Opera Norma – Vicenzo Bellini u Cadmus Cineplexu

0
norma
norma

Prava poslastica za ljubitelje opere, Opera “Norma”, Vicenzo Bellini  (Gran Teatre del Liceu Barcelona) biće prikazana u srijedu, 11. januara,  sa početkom u 18 sati u bioskopu Cadmus Cineplex.

Lirska tragedija  “Norma” – djelo  italijanskog kompozitora Vinćenca  Belinija, za koje je libreto za ovu operu napisao je Feliče Romani,  prema istoimenom tragičnom delu Aleksandra Sumea. Premijerno izvođenje  ove opere bilo je 26. decembra 1831. godine, u Italiji („La Scala“).

Opera se sastoji iz dva čina, od koji svaki ima po dvije scene. Opisuje  događaje u Galiji, tačnije, u svetom gaju i hramu boga Irminsula, u  prvom vijeku nove ere, kada je Galija bila pod okupacijom Rimljana.

Kotor pred prinudnom upravom

0
Kotor pred početak koncerta klape Rišpet
Kotor 2017.

Formiranje vlasti u Kotoru, ni nakon skoro tri mjeseca od lokalnih izbora održanih 16. oktobra, nije dogovoreno, pa se može dogoditi da Vlada 16. januara uvede prinudnu upravu, pišu Dnevne novine.

Očekivalo se da SNP nastavi razgovore sa ostatkom opozicije, ali u ovoj partiji kažu da su saopštili svoje stavove i da više nema nikakvih promjena, odnosno da očekuju da bude podržana njihova manjinska opštinska vlada.

Ukoliko tri mjeseca od održavanja izbora ne bude konstituisana vlast u lokalnoj samoupravi, Vlada Crne Gore može uvesti prinudnu upravu, a kako sada stvari stoje do toga će najvjerovatnije i doći. U međuvremenu su opozicione partije uputile niz primjedbi kolegama optužujući ih da koče formiranje vlasti.

Prema nekim procjenama izbori u Kotoru, ako ostane ovakvo stanje, mogli bi biti održani zajedno sa nikšićkim u martu.

Na lokalnim izborima opozicija sa SDP-om, je osvojila potrebnih 17 od 33 odbornička mandata koliko broji kotorski parlament, dok DPS, SD, HGI i LP imaju ukupno 16 mandata.

HT preuzima Crnogorski Telekom

0
HT
HT
Hrvatski Telekom (HT) u utorak je potpisao ugovor o kupnji 76,53 posto dionica u Crnogorskom Telekomu od Magyar Telekoma za 123,5 milijuna eura, što je prva velika regionalna akvizicija HT-a.

“Dugo imamo ambicije biti regionalni igrač, ali prilike su stalno bile ograničavane te smo sada uspjeli realizirati kupnju udjela u Crnogorskom Telekomu, za što će transakcija završiti do kraja siječnja kada ćemo izaći i s konkretnim planovima”, ističu u utorak iz HT-a.

Naglašavaju da je regionalno širenje jedna od najvažnijih sastavnica strategije HT-a, pri čemu ih zanimaju ne samo nacionalni telekomi nego i drugi, a najviše smisleno regionalno širenje koje će stvoriti dodatnu vrijednost s kompanijama koje kupuju.

“HT je trenutno financijski najjača regionalna telekom kompanija, već smo gigant u Hrvatskoj te nam je ambicija biti i vodeći i najbolji regionalni telekom”, poručuju iz HT-a.

Sama akvizicija Crnogorskog Telekoma dogovarala se oko godinu dana. Tom akvizicijom HT želi postati ‘ful’ telekom igrač na crnogorskom tržištu, koje je malo ali ima potencijala, ocjenjuju.

“Zasigurno ćemo biti dominantni u fiksnoj telefoniji, u mobilnoj nešto malo slabiji zbog prisustva Telenora”, kažu u HT-u.

