Azerbejdžanci bi da grade most Verige i obilaznicu oko Tivta

1
Verige Credit Boat International Jeff Brown Breed Media
Verige Credit Boat International Jeff Brown Breed Media

Predstavnici Azerbejdžana ponudili su crnogorskoj Vladi da grade most Verige i obilaznicu oko Tivta za 175 miliona eura, što bi izvršna vlast finansirala kreditom koji bi Azerbejdžan dao po kamati od tri odsto, pišu Vijesti.

Rok otplate kredita bi bio 15 godina sa grejs periodom od pet godina.

Azerbejdžanci traže da ih izvšna vlast u tom poslu oslobodi plaćanja poreza, carina, akciza i taksi, kao i da tih dažbina oslobodi i podizvođače. Nosilac kredita bilo bi državno preduzeće Monteput, a u slučaju da ono ne može da servira obaveze, onda bi kredit vratila Vlada.

Ponuda iz Azerbejdžana, odnosno nacrt ključnih uslova, stigla je 24. maja u Ministarstvo saobraćaja i pomorstva. Ti podaci sadržani su u Informaciji o ostvarivanju saradnje u oblasti infrastrukturnih projekata sa Azerbejdžanom koju je izvršna vlast usvojila na sjednici u četvrtak.

O uslovima koje su ponudili Azerbejdžanci i finalnoj ponudi pregovaraće ekspertski timovi dvije države. Crnogorska strana, kako se navodi, pokušaće da postigne tokom pregovora što povoljnije uslove. Da bi se posao realizovao, kako je objašnjeno, biće neophodno da se izmijeni međudržavni Sporazum o ekonomskoj saradnji ili da se donose novi posebni zakon.

JB Bijela – počela isplata zarada

0
Jadransko brodogradilište Bijela
Jadransko brodogradilište Bijela

Isplata dvije i po zaostale zarade, zimnice za pet godina i podstanarske naknade radnicima Jadranskog brodogradiišta Bijela počela je u petak.

Nakon što je i zvanično, prije nekoliko dana veliki dok prešao u ruke novog vlasnika, litvanske kompanije AB Vakaru Laivu Gamykla, koji ga je kupio za 11 miliona eura, nije bilo prepreka za isplatu potraživanja 202 radnika i 64 penzionera, u ukupnom iznosu oko četiri miliona eura, prenosi Pobjeda.

Vlada je u četvrtak zadužila Ministarstvo finansija da iz stečajne mase po spisku koji je dostavilo Ministarstvo saobraćaja i stečajni upravnik isplati i otpremnine, odmah po naplati potraživanja države.

Predsjednik Sindikata, Mladen Krivokapić kazao je da je počela isplata potraživanja iz prvog isplatnog reda, što će ublažiti naše materijalne probleme, jer su radnici na ivici egzistencije.

“Otpremninama se nadamo uskora”, dodao je Krivokapić.

On je kazao da je pozitivna novina da će ostati angažovani u Brodogradilištu na remontu velikog doka koji su kupili Litvanci, a izvje

sno je da će raditi do maja naredne godine.

Krivokapić je pohvalio stečajnog upravnika Žarka Ostojića i radnike koji su se preko Sindikata izborili za nastavak posla, tako da će njih 182 i dalje potpisivati jednomjesečne ugovore o radu po minimalnoj zaradi od 193 eura.

Stečaj u Brodogradilištu uveden je na zahtjev Poreske uprave 1. jula prošle godine, zbog duga od šest miliona eura.

Vrijeme – sunčano do 35 stepeni

0
Boka Kotorska - foto Boka News
Boka Kotorska – foto Boka News

Vrijeme danas, pretežno sunčano i toplije. Poslijepodne slab do umjeren razvoj oblačnosti, a uglavnom u planinskim predjelima, ponegdje je kratkotrajno moguća kiša ili pljusak sa grmljavinom.

Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 22, najviša dnevna od 26 do 35 stepeni.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Temperatura mora:

Herceg Novi: 25
Budva: 25
Petrovac: 25
Bar: 25
Ulcinj: 25

Samo u Porto Monenegru mogu se vezati najveće jedrilice na svijetu

Porto Montenegro - AQUIJO na vezu
Porto Montenegro – AQUIJO na vezu

Luksuzni nautički centar Porto Montenegro u Tivtu raspolaže sa najdubljim vezovim za jahte na svijetu, što tu marinu čini najpogodnijom za privez najvećih svjetskih jedrilica.

