„Norwegian Cruises“ umjesto u Tursku, brodove dovodi u Crnu Goru

3
QUEEN VICTORIA u Luci Kotor
QUEEN VICTORIA u Luci Kotor

Iako je predstojeća glavna nautička sezona u najprometnijoj crnogorskoj luci – Kotoru, trebala da bude rekordna, izvjesno je da će i takve optimističke najave biti premašene. Naime, iako je menadžment državnog preduzeća „Luka Kotor“ a.d. koje upravlja lukom podno zidina Starog grada, potvrdio da ove godine očekuju uplovljavanje 420 brodova na kružnim putovanjima, već sada je izvjesno da će u Boku ove godine doći najmanje 437 kruzera.

Norveška kompanija „Norwegian Cruises“ naime, u posljednjem je trenutku, sa prvobitno planirana 3, na ukupno 18 povećala planirani broj dolazaka svojih kruzera u Boku. Brod „Norwegian Jade“ koji je lani premijerno uplovio u Kotor i uspostavio saradnju ovdašnje luke sa tim renomiranim brodarom, ove će sezone doći dvaput, ali će zato čak 16 puta u Boku uploviti kruzer „Norwegian Spirit“ od 75.900 tona.

„Kompanija je iz poznatih razloga narušene bezbjednosti i posljednjih terorističkih napada u Turskoj, planirana uplovljavanja tog broda u luke Istanbul i Kušadasi otkazala i zamijenila ih dolascima „Norwegian Spirita“ u Boku. Zbog velike gužve u samoj luci Kotor, brod će u nekoliko navrata morati da se sidri na rezervnom sidrištu ispred Orahovca i tamo čamcima iskrcava putnike.“- potvrdio je Mihailo Vukić iz barske agencije „Allegra“ koja je „Norwegianov“ agent u Crnoj Gori.

Najveći brod koji će ove sezone dolazi u Boku - ROYAL PRINCESS
Najveći brod koji će ove sezone dolazi u Boku – ROYAL PRINCESS-Foto shipspotting.com

„Da nam država izađe u susret i da imamo kapaciteta u drugim djelovima zaliva, mogli bi ove godine primiti i preko 500 brodova, koliko je veliko interesovanje brodara za dolazak u Crnu Goru i Boku, zbog nepovoljnih prilika i posljednjih bezbjedonosnih incidenata u nekim zemljama Mediterana, poput Turske, Egipta, Tunisa.“- kazao nam je izvršni direktor „Luke Kotor“a.d. Vaso Kusovac. Istakavši da je Kotor već rezultatima potvrdio svoj status treće najprometnije kruzing luke na Jadranu i osme na Mediteranu, Kusovac je kazao da je to kapital koji nijedna država ne bi ispustila iz ruku, nego bi člinila sve da dodatno poboljša uslove za razvoj te multimilionskui vrijedne pomorsko-turističke djelatnosti od koje zarađuje izuzetno dugačak lanac – od samog brodara, preko agenata, državne administracije, snabdjevača, restoratera, ugostitelja, trgovaca, vodiča, prevoznika, taksista, do samih luka i pilotskih službi. Kusovac je dodao da bi zbog takve situacije, pod hitno kod Orahovca morao biti instaliran gat za pristajanje tendera sa putnicima sa usidrenih kruzera, parking za autobuse i privremeni granični prelaz jer brodari ne žele da im se putnici voze čamcima miljama daleko sa usidrenog broda do grada kojeg ti ljudi namjeravaju posjetiti.

Inače, pored ogromnog porasta koje ove godine u broju dolazaka brodova u Crnu Goru bilježi „Norwegian Cruises“, rast se bilježi i kod većine drugih glavnih partnera Luke Kotor – prvenstveno italijanskih brodara „MSC Cruises“ i „Costa Crociere“, ali i najvećih kruzing korporacija poput američkih „Carnivala“ i „Royal Caribbeana“. Glavna sezona u luci podno zidina Starog grada koju su i preko zime „povezali“ stalni dolasci mini- kruzera „Athena“ i „Artemis“ američke kompanije „Grand Circle Cruises“, počinje već 3.marta kada uplovljava prvi veći ovogodišnji kruzer – 140 metarski „Berlin“ njemačke kompanije FTI. Prvi ovosezonski mega-kruzer, italijanski „Costa Mediterranea“ dugačak 292 metra, dolazi već 28.marta, a luka Kotor imaće i privilegiju da 9.aprila bude domaćin potpuno novog broda od 47.800 tona „Viking Sea“, na njegovom prvom komercijalnom putovanju nakon što u brodogradilištu Trstu bude predat vlasniku, norveškog kompaniji „Viking Ocean Cruises“.

