Budva – protest radnika opštine i javnih preduzeća

0
Budva protest
Budva protest

Zaposlenici opštinske administracije, javnih preduzeća, ustanova i službi, njih više od 200, okupilo se danas na polusatnom protestu ispred zgrade Opštine Budva, nezadovoljni radom lokalne uprave i kašnjenjem četiri plate.

U Organizaciji Sindikata zaposlenih u Opštini Budva, sa skupa je poručeno da je “nezadovoljstvo sve veće, a tolerancije sve manje”.

“Osjećam se kao niko i ništa, ponižena i obespravljena. Neznanje, nerad i nebriga pojedinaca u opštini su i dalje evidentni. Šteta nanijeta Opštini je biblijskih razmjera, ali nam je jadno zbog čega, mi zaposleni moramo da budemo žiranti te štete. Kada smo mi nekome potpisali blanko mjenicu? Vrijeme je da kažemo da ne pristajemo da budemo taoci tuđeg nerada i neodgovornosti”, poručila je predsjednica Sindikata Tamara Goliš prekidana aplauzima okupljenih.

Ona je zapitala ako opština nema par za plate, poreze doprinose, kako će moći rješavati ozbiljne gradske pribleme.

“Ogromno nezadovoljstvo, ogorčenost i razočaranje svih nas stvar nacin postupanja uprave u rjesavanju sindikalnih pitanja, kroz koje se ogleda nasa realnost i postupanje uprave po svim drugim zivotnim potanjima”, kazala je ona.

Budva protest
Budva protest

Prema njenim riječima kraj je je vrijeme da opština posluje transparentno, na domaćinskom principu.

“Da nam se obezbijedi zakonom propisana egzistencija – sigurna i redovna plata. Ne dozvolite da nas tretiraju kao da smo lijeni, nesposobni i nerdnici. Da su osjećaji poniženosti i obespravljenosti, koji godinama tinjaju u nama nešto što je normalno i prirodno. Da je sve to život dostojan čovjeka. Nemojte nikada ni pomisliti da ste za bilo šta vi krivi. Naša krivica je samo u tome sto smo predugo ćutali i trpjeli nezadovoljstvo, što to nezadovoljstvo nismo javno iskazali. Glasno tražite svoja prava i status koji zaslužejete.

Mi solidarni bezimeni i tihi izvršioci svojih radnih obaveza šaljemo gromoglasnu poruku – “Dosta”, Dosta vise nemara i neznanja”,  poručila je Goliš prekidana porukama okupljenih “lopovi, lopovi”.

Gradonačelnik Budve Srđa Popović kritikovao organizatore skupa  ali im oprašta

Gradonačelnik Budve Srđa Popović kritikovao je organizatore skupa, navodeći da su bili u moralnoj obavezi da poslodavca obavijeste o štrajku sto nisu uradili.

“Opraštam im. To im pripisujem neznanju. Moram da kažem da saosjećam sa svima zaposlenim u opštini koji ne primaju plate. Saglasan sam da nije dobro i da nije realno da opština Budva ne može da izmiruje lična primanja, ali svi vi znate da nešto što smo naslijedili da to nije kratkoročno nego nešto što smo naslijedili i da su posledice onoga što se dešavalo u lokalnoj samoupravi poslednjih godina. Te posledice osjećamo”, kazao je Popović.

Potpisani ugovori za hidroavionsko pristanište

0

TOA

Županijska lučka Uprava Korčula za područje Grada Korčule te Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije za područje Lumbarde, potpisale su s tvrtkom European Coastal Airlines ugovore u svrhu realizacije hidroavionskog prijevoza i na ovom dijelu Županije.

Naime, slijedom provedenog natječajnog postupka te po ispunjenju zakonskih kriterija potpisani Ugovori odnose se na dodjelu u koncesiju dijela obala u Gradu Korčuli te Lumbardi, u svrhu realizacije hidroavionskog pristaništa.