Temom koja od najsprestižnijih marina na svijetu ima vez sa najvećim gazom, bavio se britanski magazin „Superyacht Report“ u svom junskom izdanju. Problem dovoljne dubine na vezu uz gat marine, posebno je značajan za vlasnike jahti na jedra koje zbog konstruktivnih zahtjeva i stabilnosti broda, moraju imati veliki gaz jer im se kobilica kojom drže u „kontrateži“ veliku snast i jedra, kod najvećih među tim brodovima nalazi i do 12 metara pod vodom. Tako velike jedrilice koje imaju fiksnu, a ne pomičnu kobilici koja se komplikovanim hidrauličnim sistemom, „uvlači“ u trup broda, moguće je vezati u izuzetno malom broju marina nasvijetu, a Porto Montenegro je prema izvještaju „Superyacht Reporta“, na samom vrhu takvih nautičkih kapaciteta.

Od 19 analiziranih marina i popularnih destinacija za jahte u Mediteranu, istočnoj obali SAD, te Karibima kao najpopularnijim kruzing-destinacijama, Porto Montenegro ima vez sa ubjedljivo najvećim gazom na kome se može vezati brod čija je kobilica na čak 12,2 metra ispod površine mora. Najbliži Porto Montenegro je marna u Bostomu u američkoj savzenoj državi Masačusets koja nudi vez za brodove sa maksimalnim gazom od 10 metara, dok svi ostali analizirani nautičko-turistički lokaliteti, posebno oni na Mediteranu, imaju ograničenje za prijem brodova sa maksimalnim gazom od 4 do 7 metara.

AQUIJO jedrilica
AQUIJO jedrilica

„Na ključnim i najvažnijim tačkama jahtinga u zapadnom Mediteranu najmanji gaz imaju vezovi u Sent Tropeu sa 4 metra, dok u Antuibu veće jahte ne mogu koristiti vezove u unutrašnjem dijelu marine, već se moraju smjestiti u vanjskom dijelu koji pripada IYCA asocijaciji, a gdje je maksimalna dubina veza 7 metara. Slično važi i za ostale glavne destinacije na tom području – italijanski Portofino može primiti jahtu dužine 55 metara, ali gaza ne većeg od 4,5 metara. Na Sardiniji, Porto Ćervo je najplići od svih marina na Kosta Smeraldi sa dubinom od tek 5 metara, dok dubina na vezu nije nikakvo ograničenje ni problem za novorazvijene marine poput Porto Montenegra u Crnoj Gori gdje se nudi i vez za brod sa gazom od čak 12,2 metara.“- piše „Superyacht Report“ dodajući da Porto Montenegro istovremeno nudi i najveći vez za jahte na svijetu, koji može primiti brodove dužine do čak 250 metara kakvi u svijetu jahtinga još nisu ni konstruisani ni izgrađeni.

Porto Montenegro - AQUIJO na vezu
Porto Montenegro – AQUIJO na vezu

Svoje posebne karakteristike koje baštini zbog nastanka na originalnoj obalnoj infrastrukturi nekadašnje vojne baze Arsenal koja je primala velike ratne brodove i podmornice, Porto Montenegro je dokazao juče popodne kada je u tivatsku marinu uplovila i na mulu 3 se vezala impresivna 87 metara duga superjahta-jedrilica „Aquijo“. Ovaj atraktivni dvojarbolni jedrenjak koji vije zastavu Kajmanskih ostrva, ima gaz od čak 11,3 metra.

Otvorena izložba “Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan”

0
Izložba "Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan"
Izložba “Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan”

U Foto klubu Split u petak je otvorena izložba “Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan” koju je uz taj klub organizirala Udruga za promicanje hrvatske maritimne baštine Cronaves, a izloženo je 27 fotografija koje su rezultat prošlogodišnje velike prezentacije hrvatske maritimne kulture na jednom od najvećih europskih festivala “Tjedan zaljeva Morbihan”.

Autori izložbe su Jadran Babić, Božo Vukičević, Boško Lučev, Andrina Luić, Boba Mušura i Vislav Torre.

Predsjednik Udruge Cronaves Plamenko Bavčević otkrio je kako je na tom festivalu sudjelovalo i 11 brodova iz Hrvatske koji su predstavili našu tradiciju i maritimnu baštinu.

