuzno iskustvo svojim budućim gostima i posjetiocima, već će obezbijediti stotine radnih mjesta tokom izgradnje u trajanju od dvije godine i visoko kvalitetne dugoročne poslove hotelskog poslovanja lokalnom stanovništvu“, istakao je Saviris.
Luštica Bay
Čedi brend, koji je postao prepoznatljiv u Aziji i na Dalekom istoku, nastavlja prodor u Evropu. Projekat Luštica Bay predstavlja drugi evropski hotel ovog brenda nakon što je GHM uspostavio saradnju sa Orascomom u Andermatu /Andermatt/ u Švajcarskoj gdje ODH gradi luksuzno turističko selo. Chedi Andermatt je na vrhu liste 150 najboljih holidej hotela u Švajcarskoj i nesumnjivo je jedan od najboljih evropskih luksuznih hotela.
Čedi hotel sa 5 zvjezdica u Luštica Bay-u biće najveći hotel te kategorije u Bokokotorskom zalivu i imaće 110 soba, dva restorana, bar, konferencijski i poslovni centar, otvoreni bazen, spa i fitness centar sa zatvorenim bazenom sa toplom vodom, fiskulturnom salom, te pratećim objektima. U izgradnju hotela biće uloženo oko 25 miliona eura. Pripremni radovi na izgradnji hotela su već započeli, a očekuje se da će biti završen sredinom 2018. godine.
U velikom gradskom parku u Tivtu proteklih dana iz neobjašnjivih razloga počele su da opadaju velike šišarke drveta Čileanske jele (Araucaria).
Zbog činjenice da padaju sa visine i do 40 metara, a dostižu težinu i do pet kilograma to predstavlja opasnost po šetače. Prije par dana desio se slučaj da je šišarka pala na glavu građaninu koji je zbog jačine udarca hospitalizovan.
Iz Komunalnog preduzeća i Službe zelenila apeluju na građane i turiste da se kreću glavnim stazama kako se takav slučaj ne bi ponovio, te poručuju da će u najskorije vrijeme postaviti table sa upozorenjima na moguće opasnosti prilikom šetnje najvećom zelenom površinom u gradu.
Šišarka – foto Radio Tivat
U gradskom parku postoje dva stabla ove biljke, koja je rijetka na evropskom kontinentu, a potiče iz Južne Amerike. To je izuzetno vrijedna vrsta, koja može da dosegne duboku starost od preko 2.000 godina. Njene šišarke obično padaju krajem sedmog i početkom osmog mjeseca, međutim bilo je slučajeva kada su šišarke padale i početkom juna.
Vlada je juče na elektronskoj sjednici usvojila zaključak kojim se Opšta bolnica Meljine uključuje u javni zdravstveni sistem. U obrazloženju je navedeno da je to urađeno kako bi se zaštitio javni interes i omogućila kvalitetna zdravstvena zaštita za oko 35.000 stanovnika opštine Herceg Novi.
Bivšu vojnu bolnicu je 2008. godine kupio konzorcijum Atlas grupe. U zaključku je navedeno da je Vlada 29. jula ove godine obavijestila konzorcijum o jednostranom raskidu ugovora jer kupac nije ispunio obaveze iz ugovora.
“Okolnosti pod kojim bolnica sada posluje, položaj zaposlenih, inicijative Opštine Herceg Novi i drugih asocijacija, ukazuju na problem u funkcionisanju koje su dovele u pitanje opstanak ove zdravstvene ustanove, čije bi ukidanje dovelo do ugrožavanja javnog interesa. Prevazilaženje nastalih problema u radu ove ustanove koji ugrožavaju javni interes, zahtijeva hitno rješavanje ovog pitanja, kako bi ova zdravstvena ustanova, koja je od izuzetne važnosti za Herceg Novi, nastavila sa radom kao dio javnog zdravstvenog sistema”, navedeno je u obrazloženju.
Zaključeno je i da ova odluka ne utiče na eventualni sudski spor između strana potpisnica raskinutog ugovora, a zaduženo je Ministarstvo zdravlja da prati realizaciju zaključaka. Uključenje u javni zdravstveni sistem, pod uslovima koji neće uticati na spor, predložili su Vladi i iz uprave Bolnice Meljine. Zaposleni u ovoj bolnici nisu primili zarade u posljednja tri mjeseca.
Iz zaključka nije jasno da li Vlada preuzima i sve obaveze ove do sada privatne bolnice.
Prema nezvaničnim informacijama Atlas grupa će podnijeti tužbu protiv Vlade zbog jednostranog raskida. U tom sudskom sporu, koji može da potraje i godinama, utvrdilo bi se da li je raskid ugovora bio zakonit, kao i međusobne obaveze Atlas grupe i Vlade.