Najveća je vrijednost Crnogorskog Telekoma, što je i bio okidač ulaska HT-a na to tržište, ljetos provedeni natječaj u Crnoj Gori za frekvencije u spektru 800 megaherza, što je i podloga za uvođenje 4 generacije telekomunikacija LTE- 4G. Ambicija je HT-a preokrenuti tržišne udjele na crnogorskom tržištu, dok u vezi budućih investicija u Crnoj Gori ističu da će uložiti koliko bude potrebno.

“Većinski udjel u Crnogorskom Telekomu kupujemo vlastitim sredstvima, nismo se zadužili i to neće utjecati na ulaganja i planove u Hrvatskoj. Cijena koju smo platili je fer što je potvrdio i nezavisni savjetnik koji se obično angažira u takvim slučajevima”, poručuju iz HT-a.

Napominju da su i dalje zainteresirani i za druge akvizicije u regiji te dodaju da “ne bi dobili odobrenje dioničara da nisu kredibilni te u zadnje tri godine ostvarivali dobre rezultate”.

Ističu i da, s obzirom da je tu riječ o intergrupnoj transakciji, nema potrebe za mišljenjima Agencije za tržišno natjecanje, jer je mađarski telekom, kao i HT, u skopu DT Grupe, no transakcija je neovisna od DT-a.

Crnogorski Telekom najveći je telekom u Crnoj Gori, u prvih devet mjeseci 2016. ostvario je 69,4 milijuna eura prihoda, dok je EBITDA iznosila 24 milijuna eura. Krajem rujna 2016. imao je gotovo 370 tisuća mobilnih korisnika ili 32 posto od ukupnog broja tih korisnika u Crnoj Gori, dok Telenor ima 38,3 posto korisnika.

Korisnika u fiksnoj telefoniji Crnogorskog Telekoma je 140,3 tisuće, čime ostvaruje 93,6-postotni udio na tržištu. Taj telekom ima i 73 tisuće korisnika širokopojansnog interneta, a optičkom mrežom pokriva 53 tisuće ili 27 posto ukupnog broja kućanstava u Crnoj Gori.

Magyar Telekom je u vlasništvu većinskog udjela u Crnogorskom Telekomu bio od 2005. godine, a nakon ove akvizicije, kako su kazali u HT-u, više će se fokusirati na domaće, mađarsko tržište.

HT je do sada preuzeo Iskon (prije 10 godina), Combis te Optimu Telekom, a akvizicija Crnogorskog Telekoma je njihova velika regionalna akvizicija.

Ulaskom HT-a na tržište Crne Gore otvorit će se vrata tog tržišta i za druge hrvatske kompanije, što je i prilika za promoviranje i izvoz hrvatskih roba i usluga u Crnu Goru, a sve to može imati pozitivan učinak i za hrvatsko gospodarstvo, poručuju iz HT-a.

/Hina/

TUI želi dugoročan zakup nudističkog naselja na Adi i hotela Bellevue na Velikoj plaži

0
Ada Bojana
Ada Bojana
Njemačka agencija “TUI” zainteresovana je za višedecenijski zakup nudističkog naselja na Adi i hotela “Bellevue na Velikoj plaži, koji posluju u sastavu “Ulcinjske rivijere”.
U te svrhe, njemački turoperator je već obezbijedio početna kreditna sredstva u iznosu od 200 miliona eura, saznaju “Vijesti” iz više izvora.

Predstavnici tog renomiranog njemačkog turoperatora su nedavno boravili u Ulcinju i obišli te objekte, ali nijesu otkrivali svoje planove. Kako navodi ovaj list, očekuje se da će predstavnici “TUI”-ja u martu tim povodom razgovarati sa najvišim crnogorskim zvaničnicima.

Ranije je direktor “Ulcinjske rivijere” Radomir-Mikan Zec rekao da je to preduzeće ušlo u razvojni program TUI-ja za Adu.