Uspostava hidroavionskih pristaništa na ovim lokacijama nastavak je aktivnosti na realizaciji hidroavionskog prijevoza koji Dubrovačko-neretvanska županija snažno podupire proteklih godina osobito s aspekta povezivanja Grada Dubrovnika kao županijskog središta s otocima. Potpora ovom projektu iskazana je i Odlukom Županijske skupštine o pokretanju aktivnosti u svrhu realizacije hidroavionskog prijevoza na području Dubrovačko-neretvanske županije, s ciljem jednobraznog postupanja lučkih uprava kojima je Županija osnivač.

Osim ovom prilikom utvrđenih lokacija, hidroavionska pristaništa realizirana su na Lastovu i Vela Luci. S obzirom da je u ovom trenutku Dubrovnik kao središte Županije s hidroavinskim pristaništima povezan putem zračne luke Dubrovnik, nadamo se da će u skorom vremenu investitori prilagoditi svoje projekte važećim prostorno-planskim i zakonskim odredbama kako bi se pristaništa realizirala i na užem gradskog području.

Dva zlata za Toma Katurića

0

Na nedavno održanoj jednoj od najboljih filatelističkih izložbi u svijetu „WORLD STAMP SHOW 2016“  u New Yorku, Tomo Katurić koji je predstavljao Crnu Goru pridružio je  bogatoj kolekciji filatelističkih nagrada još dva zlatna odličja, javlja radio Herceg – Novi.

Na filatelističkoj izložbi  u New Yorku na kojoj  je učestvovalo 85 zemalja sa preko 900 izlagača, Katurić osvojio je zlatnu medalju za Poštansku istoriju Boke 1809-1875 i veliku pozlatu za pisma Bokeljskih pomoraca 1830-1890.

„Kolekcije su pogledali naši ambasadori Željko Perović iz Herceg Novog i Zoran Janković iz Tivta koji su mene i suprugu  ugostili u prostorijama Generalnog konzulata Crne Gore u New Yorku. Nosim prelijepe uspomene iz ovog grada gdje sam proveo deset dana. Nezaboravna ostaje TIFFANY DINNER koju su organizovali  Američka filatelistička asocijacija i Kraljevski klub iz Monaka. Na ovoj večeri donatorskog karaktera, iz poštovanja prema filateliji Crne Gore, imali smo gratis pozivnice“ – kazao  je Tomo Katurić.

Saradnja vatrogasaca Herceg – Novog i Konavala

0
Službe zaštite i komunalne policije Herceg Novog u posjeti Konavlima
Službe zaštite i komunalne policije Herceg Novog u posjeti Konavlima

Rukovodilac Službe zaštite i spasavanja Herceg – Novi, Aleksandar Škobalj, komandir Vatrogasne jedinice Vidak Vuković i načelnik Službe komunalne policije Zoran Bijelić posjetili su juče Konavle, gdje su se sastali sa komandirom konaovske Vatrogasne jedinice Mariom Magudom.

Kako je Škobalj kazao, sastanak je održan u cilju bolje identifikacije rizičnih mjesta na kojima bi moglo doći do požara u toku sezone, a tokom obilaska područja od Vitaljine do Grude, razgovarano je i o načinima produbljivanja saradnje koja je već na zavidnom nivou.

Posjeti i terenskom obilasku prethodilo je i dobijanje potvrde o razminiranoj površini od Regionalnog centra za podvodno razminiranje iz Bijele, čiji su pripadnici „prečešljali“ područje državne granice naše zemlje i Republike Hrvatske.

Budva – Koncerta „Između klasike i džeza“

0
Budva
Budva

Koncert dua „2SOUL(o)S“ biće održan u petak 10.juna u Modernoj galeriji – Budva, sa početkom u 20 sati.

Duo čine violinistkinja Dušica Kordić i pijanista Nikola Vučković. Dušica takođe vokalno izvodi jazz standarde.

