Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
1 od 36
Lode - foto Boka News
Najbolji sportisti Kotora u 2019. Dodjela priznanja
Kardinal Pietro Parolini u posjetu Kotoru
Restoran Conte Perast
Istorijski arhiv Kotor
18. Internacionalni kotorski ljetnji karneval
Kardinal Pietro Parolini u posjetu Kotoru
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Najbolji sportisti Kotora u 2019. Dodjela priznanja
Najbolji sportisti Kotora u 2019. Dodjela priznanja
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
In Memoriam Dario Musić
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Rotari klub Kotor donacija Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
NP Biogradska Gora - foto Boka News
Restoran Conte Perast - Zlatko Marinović
Zavjetni dan - Perast 15. maj 2020. foto Boka News
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Vijek od pobune mornara u Boki Kotorskoj
Perfomans Naša akcija KotorArt
Parapeti u Boki Kotorskoj - foto Boka News
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Ponoćka u katedrali 2019. foto Boka News
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Institut igalo foto Boka News
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Restoran Conte Perast
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Sa pressa Luštica Bay
Zavjetni dan - Perast 15. maj 2020. foto Boka News
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Perfomans Naša akcija KotorArt
Po starom običaju 27. januara građani Kotora i Boke Kotoraske, u duhu suživota i tolerancije, ispred hrama Svetog Nikole obilježili su Savin dan, a nešto kasnije svi zajedno uz zvuke Kotorske gradske muzike prešli su ispred katedrale Svetog Tripuna, gdje je Mali admiral izgovaranjem Loda (pohvala svecu) označio početak Tripundanskih svečanosti.
Dječiji hor Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ ispred hrama Svetoga Nikole izveo je svetosavsku himnu. Protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić posebno je pozdravio Gradsku muziku Kotor, građane i vjernike, pravoslavne i katolike, gradonačelnika Kotora.
„Imamo zlatnu mladost, pametne ljude i one koji znaju da čuvaju tradiciju. Zato današnji dan opominje da je ono što okuplja ljude svetost Svetoga Tripuna mučenika, Svetog Luke, Svetog Nikole i Svetog Save“ – kazao je između ostalog protojerej Krivokapić.
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti – Lode i Sveti Sava
Sa trga ispred crkve Svetog Nikole građani, članovi odreda Bokeljske mornarice i predstavnici političkog života Kotora, uz zvuke Gradske muzike, uputili su se na trg ispred katedrale Svetog Tripuna gdje je tačno u podne sa lođe mali admiral Pavo Vičević iz Kotora, izgovorio Lode, pohvale u čast sveca zaštinika grada Kotora, nakon čega je podignuta zastava Svetog Tripuna, što i simbolično označava početak Tripundanskih svečanosti u Kotoru.
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti – Lode i Sveti Sava
U poslednjem Pregledu procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori za 2015. – SOCTA – posebna pažnja posvećena je sve većem angažovanju mlađih pomoraca u lancu krijumčarenja narkotika.
U poslednjem SOCTA dokumentu navodi se da krijumčarenje i trgovina drogom ostaju dominantna aktivnost najvećeg broja registrovanih kriminalnih grupa. Tvrdi se da su rute krijumčarenja marihuane ostale nepromijenjene, da su ulazni putevi na granici između Albanije i Crne Gore, a izlazni na prelazima ka BiH i Hrvatskoj. Promjene ruta nijesu zabilježene ni kada je riječ o kokainu.
U SOCTA dokumentu se kao glavni rizik pominju prekookeanski kontejnerski brodovi na relaciji Južna Amerika-Zapadna Evrope. Zabilježen je uvećan trend izbacivanja pošiljki na otvorenom moru koje se kasnije preuzimaju i dalje krijumčare obično manjim jahtama, a posebna pažnja posvećena je, kako se kaže, sve većem angažovanju i porastu broja pomoraca iz Crne Gore, posebno lica mlađe starosne dobi, u međunarodnim lancima koji se bave krijumčarenjem narkotika. Zbog toga se u ovom dokumentu preporučuje angažovanje specijalista za prikupljanje podataka o imovini i sprovođenje finansijskih istraga pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i pomoraca uključenih u krijumčarenje narkotika na međunarodnom nivou.
Dejan Knežević rukovodilac sektora za narkotike u Upravi policije Crne Gore za RSE kaže da se u krijučarenje uključuju crnogorski, srpski i hrvatski državljani koji su zaposleni u međunaordnim pomorskim kompanija.