Umjesto u Tursku, dolazi u Boku - NORWEGIAN SPIRIT
Umjesto u Tursku, dolazi u Boku – NORWEGIAN SPIRIT- Foto shipspotting.com

Na spisku onih koji će i ovog ljeta dolaziti su Kotor su poznata imena brodova koji već godinama unatrag redovno pohode Boku poput kruzera „Chrystal Symphony“, „Seven Seas Navigator“, „Silver Whisper“, „Le Lyrial“, „Oceana“, „Celebrity Constellation“, „Vision of the Seas“, „Mein Schiff 2“, „Oriana“, „Riviera“, “Rhapsody of the Seas“, najvećeg jedrenjaka na svijetu „Royal Clipper“ ili jednog od najljepših brodova na svijetu ikad napravljenih, sjajnog oldtajmer jedrenjaka „Sea Cloud“. MSC Cruises redovno će dovoditi svoj mega kruzer „MSC Orchestra“ i nešto manji „MSC Sinfonia“, britanski „Thomson Cruises“ biće vrlo čest gost u Boki sa kruzerima „Thomson Dream“ i „Thomson Celebrity“, dok će čuveni holandski „Holland America Line“ ove sezone predstavljati kruzeri „Prinsendam“ i „Eurodam“. Jedan od ovogodišnjih noviteta u Boki je 292 metra dugi kruzer „Vision of the Seas“ od 90 hiljada tona, kompanije „Royal Caribbean“, čuveni britanski „Cunard Line“ biće zastupljen jednom od svoje tri kraljice – brodom „Queen Victoria“, dok je najveći brod koji će ove godine redovno dolaziti u Boku 330 metara dugi golijat od čak 142.714 tona, kruzer „Royal Princess“, kompanije „Princess Cruises“.

Novitet je i da će ove godine prvi put u Boku doći jedan od brodova poznate njemačke kompanije „Aida Cruises“ – njihov 292 metra dugi kruzer „AIDAbella“ od 69.200 tona, uploviće 5.maja i prvi put ispitati ovou destinaciju za njemačke putnike za koje se specijalizovao taj brodar.

QUEEN VICTORIA u Luci Kotor
QUEEN VICTORIA u Luci Kotor – foto S.L

Glavna nautička sezona u Boki, biće okončana 13.decembra kada će u Kotor uploviti posljednji veći ovogodišnji kruzer, „Minerva“ od 12.900 tona.

Kruzeri bi i u Bar, „Port of Adria“ ne odgovara

Dugo najavljivana strategija stavljanja Bara na mapu kruzing-kompanija mogla bi se ostvariti ove godine jer je britanski „Thomson“ zainteresovan da svoje brodove pošalje u luku grada pod Rumijom. Sve je međutim, vrlo neizvjesno zbog indolentnosti operatera te luke.

„Već pet godina sena sve načine borimo da u Bar dovedemo kruzere jer bi to za ekonomiju našeg grada izuzetno puno značilo. Stalno tu ideju promovišemo na najvećim kruzing sajmovima u svijetu i evo, „Thomson“ je to prihvatio i najavio čak sedam dolazaka svog broda „Thomson Celebration“ u Bar. Ipak, mi još ne možemo potvrditi našem partneru da će sve biti spremno da prihvati taj brod, prvenstveno zato što iz kompanije Port of Adria (bivši Kontejnerski terminal, prim. aut.) i pored brojnih dopisa i naših nastojanja, nikako ne dobijamo odgovor o cijenama i drugim uslovima pod kojima bi se kruzer vezao na gatovima podno Volujice. To je prosto neshvatljivo!“- ističe Mihailo Vukić iz agencije „Allegra“.

 

 

Dosta vam je zime? Iduće sedmice toplije !

0
Boka - bura
Boka – bura

Ako su vam već dosadile niske temperature, ova vijest će vas obradovati. Iduće sedmice zimske temperature će nas pomalo napuštati, a kako donosi portal Crometeo do sredine sedmice najviše dnevne temperature vazduha mogle bi se približiti toplih 15°C. Detaljnu prognozu vremena čitajte u ponedjeljak ujutro na našem portalu.

