Otvoren 49.Hercegnovski zimski salon - foto M.Dobrilović
1 od 14
49.Hercegnovski zimski salon
49.Hercegnovski zimski salon
49.Hercegnovski zimski salon
49.Hercegnovski zimski salon
49.Hercegnovski zimski salon
49.Hercegnovski zimski salon
49.Hercegnovski zimski salon
49.Hercegnovski zimski salon
49.Hercegnovski zimski salon
49.Hercegnovski zimski salon
49.Hercegnovski zimski salon
49.Hercegnovski zimski salon
49.Hercegnovski zimski salon
49.Hercegnovski zimski salon
Hercegnovski zimski salon koji se održava 49. put, pod nazivom “Očuditi/začuditi”, otvoren je sinoć u Galeriji „Josip Bepo Benković“. U ime domaćina brojne goste zvanice i umjetnike pozdravio je vd direktor Đuro Beli Prijić. Izbor umjetnika i radova obrazložila je selektorka, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić.
„Ovo što večeras ovdje vidimo su savremene tendencije, umjetničke prakse koje su trenutno aktuelne u regionu. Što je zanimljivo, umjetnici su podjednako inspirisani kako okruženjem, tako i medijskom ikonosferom, podjednako uzimaju citate iz istorije umjetnosti kao i ono što je originalno stvaralaštvo. Zadiru u zonu visoke umjetnosti kao i u zonu pop culture, što predtavlja svakodnevni život, rekla je Karadžić.
Pozdravljajući umjetnike i brojnu publiku predsjednica Opštine Herceg Novi Nataša Aćimović je istakla da pola vijeka održavanja Salona uvijek sa novim pogledima na stvarnost koja nas vode na putovanje van granica vremena i prostora potvrđuje njegov značaj.
„Uživajte u izložbi inspirisanoj ljepotom ljudskog rada talenta i ljubavi ovdje u Galeriji umjetnika, a kada izađete i prirodi Herceg Novog“ – poručila je Aćimović.
Odluke o nagrađenima na ovogodišnjem Salonu saopštila je predsjednica žirija Mirjana Dabović Pejović.
Žiri 49. Hercegnovskog zimskog salona odlučio je da prvu nagradu i 700 eura dodijeli Siniši Raduloviću. Druga nagrada i 500 eura pripala je Jeleni Tomašević, a treća, koja podrazumjeva organizovanje izložbe, dodijeljena je Igoru Bošnjaku. Pravo izlaganja, po odluci Žirija, dobila je Marija Šević.
Žiri je radio u sastavu Mirjana Dabović Pejović, istoričarka umjetnosti, Marat Geljman, galerista i art menadžer i Vojislav Vojo Kilibarda magistar likovne umjetnosti.
Umjetnici učesnici 49. Hercegnovskog zimskog salona su: Igor Bošnjak, Nebojša Bumba, Lidija Delić, Gorančo Gjorgjievski, Radovan Grujić, Katja Florenskaja, Jelena Iličković, Nina Ivanović, Filip Janković, Ivan Jovanović, Dragan Karadžić, Andrej Ljubljinskij, Saša Makarska, Damir Muratov, Nemanja Nikolić, Ana Opalić, Siniša Radulović, Marija Šević, Jelena Tomašević, Jovana Vujanović, Vlatka Vujošević, Tijana Vujović.
Tijela svetih Leopolda Bogdana Mandića iz Herceg Novog i oca Pija, kapucina iz Pietrelcine, prevezeni su u srijedu u Rim i bit će izloženi u bazilici Svetog Petra tokom niza događanja u povodu Svete godine milosrđa, javljaju agencije.
Dolazak relikvijara s posmrtnim ostacima sveca Pija u srijedu popodne i potom Svetog Leopoloda Bogdana Mandića, kapucinskog fratra iz Boke Kotorske, u srijedu navečer u baziliku Svetog Lovre izvan Zidina dočekalo je oko hiljdu vjernika.