„Koji kao pomorci za račun kriminalnih grupa prenose kokain iz južnoameričkih luka do EU u količinama od par kilograma do nekoliko desetina kilograma po isporuci. Jedan od intenziviranih načina krijumčarenja je kada se na prekookeanskim brodovima u Južnoj Americi na kontejnerima polome plombe, ubaci se kokain, a onda se po dolasku u neku od luka u EU kokain preuzima od strane članova kriminalnih grupa. U pojedinim slučajevima prisutan je i element korupcije lučkih službenika u evropskim lukama. Drugi prisutan način krijumčarenja je kada se prilikom dolaska brodova brzim čamcima kokain donosi do brodova u nepropusnim torbama koji preuzimaju korumpirani mornari koji ga skrivaju do dolaska u Evropu, gdje se torbe sa GPS lokatorima izbacuju u more. Krijumčari dolaze po kokain opet gliserima i dalje ga distribuiraju na ilegalnom tržištu EU“.
Knežević kaže kako se policijska saradnja intenzivira jer problem predstavlja činjenica da pojedini naši državljani krivična djela čine isključivo u inostranstvu.
„Ili u Južnoj Americi, ili skandinavskim zemljama ili Zapadnoj Evropi, a njihov boravak u CG nije obilježen bilo kakvim radnjama vezanim za krijumčarenje droge.“
I pored više pokušaja nismo uspjeli da na ovu temu nađemo sagovornika među mlađim crnogorskim pomorcima i kapetanima koji kažu da se radi o veoma delikatnoj priči. Na razgovor je pristao iskusni pomorac Ladislav Vuković, član Udruženja kapetana, On kaže da već dugo nije na brodu, ali da je upoznat sa ovim problemom. Vuković ipak smatra da notirani trend ne smije baciti ljagu na čitavu profesiju.
“Ono što ja mogu reći, a mislim da će se i kolege pomorci složiti, da to ne može biti dobra vijest za pomorce bez obzira što to nije pitanje pomoraca kao profesije nego pojedinaca. Ako ćemo čitavu profesiju postaviti u jednu takav ravan onda ćemo više štete napraviti nego koristi da se jedna takva praksa isključi.”
RSE: Koliko Vam je simptomatično i koliko govori o aktulenom društvenom trenutku to što se u tom kontekstu pominju uglavnom pomorci mlađe generacije. Koliko togovori o izazovima tranzicionih vremena?
Vuković: Čini mi se da kako dolaze nove generacije sve je veći jaz, a što je tome razlog ne bih Vam znao reći.
RSE: Koliko je razlog tome posrnuće sistema?
Vuković: Ja vjerujem da je prvo razlog posrnuće morala.
Ljiljana Popović, predsjednica opštinskog odbora građanskog pokreta URA u Kotoru, gradu iz koga potiče najveći broj pomoraca, povezuje posrnuće morala i sistema..
„Moj stav po tom pitanju bi bio da je to posljedica sveukupnog stanja u drustvu, u državi i okruženju. A to je da mi doživljavamo zadnjih dvadesetak godina pad sveukupnih vrijednosti. Kad se nalazite u istuaciji da su mladi ljudi bez perspektive, kada ne mogu naći posao za koji su se školovali,uglavnom pribjegavaju odlasku na brod, to je makar utisak iz sredine u kojoj živim, smatrajući da je to najlakši način da dođu do neke zarade. I odalzeći na te brodove, to su uglavnom strane kompanije, oni bivaju prepušteni sami sebi. Tamo su podložni raznim uticajima, javna je tajna da im prilaze ljudi koji se bave tim poslovima. Nude im da budu kuriri, i za to naravno imaju određenu nadoknadu“.
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog danas je zvanično pokrenula izradu katastra zelenila, snimanjem prvog stabla Kanfora u Parku „Nikole Đurkovića“.
“Formirali smo stručne administrativne resurse i posjedujemo savremenu geodetsku opremu koja će ubrzati i olakšati izvođenje ovog zahtjevnog projekta na terenu. Ovo je jedan od značajnijih strategijskih, dugoročnih projekata koje pokreće Agencija i moja želja je da pokrenemo što više takvih, kako bismo na adekvatan način zaštitili grad i odredili smjernice daljeg razvoja” – saopštio je direktor Agencije Nikša Grgurević.
Sadašnje stanje zelenih površina i biljnog materijala zahtijeva sistematizaciju i racionalnije upravljanje, ali i zaštitu od naraslih pritisaka izgradnje. Upravo to je cilj katastra zelenila – zaštita zelenih površina, spriječavanje njihovog uništavanja i projektovanje novih.
