Tivat – puštena u rad stanica za monitoring polena u vazduhu

0
Novosel i Spahić u Tivtu
Novosel i Spahić u Tivtu

Gradonačelnik Tivta Ivano Novosel (DPS) i direktor Agencije za zaštitu prirode Crne Gore (EPA) Ervin Spahić (SDP), pustli su danas u Tivtu u rad stanicu za mjerenje koncentracije alergenog polena suspendovanog u vazduhu. Uređaj je postavljena na terasi na trećem spratu zgrade Opštine Tivat.

Ovaj mjerni instrument, drugi te vrste u državi, nabavljen je u okviru projekta “Montenegro`s First Biennial Update Report” koji je finansiran od strane Ujedinjenih nacija za razvoj – UNDP kancelarije u Crnoj Gori i EPA.

Novosel je naglasio da je postavljanje ove mjerne stanice za polen kontinuitet „iskazivanja senzibiliteta Opštine Tivat za pružanje podrške projektima koji za cilj imaju unapređenje zdravlja građana“.

„Sa ponosom mođemo reći kako smo dio još jednog uspješnog projekta kakav je otvaranje ove mjerne stanice. Upravo kroz predmetne aktivnosti i podatke koje ćemo ubuduće dobijati u cilju monitoringa, ja vjerujem da ćemo uspjeti dodatno da trasiramo put uspješne prevencije i suzbijanja alergijskih reakcija.“- poručio je Novosel.

Ivan Novosel
Ivan Novosel

Spahić je objasnio da je stanica u Tivtu jedan od ukupno pet uređaja za mjerenje koncentracije alergenog polena suspendovanog u vazduhu, a koji čine državnu mrežu za monitoring te vrste „zagađenja vazduha“.

„Već je instalirana stanica u Podgorici, danas smo pustili u rad uređaj u Tivtu koji će kao i uređaj koji će uskoro biti postavljen u Baru, očitavati naš licencirani stručnjak iz Herceg Novog. Stanice za mjerenje koncentracije lergenog polena u vazduhu počeće sa radom i u Nikšiću i Mojkovcu.“-istakao je Spahić dodajući da će podaci o vrsti i koncentraciji polena u vazduhu biti dostupni na sajtu EPA, a što je od posebnog interesa za ljekare –alergologe i pulmologe, kao i za turiste koji pate od alegrijskih reakcija na polen.

U sklopu projekta, u Tivtu su danas predstavnici EPA održali okrugli sto za činovnike Opštine, Ministarstva održivog razvoja i turizma, ljekare Doma zdravlja i učenike tivatskih škola na temu „Uticaj alergenog polena suspendovanog u vazduhu na zdravlje ljudi”.

Mr Gordana Đukanović iz EPA tom je prilikom kazala u Tivtu postoji i automatska stanica za mjerenje kvaliteta vazduha, koja je dio državne mreže takvih stanica,ali da ona već duže vrijeme ne bilježi podatke o koncentraciji štetnih hemijskih sastojaka u vazduhu jer su njeni “analizatori u kvaru”.

Dobar kvalitet vazduha u Tivtu -paljenje starih guma na Lovanji
Dobar kvalitet vazduha u Tivtu -paljenje starih guma na Lovanji

“Stoga samo preko ove stanice periodično mjerimo koncentraciju tzv. PM2.5 čestica koja tek u kraćim intervalima zimi, kada duže vladaju nepovoljne meteo-prilike, nadilazi granične vrijednosti. Možemo ipak konstatovati da je kvalitet vazduha u Tivtu veoma dobar.”- kazala je Đukanović, ne objasnivši kako je došla do tog zaključka u situaciji kada mjerna stanica ne radi, i kada vazduh u Tivtu svakodnevno pored velikog drumskog, pomorskog i vazdušnog saobraćaja, zagađuju nelegalni sakupljači sekundarnih sirovina koji na Lovanji u blizini aerodroma I magistale, pale ogromne količine starih automobilskih guma, elektro kablova i drugih plastikom obloženih stvari kako bi došli do metala u njima. Na to se građani, posebno žitelji Gradiošnice, Krtola i Kavča, već duže bezuspješno žale nadležnima.