Posmrtni ostaci svetih zaštitnika Jubileja u petak će u svečanoj procesiji iz jubilejske crkve Svetog Spasa (San Salvatore in Lauro), koja će proći cijelom ulicom Della Conciliazione (koja povezuje Rim i Vatikana), biti doneseni na Trg Svetog Petra i potom uneseni u bazilku.
Tijela svetaca bit će izložena u glavnoj lađi bazilike Svetog Petra ispred oltara konfesije i tamo ostati za poštovanje vjernicima sve do 11. februara.
Pio i Mandić
Sveti Leopold Bogdan Mandić, kapucinski fratar i svetac, rođen je 1866. u Herceg Novom. Bio je poznati ispovjednik i veliki promicatelj ujedinjenja svih kršćana. Veći dio svog života proveo je u Padovi gdje je preminuo 1942.
Kanonizirao ga je papa Ivan Pavao II., i sam proglašen svetim prije dvije godine. “Sveti Leopold nije za sobom ostavio ni teoloških ni književnih djela, za sve koji su ga poznavali on nije bio drugo nego običan fratar, malen, boležljiv, imao je jedva čujan glas. No njegova veličina bila je u darivanju samoga sebe, u osobnom žrtvovanju tokom 52 godine svećeničkog života, u tišini, u povučenosti u skromnosti ispovjedničke sobice”, rekao je Ivan Pavao II.
Pio I Mandić
Kako se Sveti Leopold Mandić Sveti Pio smatraju uzorima vjere i sveti su zaštitnici Godine milosrđa, njihove relikvije će biti izložene poštovanju i na drugim mjestima. Prema najavama, očekuje se dolazak relikvija Svetog Leopolda Mandića u Zagreb, gdje će biti izloženi u njemu posvećenoj crkvi u Dubravi od 13. do 18. aprila.
Sezona kruzera počinje u maju i trajat će do kraja oktobra, no tokom cijele godine u Zadar će pristajati veliki luksuzni brodovi. Đoni Štambuk, pomoćnik ravnatelja za marketing u Lučkoj upravi Zadar rekao je kako tokom marta i aprila imaju najave za dva kruzera, a sezona se zahuktava u maju.
– Od maja pa sve do kraja oktobra imamo najave za 15 do 17 ticanja mjesečno, izjavio je Štambuk.
Veseli što će i novembar biti jako uspješan mjesec kada je najavljen dolazak sedam velikih kruzera, a tada će i Zadar postati home port za manje brodove Athene i Artemisa.
– I ove godine imamo šarolik asortiman kruzera, od manjih do onih najvećih. Dolazak su najavili Royal Caribbean, Viking, Queen Mary, Norvegian cruise line, ali i Queen Victoria koja je lani po prvi put uplovila u Zadar, nabrojio je Štambuk.
Prošla je godina bila izrazito uspješna za kruzerski turizam. Zabilježeno je između 75 i 80 hiljda putnika, a prema najavama ove godine očekuje ih se između 120 i 140 hiljda.
Štambuk navodi kako će i dalje manji kruzeri pristajati u gradsku luku, najavljeno ih je 50-ak, dok za pristanak u Gaženici dosad imaju najavljeno 65.
Kompanija Adriatic Marinas dobitnik je godišnjeg priznanja Stvaratelji za stoljeća, koju dodjeljuje Međunarodni ekonoski forum Perspektive, odnosno njihov komitet za dodjelu Velikog priznanja za razvoj ideja, inovacije i investicije u preduzetništvu u Srednjoj i Jugoistočnoj Evropi „Stvaratelji za stoljeća“ iz Hrvatske.
Prema riječima organizatora, od predloženih 411 kandidata, i nakon užeg izbora od 97, iz 9 zemalja (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Njemačka, Slovenija i Srbija), kompanija Adriatic Marinas se, sa svojim projektom marine za superjahte i luksuznog nautičkog naselja izdvojila od ostalih zbog brzog razvoja projekta, kvaliteta nautičkog i turističkog proizvoda, broja zaposlenih i doprinosa lokalnoj zajednici, ali i ugleda i imidža koje za uživa od strane svjetske klijentele.