Vrijeme danas

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i hladno, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. Ujutro će biti veoma hladno, a u kontinentalnim krajevima zemlje mraz će biti umjeren i jak.

Vjetar uglavnom sjevernih smjerova, slab do umjeren, u jutarnjim satima na jugoistoku moguće kratkotrajno i pojačan. Jutarnja temperatura vazduha od -19 do 1, najviša dnevna od -3 do 10 stepeni.

Predstavljena monografija “Pruge koje su život značile”

8
Sa promocije monografije
Sa promocije monografije

Knjiga “Pruge koje su život značile” autora Stanislava Vukorepa predstavljena je u srijedu veče u Dubrovniku. Riječ je o monografiji koja više govori o vremenu od 1901. do 1976. godine kada je djelovala uskotračna pruge od Čapljine do Dubrovnika, pa do Zelenike i Podgorice u Crnoj Gori, a koju je izgradila Austro-Ugarska Monarhija. Kako je na predstavljanju naglašeno, knjiga na nostalgičan, ali ne i patetičan način govori o željeznici “koja je život značila”, ali i propitkuje budućnost mjesta kroz koja je pruga prolazila.

Na samom predstavljanju najmanje je govorio autor monografije Čapljinac Stanislav Vukorep, inače novinar i publicist. On se zahvalio predstavljačima knjige, naglasivši da ga je jedan bivši radnik na pruzi, kojega je intervjuirao, pitao što on želi postići. Vukorep je prisutnima u Dubrovniku objasnio kako je upravo ova knjiga “koja je danas pred njima” ono što je želio postići.

Sa promocije monografije
Sa promocije monografije

Knjiga koja traga za neistraženim područjima

Jedan od predstavljača knjige bio je i akademik Mladen Bevanda, koji se svojedobno kao učitelj vrlo često  vozio “Bokom”, popularnim vlakom koji je prometovao na pruzi Čapljina – Hutovo – Čapljina.

– Ova je promocija s pravom upriličena u Dubrovniku jer je on željeznicom bio povezan s Crnom Gorom, Čapljinom, Mostarom, Sarajevom, ali i s Bečom i sa svim željeznicama u Europi jer se u Dubrovniku mogla kupiti karta za putovanje u svaku europsku zemlju. Za vrijeme svoje uprave Austro-ugarska je izgradila ovu prugu i povezala sva područja, a vidite kroz kakve predjele prolazi. To je bio pravi građevinski pothvat, to je pravo graditeljsko umijeće. – kazao je on.

Istaknuo je kako je Vukorepova knjiga vrijedna poštovanja jer traga za neistraženim područjima te tako komunicira s prošlošću i sadašnjošću. Naveo je kako se radi o “pravoj doktorskoj disertaciji”.

Opisan je svaki, ali baš svaki objekt uz prugu od Gabela do Huma, Dubrovnika, Uskoplja, Trebinja. Svaki tunel, nasip, sve lokomotive i vlakovi, intervjuirano je jako puno ljudi koji su onda radili na prugama. – objasnio je on, dodavši kako “Stanislav svojim radovima čuva od zaborava materijalnu i duhovnu baštinu ovoga podneblja”.

Rekao je kako nema odgovora zašto je pruga ukinuta, konstatiravši kako je apsurd da “okupator gradi prugu kroz bespuća i zapošljava ljude a narodna vlast tu prugu ukida, razara i ostavlja cijelo područje izoliranim bez perspektive”.

Raspravu je moderirao predsjednik Društva dubrovačkih pisaca Boris Njavro. U sklopu predstavljanja prikazao se i kratki dokumentarni film s pruge Čapljina – Dubrovnik.

Sa promocije monografije
Sa promocije monografije

Stao život nakon ukidanja pruge

Knjigu je predstavio pravnik Božo Lasić, inače zamjenik načelnika Općine Konavle, ali i uz Nika Kapetanića autor knjige Dubrovački tramvaj. On je ispričao zanimljivu poveznicu s Velikom Britanijom. Naime, kako je pojasnio, u Velikoj Britaniji pred uvođenje željeznica, dakle na izmaku 19. stoljeća vodila se kampanja kako uvođenje istih i nije pametno. Naveo je Lasić, razlozi su bili ti što se nitko neće doseliti u mjesta pored pruga, što će domaće životinje umirati…

– Naravno do toga nije došlo, no u nas se dogodilo obrnuto, Nakon ukidanja pruge došlo je do iseljavanja iz mjesta koja su bila na njenoj trasi, stoka je umirala nakon njenoga ukidanja kao i sam život. – istaknuo je Lasić i na tom primjeru važnost pruge za cijeli kraj kojim je željeznica vozila.