Uređaj ne smije direktno na polen, a postavljen pored žardinjere za cvijeće

Govoreći o karakteristikama stanice za mjerenje koncentracije alergenog polena suspendovanog u vazduhu., Đukanović je kazala da taj uređaj, zavisno od karakteristika reljefa područja gdje je postavljen, mjeri te parametre za teritoriju čiji prečnik iznosi 30 do 50 kilometara. Ona je naglasila i da se stanica po pravilu ne treba instalirati na mjestima gdje je direktno izložena polenu sa obližnjih biljaka. Inaugurisani uređaj na terasi zgrade Opštine Tivat inače, postavljen je neposredno uz veliku žardinjeru za cvijeće.

Reagovanje – Dževerdanović govori neistinu, neko se od organizatora prepoznao među robijašima

1
Lastovski karneval 2016.
Lastovski karneval 2016.

Netačna je tvrdnja direktora Kulturnog centra Kotor Miloša Dževerdanovića da članica Organizacionog odbora Vjera Rašković-Perojević nije onemogućila naš ulazak na maskenbal navodeći da je maksa „politička i nekorektna“, a što mogu potvrditi preko 20 učesnika koji su svjedoci da je istom bila prisutna i Tanja Čućić iz Organizacionog odbora i pripadnici obezbjeđenja na ulazu – naovodi se u reagovanju članova grupne maske „Špijuni su među nama“ iz Tivta na stavove Dževerdanovića.

Grupa od 20-tak mladih Tivćana kojima su organizatori Kotorskog karnevala iz KC Kotor zabranili ulazak na maksembal u subotu veče u Radanovićima, kazali su sa Dževerdanovićeve kvalifikacije „nisu vjerodostojne“ i da su za a njih „uvredljive“.

Grupnu masku „Špijuni su među nama“ čine „policajci“ koji čuvaju „robijaše“ sa natpisima na leđima – kum, bratanić, stric, tatin sin, investitor, a sve u pratnji „advokata Biberovića“. Maska koja se okitila nagradama na prethodna dva karnevala u Tivtu i Herceg Novom i koja aludira na aktuelna hapšenja visokih fukcionera zbog milionske štete nanešene državi, nije bila po volji predsjednice UO KC Kotor i članice IO OO DPS Kotor Vjere Rašković-Perojević koja Tivćanima nije dozvolila ulazak na maskenbal. Njen stranački kolega Dževerdanović takva postupak koji je nezapamćen u istoriji maškaranja u Boki, naknadno je objasnio navodnom neusklađenošču „Špijuna“ sa odredbama Protokola Kotorskog karnevala koje ne dozvoljavaju maškaranje u unifrome državnih službi i korišćenje državnih simbola, i odbacio tvrdnje da se radi o političkoj cenzuri. „Smatramo da pojedinac ne može ocjenjivati karakter pojedine maske nazvavši nas maskom koja je imala „loš karakter“ što je Dževerdanović uradio. Nije nam jasno zašto naša maska kako on navodi, „kvalitetom i porukom“ nije odgovarala – jedino možda ako se neko od organizatora nije u njoj prepoznao.“- navode „Špijuni“ dodajući da se oglašavaju grupno kao maska „jer smo kao takvi i udaljeni sa maskenbala“ i „jednoglasni smo u svojim stavovima“.

Oni tvrde da nisu povrijedili član 8. Zakona o državnim simbolima niti Protokol karnevala i organizatore pitaju zbog čega su im bile sporne njihove „policijske“, a nisu im bile problematične uniforme „biksupa“ i „opatice“ koji su bez problema pušteni na maskenbal.

„Jedino sa čime se sa organizatorima slažemo je da naša maska nema veze sa politikom već samo sa aktuelnim dešavanjima što je od postabka karnevala uvijek i bio cilj te manifestacije – spaljivanje karnevala uvijek su pratila aktuelna dešavanja u protekloj godini zbog kojih se isti i osuđuje i spaljuje.“- kažu „Špijuni“ navodeći da među njima ima simpatizera raznih partija i pripadnika različitih vjeroispovjesti „što potvrđuje da naša maska aludira isključivo samo na najaktuelnija dešavanja“.