Raskid ugovora je krajem aprila prošle godine inicirala Skupština opštine Herceg Novi, pozivajući se da Atlas grupa nije ispunila investicione obaveze jer je uložila tri miliona od predviđenih 119 miliona. Vlada je krajem oktobra pokrenula proceduru za raskid ugovora.
Poslednji koncert na ovogodišnjem, jubilarnom, festivalu „Grad teatar“ biće održan u četvrtak, 4. avgusta, povodom proslave 110 godina postojanja i rada Gradske muzike Budve.
Koncert će se održati na sceni između crkava, sa početkom u 21.30 sati.
Upravo je i ideja urednice muzičkog programa Milene Lubarde Marojević i bila da ovim koncertom ukaže na značaj obje institucije za grad Budvu, a prije svega na značaj kontinuiteta njegovanja estetskih standarda u umjetničkom izrazu. Stoga je i istakla da će na repertoaru biti „dobro poznati marševi, džez numere, filmska muzika, valceri, begin…“
“12 budvanskih mladića, isto obučenih, prvi put je svirajući na limenim instrumentima prošetalo gradom” – zapisao je 1908. godine budvanski hroničar Pavo Mikula. Dvije godine ranije, tačnije, septembra 1906. godine češki muzicar Karlo Vela okupio je u okviru hrvatskog kulturnog društva “Sloga” petnaestak mladića i strpljivo ih počeo učiti notama i sviranju na limenim instrumentima. Pod vođstvom kapelnika Vele Muzika je nastupala do 1914. Godine, kada je prekinut rad zbog ratnih okolnosti. Gradska muzika Budva obnavlja svoj rad 1924. godine, a za kapelnika je postavljen budvanski frizer i muzičar Anton – Toni Skutari. Plata za njegov rad u Muzici bila je predviđena budžetom budvanske Opstine. Muzika je tada brojala 17 članova i nastupala je na svim značajnim dešavanjima u Budvi između dva rata.
Gradska muzika Budva
Ponovo rat i ponovo prekid rada 1941. godine, a nakon toga treća država i treći početak 1951. godine. Školu i probe sa starim i novim muzičarima organizuje i vodi Luiđi Jurić. Kratko vrijeme nasljeđuje ga poznati kotorski kompozitor i muzičar Tripo Tomas, a već 1955. godine sa prvim poslijeratnim uniformama i novi kapelnik Ljubo Urban, koji će voditi Gradsku muziku Budva punih 33 godine i ostaviti neizbrisiv trag u istoriji ovog društva. Tih godina orkestar ne nastupa samo u Budvi, već i u susjednim gradovima Boke, Beogradu, Splitu, Novom Sadu, Dubrovniku. Ukazom predsjednika SFRJ J. B. Tita Gradska muzika Budva se 1975. godine odlikuje Ordenom Bratstva i jedinstva sa srebrnim vijencem, a 1976. godine dobija “Novembarsku nagradu” grada Budve. Pavel Aksamit, profesor muzike iz Poljske, 1988. godine postaje kapelnik Gradske muzike Budva. Novi zanos i novi repertoar. Marševe i koračnice zamjenjuju popularne melodije, džez, polke i valceri. Slijede zajednički Novogodisnji koncerti sa Muzikama iz Kotora i Tivta, kao i značajna gostovanja u inostranstvu, među kojima se izdvajaju učešće na festivalu “Battaglia delle arance” u Ivrei i proslava Dana Rusije u Sant Peterburgu, na kojoj je Gradskoj muzici Budva ukazana čast da među izvođačima iz cijelog svijeta bude jedini amaterski orkestar.
Gradska muzika Budva
Od oktobra 2006. godine Ana Brajak Molčanov, profesor muzike u budvanskoj Muzičkoj školi, preuzima dirigentsku palicu, da bi na mjesto kapelnika 2009. godine ponovo došao profesor Aksamit i ostao na toj poziciji do kraja 2012. godine. Nakon toga, orkestar nastavlja sa radom bez kapelnika, do početka 2014. godine kada na mjesto kapelnika dolazi profesor Radovan Papović i diriguje orkestrom do kraja te godine.
Gradska muzika Budva radi bez kapelnika do februara ove godine kada ispred orkestra staje profesor Momir Petričević, preuzima dirigentsku palicu i vodi školu Gradske muzike za sve zainteresovane buduće članove. Budvani su oduvijek voljeli svoju Muziku, a ona je za cijeli svoj vijek znala svakog zabaviti, razveseliti, sa radošću dočekivati i sa tugom ispratiti i u svim vremenima ostati ono sto je oduvijek i bila – budvanska.