Program koncerta je sljedeći:

-ÓlafurArnalds: Ágúst – From Living Room Songs
-Astor Piazzolla: Ave Maria
-George Gershwin: Summertime (from the opera Porgy and Bess)
-Charles Henry: Entre classiqueet jazz
-Joe Bishop & Gordon Jenkins: Blue Prelude
-Erroll Garner: Misty
-Nina Simone: The Other Woman
-Nina Simone: My Baby Just Cares For Me
-Aziza Mustafa Zadeh: Spring Suite
-DušicaKordić: RumunskaRapsodija
-Vittorio Monti: Csárdás

Čitaoci pišu – Krašići, objasniće i meni neko, nadam se…

3
Krašići
Krašići

Nekada sam voleo Krašiće. Nije bilo vode ili je dolazila tu i tamo, ali smo se snalazili – kad bi nam je na kratko pustili (svakog drugog dana po 2 sata), hvatali bismo je koliko smo mogli i kako smo stizali. Neki su sakupljali kišnicu, plaćali cisterne… Usavršili smo bili brzo pranje suđa i veša i tuširanje sa 2-4 litre vode, koju smo grejali uz pomoć sunca (‘flaširanje’ :)). Deca su skakutala po plaži, igrala se… Mi se družili, odmarali, uživali…

A onda je neko, ima tome par godina, zaboravio da zavrne ventil. Kasnio je taj dan bar četvrt veka u odnosu na obećanja nadležnih, ali neka. Naivni i prostodušni vikendaši krenuli da popravljaju davno kupljene bojlere i veš mašine, da sređuju kupatila… Radovali smo se, što neko i na nas misli. I tu bi, u nekom normalnijem vremnu i okolnostima trebalo da bude kraj ove priče, ali…

Nije ona (voda) zbog nas, koji smo tamo decenijama, puštena, Sve je postalo jasno već prve ‘vodene’ jeseni kad je teška ‘bolest’ počela da se širi po dojučeranjim plažama – teška mehanizacija, miniranja, beton, majstori… Plaže krenule da se smanjuju, kamen, šljunak i pesak da se pretvaraju u beton, uske ulice i prolazi stadoše se dodatno sužavati… Vila do vile, na samoj obali (na “pjenu od mora”), na svuda i zauvek zaštićenom morskom dobru.

Nije nama puštena voda, već se u Krašićima izlila i ne prestaje da se izliva kanalizacija. Težak se smrad okomio na nas – bahatost svekolika, bezobzirni lopovluk i otimačina, uzurpacija i bezobrazluk…

NVO OBala - Krašići
NVO Obala – Krašići

Naivni i prostodušni vikendaši se žalili, pisali medijima, udruživali i organizovali, ali spasa ni od koga i ni od kuda.

Spremam se put Krašića već za par nedelja. Znam, pitaće me deca gde će da se kupaju, kako je čika sa slamnatim šeširom smeo da zagradi našu plažu, zašto viče kad se deca igraju tamo gde se igraju od kad znaju za sebe i zašto im govori sve te ružne reči kad se oni samo igraju…

Objasniću im nekako, nadam se. Dobra su to deca.

Objasniće i meni neko, nadam se.

/čitalac Boka News-a, ime poznato redakciji/

„Pijaca domaćih proizvoda“ u Porto Montenegru

0
Pijaca domacih proizvoda
Pijaca domacih proizvoda

U cilju promovisanja crnogorske autohtone gasto tradicije, manifestacija „Pijaca domaćih proizvoda“ u Porto Montenegru, prva ovog ljeta, biće organizovana u subotu 11. i nedjelju 12. juna na glavnoj promenadi kroz nautičko naselje, oba dana u periodu od 17 do 22 sata.

