Opštine Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva uskoro će zeleni otpad odlagati u kompostanu, koja će biti organizovana u Kavču kod Kotora, zaključak je sa jučeerašnje prezentacije projekta „Uspostavljanje kompostiranja i selektivnog odlaganja otpada“, održane u Opštini Herceg Novi.
Ugovor o realizaciji projekta potpisan je u decembru 2013. godine i prvobitno je bilo planirano da odlaganje počne u junu prošle godine. Ipak, kako je pojasnila projekt menadžer kotorskog Komunalno stambenog preduzeća, Jelena Radulović, zbog nepredviđenog ponavljana tendera za nabavku opreme, rok je produžen za devet mjeseci, tako da će prerada zelenog otpada početi 29. marta ove godine.
Ukupna vrijednost projekta je 443 hiljade eura, od čega je učešće Delegacije Evropske unije 71 odsto, Ministarstva finansija 18, a komunalnih preduzeća četiri opštine 11 odsto.
-Postrojenje za kompostiranje, koje se nalazi na imanju Javnog komunalnog preduzeća Kotor u Kavču, ima 600 kvadrata. Vrijednost opreme za kompostiranje i primarnu selekciju iznosi 219 hiljada eura – kazala je Radulović.
Ona je istakla da su izrađeni i akcioni planovi saradnje četiri komunalna preduzeća do 2020. godine, kako bi ona bila nastavljena i nakon formalnog završetka projekta.
Direktor Komunalno stambenog preduzeća Herceg Novi, Branislav Božović, kazao je da se svakog dana na teritoriji naše opštine skupi oko pet tona zelenog otpada.
-U proteklih pola godine, potrošili smo 17 hiljada eura da bi se sa privremene zeleni otpad odnio na trajnu deponiju, a ta sredstva su više od 50 odsto vrijednosti bio drobilice. Zato smo, u cilju racionalnijeg poslovanja, počeli proceduru nabavke bio drobilice, bez koje bi transport zelenog otpada do kompostane bio neracionalan. Time ćemo količinu zelenog otpada smanjiti na četvrtinu, što će do Kavča moći da preveze jedan kamion – naglasio je Božović.
Direktor Komunalnog preduzeća iz Tivta, Tonko Lukšić, ističe da su benefiti ne samo u smanjenju potrošnje goriva i amortizacije vozila, već i u poboljšanju efikasnosti odlaganja i činjenice da će se otpad reciklirati.
Magdalena Ivančević iz budvanskog Komunalnog preduzeća istakla je da su saradnju sa ostalim primorskim opštinama objeručke prihvatili.
– Radićemo na edukaciji i informisanosti građana o značaju i benefitima odlaganja zelenog otpada – rekla je ona.
Žarko Radulović, iz NVO „Eko centar Delfin“, objasnio je da će se zeleni otpad iz četiri opštine tretirati na održiv način, a kao proizvod dobijaće kompost, čime će biti smanjeni troškovi održavanja javnih površina.
Projekat kompostane je uvršten u plan upravljanja zelenim otpadom do 2020. godine. Biće to prva kompostana u Crnoj Gori, a planirano je da se projektu u narednom periodu pridruže i opštine Bar i Ulcinj.
Tenderska komisija za dodjelu koncesije za privredno korišćenje brodogradilišne luke Bijela utvrdila je da su se stekli uslovi da se počnu pregovori sa konzorcijumom Porto Montenegro i Damen.
Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva su saopštili da se Tenderska komisija upoznala sa svim elementima dostavljene ponude konzorcijuma, kao jedinog ponuđača.
“Na osnovu uvida u dokumentaciju Tenderska komisija je utvrdila da su se stekli uslovi da se sa ponuđačem stupi u pregovore”, navodi se u saopštenju.
Javni poziv za učešće na javnom tenderu za dodjelu koncesije za privredno korišćenje brodogradilišne luke Bijela, na period od 30 godina, objavljen je 28. decembra.
Do 17. februara, do kada je bio rok za dostavljanje ponuda, prijavio se samo konzorcijum Porto Montenegro i Damen.
Tada je saopšteno da će Tenderska komisija vrednovanje ponude obaviti u propisanom roku od 15 dana.
Koncesija se daje na području koje obuhvata prostor u ograđenom krugu brodogradilišne luke sa operativnom obalom i gatovima, ukupne površine 108,29 hiljada metara kvadratnih.