Oni napominju da „ni na jednom maskembalu u okruženju nije zabranjeno nositi masku medicinske sestre, popa, policajca, zatvorenika, predsjedndika države, sem izgleda na kotorskom“.

„Dževerdanović tvrdi da su sve karnevalske grupe prihvatile krijerijume iz njihovog Protokola za organizaciju karnevalskih fešta, pa nam nije jasno kako Kapo od kotorskog karnevala Luka Knezović nije upoznat sa tim kriterijumima koje mi navodno ne ispunjavamo, jer nas je upravo on na karnevalu u Donjoj Lastvi usmeno pozvao da obavezno dođemo i na maskenbal i karneval u Kotoru.“- zaključuje se u reagovanju.

SDP Kotor traži ostavku direktora Centra za kulturu

Opštinski odbor Socijaldemokratske partije (SDP) u Kotoru zatražio je, kao jedan od konstituenata lokalne vlasti, ostavku direktora Centra za kulturu zbog, kako navode, narušavanja slobode duha Kotorskih karnevalskih fešta uvođenjem političke cenzure na maskenbalu održanom u Centru Vukšić prošlog vikenda.

Iz OO SDP tvrde da pružaju punu podršku karnevalskim entuzijastima i podržavamo njihovu nezavisnost i integritet u načinu organizovanja karnevalskih fešta.

“Po prirodi stvari, karnevalske svečanosti, preko karnevalskog izraza pružaju kritičku refleksiju društva i politike, ali i rasterećenje od pritisaka svakodnevnice. U tradiciji Kotorskih karnevalskih fešti nije zabilježen ovakav diskriminatorski postupak u cilju spriječavanja izražavanja slobode mišljenja kroz karnevalski izraz”, tvrde u OO SDP Kotor.

Prema njihovim riječima, kotorske karnevalske svečanosti su poseban institut i praznik demokratije u Kotoru i Crnoj Gori.

“Pokušaj prevrednovanja osnovnog karnevalskog izraza, kao što je satira, groteska, burleska ovim skandaloznim postupcima čelnika Centra za kulturu iz Kotora predstavlja teški anahronizam i prizivanje vremena za koja smo mislili da su daleko za nama. Nemili događaj od prošlog vikenda u Centru Vukšić izgleda da je dio širih partijskih čelnika Centra za kulturu iz Kotora, koji ne prezaju da se direktno miješaju u sferu autonomije građanskog društva u Kotoru, kome pripada i istaknuti dugogodišnji čelnik Kotorskog karnevala i humorističkog lista ,Karampana Jovica Martinović, kome se praktično onemogućava nezavisnost u radu i dovodi u pitanje njegov integritet”, konstatuju u OO SDP.

Mumificirano tijelo mornara pronađeno na jahti

0
Mumificirano tijelo
Mumificirano tijelo

Mumificirano tijelo mornara pronađeno je uz stol na brodu koji je vjerojatno godinama plutao bez posade. Ribari na Filipinima pronašli su brod-duh u moru kod južnog otoka Mindanao.

Kada su otvorili vrata kabine pronašli su Nijemca, identificiranog prema dokumentima na brodu kao 59-godišnjeg Manfreda Fritza Bajorata, mumificiranog na mjestu gdje je umro.

Sjedio je pogrbljen nad rukama, kao da je spavao, s radiom u ruci kao da je namjeravao poslati posljednji poziv u pomoć.

Nitko ne zna koliko je dugo plutao u ovom stanju, no posljednji put je viđen 2009. godine.

Vjeruje se da je njegovo tijelo tako dobro očuvano zbog slanog zraka, vrućine i suhih vjetrova.

Inspektor Mark Navales iz grada Baraboo, koji se nalazi blizu mjesta na kojem je pronađen brod, izjavio je da nije bilo znakova nasilja, ali još se uvijek ne zna kako je umro.

“To je još uvijek misterija za nas”, rekao je inspektor.

Unutar 12-metraske jahte „Sayo”, istražitelji su našli GPS sustav, foto albume, limenke hrane i razbacanu odjeću.