Inače, rekao je kako isprva nije htio predstavljati knjigu, no kako je naglasio, na kraju je ipak popustio.

– Vukorep slijedi europske trendove te kao amater ukazuje svim profesionalcima koji su bili dužni objaviti sličan rad jer do pojave ove knjige nismo imali većih radova o željeznici. Stekao sam dojam kako je pisanje ove knjige bio mukotrpan posao. Fascinirao me podatak da je autor prepješačio 370 kilometara, kao i da je 760 fotografija i različitih dokumenata istražio. – istaknuo je Lasić.

Ćiro kroz Konavle
Ćiro kroz Konavle

Ukidanje kao politička odluka

Dipl. ing. prometa Niko Vuković, nekadašnji otpravnik vlakova u Čapljini, a kasnije direktor tadašnjeg Željezničkog autotransportnog poduzeća u Dubrovniku, objasnio je kako je ukidanje željeznice bila politička odluka. Inače, on je funkciju direktora obnašao od 1984. do 10. listopada 1991. godine, odnosno početka Domovinskog rata na dubrovačkom području. Iako je željeznica ukinuta 1976. godine, Vukorep je pojasnio kako su željeznička autotransportna poduzeća radila jer su robu na tim relacijama prevozili kamioni. On je puno kazao o samom tom razdoblju, kao i robi koja se prevozila, kao i tome za koje se tvrtke prevozila. No, rekao je i digresiju oko same nacionalnosti onih koji su bili zaposleni u ovom poduzeću.

Od 230 djelatnika koji su kroz ovo poduzeće prošli dok sam ja bio tamo došao sam do podatka da je bilo šest Crnogoraca, 40 muslimana, 70 Hrvata i 104 pravoslavca ili Srbina. A mi smo bili Dubrovnik. Možete misliti kako je to bilo. Ali vi svi stariji znate tko je prije rata vladao i Gradom Dubrovnikom. – rekao je Vuković.

Predstavljanje je održano u organizaciji Zavičajne udruge Neum u Dubrovniku i Hrvatskog kulturnog društva Napredak – Dubrovnik.

Vedran Salvia

U morima će do 2050. biti više plastičnog otpada nego ribe

0
Smeće
Smeće

Do 2050. godine u morima će biti više plastičnog otpada nego ribe, ukoliko se ne poduzmu mjere da se to spriječi, upozoravaju znanstvenici iz Zaklade Ellen Macarthur.

Proizvodnja plastičnih predmeta u posljednjih je 50 godina porasla za 20 puta, upozorila je Zaklada Ellen Macarthur. Samo mali dio te velike količine se reciklira, 40 posto se odnosi na posebna odlagališta, a veći dio završava u krhkim ekosustavima poput mora i oceana. Preostali dio se spaljuje.

Treba reagirati što prije na svjetskoj razini da bi plastika prestala biti otpad, upozorava Zaklada, iznoseći podatak po kojemu svake godine u moru završi najmanje osam tona plastičnih predmeta.

Trenutačno morem pluta oko 150 milijuna tona plastičnog otpada, što je petina težine ribe u svjetskim morima. Istraživanje pokazuje da plastika šteti morskom ekosustavu i predstavlja trošak od više milijarda dolara godišnje.

Zaklada zahtijeva radikalno povećanje recikliranja i proizvodnju ambalaže za višekratnu upotrebu na čemu se moraju angažirati proizvođači, tvrtke robe široke potrošnje, vlasti i političari.

Igloi na Orjenu i edukativna šetnja kroz Bjelske Kruševice

0
Iglo na Orjenu
Iglo na Orjenu

Školica zimskog guštanja“, u realizaciji Planinarskog kluba „Subra“, nastavlja se u subotu, 23. januara, i to aktivnostima na gradnji igloa.

Kako organizatori poručuju, pravljenje igloa već čitav niz godina uspješno izvode u okviru zimske planinarske škole, ali će ovo biti prvi put da ovu drevnu tehniku i vještinu prezentiraju širem krugu.