Ukupna površina prostora pod objektima, odnosno suprastruktura, obuhvata 25,85 hiljada metara kvadratnih.
Najveća britanska lou kost aviokompanija „Easy Jet“ objavila je danas da će od 16.juna početi da saobraća na liniji London-Tivat-London. Avioni te kompanije na liniji između Tivta i londonskog aerodroma Getvik, letjeće dva puta nedjeljno tokom ljetnje sezone, ponedjeljkom i četvrtkom, a cijene karata u jednom pravcu koje su juče puštene u prodaju preko sajta aviokompanije, počinju od 33,49 britanskih funti za kartu u jednom pravcu .
„Easy Jet“ je najavio da na liniji London-Tivat-London očekuje da će ove sezone prevesti preko 19 hiljada putnika, a to će biti direktna konkurencija crnogorskoj aviokompaniji „Montenegro Airlines“ koja ljeti takođe saobraća između Tivta i londonskog aerodroma Getvik.
„Easy Jet“ će inače, 27. marta uspostaviti i ranije najavljenu liniju iz Mančestera za Tivat i obrnuto, a na njoj će saobraćati dva puta sedmično, svakog četvrtka i nedjelje, do 16.oktobra. Za tu liniju britanska kompanija je najavila da će u prvoj godini poslovanja, rezultirati prometom od najmanje 15 hiljada putnika.
„Linija iz Mančestera za koju su karte u prodaji od decembra prošle godine već se u to kratko vrijeme potvrdila kao vrlo poželjan izbor za putnike iz Velike Britanije u Crnu Goru, kao povoljnai jednostavna konekcija za jednu lijepu i našim turistima, pristupačnu destinaciju za ljetovanje. Sa tim uspješnim iskustvom, nemamo razloga da ne budemo optimisti i u uspjeh nove linije iz Londona za Tivat za koju smatramo da takođe postoji veliko interesovanje putnika.“- kazao je Nil Slaven, komercijalni direktor „Easy Jet-a“.
Dženifer Njuman iz mendžmenta „Easy Jet-a“ kazala je da će relacija London-Tivat biti 105-ta destinacija koju ta kompanija nudi britanskom tržištu. Na sajtu te kompanije prenijeli su i izjavu britanskog ambasadora u Crnoj Gori Ijana Vitinga koji je rekao da će intenziviranje letova „Easy Jeta“ iz dva britanska grada za Tivat, doprinijeti i boljoj privrednoj saradnji dviju zemalja.
Inače, „Easy Jet“ ima flotu od preko 240 aviona koji lete na preko 780 ruta između 130 aerodroma u 32 države, te godišnje preveze preko 68 miliona putnika.
Žiri za ocjenu radova prispjelih na konkurs koji je Opština Tivat raspisala za izradu idejnog arhitektonskog riješenja za parterno uređenje javnih otvorenih površina i uređenje ugostiteljskih terasa, odlučio je da ne dodijeli prvu nagradu. Od tri dobijena riješenja, za najbolji je proglašen rad pod šifrom “Sanctus Theodorus”čiji su autori Nikola Radović, Slobodan Petrović i Petar Ćulafić, te je on nagrađan novčanim iznosom od 1.000 eura.
Drugoplasirani je rad pod šifrom “Mediterraneo” autora Ivane Rajković, Nevene Rajković i Mirjane Rajković-Karanikić kome je pripalo 700 eura, dok je žiri odlučio da autorima rada pod šifrom “Regata” dodijeli “obeštećenje” u iznosu od 300 eura. Žiri su inače, činili opštinska sekretarka za urbanizam i zaštitu životne sredine Tatjana Jelić, njene kolege iz tog sekretarijata, arhitekte Vesna Nikolić i Marko Kostić, akademski slikar Zoran Kruta i Biljana Matijević iz NVO “Udruženje privrednika”.
Lokalna uprava je od arhitekata i dizajnera koji su učestvovali na konkursu, tražila da predlože najbolje riješenje koje će se primijeniti za uređenje otvorenih javnih površina i ugostiteljskih terasa na javnim, ali i privatnim površinama u centru grada.