Izložba "Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan"
Izložba “Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan”

“Bilo je fascinantno vidjeti malu gajeticu sa jedrima na crvene kockice uz bok sa europskim jedrenjacima. Sve to popratili su sa ukupno 10.000 fotografija  Jadran Babić, Božo Vukićević i Boško Lučev koji je cijeli život posvetio fotografiji sa tom tematikom. Kao udruga smo omogućili predstavljanje našim članovima, pa su tako po jednu fotografiju večeras izložili i zadarska novinarka Andrina Luić, Komižanin Vislav Torre te Boba Mušura iz Zagreba”, kazao je Bavčević.

Izložba će biti otvorena sve do 8. jula, a dva dana kasnije putuje u Francusku na najveći svjetski Festival mora i mornara “Brest 2016” gdje će biti izložena osam dana. Nakon toga se izložba vraća u Hrvatsku gdje će se izlagati duž Jadrana, na Murteru, Hvaru, na Pašmanu i duž Kvarnera.

Izložba "Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan"
Izložba “Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan”

“Tjedan zaljeva Morbihan” najveći je europski festival mora i maritimne baštine, a održava se svake dvije godine u gradu Vannesu u Francuskoj.

Na prošlogodišnjem festivalu održanom u svibnju Hrvatska je, uz Francuze, imala status drugog domaćina i predstavila 600 godina staru pomorsku tradiciju, maritimnu baštinu, kulturnu, turističku i eno-gastronomsku ponudu. Sudjelovalo je ukupno 11 posada gajeta, leuta, batana, neretvanskih trupa i ninskih Condura Croatica, koji su se predstavili u 16 luka zaljeva Morbihan.

/HINA/

Princ razgovarao o izradi Studije graditeljskog nasljeđa hercegnovskog Starog grada

0
Princ Nikola Petrović Njegoš
Princ Nikola Petrović Njegoš posjet H.Novom

Princ Nikola Petrović Njegoš posjetio je danas Opštinu Herceg Novi, gdje je sa predsjednicom Natašom Aćimović i saradnicima razgovarao o izradi Studije graditeljskog nasljeđa hercegnovskog Starog grada.

Sa princem su bili i poznati francuski arhitekta, stručnjak za kulturnu baštinu, a do skoro i direktor škole „Ecole de Chaillot“ i predsjednik ICOMOS-a u Francuskoj (International Council on Monuments and Sites – Međunarodni odbor za spomenike i povezane lokacije) Benžamin Muto i predstavnik NVO „Sinergija“ Marko Ilijanić.

Početkom aprila održan je prvi sastanak na kojem su određene smjernice izrade Studije graditeljskog nasljeđa Starog grada. Studija bi se, kako je dogovoreno na današnjem sastanku, sastojala od dvije tačke: istraživanje neistraženoga u predjelu Starog grada, kao i menadžment plan upravljanja kulturnim i graditeljskim nasljeđem. Na raspolaganju Fondaciji Petrović Njegoš i realizaciji Studije biće i resursi Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog i opštinskog Sekretarijata za prostorno planiranje i izgradnju.

Princ Nikola Petrović Njegoš posjet H.Novom
Princ Nikola Petrović Njegoš posjet H.Novom

Koordinatori studije bili bi Fondacija Petrović Njegoš i NVO „Sinergija“, a za izradu bi bili zaduženi stručnjaci koji su pohađali školu „Ecole de Chaillot“, priznatu francusku instituciju koja okuplja stručnjake iz oblasti restauracije istorijskih spomenika.

Fondacija Petrović Njegoš je već uspješno realizovala izradu Studije istorijskog nasljeđa i predloge za restauraciju i uređenje Starog grada Ulcinja, u saradnji sa školom „Ecole de Chaillot“ i Benžamenom Mutonom, koji je i tada predvodio tim stručnjaka iz oblasti konzervacije i zaštite kulturnog nasljeđa.

Boka dobija prvo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

0
Sa obilaska
Postrojenje za otpadne vode Kotor – Tivat

Postrojenje za prečišćevanje otpadnih voda (PPOV) za opštine Tivat i Kotor biće naredne nedjelje i zvanično pušteno u rad. Ceremoniji koja će biti održana u četvrtak 7.jula u 11 sati, prisustvovaće gradonečalnici Tivta i Kotora dr Snežama Matijević i dr Aleksandar Stjepčević, ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, predstavici njemačke razvojne banke KfW i generalni direktor njemačke kompanije WTE koja je izgradila postrojenje, Franc Mitermajer.

PPOV vrijedno 10,25 miliona eura izgrađeno se na lokaciji Klačina u Krtolima kod Tivta, a kapaciteta je  75 hiljada ekvivalent-stanovnika. Izgradnja se finasirala se kreditom njemačke KfW banke koga će u omjeru 52:48 posto vraćati opštine Tivat, odnosno Kotor.