Izrada katastra zelenila jeste dugotrajan proces, ali su koristi značajne. Njime će biti omogućeno sagledavanje kvaliteta zelenila u „gradu cvijeća i zelenila“, ali i inventarizacija vrsta drveća, žbunja i penjačica, kategorizacija zelenih površina, izrada propisa za zaštitu drveća na mjestima izgradnje objekata, zaštita pojedinačnih primjeraka.
Kako ističe koordinatorka ovog projekta Milica Berberović, diplomirani inženjer pejzažne arhitekture, izrada katastra će se odvijati u više faza: priprema, terenski rad, unos i analiza podataka.
Pripremni radovi se odnose na pripremu baze podataka, istraživanje postojeće dokumentacije, definisanje prostornih objekata, razradu plana rada. Terenski rad i unos podataka će se raditi uporedo i to je najdugotrajniji proces, dok će se analize raditi periodično.
Herceg Novi
– Što se tiče lokacija za snimanje, prvo će se snimati javne zelene površine kao i neke površine specijalne namjene (na primjer, Gradsko groblje), zatim površine ograničene namjene, kao što su zelene površine turističkih objekata, zdravstvenih objekata. Tek na kraju se mogu snimiti i neke privatne zelene površine koje svojim izgledom i kvalitetom predstavljaju izuzetne tvorevine, saopšteno je iz Agencije.
Tivatski Vodovod prošle godine je iz Regionalnog vodovodnog sistema „Crnogorsko primorje“ (RV) preuzeo ukupno 1.620.372 kubika vode, što je drastično više od prvobitno ugovorenih 1.210.000 kubika. Za to su Tivćani RV-u platili 490 hiljada eura.
Vodovod Tivat inače, jedini je od lokalnih vodovodnih preduzeća primorskih opština koje na vrijeme i u potpunosti izmiruje svoje finansijke obaveze prema RV.
Prema podacima RV, Tivat je lani u julu mjesecu 2015. preuzeo 76 odsto više od ugovorene količine za taj mjesec, u avgustu čak 114 odsto više, dok je u septembru preuzeto 68 odsto više vode od količine prvobitno ugovorene za taj mjesec. Uprkos tome, lokalni tivatski Vodovod za ovu godinu, prema tvrdnji menadžmenta RV, nije pristao na njihov predlog da se povećaju ukupne količine vode koje će taj grad dobiti iz regionalnog vodovodnog sistema, pa je ta količina ostala na 1,21 miliona kubika.
Inače, RV je svim primorskim gradovima nudio da vodu iz tog sistema uzimaju kontinuirano tokom cijele godine po cijeni od 0,29 eura po kubiku, što niko do sada nije prihvatio u cjelosti, iako je takvo odbijanje na kraju rezultiralo višestruko većom konačnom cijenom vode koju lokalni vodovodi fakturišu svojim konačnim potrošačima. Tako je cijena kubika vode koji lokalnom Vodovodu Tivćani plaćaju od 1.februara prošle godine, 0,97 eura plus PDV za građane, dok je cijena za potrošače iz kategorije privrede 1,94 eura plus PDV.
Tivat
Zbog činjenice da je iskorištenost kapaciteta RV tek 21 posto, UO te državne firme je donio odluku da “u cilju obezbjeđivanja uslova za uredno funkcionisanje regionalnog vodovodnog sistema, održavanje sistema, izmirenje kreditnih i drugih obaveza JP-a”, poveća cijenu vode. Stoga se sada lokalnim vodovodima voda iz RV nudi po cijeni od 0,37€/m3 za isporuku vode koja se vrši kontinuirano, tj. bez prekida u toku cijele godine, 0,52 €/m3 za periodičnu isporuku vode koja se vrši neprekidno najmanje šest mjeseci u toku kalendarske godine i 0,74€/m3 za periodičnu isporuku vode koja se vrši neprekidno u periodu kraćem od šest mjeseci, ali ne i kraćem od tri mjeseca.
Aktivnost na popularizaciji zaleđa, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena imati će danas, utorak 26.januar, u MZ Herceg Novi (kod Sat kule), sa početkom u 18 sati, za kada je planirana tema „Austrougarski pješački i kolski putevi hercegnovskog zaleđa“, kao uvodna prezantacija iz edukativno-promotivnog ciklusa „Upoznaj bokeško zaleđe“.
Za ovu priliku je predviđeno upoznavanje građana sa istorijskim, kulturnim, ali i privrednim značajem očuvanja ovog dijela graditeljskog nasljeđa.
Nakon Podgorice i Bijelog Polja i Bar je dobio Centar za vanredne situacije, odnosno operativno-komunikacioni punkt koji je građanima, za bilo koju vrstu pomoći na raspolaganju 24 sata. Dovoljno je pozvati na broj telefona 112.