Cilj konkura je bio, kako se navodi, „poboljšanje estatskog izgleda grada, racionalnije korišćenje javnih površina za kretanje i okupljanje ljudi, kao i poboljšanje estetskog izgleda ugostiteljskih terasa“. Opštinari su tražili arhitekstonska i dizajnerska riješenja za uređenje prostora malog parka u Ulici 21.novembra, parka kod Trga Dara Petkovića, prostora Trga magnolija, te ukupno osam terasa ugostiteljskih objekata na Trgu od kulture i ulicama Njegoševoj, Druge dalmatinske brigade i Palih boraca.
Veliko nevrijeme koje je pogodilo crnogorsko primorje proteklih dana nije nanijelo štetu marini u izgradnji u turističkom naselju Lušticu Bay-u koji se gradi u zalivu Trašte na tivatskom dijelu poluostrva Luštica.
“Visoki valovi i udari vjetra nisu naštetili konstrukciji marine čija je gradnja u završnoj fazi. Ovakve vremenske neprilike daju nam mogućnost da pratimo ponašanje i cjelovitost konstukcije, naročito kada su u pitanju lukobrani marine koja se gradi na otvorenom moru i području koje je često izloženo olujama i jakim udarima vjetra i valova. Nismo zabilježili čak ni neznatnu štetu”, saopštio je Nabil Michel, direktor izgradnje u Luštica Development.
U marini su u toku završeni radovi na strukturi oba lukobrana. Kada bude završena marina će imati 176 vezova za prihvat brodova do 35 metara.
U naselju su, takođe, u toku radovi na novih osam “F” objekata sa 45 apartmana. Očekuje se da izgradnja sljedećih osam objekata počne do polovine godine.
Na 690 hektara zemljišta nadomak Tivta kompanija Luštica Development razvija projekat Luštica Bay u kome će bitii sedam hotela, dvije marine, prvi profesionalni golf teren u Crnoj Gori, sa potpisom Gerija Plejera, više od 1.000 stanova, preko 500 stambenih vila i kuća, kao i drugih objekta.
U Crkvi svetog Pavla u Starom gradu Kotoru,u organizaciji Ambasade SAD, OJU “Muzeji” Kotor i Opštine Kotor, u četvrtak 10. marta s početkom u 19 sati održaće se koncert Laure Korteze i benda “The Dance Cards”.
“Laura Korteze i pomenuti bend su mladi umjetnici, koji svojim hrabrim i elegantnim zvukom, školovanim u smislu ritualne lirske narodne muzike, izvode interesantne melodije. Vjerni svom avanturističkom duhu, grupa je nedavno izabrana po drugi put među 400 bendova u svrhu turneje od strane američke vlade. U 2014. godini bend je obišao Indiju, Kazahstan, Uzbekistan i Bangladeš, kao ambasadori umjetnosti. Ove razmjene predstavljaju promociju pozitivnog imidža SAD-a kroz umjetnost i muziku, kao i kroz direktan kontakt umjetnika sa slušaocima širom svijeta”, saopšteno je iz Muzeja grada Perasta
Popularna kotorska diskoteka „Maximus“ teško je oštećena u požaru koji su rano jutros podmetnula nepoznata lica. Naime, oko 4.30 sati maksirani napadači savladali su stražara koji je čuvao diskoteku, ušli u prostorije objekta koji se nalazi unutar zidina Starog grada i podmetnuli požar u dijelu diskoteke gdje je bina na kojoj gotovo stalno nastupaju muzičke zvijezde iz regiona, po kojima je ova diskoteka bila prepoznata ne samo u regiji, već i u Evropi.
Petorica napadača potom su pobjegli, a vatrogasci koji su odmah pozvani, u veoma teškim okolnostima, borili su se sa požarom narednih sat vremena. Vatra je u potpunosti ugašena jutros oko 7 sati, a policija je pokrenula istragu o napadu u kojem je „Maximus“ pretrpio veliku materijalnu štetu.
Diskoteka Maximus je jedna od najbolje opremljenih i svakako najatraktivnija diskoteka u ovom dijelu Evrope, s vrhunskim audio-vizualnim sistemom i laserskom rasvjetom. Diskoteku je posjetilo preko dva miliona ljudi iz cijele regije i šire tokom devet godina uspješnog poslovanja, a u njoj je nastupilo više od tri hiljade raznih izvođača iz oko 30 zemalja svijeta.
Za večeras je bio zakazan koncert Miroslava Ilića.