Mumificirano tijelo jahta
Mumificirano tijelo jahta

Kolega mornar po imenu Dieter, koji se susreo s pokojnim Manfredom 2009. godine, izjavio je za njemački list Bild:

“Bio je vrlo iskusan mornar. Ne vjerujem da bi uplovio u oluju. Vjerujem da se jarbol slomio nakon što je Manfred već bio mrtav.”

Njemačko veleposlanstvo u Filipinima pokušava naći njegovu rodbinu.

Koncerti klapa u čast Jakši Fiamengu – „Duša u kamenu“

0
Festival klapa Perast
Festival klapa Perast

Međunarodni festival klapa Perast, povodom 8. marta – Dana žena, organizuje koncerte crnogorskih klapa u Kotoru i Tivtu, pod nazivom „Duša u kamenu“. Koncerti su posvećeni pjesniku, piscu i novinaru Jakši Fiamengu, koji već godinama sarađuje sa peraškim festivalom kao Predsjednik stručnog žirija za odabir najljepših stihova u kategoriji Nova klapska pjesma.

Koncerti će biti održani u ponedjeljak 7.marta u crkvi Svetog Duha u Kotoru i 8.marta, utorak u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat, sa početkom u 20 sati.

Na koncertima će nastupiti klape Bokeljski mornari, Veterani vazda mladi, Assa Voce, Alata, Maris, Incanto, VIS Lungo Mare i Nada Baldić, kvartet Legate, Jasminko Šetka – klavir i Mikan Kovačević – gitara.

O Jakši Fiamengu, živoj legendi dalmatinske pjesme, iza kojeg je više od 450 uglazbljenih radova, govorti će Ante Mekinić iz Splita, publicista i promoter kulture. Stihove iz Fiamengove knjige Karoca gre kazivati će Milica Cvijović i Saša Vidić.

Sam Fiamengo će pročitati nekoliko svojih soneta kao i pjesmu koju je posvetio Tivtu.

Za sve posjetioce ulaz je slobodan.

Pisac i pjesnik, novinar i urednik, Komižanin i Splićanin, Jakša Fiamengo – sinonim je pjesničke Dalmacije i stiha koji budi slike u svijesti čitalaca. Od 1966. godine kad je objavio prvu zbirku pjesama, nižu se knjige za koje je do danas dobio sve najuglednije nagrade. Od 2012.g. redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Jakša Fiamengo
Jakša Fiamengo

Njegove su pjesme ukomponovali najistaknutiji kompozitori hrvatske estrade, klapske pjesme, pisci za horove i dječje ansamble.

Iako stihove popularnih hitova Karoca, Piva klapa ispo´ volta, Infiša san u te, Ništa nova, Nadalina, Nokturno, Vagabundo, A vitar puše, kao i klapskih klasika Sutra će te ponit, Ruko moja što si takla, Kad mi bude leći, Parce mihi Domine, Injoštar, Da mi se providi i drugih, znaju i stari i mladi, malo ljudi zna da su potekle baš iz pera, ovog vrhunskog pjesnika. Jer „Jakša je pjesnik, a ne pomoćna snaga kompozitorima – on uglavnom ne piše na muziku već se ona piše na njegove stihove.“

Ozon: Zaustaviti gradnju na obali – peticija „Spasimo obalu“

0
Devastacija obale Kostanjica
Obala Kostanjica – foto Boka News

Nevladina organizacija Ozon pokrenula je peticiju „Spasimo obalu“ kojom traže da se proglasi moratorijum za gradnju na primorju.

„Nakon što je grupa nevladinih organizacija koje su podržale Inicijativu da se Nacrt prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore i Nacrt izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu povuku sa javne rasprave i tražile od Ministarstva održivog razvoja i turizma da se u najkraćem mogućem roku inicira javna rasprava o predlogu za stavljanje moratorijuma za gradnju na crnogorskoj obali, smatrali smo da je potrebno i omogućiti da se i građani Crne Gore izjasne o tim zahtjevima, što je i njihovo pravo garantovano Ustavom, čitavim nizom važećih zakona i potvrđenih međunarodnih ugovora“, naveli su iz te NVO.