IBM – Počeo eksperimentalni uzgoj Jakobove kapice (Pecten jacobaeus)

0
Uzgoj Jakobove kapice
Uzgoj Jakobove kapice

U Institutu za biologiju mora (Univerzitet Crne Gore)  započeo je sa realizacijom projekat pod nazivom „Eksperimentalni uzgoj Jakobove kapice (Pecten jacobaeus) u uslovima Bokokotorskog zaliva“.

Projekat je prijavljen u okviru grant šeme “Transfer znanja između sektora visokog obrazovanja, istraživanja i industrije”-IPA IV Operativni program za razvoj ljudskih resursa 2012-2013.

Projekat je finansiran najvećim dijelom iz predpristupnih fondova Evropske Unije (IPA), uz nacionalno učešće Crne Gore. Projekat će trajati 15 mjeseci, uz ukupan budžet od 24.970,00 EUR od čega je sopstveno učešće Instituta za biologiju mora 10%.

Glavni ciljevi projekta su:

  • razvoj sektora marikulture uvođenjem novih, autohtonih vrsta u uzgojni proces
  • obnavljanje prirodnih populacija, smanjenje pritiska  prelova
  • povezivanje sektora nauke (istraživanja) sa industrijom (uzgojem školjki) u cilju direktne aplikacije rezultata istraživanja u uzgojni proces
  • diversifikacija proizvodnje u marikulturi i unaprijeđenje gastronomske ponude

Konzorcijum:

Vodeći partner: Univerzitet Crne Gore, Institut za biologiju mora, Kotor
Partneri iz industrije: Kompanija COGIMAR, Kotor i preduzetnik u uzgoju školjki Šupica Boško, Kamenari.

Relevantnost projekta ogleda se u usklađenosti projektnih ciljeva sa sledećim Strategijama:

Strategija naučnih i istraživačkih aktivnosti (2012-2016) – Prioriteti: Poljoprivreda i hrana i Održivi razvoj turizma

Strategija ribarstva Crne Gore (2015-2020) sa akcionim planom za prenošenje Implementaciju i sprovođenje  pravne tekovine EU. Strategija EUSAIR – Stub I – “Plavi rast”, Stub III – “Kvalitet životne sredine”, Stub IV – “Održivi turizam”

Jakobove kapice
Jakobove kapice

Od septembra 2016. godine započeto je sa realizacijom glavnih projektnih aktivnosti, odnosno sa analizom diverziteta prirodnih populacija jestivih školjkaša na području Bokokotorskog zaliva, pripremom kolektora za prihvat mlađi Jakobove kapice, pripremom matičnog jata, analizom kvaliteta vode na tri lokaliteta koji su predmet istraživanja, analizom fitoplanktonske komponente (dostupnosti hrane), dok će u sledećoj projektnoj fazi analize biti posvećene i determinaciji obraštajnih organizama i predatorskih vrsta riba.

jakobova kapica
jakobova kapica

Spajanjem dugogodišnjeg iskustva uzgajivača školjki sa područja Bokokotorskog zaliva i rezultata naučnih istraživanja očekujemo unapređenje uzgojne tehnologije školjki, prvi prihvat mlađi Jakobove kapice i dostizanje prve uzgojne faze tokom perioda trajanja projekta.

 

Jedrilicom od Southamptona do Dubrovnika

0

Dubrovački jedriličar Lovre Peović sretno je završio svoju plovidbu 12,5 metara dugom regatnom jedrilicom od Southamptona do Dubrovnika. U Gružu ga je, u gluho doba noći dočekala mala ali odabrana skupina prijatelja i ljubitelja jedrenja, ali vremena za proslavu nije bilo previše – Lovri je prije svega trebala njegova supruga Jasmina i sin Tonči koji su mu toliko nedostajali, ali su mu bili i motiv koji ga je tjerao dalje u trenucima kad bi htio malo zastati i odmoriti.