Godine 1910. u Kopenhagenu, na Drugoj međunarodnoj konferenciji socijalistica, a na prijedlog Clare Zetkin, odlučeno je da se 8. mart proglasi Međunarodnim danom žena. Odluka je donesena kako bi se time obilježila uspomena na velike proteste američkih žena održane 1909. u sklopu borbe za opšteg pravo glasa.
I mnogo prije toga žene su se štrajkovima i pobunama borile za svoja prava tražeći bolji položaj u društvu.
Teškoće žena počele su njihovim sve većim uključivanjem u proizvodnju. Ekonomsko osamostaljivanje žena bilo je i ostalo temelje na kojem su poslije građeni svi oblici borbe za ravnopravnost.
Iako su mnogi režimi onemogućavali tu borbu, u najvećem broju zemalja žene su se izborile za pravo glasa, za iste nadnice kao i muškarci, raspolaganje imovinom, za pravo na rastavu braka i na pobačaj. Ipak, ni u najrazvijenijim državama ta prava još nisu potpuna.
Zbog dvostruke uloge – proizvođača i majke – emancipacija žene dugotrajan je proces, stoga obilježavanje Dana ženane gubi svoj smisao.
Koncert klapa „Duša u kamenu“ - u čast Jakši Fiamengu
1 od 14
Koncert klapa „Duša u kamenu“
Lovanja
Koncert klapa „Duša u kamenu“
Proslavljen Sveti Anton 13. jun 2020.
Koncert klapa „Duša u kamenu“
Sa pressa Kotor
Proslavljen Sveti Anton 13. jun 2020.
Koncert klapa „Duša u kamenu“
Proslava 15 godina nastave na hrvatskom jeziku
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
Koncert klapa „Duša u kamenu“
FesKK - zatvaranje decembar 2018.
Koncert klapa „Duša u kamenu“
Koncert klapa „Duša u kamenu“
Povodom 8. marta – Dana žena, sinoć je u crkvi Svetog Duha u Kotoru održan koncert pod nazivom „Duša u kamenu“, posvećeni pjesniku, piscu i novinaru Jakši Fiamengu, koji već godinama sarađuje sa peraškim festivalom.
„U poeziji je najbolje ono što se ne reče, nego što se osjeti. Sve pjesme koje su ispjevane su male glazbene drame, pokušaj da se fiksira neka sudbina, da se zabilježi događaj, da se opišu krasote našeg zavičaja, a ovo je jedan zavičaj, Mediteran, Boka, Split, Komiža….“ kazao je Jakša Fijamengo pozdravljajući brojnu publiku.
Koncert je započeo nastupom klape Assa Voce iz Podgorice koji su izveli poznatu skladbu Piva klapa ispo´ volta, za koju je riječi napisao Fijamengo.
O Jakši Fiamengu, živoj legendi dalmatinske pjesme, iza kojeg je više od 450 uglazbljenih radova, govorio je Ante Mekinić iz Splita, publicista i promoter kulture.
Stihove iz Fiamengove knjige Karoca gre kazivali su Milica Cvijović i Saša Vidić.
Nastupile su klape Assa Voce, Alata, Maris, Lungo Mare i Nada Baldić, Incanto, Legate.
Koncert je završen poznatom Fijamengovom skladbom Karoca, po kojoj je i napisao knjigu Karoca gre.
Pisac i pjesnik, novinar i urednik, Komižanin i Splićanin, Jakša Fiamengo– sinonim je pjesničke Dalmacije i stiha koji budi slike u svijesti čitalaca. Njegove su pjesme ukomponovali najistaknutiji kompozitori hrvatske estrade, klapske pjesme, pisci za horove i dječje ansamble.
Iako stihove popularnih hitova Karoca, Piva klapa ispo´ volta, Infiša san u te, Ništa nova, Nadalina, Nokturno, Vagabundo, A vitar puše, kao i klapskih klasika Sutra će te ponit, Ruko moja što si takla, Kad mi bude leći, Parce mihi Domine, Injoštar, Da mi se providi i drugih, znaju i stari i mladi, malo ljudi zna da su potekle baš iz pera, ovog vrhunskog pjesnika. Jer „Jakša je pjesnik, a ne pomoćna snaga kompozitorima – on uglavnom ne piše na muziku već se ona piše na njegove stihove.“
U sklopu Kotorske koncertne sezone koncert su organizovali Međunarodni festival klapa Perast, Muzička škola „Vida Matjan“ i KotorArt uz potporu opštine Kotor.