Direktor opštinske Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Željko Starčević, ističe da će zainteresovani naučiti kako odabrati odgovarajuće mjesto, odrediti polje za vađenje blokova za zidanje, čime ih rezati u pravilne komade i tehniku njihovog slaganja kako bi formirali postepeno kuplasti svod igloa.

Iglo je, kao posebna vrsta sniježnog objekta, nekada poznata i masovno korištena samo na dalekom sjeveru, među Eskimima, vremenom je postala popularna kao obrazovno-zabavni sadržaj u svim krajevima svijeta sa hladnom klimom, a Orjen u ovo doba godine to svakako jeste.

Okupljanje je planirano za subotu u 9 sati na parkingu motela „Borići“ (20 min vožnje od kružnog toka u Meljinama), odakle se organizovano stiže u jednosatnom hodu do planinarskog doma „Za Vratlom“ (1160 m). Nakon odmora i uvodne priče o iglou i načinu njegove gradnje, oko 11 će se početi sa praktičnim radom na izradi igloa u okolini doma.

Aktivnost je predviđena za sve uzraste, od djece do „prekaljenih avanturista“ i besplatna je. Organizatori napominju da se valja prikladno obući za sniježne uslove, imati više pari rukavica, ruksak i rezervnu robu. Snijeg neće predstavljati problem, budući da se ozbiljniji bijeli pokrivač zadržao tek od prevoja Vratlo, u poslednjih par minuta pristupa planinarskom domu.

Bjelske kruševice
Bjelske kruševice

 Edukativna šetnja kroz Bjelske Kruševice

Edukativnom šetnjom „Zanimljivosti Bjelskih Kruševica“ u nedelju, 24. januara, nastavlja se realizacija aktivnosti iz programa „Podigni glavu, otkrij Orjen“.

Organizator ovog događaja je hercegnovski ogranak udruženja Eko Boka, a koordinator programa opštinska Agencija za razvoj i zaštitu Orjena.

Okupljanje učesnika zakazano je za 10 sati na parkingu kod trajekta u Kamenarima, odakle tura počinje. Povratak je planiran u 14 sati.

Pogled na zaliv
Pogled na zaliv

Bjelske Kruševice su selo smješteno u zaleđu Bijele, na padini brda čiji brid dijeli hercegnovski – južni, od kotorskog – sjevernog dijela. U selu su prisutne sve prirodne odlike Mediterana i bogato je ostacima prošlosti. O Bjelskim Kruševicama postoje mnoge legende, ali i istorijske činjenice – poput toga da je jedini papa iz Boke Kotorske porijeklom upravo iz ovog sela. Sve o tome će učesnici moći da čuju tokom nedeljne šetnje.

Za više informacija možete se obratiti Oliveri Doklestić iz Eko Boke, na broj telefona 069 342 370.

Luštica Development sponzoriše borilačke vještine

0
Aikido Tivat
Aikido Tivat

U okviru podrške zajednici i razvoju sporta kompanija Luštica Development potpisala je novi ugovor o sponzorstvu sa Aikido Akademijom Tivat, vrijedan 2000 eura. To je nastavak ranije započete saradnje u okviru koje je kompanija već podržavala ovu sportsku organizaciju koja je za proteklih nekoliko godina postigao zavidne rezultate.

“Partnerstvo lokalnom zajednicom je naše čvrsto opredjeljenje jer vjerujemo da je razvoj našeg okruženja jednako važan kao i razvoj našeg projekta. Posebno nam je zadovoljstvo kada smo u prilici da podržimo organizacije koje postižu zavidne rezultate i u realizaciji društvenih projekata koji su na opštu korist”, ocijenio je Daren Gibson /Darren Gibson/ izvršni direktor Luštica Development.

Aikido Akademija Tivat je trenutno najmasovnija sportska organizacija u opštinama Tivat i Kotor sa više od 150 aktivnih članova, od čega su 110 djeca i adoscelenti uzrasta od 5-15 godina. Pored razvoja sportskih aktivnosti Aikido Akademija je prepoznata po humanitarnom radu i projektima posvećenim djeci sa smetnjama u razvoju ili sa zdravstvenim problemima. U Akademiji treniraju i djeca sa invaliditetom.

“Produžetak naše saradnje je dokaz da smo u ranijem periodu opravdali sva očekivanja kompanije Luštica Development, koja nas je podržavala i u prethodnom periodu i dokazala da je partner lokalnoj zajednici”, saopštio je Saša Kovačević, predsjednik Aikido Akademije Tivat.