U tu svrhu, kako su naveli, je pokrenuta online peticija pod sloganom ,,Spasimo obalu”, koja je dostupna na linku http://www.peticije24.com/spasimo_obalu putem koje će građani moći ne samo da podrže inicijativu grupe nevladinih organizacija, „već i da putem foruma komentarišu nacrte planskih dokumenata koji su na javnoj raspravi i uopšte javne politike ne samo u oblastima prostornog planiranja i uređenja prostora, već i održivog razvoja i svim drugim povezanim oblastima, što je trebalo da u fazi ranih javnih konsultacija inicira resorno Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a što nesporno nije učinjeno na adekvatan način“.

Petrovac
Petrovac

„Pozivamo sve građane Crne Gore da pokušamo spasiti ono što se još spasiti može, jer su štete pričinjene planskom, neplanskom i nelegalnom gradnjom i devastacijom prostora i životne sredine, nanijele orgomne ekološke i ekonomske štete našem društvu, zbog kojih ispaštaju i sadašnje a ispaštaće i buduće generacije“, kažu iz Ozona.

Spasimo obalu
Spasimo obalu

Uspješno realizovan program “Podigni glavu, otkrij Orjen“

0
Žlijebi
Žlijebi

Pješačkom turom do sela Žlijebi u hercegnovskom zaleđu, proteklog vikenda  završen je program Podigni glavu upoznaj Orjen koji je organizovala Agencija za razvoj i zaštitu Orjena.

U 15 programa  koji su organizovan od 16. Decembra prošle , pa sve do kraja februara ove godine, učestvovalo je 569 ljudi, u prosjeku blizu 40 po svakom dešavanju. Po brojnosti su se istakli „Kićenje kleke“ (125 učesnika) i „Noć punog mjeseca“ (68 učesnika), ali u globalu je za sve događaje zabilježen veoma dobar odaziv.

“Sve to ne bi bilo moguće bez saradnje sa sportskim klubovima, nevladinim organizacijama, vlasnicima ugostiteljskih objekata u zaleđu, koji su nosili dobar dio programa. Takođe, valja istaći razumijevanje u lokalnoj vlasti za sve naše aktivnosti i dragocjenu podršku Turističke organizacije Herceg Novi i Herceg festa”, ističe vd direktor Agencije zaq razvoj i zaštitu Orjena Željko Starčević.

Uvjeren je da su “obavili odličan popularizacioni učinak, pogotovo u Herceg Novom, ali i šire, u Boki Kotorskoj, pa i reonu tromeđe”.

Željko Starčević
Željko Starčević

“Posebno smo zadovoljni što smo mogli prezentovati ne jedan, već mnoštvo aspekata vrijednosti Orjena, odnosno hercegnovskog zaleđa. Za očekivati je da će se nakon ovog prvog koraka intezivirati razni programi valorizacije ovog područja, naravno, usklađeni sa potrebom očuvanja prirode, antropogenog pejzaža i graditeljskog nasljeđa”, zakjučuje Starčević..

Iz Agencijenajavljuju nove programe: od organizacije popularizacionih i stručnih predavanja, izlaganja i okruglih stolova, preko podrške drugim subjektima koji se bave Orjenom, pa sve do organizacije turističkih manifestacija, kakav je  Sajam domaće trpeze i tradicionalnih jela hercegnovskog zaleđa, planiran za 11. jun u selu Kameno.

S. Kosić

CZK Tivat – predstave, izložbe i književne večeri

0
CZK - Tivat - Foto Boka News
CZK – Tivat – Foto Boka News

Centar za kukturu Tivat pripremio je bogat program dešavanja za mjesec mart, tokom kojeg će publika moći da uživa u brojnim predstavama, izložbama, koncertima i književnim večerima.

Tako će u Tivtu već u četvrtak 3.marta nastupiti ansambl SKC Novi Sad sa dramsko-muzičkom predstavom „Dogvil“ u režiji Kokana Mladenovića. Do kraja mjeseca publika u najmanjem bokeljskom gradu imaće priliku da pogleda i predstavu „Julije Cezar“ u koprodukciji Grada teatra Budva, Narodnog pozorišta Sombor i CZK iz Svilajnca, te dječju predstavu „Ivica i Marica“ Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja.