„I ove godine, nagrade i priznanja Stvaratelji za stoljeća ići će u ruke onih najzaslužnijih. Svi oni su heroji današnjice, ali i sutrašnjice, ključni za razvoj sredine u kojoj djeluju, no i onaj globalnog karaktera. Iznimno sam zadovoljan što će i ove godine nagrade Staratelji za stoljeća otići u desetak zemalja, te biti dodatni poticaj laureatima u stvaranju na opću dobrobit“, izjavio je prof. dr. Siniša Zarić, predsjednik međunarodnog nezavisnog Komiteta za dodjelu nagrada i priznanja Stvaratelji za stoljeća, kojeg sačinjava 16 stručnjaka za ekonomiju, marketing, menadžment, finansije i predzetništvo iz devet evropskih zemalja.
Svečanost dodjele nagrada i priznanja Stvaratelji stoljeća biće održana u Dubrovniku, 5. marta ove godine.
Četrnaest godina za redom Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – Kotor organizuje Tripundanski bal u povodu Tripundanskih fešta.
Ove godine Tripundanski bal biće održan u subotu 6. februara, u hotelu Splendid–Bečići sa početkom u 20 sati.
Goste će zabavljati bendovi „Tri kvarta“ iz Kotora i klapa „Kumpanji“ sa Korčule. Gost večeri je ženska klapa “Incanto“ iz Kotora .
Prodaja karata na telefon 069 041 15, cijena ulaznice sa večerom 20 eura.
U prošlom stoljeću, prilikom održavanja Tripundanskih svečanosti, Kotorani su priređivali Tripundansku večer ili Tripundanski bal. Ta zabava se održavala u legendarnoj kafani „Dojmi” uz bogat zaba¬vni program, lutriju i igranje tombole. Goste je zabavljao poznati muzički sastav: Antun Homen na klaviru, Đorđe Usmiani na violini, Pe¬ro Cuca na trubi i Tripo Đurašević, kontrabas.
Drugi svjetski rat je prekinuo ovu lijepu tra¬diciju, a nakon rata komunistički režim nije dozvoljavao održavanje ovakvih i sličnih zabava koje su bile vezane za crkvene svetkovine.
Trebalo je preko pola stoljeća da se ova zabava obnovi. Hrvatsko građansko društvo je 8. februara 2003. godine organizovalo prvu Tripundansku večer u restorani „Elass“ u Dobroti.
U okviru Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću, Nikšićko pozorište sa predstavom “Bilo jednom u maju” gostuje u tivatskom Centru za kulturu, u petak, 05. februara sa početkom u 20 sati.
Predstava je rađena po tekstu savremenog mađarskog pisca Žolta Požgaja, dok adaptaciju i režiju potpisuje Goran Bulajić.
Nakon premijere, krajem maja prošle godine, to je osmo izvođenje ovog komada moderne fragmentarne dramaturgije, sa kojim je Pozorište učestvovalo na dva festivala: „Međunarodnom festivalu glumca – Nikšić 2015“ i Festivalu malih scena i monodrame u Istočnom Sarajevu.
U predstavi igraju: Kristina Stevović, Miloš Pejović, Boban Čvorović, Jovan Krivokapić, Nikola Vasiljević, Stevan Radusinović, Nebojša Vulanović i Gordana Mićunović, scenografiju potpisuje Anka Gardašević, kostime Jelena Đukanović, a muziku Autogeni trening.
47. Praznik mimoze u Herceg Novom biće svečano otvoren na Trgu “Nikole Đurkovića” u petak 5.februara, kada će biti održan i koncert Hari Mata Harija od 21 sat.
Za subotu 6. februara od 11 sati planirana je Fešta mimoze, ribe i vina duž hercegnovske rivijere, a u večernjim satima od 21 sat Maskembal u Institutu Igalo.