Svi posjetioci će imati priliku da uživaju u degustaciji organskih autohtonih proizvoda iz svih krajeva Crne Gore: sušenom kandiranom voću i voćnim rakijama porodice Damjanović, specijalitetima „Olcinium Oil-a“ iz Valdanosa koji će predstaviti i svoje prvoklasno djevičansko ulje ali i specijalitete od maslina, medu pomiješanom sa cimetom, tamnom čokoladom i orahom koje decenijama proizvodi porodica Martinović. Domaćica Dragica Mirjačić će na svom štandu predstaviti proizvode od drenjina: likere, rakije, sirupe bez šećera, bistre sokove, džemove, kompote. Porodica Borović iz sela Glisnica je sertifikovani proizvođač organskog kontinentalnog integralnog, ražanog i heljdinog brašna, te će, zasigurno na pravi način upotpuniti crnogorski gastro proizvod na pijaci. Crnogorska kompanija „Pipers Green“ predstaviće domaći musli, čips od heljde i lana, voćne namaze među kojima je, kod degustatora, najomiljeniji onaj od lješnika.

Sledeće edicije „Pijace domaćih proizvoda“ u Porto Montenegru ovog ljeta zakazane su za 11. i 12. jul, 13. i 14. avgust, te 3. i 4. septembar.

U Tivtu 1.875 zvanično prijavljenih turista 

U svim vidovima smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutrno se odmara 1.875 zvanično prijavljenih turista – saopštila je juče Turistička organizacija najmanjeg bokeljskog grada. Posjetilaca je 16 odsto više nego na isti dan prošle godine.

Od ukupnog broja gostiju koji trenutno odmaraju u Tivtu, njih 114 su turisti iz Crne Gore, a 1.761 posjetilac je iz inostranstva. U hotelima boravi 415 turista, 1.440 posjetilaca smješteno je kod privatnih izdavalaca apartmana i soba, dok 20 gostiju boravi u odmaralištima.

 

Naloženo uklanjanje Rašidovih svjetla sa bedema Starog grada u Budvi

0
Budva - foto Boka News
Budva – foto Boka News

Sekretarijat za gradsku infrastrukturu naložio je uklanjanje iluminacije dizajnera Karima Rašida sa bedema budvanskog Starog grada.

Dvostruki niz svjetlećih cijevi, takozvani DNK, trebalo bi da bude uklonjen nakon što “Muzeji i galerije” urade elaborat po nalogu Sekretarijata, potvrdio je iz sekretar Nikola Divanović.

Novogodišnji ukas postvaljen je uoči dočeka Nove 2015. godine.

Iluminacija nije uklonjena, uprkos tome što su inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara dva puta donosili rješenje i konstatovali da je postavljanjem došlo do devastacije srednjovjekovnih zidina – spomenika kulture.

Divanović je pojasnio da će nakon izrade elaborata za uklanjanje Rašidovog djela biti raspisan javni konkurs za izradu idejnog rješenja za trajnu iluminaciju starogradskih bedema.

Direktorka Muzeja i galerija Biljana Brajović navela je da će elaborat biti urađen na osnovu konzervatorskih uslova koje je dala Uprava za zaštitu kuturnih dobara. Ona je pojasnila da će elaborat prolijediti Upravi na saglanost i tek onda eventualno ukloniti iluminaciju.

Opština je spremna da za novu iluminaciju bedema potroši 160.000 eura.

Postojeća je postavljena na metalnim držačima dužine 1,4 metara, koji su učvršćivani šrafovima u kamene zidine stare više vjekova.

To je izazvalo revolt među Starograđnima, koji su podnijeli i krivičnu prijavu protiv nadležnih u Sekretarijatu za gradsku infrastrukturu i ambijent, koje je realizovao projekat.

Budva - foto Boka News
Budva – foto Boka News

Uprava za zaštitu kulturnih dobara tada donosi rješenje o uklanjanju, jer prethodno nijesu izdati konzervatorski uslovi.

Nakon žalbe Opštine, Ministarstvo kulture odbacuju rješenje, te nalaže da se uradi projekat konzervacije zidina u roku od pola godine.

Početkom ove godine inspektor ponovo donosi rješenje o uklanju iluminacije. Iz Opštine Budva su ranije u više navrata isticali da DNK ni na koji način nije uništio bedeme.