Preko ovog PPOV najsavremenjom tzv. SBR tehnologijom, tretiraće se sve otpadne vode sakupljene u kanalizacionim sistemima Tivta i Kotora, prije nego što prečišćene, budu ispuštene u more preko podmorskog ispusta u zalivu Trašte.

Jedan od bazena za preciscavanje
Jedan od bazena za preciscavanje

PPOV kojim će u početku upravljati WTE do završetka obuke domaćeg kadra, zapošljavaće desetak ljudi, a njime bi trebalo da upravlja zajednička firma koju će osnovati Kotor i Tivat, što još nije urađeno. Dvije bokeljske opštine, ali ni država na kojoj je najveća odgovornost za upravljanje tom vrstom otada,  još formalno nisu riješile gdje će se i na koji način tretirati i odlagati kanalizacioni mulj koji nastaje kao nusprodukta rada PPOV koje bez riješavanja tog problema, može da funkcioniše tek oko godinu dana.

Dobrodošlica na trajektu

0

Kao i prethodne godine Turistička organizacija Tivat 1.jula je organizovala prvi doček gostiju na trajektnoj liniji Kamenare – Lepetani koji dolaze u Tivat i Crnu Goru.

Predstavnici TO Tivat zajedno sa članovima KUD „Boka” djelili su gostima priganice i propagandni materijal o Tivtu ( mape Tivta, katalog privatnog smještaka, INFO letak o Crnoj Gori, kalendar dešavanja TOT  kao i program festivala Purgatorije CZK TIvat ) kao i male simbolične poklone, mimo propagandnog materijala.

„Gosti su bili prijatno iznenađeni ovakvom dobrodošlicom od strane Turističke Organizacije Tivat a na trajektu smo sreli goste koji dolaze uglavnom iz Mađarske, Hrvatske , Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Slovenije.

Planiramo da ovakav doček i dobrodošlicu nastavimo kao i prethodne godine u toku cijele turističke sezone i na taj način učinimo još prijatniji dolazak i boravak u Tivtu i Crnoj Gori svim domaćim i inostranim gostima“ – saopšeno je iz TO Tivat.

Sledeći doček gostiju na trajektu planiran je za 11. jula.

Doček turista na trajektu
Doček turista na trajektu

U Tivtu 3547 gostiju

Prema podacima Turističke organzacije u svim vidovima smještaja u Tivtu boravi 3547 gostiju ili 9 odsto više nego u istom periodu prošle godine. U privatnom smještaju odmara 2934 gosta, u hotelima 535, u odmaralištima 45 i u kampovima 33 gosta. Među turistima je 3477 iz inostranstva i 70 iz Crne Gore.

Kotor – utopio se ruski državljanin

0
Kotor - foto Boka News
Kotor – foto Boka News

U marinskom dijelu Luke Kotor, jutros oko 7 sati i 20 minuta pronađen je utopljenik.

Kako nezvanično saznajemo riječ je o ruskom državljaninu koji je boravio na nekoj od vezanih jahti u luci.

Prema riječima Maksima Mandića, komandira kotorske Službe zaštite i spašavanja, odmah po pozivu dežurnog u policijskoj ispostavi na intervenciju je upućena ronilačka jedinica Službe zaštite koja je u veoma kratkom roku izvukla tijelo utopljenika..

Tijelo stradalog Rusa upućeno je na obdukciju u Klinički centar Crne Gore kako bi se utvrdili uzroci utopljenja.

Gastro manifestacija „Bokeška maslina“

0
bokeska maslina
bokeska maslina

Maslinarsko društvo „Boka“ uz podršku Turističke organizacije Tivat večeras na gradskoj rivi Pine priređuje tradicionalnu gastronomsku manifestaciju „Bokeška maslina“.

Program počinje u 18 sati  promocijom i degustacijom domaćih proizvoda, a otvaranje je predviđeno za 21 sat kada će početi kulturno zabavni program. Nastupiti će muzički sastav Škuribanda i KUD „Boka“ Tivat.

Svoje proizvode predstaviće proizvođači maslinovog ulja, masline, proizvoda na bazi masline, kozmetika, sapuni, suveniri, kao i drugi proizvodi našeg podneblja.

Bokeška maslina Tivat 2015.
Bokeška maslina Tivat 2015.

Cilj manifestacije Bokeška maslina koja par godina unazad izaziva veliko interesovanje je promocija domaćih proizvoda.