Očekuje se veliki broj posjetilaca, a za dobru atmosferu postaraće se klapa „Stari kapetan“ i Mjesna muzika Đenovići.
Fešta će biti organizovana na hercegnovskoj rivijeri, u Kumboru, Đenovićima i Baošićima.
Mimoza Fešta
Organizatori su najavili brojne manifestacije, Noć ribe i vina, Feštu na Škveru, tradicionalnu izložbu cvijeća, maskenbale…
Hercegnovski zimski salon, koji se ove godine održava 49. put, pod nazivom „Očuditi / začuditi“, biće otvoren u četvrtak, 4. februara, u galeriji „Josip Bepo Benković“, u 19 sati.
Praznik mimoze zatvara se 21. februara u 19 sati spaljivanjem karnevala na Trgu Nikole Đurkovića i koncertom Petra Graša od 20.30 sati.
Odgovor Ministarstva poljoprivrede povodom teksta novinara Siniše Lukovića sa naslovom „Više vjerujem očima no nasljeđu hanoverskom“, objavljenog 2.februara na portalu Boka News.
Na vašem portalu 2. februara objavljen je “odgovor” novinara Siniše Lukovića, na reagovanje Ministarstva poljoprivrede od 1. februara povodom tendencioznog teksta koji ste objavili 27. januara u kojem ste, navodno čitajući Izvještaj koji je usvojila Opština Tivat, zaključili da je Ministartsvo “ostavilo na cjedilu lokalnu upravu da se sama bori sa naletom štetočine koja uništava palme“.
Vaš nadahnuti “odgovor” sadrži tri teze. Prva je da je “neko u Ministarstvu očito nepismen“. “Odgovor” uvaženog gospodina Lukovića je snažna ilustracija da pravilno čitanje nije nimalo bezazlena i svakome dostupna vještina. Gdje je u Izvještaju na koji se poziva našao cjedilo, samo on zna. Svakome ko je pismen i ko je pročitao reagovanje Ministarstva, jasno je da se demant odnosio na Lukovićevo tendenciozno tumačenje dokumenta koji su usvojili odbornici, a ne na njegovu sadržinu. Ali, ako je i u svemu ostalom rukovođen istom logikom koju je primijenio kod sopstvenog “čitanja Izvještaja“, onda je lako moguće da gospodin Luković živi u uvjerenju da su poštari radnici Fonda PIO, jer svakog mjeseca građanima donose penzije.
Druga teza je da “Ministartsvo ima problem sa istinom, ali to i nije novost kada je resor što ga vodi g. Petar Ivanović u pitanju”. Niti u jednoj jedinoj rečenici gospodin Luković nije demantovao navode iz reagovanja Ministarstva. Ne samo zbog toga, mi nemamo problem sa istinom. Mada, priznajemo da se ne razumijemo, jer se zalažemo za potpuno različite vrijednosti. Zato i gubite čitaoce. U vašoj percepciji istine, jedino istina ima problem sama sa sobom.
Ali, zašto je naše reagovanje toliko uznemirilo gospodina Lukovića ? Do mjere da je gospodin Luković zaboravio na pristojnost poslenika javne riječi i kazao: “Znajući kredibilitet ljudi koji vode to ministarstvo još od njihovih hanoverskih vremena kada je i počeo uvoz palmi za Porto Montenegro, inkliniram zaključku da uvijek samo prosipaju perje.