Tokom prošle godine ova sportska organizacija je realizovala nekoliko projekata namijenjenih osjetljivim društvenim kategorijama, poput humanitarnog kampa za pomoć u razvoju djeci oboljeloj od dijabetesa. U Trening centru Akademije im je omogućeno da se tokom čitave godine besplatno bave fizičkim aktivnostima.

Akademija je tradicionalno organizator besplatnog kursa samoodbrane za žene. U saradnji sa ljekarima domova zdravlja Tivat i Kotor kao i sa bolnicom u Kotoru, organizacija realizuje projekat borbe protiv gojaznosti kod djece.

Bura je ponovno ohladila Dalmaciju – Reykjavik topliji od Hvara

0
Bura
Bura

Bura je ponovno ohladila Dalmaciju pa su brojna mjesta jutros zabilježila minuse, a najhladnije je jutros na Biokovo, prema podacima meteorološke postaje pljusak.com, na vrhu sveti Jure izmjereno je minus 12 stupnjeva Celzijusovih.

Hladno uz buru jutros je i u cijeloj Zagori, najhladnije u mjestu Bisko, tamo je u 7 sati bilo minus 8, dok je minus 6 u Otoku kod Sinja. Znatno je od jučer zahladilo i u šibenskoj okolici tako Bilice mjere minus 5, a Žaborić, mjesto uz more nadomak Šibenika čak minus 2 stupnja Celzijusova.

Među najhladnijim gradovima jutros je Sinj, s 3 ispod nule koliko je izmjereno i u Cisti Velikoj. Hladnoća je zahvatila cijelu obalu, u Vodicama je minus 1 koliko je i u Podstrani.

Šibenik je ponovno najhladniji od većih gradova s tek 1 stupnjem iznad nule, no po temperaturi mu se približio Split jer je na DHMZ postaji na Marjanu jutros samo 2 stupnja. Bura je ohladila zrak i u Zadru i tamo je 2 iznad nule, ali i krajnji jug jer se Dubrovnik jutros probudio s tek 3 stupnja iznad nule.

Najmanje hladno je jutros na jugu no i tamo su temperature daleko od toplih; na Prevlaci 6, na Palagruži 7 iznad nule.

Što nam donosi dan? Bit će sunčano, temperature će malo narasti, a dani vikenda donose promjenjivo vrijeme, subota više oblaka,a nedjelja pravi sunčani dan, sa znatno toplijim temperaturama.

Zavirit ćemo malo i u sljedeći tjedan jer će ljubitelji blage zime ponovno doći na svoje; očekuje nas puno sunca, a temperature više i od 10 stupnjeva.

Slobodna Dalmacija

Tribina Matice Boke o Nacrtu Zakona o uređenju prostora

0
Petrovac
Petrovac

Matica Boke i primorske nevladine organizacije u petak 22.januar u 18 sati u velikoj sali Spomen doma „Crvena komuna“ u Petrovcu organizuje javnu tribinu posvećenu Nacrtu Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata.

Učešće na tribini najavili su poslanici u Skupštini Crne Gore, odbornici u lokalnim parlamentima, nevladine organizacije MANS, Expeditio, „Naše ognjište“, Tivatska antikorupcijska akcija, „Jaz-Mrčevo polje“, Mogul iz Ulcinja kao i predstavnici Inženjerske komore Crne Gore.

Prema ocjeni Matice Boke riječ je o još jednom iz seta novih zakonskih rješenja kojima je predviđeno grubo zadiranje u prava privatne imovine građana.

 

Opatija ima muzej turizma, možda ga i mi napravimo od Fjorda

1
Muzej turizma Opatija
Muzej turizma Opatija

Izložbe i programe Hrvatskog muzeja turizma u Opatijii prošle je godine razgledalo 69 hiljada posjetilaca, što je 15 posto više nego godinu prije, izvijestili su u četvrtak iz tog muzeja.

Evo ideje, ako nismo u stanju riješti problem sa hotelom Fjord u Kotoru, možda možemo pokušati da od njega napraviti muzej turizma.