Na posljednjem kraku plovidbe, koja je prije toga vodila kroz Biskaj i dijelom kroz uzburkani Atlantik, pridružio mu se i vlasnik jedrilice Dragan Držanić.  S  Palma de Mallorce u sumrak su se zaputili prema Cagliaru na Sardiniji i praćeni dobrim vremenom stigli tamo za 50 sati. Relativno velika etapa puta (320) milja je prošla dobro, osim zadnjih 8-9 sati gdje su orcali po vjetru od 25 čvorova uz kvar autopilota.

– U Cagliariu smo prenoćili, ujutro ulili gorivo i kupili hranu. Stigao sam malo prošetati popit kavu (najbolju koju sam popio na ovom putu). Poslijepodne smo nastavili prema Messinskom tjesnacu (prolazu između Apeninskog poluotoka i Sicilije). Prva noć na toj ruti bila nam je ona novogodišnja. Dragan je bio u gvardiji, a ja sam taj veliki događaj jednostavno prespavao. Vrijeme je bilo lijepo, a Djed mraz nas je počastio time što smo uspjeli osposobiti auto-pilot pa smo bili puno odmorniji i u boljem stanju – kaže Lovre.

Nakon cjelodnevne i noćne plovidbe domogli su se Sicilije i opet plovili krajem, što je lijepo za promjenu na ovako napornom, pa i riskantnom putovanju.

– Kad ploviš uz kraj, barem vidiš da se krećeš. Plovili smo uz Siciliju ostatak dana i slijedeće jutro se probudili uz prekrasne prizore otoka Salina, Strombolija i njihovih susjeda koji su svi redom vulkanski otoci što je takvih stožastih otoka s rupom na vrhu nemamo u Jadranu. Kako smo se približavali Messini, promet je postajao gušći pa je i navigacija postala kompliciranija, uz to, vrijeme se pogoršalo, padala je kiša i vjetar je konstantno mijenjao smjer. Ušli smo u Messinu s četiri čvora kurenta u krmu. Držali smo se ruba naše zone plovidbe (u većini tjesnaca i prolaza postoje zone separacije) i prošli kroz najtješniji dio prolaza (samo dvije nautičke milje). Odlučili smo stati u Reggio di Calabria koji je  definitivno najružnij grad u kojem sam ikad bio; neuredan, šporak, a očito je da GUP i PUP ne postoje, čak ni na papiru kao kod nas. Zato smo nakon dva sata nastavili dalje prema “peti” Italije, gradiću po imenu Santa Maria di Leuca, jer smo pretpostavili da ćemo morati ulijevati još goriva. Međutim uvjeti za jedrenje su bili odlični, tako da od Reggio di Calabrie, preko zaljeva Taranto, do Santa Maria di Leuce smo uglavnom jedrili. Tih 150 milja smo prošli prosječnom brzinom od 8 čvorova što nam je diglo moral i shvatili smo da brzo možemo biti brzo – prisjeća se Lovre. Ali taj posljednji krak putovanja zbog očekivane bure nije bio nimalo bezopasan, nimalo sigurniji od prolaska kroz ralje Biskaja.

– Po buri se ne dolazi lako s juga Italije u Dubrovnik. Puhao je zapadni vjetar pa smo potegli kurs prema Baru u Crnoj Gori jer bi zapadnijim kursom cijelo vrijeme tukli u valove. I ovako nam je bilo dovoljno mučno. Po prognozi je vjetar trebao biti do 15 čvorova i valovi do 1,5m, a u stvarnosti je vjetar sezao do 28 čvorova a valovi preko 2,5m (po mojoj procjeni). Stisli smo zube i išli na motor i jedra što brže, htjeli smo se dokopati naše strane Jadrana što prije, pa da ako bura “požuri” ne budemo na udaru visokih valova. Popodne, vjetar je opao, a s njime i valovi, pa smo okrenuli kurs prema Dubrovniku, međutim morali smo se držati van teritorijalnih voda RH dokle nam Dubrovnik nije postao najbliža luka da nebi ispao problem s policijom.