Iskreno mu vjerujući da je “više sklon da vjeruje sopstvenim očima“, dolazimo do treće teze: “Ministarstvo poljoprivrede nipodaštava lokalne stručnjake“. To nije tačno! Nasuprot, Ministarstvo veoma uvažava domaće stručnjake. Izvještaje stručnjaka o odsustvu štetnog organizma na uveženim palmama koje su bile u karantinu potpisala je dekanica Biotehničkog fakulteta gospođa Natalija Perović. Smiju li gospodin Luković i uvaženi urednik da objave potpis iz ovih izvještaja, kako bi i crnogorska javnost, a ne samo eksluzivno gospodin Luković, mogla da vjeruje “svojim očima“? Ili ne smiju? Osim toga što je za vrijeme svog mandata od ovog Minstarstva naplatila 6 miliona eura, i pokušala da dodatno naplati još gotovo milion, uvažena gospođa Perović je istovremeno i supruga suvlasnika medijskog monopoliste “Vijesti” gospodina Miodraga PerovićStručnjaci entomolozi Univerziteta Crne Gore, predvođeni gospođom Perović, dvije godine sprovodili su karantinski nadzor nad palmama i konstatovali da nije bilo simptoma prisustva bilo kakvih štetnih organizama. Znamo da su bolesti bilja veoma kompleksne. I nije strašno što gospodin Luković i Urednik to ne znaju. Strašno je afirmisati neistine, podmetanja i obmane.
Palme se mogu osušiti i iz drugih razloga, a ne samo zbog napada surlaša. Za razliku od gospodina Lukovića, Opština Tivat je najozbiljnije shvatila svoje obaveze po pitanju suzbijanja palminog surlaša. Sa nadležnima u ovoj opštini Ministarstvo poljoprivrede i Fitosanitarna uprava imaju veoma dobru saradnju. Činjenica je da ovaj štetni organizam pravi nepopravljive štete na određenim vrstama palmi koje su najosjetljivije. S tim problemom su se susrele sve države Mediterana: Italija, Španija, Hrvatska, Albanija, Slovenija, Grčka, Francuska, Maroko, Gruzija, Albanija, Tunis, Izrael, Jordan, Kipar. Nijedna od tih zemalja nije uspjela da izvrši eradikaciju ovog štetnog organizma. Nasleđe palmi neće sačuvati obmane i podmetanja, već samo uporan tretman.
PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja
Iz Alpinističko-speleološkog odsjeka Planinarskog društva Subra – ASOS, dobili smo izvještaj o uspješno realiziovanoj akcije spašavanja I. T. koja je 17. januara pala niz strmu orjensku liticu.
Uz izvještaj i čestitke svima koji su učestvovali u akciji još jedna dobra vijest – sav trud se isplatio a Ivana se uspješno oporavlja u banjalučkoj bolnici. Izvještaj ASOS prenosimo integralno.
U izvještaju ASOS-a navedeno je da je prvi poziv za pomoć dobio član ASOS-a Danilo Brajović od Igora Škera (PK “Vučiji zub” Trebinje) u nedjelju 17. 01. 2016. u 15:24h. Danilo je tada bio na Vrbanju, u podnožju Orjena. Odmah je pozvao telefon 112 kako bi prijavio nesreću, ali na taj broj se javila dispečerka iz Berana, koja je nudila da izdiktira brojeve hitnih službi. Zatim je pozvao načelnika ASOS-a (Alpinističko-speleološkog odsjeka „Subre“), Dejana Veriga koji se tada nalazio u Splitu te mu je povjerio organizaciju spasavanja. Danilo je odmah pozvao Nikolu Brajovića (PK „Subra“) i rekao mu da bude u pripravnosti. Nazvao je i Igora Mareša (PK „Subra“) i rekao mu da obavjesti sve službe u gradu, što je ovaj i uradio i stavio ostatak ASOS-a (Dejana Tušupa i Darka Šiljegovića) sa klupskim vozilom u pripravnost. Kontaktirao je i načelnika Crnogorskog GSS-a Željka Loncovića i pitao ga za pomoć. Pošto je ustanovljeno da helikopter avio jedinice ne moze da poleti zbog jakog vjetra, a padala je i noć, akcija spasavanja je morala da bude izvedena sa zemlje. Loncović je ponudio da pošalje članove GSS-a vozilom ali je zaključeno da bi to predugo trajalo. Aleksandar Škobalj ponudio je sve raspoložive ljude u Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi. Oni su terenskim vozilom Nikolu Brajovića i I. Mareša, povezli na Vrbanj. U