Kontroverzni bosanski umjetnik Božo Vrećo 12.marta u Tivtu će održati koncert pod nazivom „A capella sevdah“, a koncert će do kraja mjesca održati i pijanista Dejan Sinadinović. Ljubiteji pisane riječi imaće priliku da uživaju u susretu sa čuvenim dječijim pjesnikom Ljubivojem Ršumovićem, odnosno kolumnistom i piscem Branom Mandićem koji će predstaviti svoj književni privijenac – zbirku kratkih priča „Feb je čekao olovku“. Povodom Dana žena u CZK će biti otvorena izložba pod nazivom „Umjetničke vještine i kreativnost Tivćanki“, a biće održan i „Osmomartovski koncert klapa“, posvećen pjesniku Jakši Fiamengu.

CZK Tivat će do kraja mjeseca sa svojim pozorišnim predstavama „Pazi, zebru gazi“ i „Filomena Marturano“ gostovati u Nikšiću, Podgorici i na Cetinju.

Herceg – Novi gasi svjetlo u akciji „Sat za planetu Zemlju“

0
Herceg-Novi  Foto Miro Marušić Boka News
Herceg-Novi Foto Miro Marušić Boka News

Sekretarijat za prostorno planiranje, izgradnju, komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Opštine Herceg Novi obavještava građane da će se Opština Herceg Novi uključiti u globalnu akciju „Sat za planetu Zemlju“ (Earth Hour), koja će se ove godine obilježiti 19. marta.

U Herceg Novom će tog dana od 20.30 do 21.30 sati biti ugašena javna i dekorativna rasvjeta u dijelu Njegoševe ulice – od Milašinovića mosta do centra grada, kao i na Kružnom toku u Meljinama. Na taj način naš grad biće dio svjetske kampanje u borbi protiv klimatskih promjena.

“Sat za planetu Zemlju” relizuje NVO Green Home, kao koordinator za Crnu Goru, u saradnji sa Svjetskim fondom za prirodu (WWF).

U proteklih deset godina akcija je od simboličnog gašenja svjetala u Sidneju prerasla u najveću svjetsku inicijativu. Samo u prošloj godini učestvovalo je preko dvije milijarde ljudi iz preko 7000 gradova 172 zemlje svijeta.

Pozivaju se građani, privrednici i ugostitelji da se priključe akciji simboličnim gašenjem svijetla u svojim domovima tj. poslovnim objektima i postanu dio globalne kampanje koja šalje snažnu poruku da treba nešto preduzeti  po pitanju ublažavanja posljedica klimatskih promena i da je moguće promijeniti svakodnevne navike za dobrobit planete i svih nas koji na njoj živimo, kaže se u saopštenju PR službe Opštine Herceg – Novi.

Samo Porto Montenegro može primiti najveću svjetsku jahtu

 

122 metarska MARYAH na najvecem vezu u regionu
Porto Montenegro – 122 metarska MARYAH na najvecem vezu u regionu

Porto Montenegro je “zacementirao” svoju poziciju najprogresivnije marine za superjahte na Jadranu nakon što je nedavno taj nautički centar inaugurisao novi vez na kome se mogu smjestito brodovi dugaki čak do 250 metara – ocijenio je ugledni portal “Superyachts.com”.

Vez od 250 metara nalazi se uz operativnu obalu novoizgradjenog mula V elitnog tivatskog nautičkog centra, a koje je završeno prošle godine. Ovoliki pojedinačni kapacitet za prijem jahti trenutno ne nudi niti jedna druga marina u svijetu.

“To je daleko največi vez za jahte u regionu i prevazilazi veličinu bilo koje superjahte do sada sagrađene u svijetu. Ovakvo razmišljanje “u susret budućnosti” i očekivanom daljem porastu dimenzija jahti, pokazuje zašto je Porto Montenegro izuzetno brzo postao prepoznat i afirmisan “igrač” na svjetskoj mapi luksuznih marina.”- piše “Superyacht.com”. Dodaje se i da su prednosti te infrastrukture već koristle neke od najvećih jahti svijeta, poput 124-metarske “Golden Odussey”, dva metra kraće “Maryah”, 110-metarskog “Radianta”, ili 102 metra dugačke “Symphony”, te reprezentativnog trojarbolnog jedrenjaka “The Maltese Falcon”.