Inače, Hrvatski muzej turizma smješten je u 170 godina staru vilu u opatijskome parku Angiolini, a svojim fundusom, izložbama i drugim događajima prati istoriju turizma u Hrvatskoj te otvara dijalog o uticaju turizma na svakidašnji život i turistička odredišta.
Muzej ima više zbirki, od razglednica iz prošlih stoljeća, zbirke fotografija, zbirke hotelskog inventara i opreme te zbirke suvenira, plakata i reklama do osobnoga turističkog inventara i drugih predmeta i dokumenata. Organizira izložbe i razne događaje te prikuplja građu iz hrvatske turističke prošlosti.

Muzej turizma Opatija
Muzej turizma Opatija

Posjetioci su prošle godine u tri muzejske zgrade – vili Angiolini, Umjetničkom paviljonu „Juraj Šporer“ i Švicarskoj kući mogli vidjeti više od dvadeset izložbi domaćih i stranih autora te različitih muzejskih i umjetničkih projekata. Među strancima, gostovali su autori iz Austrije, Italije, Rusije, Slovenije i Japana.

Prošle godine u tom je muzeju dovršen veliki europski projekt “Histur” u kojemu je bio jedan od četiri partnera. Riječ je o projektu iz prekograničnog IPA programa Slovenija – Hrvatska “Turizam kao zajednička kulturna baština obalnog dijela istarskog poluotoka”.

Muzej turizma
Muzej turizma

Hrvatski muzej turizma primio je prošle godine priznanje stručne zajednice jer je projekt direktorice Katarine Mažuran-Jurešić “Turistički bonton” dobio nagradu Hrvatskoga muzejskog društva za najbolji pedagoško-edukativni projekt u Hrvatskoj. Taj je projekt ostvaren kao igra, kao interaktivna prostorna instalacija za djecu u kojoj su rješavala kviz o ponašanju turista i domaćina, a u sklopu radionice na zid muzeja mogla su napisati svoje ideje.

Među ostalima, tokom godine priređena je izložba Zbirke turističkih karata i planova “Turističke karte – Pozivnica i spomen”, izložba ciklusa skulptura “Recesija” autora Gorana Štimca te izložba o pionirima turizma na Jadranu “Od putnika do turista i od domaćina do iznajmljivača”.

Hrvatski-muzej-turizma-u-Opatiji
Hrvatski-muzej-turizma-u-Opatiji

Jedna od popularnijih bila je izložba “Život na plaži – Kupanje i kupališna moda na Jadranu 1880.-1970.” na kojoj je prikazan razvoj kupališnog turizma na Jadranu. Na izložbi su se mogli vidjeti i prvi kupaći kostimi izrađeni od nekoliko metara tkanine do, u trenutku kad se pojavio, “skandaloznog” bikinija.

Muzej turizma Opatija
Muzej turizma Opatija

Prošle godine u Muzeju turizma održan je 10. Op.Art festival namijenjen mladim književnicima, pjesnicima i glazbenicima, a muzej je proveo i natječaj za dodjelu austrijske umjetničke nagrade za mlade umjetnike “Crveni tepih”.
“Hrvatski muzej turizma izrastao je u kulturnu ustanovu koja je uspostavila ravnotežu između stručne razine i privlačenja šire publike. Turizam je tema u kojoj posjetitelji žele prepoznati sebe, svoje uspomene i svoja razmišljanja. Drago nam je što nam porast broja posjetitelja i dobre reakcije pokazuju da to dobro radimo”, istaknula je ravnateljica Hrvatskog muzeja turizma Katarina Mažuran-Jurešić.

Crna Gora izborila finale EP i Rio!

0
Foto David Damnjanović
Foto David Damnjanović

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore plasirala se u finale Evropskog prvenstva u Beogradu, pošto je savladala Mađarsku 8:5 (2:2, 2:1, 1:1, 3:1). I što je još važnije, “ajkule” su izborile plasman na Olimpijske igre u Riju.

U subotu od 17.45 Srbija – Crna Gora za zlato!

“Presudila je fantasitčna odbrana pošto nismo imali baš dobar napad u početku, ali smo se kasnije stabilizovali. Igrači su dali maksimum od početka do kraja. Dali smo gol ni iz čega za vođstvo kojim smo prelomili utakmicu”, rekao je Vladimir Gojković, prenosi Blic.

Foto Beta
Foto Beta

“Mi smo ostvarili cilj i plasman u Rio, a sada nam ostaje da se spremimo za finale u prelijepom ambijentu. Niko ne može da prijeti Srbiji pred domaćom publikom, ali niko neće da se preda u finalu. Moramo da damo 130 odsto kako bismo mogli da pariramo i probaćemo da napravimo iznenađenje”.