Operativno-komunikacioni centar Direktorata za vanredne situacije u Baru primaće pozive za pomoć sa cijelog Primorja, odnosno kompletne južne regije Crne Gore, na jedinstveni evropski broj 112, koji je uveden odlukom Savjeta EU u julu 1991. godine. Time je znatno bolje osigurana bezbjednost građana, ali i svih turista koji dođu u Bar ili neki drugi primorski grad.
“Naš Centar biće dostupan građanima bez obzira u kakvim se okolnostima nađu i da li im je potrebna hitna medicinska pomoć, pomoć Službe zaštite ili policije. Građani, a posebno turisti koji dođu u našu zemlju ne mogu znati brojeve telefona svih važnih službi koje im mogu zatrebati. Pozivom na 112 skratiće proceduru i obezbjediti dobijanje pomoći u što kraćem roku”, ističe mr Danilo Miljević, šef Operativno-komunikacionog centra u Baru.
To je veliki napredak i za funkcionisanje Područne jedinice Direktorata za vanredne situacije u Baru.
“Mi smo kao Služba Direktorata za vanredne sutuacije angažovani na zaštiti i spašavanju stanovništva i svih materijalnih stvari u elementarnim nepogodama i drugim nepredviđenim okolnostima, što znači da moramo biti spremni za najzahtjevnije izazove. Centar u kojem će biti razmjenjivane sve bitne informacije biće nam značajna podrška, posebno u turističkoj sezoni, kada je broj građana Bara udvostručen i kada je povećan rizik od raznih opasnosti”, kazala nam je mr Pera Pavlica Dragišić, načelnica Direktorata za vanredne situacije PJ Bar.
Ona ističe da će Centar primati pozive i u redovnim i u vanrednim situacijama, i da građani ili turisti mogu pozvati za bilo koji svoj individualni problem, ali u vanrednim situacijama (u slučaju odrona ili klizišta, saobraćajnog udesa, poplava, požara ili ukoliko se neko zagubi ili zaluta itd…)
centar-za-vanredne-situacije
“Prilikom vanredne situacije 2012. godine imali smo puno problema, koji se, nadam se, više neće ponoviti”, kaže mr Pera Pavlica Dragišić.
Građani se za pomoć na broj telefona 112, mogu obratiti svih 24 sata, 365 dana u godini. Zaposleni u barskom Operativno-komunikacionom centru osposobljeni su za brzo reagovanje, a govore, uz crnogorski i engleski, ruski i albanski jezik.
Javna rasprava o Nacrtu Plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore sa strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu, počela je danas i trajaće do 26.februara.
Ove strateške planske dokumente koji definišu kako će ubuduće izgledati i kako će se razvijati najvrijedniji dio prostora u Crnoj Gori – morska obala i njeno neposredno zaleđe, napravljen je po narudžbi Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) koje i organizuje javnu raspravu u saradnji sa lokalnim upravama šest primorskih opština.
Predviđeno je održavanje okruglih stolova za građane u svim opštinama primorja na kojem će im planska riješenja prezentirati predstavnici obrađivača tih dokumenata i MORT-a. Okrugli stolovi održaće se u Kotoru 4. februara, dan kasnije u Tivtu, u Herceg Novom 11. februara, Budvi, 15. , Baru 16. i u Ulcinju 17. februara.
U Podgorici će se 12.februara održati „tematski okrugli stolovi“ o riješenjima u domenu saobraćaja, poljoprivrede i turizma koje je Vlada isplanirala za područje primorskih opština.
Iz lokalnih uprava primorskih opština pozvali su svoje sugrađane da se u što većem broju uključe u javnu raspravu koja je od izuzetne važnosti za gradove na obali.
Vlada Crne Gore na posljednjoj sjednici, konačno je donijela Uredbu o visini boravišne takse za plovne objekte nautičkog turizma, čime je konačno, pola godine nakon stvaranja zakonskih pretpostavki za tako nešto, omogućeno lokalnim upravama na Crnogorskom primorju da naplate taksu za boravak nautičkim turistima koji poslovično, važe za najbogatije turiste uopšte.
Taksa koju će ubuduće plaćati sve strane jahte koje borave u obalnom moru Crne Gore, zavisno od dužine broda i vremena njegovog zadržavanja, iznosi od 5 eura za jahtu dužine do sedam metara koja u Crnoj gori ostaje sedam dana, do maksimalnih 120 eura za brod dužine preko 20 metara, koji se u našoj državi zadržava do godinu dana.