239317
Kako smo se približavali Dubrovniku, nisam imao osjećaj da sam doma. Nisam shvaćao da je napokon svemu ovome kraj. Kad smo prošli između Grebena i Hotela Palace, pomalo je krenulo sjedat. Uspio sam! Bilo mi je dojavljeno da će biti neki doček, ali u 02:00 u noći uz kišu i 5 stupnjeva nisam vjerovao da će itko biti igdje u blizini Orsana, međutim kako smo ušli u luku i približili se, vidio sam da se na mulu pali bengalka, pa za njom još njih. Ekipa je došla i dočekala nas u ta doba po tom vremenu, svaka im čast! Pero, Eugen, Vedran, Tomi, Antonio, Kale, također poznati kao Windfuckersi, napravili su najbolji doček ikad 🙂 Donijeli su baksu piva, pomogli vezati brod pa smo se sakrili od kiše na trabakul i malo pročakulali. Stari Tonči je došao po mene s autom, došao sam doma i legao u krevet, teško zaspao, ali buđenje uz “Tata, tu si!” je bilo nešto što je vrijedilo svega toga. Put je završio, brod je tu, ja sam živ i zdrav – poručuje Lovre.

Jadran Kapor

/Dubrovački Vijesnik

“Santa Maria della Salute” u H.Novom

0
Santa Maria
Santa Maria

Film Zdravka Šotre, “Santa Maria della Salute” biti prikazan 16, 17. i 18. januara u sali dvorane Park – Herceg -Novi u 17 i 20 sati.

“Ovo je emotivna ispovjest o najvećoj srpskoj ljubavnoj priči, o odnosu najvećeg pjesnika srpske književnosti Laze Kostića, i mlade, učene, prelijepe Lenke Dunđerski. Film nas vodi kroz život i unutrašnju borbu velikog i „drukčijeg“ čovjeka, pjesnika, prevodioca, doktora prava, novinara. U poznom dobu, Lazi će se duh Lenke Dunđerski i crkva Santa Maria della Salute među sobom preplitati i dovesti do stvaranja njegove najčuvenije pjesme.”

U filmu igraju: Vojin Ćetković, Tamara Aleksić, Nebojša Ilić, Aleksandar Berček, Dejan Lutkić, Sloboda Mićalović i drugi.

Ulaznice po cijeni od 3 € mogu se kupiti na blagajni dvorane Park od 16. januara, u terminima od 9 do 12 i od 16 do 20 sati.

Rezervacije možete izvršiti u istim terminima na broj telefona: 068 851 031.

 

Promovišu najkvalitetnija crnogorska vina i zimsko jedrenje u Boki

0
Božićni bazar Regent 2017.
Regent – foto Boka News

Tokom prvog kvartala 2017, u hotelu „Regent Porto Montenego“ u Tivtu, biće organizovan niz posebnih događaja uz brojne atraktivne ponude u restoranima koje će biti dostupne gostima i posjetiocima hotela.

“Regent Porto Montenegro” je sklopio partnerstvo sa crnogorskim vinskim proizvođačima kako bi ljubiteljima vina ponudio nezaboravno iskustvo kroz paket Wine & Dine.

U saradnji sa vinarijama Plantaže i Savina, ovaj paket u trajanju od četiri dana i tri noći, inostranim gostima će predstaviti sve specifičnosti regionalnihiI lokalnih vina”- kazao je PR i marketing menadžer “Regenta” Milo Radonjić dodajući da je i ove zime aktuelna ponbuda po kojoj gosti u “Regentu” mogu boraviti tri dana,a platiti samo dva uz popuste za korišćenje wellness i spa centra.