Poznati Crnogorski muzičar, veliki ljubitelj jedrenja i dervenih barki Antonije Pušić poznatiji kao Rambo Amadeus došao je na ideju da u saradnji sa našim najpoznatijim kalafatom Nenadom Bokovcem realizuje jedan veoma ambiciozan projekat pod nazivom „Solarni retro jedrenjak“.
Realizaciju projekta započeo je kupovinom jednog starog kutera koji se već nalazi u Nenadovoj radionici.
Ovaj projekt je zapravo zbir svih mojih afiniteta, hobija i pasija na jednom mjestu. Ovaj Solarni jedrenjak je, jednostavno rečeno, prototip mojih snova. Pogledajte ovaj video i pratite realizaciju projekta na blogu http://drvenebarke.blogspot.com/
“Jedrenje je poezija kretanja”
Jedrenje nije snobovsko zajebavanje preskupim brodovima i razmetanje pred sirotinjom koja se brčka u moru. Danas možete nabaviti polovnu jedrilicu za cijenu auta starog 10 godina. I odmah jedriti.
Jedrenje je prađede energetske efikasnosti. Sa svojom jedrilicom nisam za 10 godina potrošio goriva koliko jedan vlasnik glisera iste dužine sprži za sat vremena. A pri tom provedem na moru, u plovidbi, višestruko više vremena od njega , što je valjda i cilj kad imaš plovilo.
Brzina jedrilice mi je izuzetno važna. Kad vidim neke pijane turiste kako se valjaju na čarteru niz vjetar stegnutih jedara, srce mi se stegne baš kao i to jedro u rukama neznalica. Volim kad jedrilica optimalno hvata vjetar, “orca” oštro u vjetar, precizno siječe talase kao što dobar nož siječe mladi sir, dok su jedra natrimovana da se na brzini ne gubi ni milimetar.
Volim restauraciju starih, odbačenih stvari.
Obnovio sam jednu staru gitaru, koju sam našao pored kontejnera za smeće, starog fiću, kog ovih dana treba da registrujem i s ponosom vozim po gradu. Ugradio sam mu i plin, da bude Eko Fićo. Čak sam se palio da restauriram jedan stari BMW motocikl, ali, čim sam osvijestio činjenicu da motocikl nikad nisam vozio, niti me to zanima, brže bolje sam ga poklonio komšiji , pasioniranom motociklisti, uz to vrhunskom autolakireru, koji će imati znanja vremena I živaca da ga dotjera do perfekcije. Otac mi je bio arheolog, restaurator, potpuno nenamjerno sam pokupio tu pasiju od njega.
Volim Kutere
U vojsci, u Splitu, davne 1982 , već kao jedriličar takmičar sam dobio prekomandu da pomažem u obuci mornaričkih oficira u jedrenju I veslanju. Pored modernih jedrilica, tu su bili I takozvani “kuteri”, elegantne, barke 100 godina stare koje su, gonjene veslima i čistom ljudskom snagom dostizale nevjerovatnu brzinu od 6 čvorova! Na jedra, u “pola krme” dostizao je i više.
Ljubav prema tom brodu se nekako ukorijenila , I ja sam nakon 30 godina došao u posjed jednog, prilično raspalog kutera, čije slike vidite.
Solarni jedrenjak za čistiji Jadran
Volim planetu Zemlju
Volim ja i čitav Kosmos, ali Zemlja je najgostoljubivija i najprijatnija teritorija za koju znam. Vjerovatno ima nekih boljih, ali do njih je za sad nemoguće doći.
Računam da će, ovako atraktivan starinski jedrenjak, sa najmodernijom, a sasvim pristupačnom tehnologijom, koja zbog starih navika još nema masovnu primjenu, sa popularnim kapetanom koga mediji temeljno prate, dati odličan primer i motiv da se pređe na električne motore i solarni pogon.
Možda najvažnija pasija koju imam je borba za čistiju planetu uvođenjem čiste tehnologije. Tehnologija je već tu, ona donosi ogromne uštede u gorivu, novcu, eliminaciji zagađenja. Promjena ljudskih navika je nešto na čemu radim već neko vrijeme, kroz moje javno djelovanje. Užasno je gledati te naftne fleke koje svaki motor sa unutrašnjim sagorijevanjem pušta u manjoj ili većoj mjeri. Uz to, gorivo moraš da kupiš, a sunce sija džabe!