međuvremenu pored Danila Brajovića ka Vrbanju su prošla sanitetska kola hitne službe iz Trebinja. Kasnije smo saznali da se nezgoda desila sat prije nego što je Danilo primio poziv i da je prvo pozvana hitna služba u Trebinju. U isto vrijeme, nakon što su preuzeli vozilo PK „Subra“ (koje ima mogućnost da primi nosila sa povrijeđenim) ostatak ASOS-a (Dejan Tušup i Darko Šišegović) su takođe krenuli ka Vrbanju. Kada su do Danila došli članovi „Subre“ N. Brajović i I. Mareš. Sa ljudima iz Službe zaštite, uputili su se ka Orjenu do lokacije „Donji spomenik“ koja se nalazi na nekih 45 minuta hoda od planinarskog doma PK „Subra“, „Orjen sedlo“, na istoimenom prevoju (1.600 mnv). Grupa ljudi iz Trebinja je već bila tu i zajedno smo se pješke zaputili ka planinarskom domu na Orjen sedlu gdje smo planirali da ostavimo jednu grupu ljudi koja bi nas dočekala i bila u pripravnosti ako još nešto zatreba. Na naše pitanje ko od njih će da ide sa nama ka vrhu oni su odgovorili da se ne osjećaju spremni da izvedu takvu akciju pa će ostati u domu, u pripravnosti. Srđan M. pozajmljuje Danilu svoje dereze i cepin. Na lokaciju Donjeg spomenika dolaze D. Tušup i D. Šiljegović sa klupskim vozilom, a Danilo im nalaže da ostanu tu u pripravnosti, dok ih ne obavjesti sa koje strane Orjena će se spasavanje izvršiti. Njih dvojica svo vrijeme održavaju vezu radio stanicama sa grupom koja je ostala u planinarskom domu i grupom koja kreće ka vrhu. Stupaju u kontakt sa pripadnicima trebinjske i novske Službe zaštite koji su tu prisutni sa više vozila. Objašnjavaju Trebinjcima da je pokušaj daljeg probijanja vozilima do doma na Orjen sedlu nemoguć zbog nameta snijega i obrušenih dijelova puta koji u tim uslovima prestavljaju veliku opasnost za prevrtanje vozila. Postignut je dogovor da se dio tog ljudstva vrati na Vrbanj i čeka da im se prenese odluka spasioca o ruti izvlačenja a dio ostaje na lokaciji Donji spomenik. Članovi „Subre“ N. Brajović, I. Mareš, i D. Brajović su se uputili ka vrhu Orjena (1.894 mnv) a prema informaciji koju su tada imali, povrijeđena i ekipa iz „Vučijeg zuba“ su se nalazili oko stotinak metara od vrha. U tom momentu plan je bio da Ivanu izvučemo na vrh i spustimo nazad ka domu „Orjen sedlo“. Po sniježnom, zaleđenom terenu i vjetrom koji je duvao brzinom preko 100 km/h kretanje je bilo jako otežano, pogotovo što su spasioci na sebi nosili nosila koja su se u takvim okolnostima ponašala kao jedra. Na vrh Orjena su izašli u 20:30h i odmah se uputili ka trebinjskoj strani da lociraju mjesto pada.
Kada su došli do mjesta „Gnjila greda“ znali su da je taj dio u zimskim uslovima veoma eksponiran i da je neophodna naveza. Navezali su se i krenuli u traverziranje „Gnjile grede“ i u tom momentu su vidjeli svjetla lampi 200 m ispod. Shvatili su da je I. T. sklizala sa tog eksponiranog dijela a situacija je bila mnogo ozbiljnija nego što su očekivali. Povratak na greben i na vrh su bili ključeni jer sa nosilima pri tako jakom vjetru nije moguće proći. Razmatrane su različite opcije za transport. Nikola je odlučio da Ivanu spuste na nedavno prokrčenu i markiranu stazu koja vodi od doma „Orjen Sedlo“ ka vrhu Vučiji zub, ispod vrha Orijena i Gnjile grede. Ispostavilo se da je to najispravnija i jedina bezbjedna opcija. Do Ivane su došli u 21:25h i zatekli je u lošem stanju, ali su je planinari koji su bili sa njom: Igor Š, Danko K, Ozrenko S. i Darko S. utoplili i čuvali da ne zaspe i ne promrzne. I oni su bili jako iscrpljeni i promrzli. Nakon površnog pregleda Igor M. i Danilo B. su odmah sastavili nosila a onmda su zajedno povrijeđenu djevojku prebacili na nosil, uvili u vreću za spavanje i u astro foliju kako bi sačuvali što više njene tjelesne temperature. Imobilisali su je i postavili šancovu kragnu.