Kratko je prokomentirao i svoj debi na klupi “ajkula”.

“Ovo je nestvarno! Sada nam treba opomena da ne poletimo”, istakao je selektor Gojković.

CRNA GORA- MAĐARSKA 8:5 (2:2, 2:1, 1:1, 0:0)

Sudije: Alesandro Severo (Italija), Radoslav Korizna (Poljska), Gledalaca oko 7000

Igrač više: Crna Gora 7 (3), Mađarska 7 (3), Peterci: Crna Gora 1 (0), Mađarska 1 (1).

CRNA GORA: Šćepanović (11 odbrana), Draško Brguljan 1, Pasković, Petrović, Darko Brguljan 1, Radović, Mlađan Janović 1, Nikola Janović 2, Ivović 2, Mišić, Vukčević 1, Jokić, Lazović.

MAĐARSKA: Nađ (11 odbrana), Gor Nađ, Batori, Erdlji, Vamoš, Hošnjanski 1, Deker 1, Manherc 1, Danijel Varga, Deneš Varga 2, Kiš, Harai, Bistrišanji.

Izjave

NIKOLA JANOVIĆ: ‘’Sve čestitke. Cilj smo ispunili samim prolaskom u polufinale. Još jedan istorijski uspjeh. Nevjerovatno je odigrati ovakve dvije utakmice u četiri dana. Zahvalio bih se armiji naših navijača, i onima koji su bili ovdje I onima pored malih ekrana. Pokazali smo veliki inat, osvetili smo im se za Barselonu. Tada smo nezasluženo izgubili, nosily smo to u sebi. Znali smo da ne smijemo da pregorimo u toj želji. Pokazali smo kakav potencijal ova ekipa još uvijek ima. Odlična odbrana, to je ono što nas krasi. Nema što, idemor asterećeno u finale. Očekujem pravi spektakl u finalu. Nema priče, oni su favorite, igraju pred domaćom publikom. Mi smo pokazali da možemo, biće zanimljivo. Pozdravljam sve u Crnoj Gori, idemo u finale.’’

MILOŠ ŠĆEPANOVIĆ: ‘’Ogroman uspjeh. Jako važna stvar za samopouzdanje. Nijesmo svjesni koliko je ovo bitno. Igraćemo finale u fantastičnom ambijentu, jedina smo ekipa koja može da se suprostavi ovako moćnoj Srbiji. Daćemo maksimum I ono najbolje od nas za kraj. Probaćemo da osvojimo zašto da ne. Što se tiče meča, svi su bili sjajni, ne bih nikoga izdvojio. U svakom segment igre plijenimo agresivnošću, borbenošću. Ima grešaka, ali se one na kraju I ne vide. Igramo kao tim, imamo fantastičnu energiju. Da u tom duhu odigramo I finale.

VJEKOSLAV PASKOVIĆ: ”Obezbijedili smo olimpijsku vizu. Jedna jako teška utakmica, igra živaca. Od početka smo kontrolisali meč, ta koncentracija nam nije padala do kraja. Zasluženo smo u finalu. Nadam se da će Olimpijske igre biti kruna ove generacije. Ulazimo u finale bez ikakvog pritiska. Da uživamo zajedno sa ovom divnom podrškom koju smo večeras imali.”

DARKO BRGULJAN: ”Nije još sve gotovo, čeka nas finale, nijesmo došli do njega da ga izgubimo. Daćemo sve od sebe u tom meču. Šanse su pola-pola kada igramo sa Srbijom. Odlična utakmica, velika pobjeda. Rasterećeni smo kada je u pitanju olimpijska viza. Cijeli turnir smo igrali dobro, nema razloga da tako ne bude i u finalu. Nijesu nepobjedivi. Mi smo jedini pokazali da se sa njima može igrati. Cilj još nije ispunjen.

PETAR POROBIĆ: ‘’Presrećni smo. Ispunili smo dva cilja. Savladali smo Mađare, prošli u finale, dakle glavno je obezbjeđeno a to je plasma na Olimpijske igre. Sa jednom utakmicom dva pogotka, više smo nego zadovoljni. Ovo je pokazalo koliku snagu ima ova ekipa. To se vidjelo protiv Italije, važno je das mo sačuvali taj duh. Ovo je pobjeda ekipe, karaktera, volje I velike motivacije.