Vlada je, utvrđujući visinu boravišne takse, opet na ruku išla svim vlasnicima i unajmiteljima mega-jahti (brodova dužih od 24 metra) jer će svaka od tih jahti, bila dugačka samo 21 i ili npr. čak 124 metra koliko je dugačka najveća jahta koja stalno boravi u Crnoj Gori, ultraluksuzni „Golden Odyssey“ Porto Montenegru, plaćati maksimalno do 120 eura zavisno od perioda zadržavanja u našim obalnim vodama.
Uvedena je posebna naplatna kategorija „brodova“, koji će plaćati boravišnu taksu samo na period od godinu dana, čime je Vlada „pokrila“ kategoriju kruzera koji stalnoi uplovljavaju u Kotor. Tako propisano da brod dužine do 100 metara plaća taksu od 50 eura, brod dužine do 200 metara plaćaće 100, a brod dužine preko 200 metara, treba da plati 150 eura godišnje.
Porto Montenegro
Inače, po ljetos usvojenim izmjenama Zakona o boravišnoj taksi, predviđeno je da se ta taksa za jahte naplaćuje prilikom dobijanja vinjete za jahtu, što indirektno znači da bi taj novac mogao “poći” na račun neke od lokalnih Turističkih organizacija gradova koji uopšte nisu konačna destinacija te jahte, i to samo zbog činjenice da je u ispostavi Lučke kapetanije na teritoriji te opštine, jahta napravila proceduru prelaska državne granice i dobila vinjetu za plovidbu našim obalnim vodama. Tako bi se u praksi moglo desiti da, iako 90 odsto jahti koje dolaze u Crnu Goru boravi u Tivtu i marini Porto Montenegro, boravišnu taksu za njih naplate TO Bara, Herceg Novog ili Kotora, ako ta jahta proje dolaska u Porto Montenegro, pređe dravnu granicu u Zelenici, Baru ili Kotoru.
Inače, o kolikoj se potencijalnoj zaradi radi, najbolje potvrđuje primjer upravo Tivta – vodećeg jahting centra u državi. Naime, iz Porto Montenegra su u nekoliko navrata isticali da je popunjenost njihove marine na godišnjem nivou oko 90 odsto. Imajući u vidu da ta marina (najveća od ukupno tri koje postoje u Tivatskom zalivu) ima 450 vezova, te uzimajući u obzir samo najniži predloženi iznos takse od 5 eura po jahti za sedam dana, računica pokazuje da bi samo jahte vezane u marni kanadskog milijardera Pitera Manka, godišnje Opštini Tivat trebalo da uplate minimum 105.300 eura boravišne takse! Usporedbe radi, TO Tivat je do kraja septembra u svojim biroima u Tivtu od „klasičnih turista“ naplatila ukupno 161.382 eura boravišne takse.
Predstava “Brak ustvari ljubav”, nastala je na temelju kabarea “Kako razumeti Srbe”. Ova pozorišno-kabaretska predstava se bavi ljubavno-bračnim životom jednog para, uzletima i nizbrdicama bračnog života, uz ideju da ništa nije teško i nemoguće ako postoji prava ljubav i ako se na brak gleda kao na tim, ekipu koja sve postiže oslanjajući se na saigrača. U ovim smutnim vremenima, gdje se sve više brakova raspada, ovo je podrška toj prirodnoj i lijepoj instituciji – braku.
Aktivnija medijska promocija 47. Praznika mimoze trebalo bi da počne sutra u Crnoj Gori i regionu.
Urađeni su spotovi, koje je osmislila i realizovala Branka Knežević, u kojima poznati umjetnici, bubnjar Dragogoljub Đuričić, glumci Bane Popović, Mladen Nelović, Miloš Biković, Jelena Đokić i drugi, novinar Zoran Kesić, najavljuju cvijetni praznik u Herceg Novom koji će se održati od 30. januara do 27. februara.
“Već su postignuti dogovori sa TV kućama iz regiona o emitovanju nekoliko različitih spotova. Urađen je i frošpan koji će pratiti televizijska gostovanja organizatora i učesnika Praznika”, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare VD direktor JU Herceg fest Stevan Koprivica.
Najavljene su i neke novine u Prazniku, pa će tako na maskenbalu koji će biti organizovan 6. februara nastupiti pjevačica Jelena Tomašević, a 14. februara biće organizovan Dječiji maskenbal.
Praznik mimoze počinje, abrumom 30. januara, a svečano otvaranje planirano je za 5 februar. Na glavnom gradskom trgu nastupiće Gradska muzika, mažoretke, trombonjeri i maske, a nakon toga biće organizovan koncert Hari Mata Harija.
Do 27. februara biće organizovano tridesetak pučkih i zabavnih, kao i sportskih programa.