Vez na mulu V Porto Montenegra bez problema će moći da primi i najveću jahtu na svijetu koja je još u gradnji – 222 metra dugi brod koji se vodi pod projektnim nazivom “Triple Deuce”, vrijedan preko 800 miliona eura, a koji će biti završen i neimenovanom vlasniku predat tek 2018. godine.

MARYAH pristaje u Porto Montenegro
MARYAH pristaje u Porto Montenegro

Portal “Superyacht.com” ocjenjuje da cijeli nautički kompleks Porto Montenegro u Tivtu sa “najmodernijim sadržajima koji izlaze u susret i najsloženijim potrebama superjahti i njihovih vlasnika”, brojnim luksuznim stanovima, 55 maloprodajnih i ugostiteljskih objekata u poslovnim prostorima marine, te hotelom “Regent” od pet zvjezdica “daje ultraluksuznu dimenziju nepobjedivo lijepoj destinaciji” kakva je Boka Kotorska.

Dževerdanović: robijaši napred, policija stoj

1
Lastovski karneval 2016.
Lastovski karneval 2016.

Direktor Kulturnog centra „Nikola Đurković“ iz Kotora Miloš Dževerdanović (DPS) demantovao je da izbacivanje grupne maske „Špijuni su mežu nama“ sa maskenbala u subotu veče u Radanovićima, a koji je održan u sklopu karnevalskih svečanosti, ima veze sa politikom.

Prema tvrdnjama aktera i svjedoka ovog događaja koji nisu željeli da im se imena navode u štampi masci „Špijuni su među nama“, ulazak u dvoranu gdje se odvijao maskenbal, zabranila je predsjednica Upravnog odbora JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ iz Kotora i članica OO DPS Kotor, Vjera Rašković-Perojević sa obrazloženjem da je ona „politička“ i „nekorektna“. Grupnu masku „Špijuni su među nama“ a koja se u proteklih dvadesetak dana već okitila prvom nagradom na Lastovskom karnevalu u Tivtu, te četvrtom nagradom na maskembalu Praznika mimoze u Herceg Novom čini dvadesetak mladih iz Tivta, obučenih u policijske i robijaške uniforme sa natpisima na leđima – kum, bratanić, stric, tatin sin, investitor , a sve u pratnji „advokata Biberovića“. Maska koja je jasna aluzija na trenutno najaktuelnija hapšenja niza političara zbog milionskih malverzacija, bila je apsolutni hit na karnevalima u druga dva bokeljska grada, a gdje su se “Špijuni“ u proteklih dvadesetak dana već okitili prvom nagradom na Lastovskom karnevalu u Tivtu, te četvrtom nagradom na maskenbalu Praznika mimoze u Herceg Novom.

„Nije tačno da organizator, u liku g-đe Vjere Rašković Perojević nije dozvolio učešće na maskanbalu grupnoj maski „Špijuni su među nama“. Na ulaznim vratima stoje osobe koje imaju dugogodišnje iskustvo u maškaranju čiji je jedina uloga da ne dozvole da se pod navodnom maskom provuku i one koje kvalitetom ne odgovaraju ali i porukom koja može da ima uvredljiv karakter.“- kazao nam je juče Dževerdanović. Dodao je da organizatori karnevala u procjeni politilke korektnosti maski, postupaju „na osnovu vjekovne tradicije i „Protokola Kotorskih karnevalskih fešta“ prihvaćenog na sjednici Uprave NVO Fešta i predstavnika svih karnevalskih grupa na čelu sa tadašnjim Kapom karnevala, Jovicom Martinovićem 30.januara 2009.”

“Članom 6. pomenutog protokola između ostalog je propisano da se neće dozvoliti pristup maskama sa nacionalnim obilježjima, kao i maskama koje bi nosile komplete aktuelnih uniformi državnih i javnih službi, što je u ovom slučaju bilo prisutno. Grupa je imala mogućnost da uđe pod uslovom da ukloni nacionalna i državna obilježja, što je ista odbila.”- kaže Dževerdanović.