A šta to ja ‘oću?
Ovaj projekt je zapravo zbir svih mojih afiniteta, hobija i pasija na jednom mjestu. Ovaj Solarni jedrenjak je, jednostavno rečeno, prototip mojih snova.
Solarni jedrenjak za čistiji Jadran
Jedriti sa brodom dizajniranim prije više od 100 godina, a biti brz jednako kao današnje, moderne jedrilice, nekako mi se namentulo kao izazov. Stalno maštam kako će se na regatama kormilari na modernim brodovima pušiti od ljubomore I zavisti kad u nevjerici budu shvatili da ih je upravo prestigao brod dizajniran 100 godina prije njihovog.
Jedriti u potpunoj tišini restauriranim oldtajmerom, koji će biti vrhunac “zelene” tehnologije, ispred nosa “motornjacima” koji zagađuju more, troše zalihe kiseonika baš kao njihovi vlasnici zalihe iz novčanika, dok pritom moraju slušati mumlanje, turpijanje i arlaukanje sopstvenog motora usred tihe pučine.
Ovaj brod će biti ogroman podstrek za promjene navika i ako preobrati samo jednog gliseraša da pređe sa benzina na vjetar, učinili smo prvi, najvažniji korak za očuvanje Jadrana.
Današnja tehnologija već omogućuje da na ovom kuteru imam električni motor, i baterije koje se pune uz pomoć solarnih kolektora. Velika paluba omogućuje bar pet kvadrata solarnih kolektora, što je više nego dovoljno. Baterije se pune na sunce čitav dan, a onda motor služi samo za uplovljenje i isplovljenje – i to ponekad. Volim da isplovljavam i uplovljavam na jedra. Motor je dakle tu za neke nepredviđene situacije, 1 h autonomije sa brzinom od 5KNT mi je više nego dovoljno.
Jedan od ciljeva je i medijsko lobiranje da lučke kapetanije, marine i pristaništa prestanu da naplaćuju vez i plovidbene dozvole indexirane po dužnom metru plovila, već po konjskoj snazi motora. Apsurdno je da jedrilica, duga 20 metara, sa motorom od 150 konja, plaća veću cijenu od motorne jahte koja ima 15 metara i motorčinu od 3 000 konjskih snaga. Apsurdno je da eko taksa bude ista za jedrilice koje klize pored obale bez buke i talasa, i motornjake koji oru more, prave ogromne valove, i u zalivima trajno narušavaju obalu, floru i faunu, bukom uznemiravaju čitav živi svijet, uključujući i čovjeka.
Ovo je plan razvoja broda:
Solarni jedrenjak za čistiji Jadran
Brod će na kraju ipak biti u mom vlasništvu, ali pristup na solarni jedrenjak biće otvoren za sve učesnike u ovom projektu, ekološka udruženja, autore eko emisija i eko projekata, sve radoznale moreplovce koji žele da primjene naš koncept na svojim plovilima.
Dakle, to će biti ploveće učilo. Sailing educational ship.
Solarni jedrenjak za čistiji Jadran
Kako bi ovaj brod zaplovio Jadranom, povećao ekološku svijest ljudi, preobraćivao bahate gliseraše i omogućio mi da uhvatim inspiraciju na valovima – potrebno mi je vaše učešće.
Solarni jedrenjak za čistiji Jadran
Dakle, optimalno je da u finansiranju ovog projekta učestvuje puno zainteresovanih ljudi, koji će finansirati po malo, ali pomalo i biti dio projekta, što je i suština crowdfundinga.
Naravno, nikako ne želim da prisiljavam ljude koji su u egzistencijalnim problemima da se izlažu bespotrebnim troškovima, svakako da imaju prečih stvari u životu nego što je ovaj projekt.
Ja sam naravno sa svoje strane pripremio par zanimljivih poklona za sve koji bi ipak učestovali:
Solarni jedrenjak za čistiji Jadran
Šta bih vam više reko, nego hvala što učestvujete u ostvarenju jednog sna koji je čini mi se, jednako lijep, koliko i koristan za blagotvoran uticaj na društvo i okolinu.