Regata Hiljadu ostrva +2
Regata foto Boka News

“Entuzijaste i u ovom kvartalu očekuje Sailing ponuda koja omogućava svim posjetiocima da jedreći, iskuse izuzetne ljepote Bokokotorskog zaliva. Trodnevna verzija ovog paketa gostima će ponuditi uvod u svijet ovako elegantnog i strastvenog sporta, dok će petodnevni paket pravim zaljubljenicima u jedrenje pružiti potpuno mediteransko jedriličarsko iskustvo”- istakao je Radonjić dodajući da je za dan zaljubljenih 14.februara pripremljena posebna ponuda za zaljubljene parove, a početak proljeća 25.marta u “Regent” će biti obilježen specijalnom “Lovačkom večerom” sa posebnim jelima od divljači.

Regent - Pogled
Regent – Pogled

“Šesnaesti april biće obilježen „Uskršnjim ručkom“, a uskršnja jela će ove godine biti kombinovana sa ekskluzivnim vinima vinarije „Aleksić“. Čarolija Uskrsa donijeće posebnu radost najmlađim gostima, budući da će i ove godine biti organizovana potraga za uskršnjim jajima, kao i različite vrste radionica“- naveo je Radonjić.

Priroda ukrasila Morinj za bijeli Božić (foto)

0

Naš čitalac Jovica Berberović poslao nam je fotografije kako Morinj izgleda ovih dana.

Okovan burom i ledom, Morinj je priroda ukrasila u duhu zimske idile, bijelog Božića…

Kako jedna fotografija govori više od hiljdu riječi prepuštamo vas uživanju…

 

 

Popucali vodomjeri, zaledile pumpe…

0
Zima
Zima

Zbog havarije pumpe na sistemu centralnog grijanja uslijed izuzetno niskih temperatura, glavni objekat Javne predškolske ustanove “Bambi” u centru Tivta  ostao je  bez grijanja.

Stoga su u tom vrtiču danas za zagrijavanje prostorija koristili uljne radijatore i kvarcne peći koje su dopremili iz područne jedinice u Lastvi.

Direktorica vrtića, Jasna Vujović kazala je da je pumpa demontirana i odnesena na opravak ovlašćenom serviseru, pa se očekuje da će problem sa grijanjem biti brzo riješen. U područnoj jedinici u Donjoj Lastvi koja inače, ne radi tokom zimskog raspusta, juče je upaljeno centralno grijanje da bi se objekat pripremio za prelazak mališana iz centralnog vrtića u srijedu. Djeca će u Lastvi boraviti dok se ne popravi system centralnog grijanja u glavnom objektu vrtića.

Problema sa sistemom za centrano grijanje danas je bilo i u zgardi Opštine Tivat na Trgu magnolija gdje su se ponovno pokazale tehničke manjkavosti koja od početka prate taj sistem postavljen prije šest godina kada je nova zgrada Opštine i napravljena. Dok čekaju servisera iz Podgorice koji bi konačno trebao da riješi problem sa toplotnim pumpama i vazduhom zarobljenim u cijevnom sistemu, zaposleni u Opštini jčee su se improvizovano grijali uljnim radijatorima i kvarcnim grijalicama.

Danas u Tivtu
Danas u Tivtu

Ekstremno niske temperature vazduha u kombinaciji sa jakom burim, učinile su da su u kućama brojnih Tivćana zaledile vodovodne cijevi i popucalui vodomjeri.

Vodomjer
Vodomjer

Prema riječima direktora preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Tivat Alena Krivokapića, samo u protekla dva dana njihove tehničke ekipe su zamjenile čak 162 zamrznuta vodomjera, što se  ne pamti u dosadašnjoj istoriji tivatskog Vodovoda.

Cvijeće
Cvijeće

Pored dosadašnje četiri, danas je na teren poslata i peta ekipa jer je ogroman broj građana suočen sa ovim, za Tivat krajnje neuobičajenim problemom sa vodovodnim instalacijama.