Inače, “policajci” koji prate robijaše u masci “Špijuni su među nama” uopšte ne nose zvaničnu policijsku informu Crne Gore, dok niko od “robijaša” nema prepoznatljiv lični identitek koji bi ga jasno povezao sa bilo kojim od u međuvremenu uhapšenih političara.

Uprkos tome, Dževerdanović je kategorički odbacio optužbe da su organozatori karnevala uveli političku cenzuru istakavši da je “jasno o čemu se radi”.

Spuškim zatvorenicima i policiji nema mjesta na karnevalu
Spuškim zatvorenicima i policiji nema mjesta na karnevalu

„Nekome to može da se sviđa, a nekome ne. To nije stvar lične percepcije, već poštovanja normi i Protokola.“- tvrdi direktor KC Kotor. On je odbacio navode da je počasni doživotni Kapo karnevala mr Jovica Martinović nedavno smijenjen sa mjesta glavnog i odgovornog urednika satiričnog karnevalskog lista „Karampana“, istakavši da se on lani iz zdravstvenih razloga povukao sa mjesta Kapa, te da „bi ga neko s nekog mjesta smijenio, on prvo treba da bude postavljen.“

„Izrada figure ovogodišnjeg karnevala pripala je sadašnjem Kapu Luki Knezoviću, koji je poznati karnevalista i veliki znalac u toj oblasti. Martinović je zbog toga bio ljut i odbio je da sarađuje na uređivanju lista „Karampana“…. „Karampana“ ima svoj uređivački odbor koji je formirao Savjet Kulturnog centra, gdje je svakako bilo mjesta i za Martinovića, koji je svojim nezadovoljstvom napred iznešenim, jednostrano, nažalost, napustio rad na listu „Karampana“ i time doveo u pitanje i njeno ovogodišnje objavljivanje, što se na sreću i radost čitalačke publike neće desiti.“- istakao je Dževerdanović dodajući da „nema nikakve cenzure, političke niti bilo kakve drugo i neće je biti.“

Jovica Martinovic
Jovica Martinovic

Martinović na fejsbuku objavio da je smijenjen, Dževerdanović priča o „reorganizaciji“

Bivši dugogodišnji Kapo karnevala i urednik „Karampane“ Jovica Martinović, međutim na fejsbuku je objavio da je smijenjen sa mjesta glavnog odgovornog urednika tog lista koji izlazi jednom godišnje i humorom i satorim izvrgava ruglu sve negativnosti u lokalnoj sredini, po pravilu jasno adresirajući krivicu za te probleme na državnu i lokalnu vlast. Martinović je objavio i pismo koje mu je Dževerdanović uputio 2.februara i u kome ga obavještava da nije prihvaćena Martinovičeva ideja da lik ovogodišnjeg karnavala bude “BURAZER GOLEMOVIĆ, potpuno bezličnog lica sa lopovskom maskom, koji drži u rukama marionete na koncima”.

„Koliko sam razumio – tekstove za humoristički list „Karampana“ bi trebalo da cenzuriše osoblje Gradske biblioteke i čitaonice. Tokom moje pedesetogodišnje saradnje i uređivanja lista „Karampana“ samo se prvih nekoliko godina dešavalo da državni tužilac zatraži tekstove na pregled, a tokom zadnjih 40 godina nije bilo nikakvog pregleda niti cenzure, jedino je prije par godina tadašnji direktor Centra pokušao da nešto izmijeni, ali je bio odbijen. Izjavljujem da ni ove godine neću dozvoliti nikakvu cenzuru tekstova u „Karampani“, a preuzimam na sebe svaku odgovornost za objavljene materijale anonimnih saradnika i moje priloge.”-napisao je Martinović 28.januara Dževerdanoviću, na što mu je ovaj pet dana kasnije, odgovorio da će “Redakcijski odbor koji je formiran sa dijelom zaoslenih iz Gradske biblioteke, raditi na uređivanju lista “Karampana”, tako da se ne radi o cenzuri, nego reorganizaciji ovog dijela posla”.

Dzeverdanovicev dopis Martinovicu
Dzeverdanovicev dopis Martinovicu