U 21:40h radio vezom obaviještene su ekipe u domu „Orjen sedlo“ i lokacijij „Donji spomenik“ da im krenu u susret. Sa dvojicom članova ASOS-a ka Orjen sedlu krenula su dva pripadnika Službe zaštite iz Herceg Novog, dva iz Bileće i dva planinara. Transport je krenuo u 21:45h, a Nikola Brajović je išao naprijed i tražio najlakšu rutu do staze. Teren na tom dijelu Orjena je jako nepristupačan tako da se kretanje odvijalo sporo i bilo je jako naporno. Na nekim mjestima su morali da se spuštaju sa povrijeđenom niz liticu sa užadima. Na takvim mjestima Danilo Brajović bi poslao dvojicu da se spuste ispod litice a jedan bi ostao pored njega kako bi on koji je spuštao povrijeđenu imao komunikaciju sa ljudima ispod litice. Posebno je zahtjevno bilo spuštanje pored „Pajove jame“ gdje je Nikola stajao ispod litice i lampom pokazivao kuda tačno treba da idu….
Oko 22:10h ekipa sa „Donjeg spomenika“ stiže u planinarski dom „Orjen sedlo“ a ekipa koja je ranije bila tu je već na stazi i prti snijeg prema Nikoli, Danilu i povrijeđenoj. Zbog izuzetne hladnoće, vjetra i neopremljenosti pripadnika službi zaštite zimskom planinarskom opremom, Dejan Tušup i Darko Šiljegović ih ostavljaju u domu i sa dva planinara kreću stazom za prvom grupom. Članovima Službe zaštite ostavljaju jednu radio stanicu kako bi ih mogli obavijestiti da im ako zatreba priskoče u pomoć. Cijelo vrijeme se održava radio kontakt između članova ASOS-a i ostalih, radio stanicama PK „Subra“.
Oko 00:15 grupa koja spušta povrijeđenu sreće se sa prvom ekipom planinara koji su krenuli iz doma na „Orjen sedlu“ i uskoro se spuštaju na stazu. Obavještena je i preostala ekipa u planinarskom domu da krene a u susret im se vratio Dejan Tušup iz ASOS-a.
Orjen
Oko 01:45 i oni dolaze do ekipe koja nosi povrijeđenu. U tom momentu dio planinara koji su bili sa povrijedjenom na vrhu, kreću direktno ka domu uz pratnju Igora Mareša, jer su bili na granici iscrpljenosti. Transport su nastavili članovi ASOS-a i ljudstvo koje je došlo sa Vrbanja, do pl. doma „Orjen sedlo“, gdje su stigli u 03:25h.
Imena i državljanstva ostalih ljudi koji su učestvovali u transportu ne znamo jer u takvim trenucima to nije moguće zabilježiti. Danilo je sve vrijeme nosio ili bio pored nosila i pratio stanje povrijeđene koja se na momente pokušavala osloboditi sa nosila jer je bila u polusvijesnom stanju, pa je bilo neophodno s vremena na vrijeme stati i smiriti je. U domu su stali 10 minuta da iscrpljeno ljudstvo popije nekoliko gutljaja tečnosti i zalogaja hrane i odmah su nastavili dalje ka vozilima koja su čekala na „Donjem spomeniku“. Uz put su pristigla u pomoć još dva momka sa Poda.