Morska kornjača među jahtama u Porto Montenegru

Kornjača  u Porto Montenegru
Kornjača u Porto Montenegru – Ivan Alexandrovich

Među nekoliko stotina jahti u akvatorijumu marine Porto Montenegro, danas se zatekao i jedan neuobičajeni posjetilac – velika morska kornjača koja je spokojno plivala u moru između gatova najelitnije marine na Jadranu.

Kornjaču je fotografisao jedan ruski turista i oduševljen, odmah to objavio preko fejsbuka, čudeći se da se u Crnoj Gori mogu sresti ta morska bića.

Morske kornjače redovno se mogu sresti duž crnogorske obale otvorenog mora, dok u zaliv Boke zalaze tek povremeno. Najčešće se, prema riječima direktora Instituta za biologiju mora dr Mirka Đurovića, radi o vrsti glavata kornjača kakva je i ona juče viđena u Porto Montenegru, dok je lani u  zalivu Boke Kotorske evidentirano i prisustvo primjerka zelene kornjače.

„Nalazak zelene kornjače u Boki koju smo čak i označili, do sada je  najsvjereniji nalaz te vrste u Jadranu, što je još jedna potvrda činjenice da se prosječna temperatura morske vode kod nas postepeno ali stalno povećava, a sa takvim promjenama životnih uslova u Jadran sve češće dolaze i razne životinjske vrste inače karakteristične pretežno za topla, tropska i suptropska mora.“- kazao nam je Đurović.

Morske kornjače inače, migratorne su životinje koje najveći dio vremena provode na otvorenom moru i dalje od obale. Na kopno i to isključivo na pjeskovitu, položenu i po pravilu pustu  obalu,  ženke izlaze samo radi polaganja jaja. Riječ je o ugroženoj i zaštićenoj životinjskoj vrsti, a prisustvo morskih kornjača u akvatorijumu najveće crnogorske marine, u menadžmentu Porto Montenegra doživjeli su kao još jednu potvrdu činjenice da se stanje morskog ekosistema u tom dijelu Tivatskog zaliva značajno popravilo u proteklih nekoliko godina.

Budući da je proteklih nekoliko godina u Boki od udara brzih glisera, dok su se odmarale ili izlazile da dišu na morsku površinu, stradalo nekoliko morskih kornača, iz marine Porto Montenegro dodatno su juče skrenuli pažnju svojim klijentima-jahtašima da budu pažljivi prilikom manevrisanja svojim plovilima u marini gdje je zabilježeno prisustvo tih lijepih i zaštićenih morskih životinja.

Selo gori Stjepčević se češlja

4
Kotor panorama
Kotor panorama – foto Boka News

Iz kabneta predsjednika opštine Kotor stiglo je zvanično saopštenje, o bezbjedonosnoj situciji koje integralno prenosimo.

„Predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević sastao se danas sa direktorom Uprave policije Crne Gore Slavkom Stojanovićem, kao i sa načelnikom OB Kotor Igorom Popovićem.

Tema sastanka bila je bezbjedonosna situacija u Kotoru.

Predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević istakao je da su zahvaljujući posvećenom radu i postignutim rezultatima Uprave policije i državnih institucija, događaji kojima smo svjedočili ostali iza nas, te da je bezbjednost građana i svih posjetilaca Kotora zagarantovana.

A. Stjepčević predsjednik opštine Kotor
A. Stjepčević predsjednik opštine Kotor

Predsjednik je naglasio da će Opština Kotor, kao i do sad, Upravi policije Crne Gore i državnim institucijama pružiti punu podršku u cilju realizacije aktuelnih planova, te da će se sve odvijati u cilju interesa građana.

Sve neophodne mjere biće preduzete kako bi Kotor ostao grad kulture, tradicije, i grad u kojem se svako osjeća kao kod kuće, uzimajući u obzir njegovu multikulturalnost i multikonfesionalnost“ – kaže su u zvaničnom saopštenju iz kabinet predsjednika – stručne službe predsjednika Opštine Kotor.