Prigodnom zabavom za nautičare, ali bez velike svečanosti u srijedu je otvorena ACI-jeva marina ”Veljko Barbieri” u Slanom, a kako se doznaje od direktorice ACI-ja Doris Peručić, zbog odgode otvaranja od mjesec dana, gubitak za ACI iznosi oko milijun kuna.
Marina je još jutros počela “utiho” s radom, odnosno s primanjem plovila, a svečanosti su izostale zbog polemike duge više od mjesec dana između uprave ACI-ja i općine Dubrovačko primorje oko toga tko će financirati 2.7 milijuna kuna vrijednu pristupnu cestu kroz Slano.
Direktorica ACI-ja Doris Peručić, koja je s datumom 8. kolovoza podnijela ostavku na svoju funkciju, istaknula je ovom prilikom kako joj je drago da je marina konačno otvorena, te kako je sada svaki dan izrazito bitan. Ustvrdila je i kako su se prepucavanja mogla izbjeći.
”ACI je iskazivao volju da pomogne u sufinanciranju ceste. Ta cesta se neće početi još graditi jer građevinske dozvole nema, sve smo se ovo mogli dogovoriti dok je marina radila. Žao mi je zbog toga, a i ACI-ju je u interesu imati lijepi pristup marini i zato smo odlučili pomoći i donirati općini sredstva za izgradnju. Malo jest gorak okus, ali i to je dio života”, rekla je Peručić te na naš upit odgovorila kako se zbog odgode otvaranja izgubilo oko milijun kuna prihoda.
Marina Slano
”To je gruba procjena jer smo izgubili vrh sezone. Veći je gubitak onaj koji se ne može brojčano iskazati, a to je loša poruka koja je poslana. To je gubitak i za ACI, općinu, državu i nautički turizam”, rekla je Peručić.
Direktorica marine ”Veljko Barbieri”, Danijela Crljen rekla je kako je tijekom prvog dana u marinu pristalo više od 20 brodova.
”Trudimo se nadoknaditi izgubljeno, mislim da je odaziv zaista dobar za prvi dan, ima preko dvadeset plovila na vezu, a to nisu naši stalni klijenti s kojima imamo već potpisane godišnje ugovore. Takvih je 50-ak i očekujemo ih u danima pred nama”, rekla je Crljen.
Otvaranje marine uslijedilo je po dobivanju uporabne dozvole koja je izdana u utorak ujutro, a prva najava svečanog otvaranja bila je zakazana za 1. srpnja. No upravo zbog prijepora oko sufinanciranja pristupne ceste otvaranje je odgođeno.
Iz ACI-ja su tada poručili da ih Dubrovačko-primorje ucjenjuje s uporabnom dozvolom za marinu te kako nemaju nikakvu pravnu osnovu za isplatu traženih 2.7 milijuna kuna za sufinanciranje pristupne ceste u Slanom, dok je načelnik općine Nikola Knežić tvrdio kako je dogovor o financiranju ceste postojao sve do kraja svibnja te da ACI koristi situaciju kako bi izbjegao plaćanje svojih obveza.
Peručić je odbila financiranje ceste bez suglasnosti Nadzornog odbora, uz objašnjenje kako ne postoji pravna obveza ACI-ja za takav financijski izdatak.
Tu “pat poziciju” razriješio je novi Nadzorni odbor tvrtke ACI, koji je na svojoj prvoj sjednici 22. srpnja dao suglasnost na odobrenje zahtjeva za donaciju Općini Dubrovačko primorje u iznosu od dva milijuna kuna. Navedenim iznosom sufinancirat će se, po dobivanju potrebnih građevinskih dozvola, izgradnja sporne prometnice.
U međuvremenu, Doris Peručić podnijela je ostavku na mjesto direktorice, a na čelu ACI-ja ostaje do 8. kolovoza. Na njezino mjesto na mandat od tri mjeseca u petak 29. srpnja imenovan je Kristijan Pavić, zamjenik ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik.
Marina ”Veljko Barbieri” je 22. po redu marina u ACI-jevom sastavu, a nosi ime po osnivaču ACI-ja. Ima kapacitet do 20
0 plovila duljine od 12 do 20 metara, a od kopnenih sadržaja tu su recepcija, restoran s bazenom, sanitarije, servisne prostorije i poslovni uredi te parkiralište. Sama marina ima dva valobrana i šest pontonskih gatova, a vrijednost investicije je 60 milijuna kuna.