Kod „Donjeg spomenika“ su stigli u 04:35h i ubacili povrijeđenu u vozilo trebinjske Službe zaštite. Danio je insistirao da ide u to vozilo, dok se ostatak ekipe ASOS-a smjestio u vozilo PK „Subra“. Spustili su se do Vrbanja gdje su se nalazila kola hitne pomoci iz Trebinja i porodica povrijedjene. Po želji njene porodice prevezena je u opštu privatnu bolnicu u Meljinama gdje je stigla u 05:55h. Članovi PK „Subra“ u čekaonici su proveli još sat, razgovarali su sa porodicom povrijedjene i čekali prve rezultate. Kada je saopšteno da nije u životnoj opasnosti i da će biti sve dobro proglasili smo akciju spasavanja uspješnom i uputili se kućama.
Akcija je izvedena besprekorno efikasno. U odsustvu načelnika ASOS-a Dejana Veriga, Danilo Brajović je bio koordinator kompletne akcije i moramo pohvaliti cijeli tim da su bez pitanja izvršavali sva njegova „naređenja“ što je ključni faktor uspjeha u ovakvim situacijama.
U akciji spasavanja učestvovali su članovi PK Subra:
Danilo Brajović (vođa akcije), Nikola Brajović, Igor Mareš, Dejan Tušup i Šiljegović Darko.
Na slici je dio Orjena gdje je izveden dio spasavanja, do spuštanja na stazu. U pitanju je istočna strana, pogled sa Reovačke grede.
Orjen – akcija spašavanja
Legenda:
Plavom je označena linija pada duga nešto manje od 200m, krug je mjesto pada a između horizontalnih plavih linija je vertikala.
Crvenom je označena uobičajena linija povratka planinara iz Trebinja sa vrha Orjena. Zastavica označava vrh Orjena.
Žutom je označena linija kretanja članova PK Subra, krug je mjesto gdje se nalazila povrijeđena, isprekidanim linijama je označen dio gdje se koristila naveza a horizontalne linije predstavljaju vertikalne dijelove na kojima je povrijeđena spuštana niz liticu uz pomoć konopa. Mjesto izlaska na stazu je neposredno ispod završetka ove linije.
Tradicionalni prčanjski karneval u organizaciji NVO „Bope” i Mjesne zajednice Prčanj održaće se u subotu 6. februara s početkom u 15 sati.
Nakon suđenja i spaljivanja ovogodišnjeg krivca za sve nedaće koje su zadesile mještane u protekloj godini, u 16 sati će u Domu slobode biti održan dječji maskenbal. Organizatori su i ove godine obezbijedili nagrade za najbolje maskiranu djecu.
„Po završetku dječjeg maskenbala biće priređen i veliki vatromet”, saopšteno je iz NVO „Bope”.
Lastovski karneval 6. februara
Tradicionalni „Krnevao lastovski“ – održaće se u suboru, 6.februara u 14 sati – saopštili su organizatori karnevala iz tivatske NVO „Harlekin“.
Po starom običaju, vesela povorka maski sa karnevalskom lutkom, u pratnji mažoretki i Gradske muzike, krenuće iz naselja VII kvartu u Donjoj Lastvi, odakle će, obišavši cijelo mjesto, doći na lastovsku rivu gdje će se suditi karnevalu za sve prošlogodišnje nevolje i probleme građana.
Lastovski karneval
Spaljivanje karnevala obaviće se na pristaništu ispred crkve Svetog Roka, a potom slijedi veliki maskenbal u hotelu „Kamelija“.
Krinka – foto Boka News
Institut „Dr Simo Milošević“ – Maskenbal 6. februara
Prvi veliki maskenbal, u okru Praznika mimoze, biće održan u subotu, 6. februara, u Institutu „Dr Simo Milošević“ u Igalu, od 21 sat.
Nastupiti će Jelena Tomašević, Gradska muzika Herceg-Novi, grupa „Exodus“ i klapa „Starikapetan“.
