“Zajedno za zajednicu” predstavljen na konferenciji Filantropija na Zapadnom Balkanu

0
 TASCO Konferencija
TASCO Konferencija

Kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro predstavila je danas svoj koncept društveno-odgovornog djelovanja i projekat Zajedno za zajednicu na regionalnoj konferenciji o filantropiji pod nazivom Filantropija na Zapadnom Balkanu: investicija za budućnost, koja se održava od 24. do 27. novembra u Beogradu.

Skup je okupio EU delegacije, individualne i korporativne filantrope, kancelarije za saradnju sa civilnim društvom, medije, ali i neprofitne organizacije i fondacije iz svih zemalja regiona, a organizator je bila fondacija Katalist koja se bavi unapređenjem filantropije u regionu i pruža podršku TACSO-u, (www.tacso.org)programu Evropske Unije.

Kao drugačiji koncept društvene odgovornosti, kompanija Adriatic Marinas uvela je program Zajedno za zajednicu, u kome zaposleni dobijaju slobodan dan kako bi učestvovali u akcijama u gradu, koje organizuje i finansira kompanija, u saradnji sa gradskim institucijama – od uređenja dječjih igrališta, škola, brojnih ekoloških akcija, preko rekonstrukcije sportskih terena i parkova. Projekat Zajedno za zajednicu naišao je na pozitivne povratne informacije od panelista. Konferencije u Beogradu.

 TASCO Konferencija
TASCO Konferencija

Projekat je pohvaljen kao svojevrstan inovator u konceptu filantropije u regionu, ali i u zemljama Evropske Unije, gdje je praksa da se ulaže novac i znanje, ali ne i vrijeme, posvećenost, ideje i kreativnost, kao što je slučaj sa projektom Zajedno za zajednicu. Kroz kreativne panel diskusije i radionice, prošli smo svojevrsnu obuku kako implementirati strategiju filantropije u okruženju, podsticati strateško djelovanje DOP-a u drugim kompanijama kroz zajedničke projekte, i uticati na percepciju javnosti o korporativnom davanju, istakla je na regionalnoj konferenciji PR koordinator Porto Montenegra Kristina Škanata, koja je ovom prilikom učestvovala u nizu radionica posvećenim inovacijama kad je DOP u pitanju, usavršavanju u korporativnom komuniciranju sa zajednicom, ali i razgovarala sa nekim od najznačajnijih predstavnika društveno-odgovornih kompanija Zapadnog Balkana.

Od početka izgradnje marine i naselja Porto Montenegro do sada, kompanija Adriatic Marinas je od 2009. godine za donacije, stipendije, sponzorstva i podršku tivatskoj zajednici izdvojila više od dva ipo miliona eura. I naredne kalendarske godine kompanija će podržati brojne kulturne, edukativne, ekološke, zdravstvene i sportske inicijative na području opštine Tivat i Boke Kotorske, u cilju postizanja sve kvalitetnijeg života lokalne zajednice. Kompanija Adriatic Marinas trenutno je u fazi prikupljanja samoinicijativnih projekata pojedinaca, NVO-a i institucija koje se bave društvenom djelatnošću, a koji će biti realizovani tokom 2016.godine.

Promocija knjige Hajdukova ’71. u Porto Montenegru

0
Mario Garber promocija u Splitu
Autor Mario Garber na promociji u Splitu

Promocija knjige Hajdukova ’71., autora Maria Garbera, sportskog novinara i publiciste, koji u ovom djelu na zanimljiv način interpretira priče igrača te slavne fudbalske generacije, biće održana u Jahting klubu Porto Montenegra (nekadašnji Dom Vojske), u četvrtak 26. novembra u 18 sati..

Knjiga donosi priče igrača te slavne generacije: Vukčevića, Džonija, Gluića, Buljana, Holcera, Lemešića, Ivkovića, Hlevnjaka, Nadoveze, Jerkovića, Pavlice, Oblaka i Jovanića, te još niz zanimljivih priča poznatih Splićana, od ugostitelja, preko istaknutih ljudi iz javnog života ’71., do “tribuna s tribina”, kako ih autor zove, odnosno navijača, koji su bili i više od toga…

O knjizi će govoriti Slaven Luštica, sin čuvenog trenera Slavka Luštice, Petar Lovrić, dugogodišnji funkcioner Hajduka iz perioda uspješnih godina – „zlatnih godina-zlatne generacije“, Miroslav Bošković, bivši igrač Hajduka, a kasnije i beogradskog Partizana te iste slavne zlatne generacije, Danilo Popivoda igrač Olimpije i reprezentativac Jugoslavije, a kasnije i njemačkih prvoligaša. Moderator će biti Verica Mađer.

Iz Splita će se putem Skype-a, iz restorana Ivice Šurjaka javiti Jurica Jerkovic, igrač Hajduka i bivše reprezentacije Jugoslavije, Marino Lemešić igrač Hajduka, Andro Damjanić fotograf lista Slobodna Dalmacija i svjedok svih mogućih događaja u Splitu i okolini, Ivica Šurjak igrač Hajduka i reprezentacije Jugoslavije.

Slaven Luštica
Slaven Luštica

Kroz cijelu knjigu provlači se priča o treneru slavne generacije iz sedamdesete, Slavku Luštici, velikom Hajdukovom imenu, neizostavnom prvotimcu iz 1950. (odigrao sve utakmice) kada su „bijeli“ osvojili prvenstvo bez poraza, velikom treneru, ali i igraču vječne momčadi. Te godine je osnovana i Torcida.

Hajduk'71
Hajdukova’71

Svi oni koji su već pročitalji knjigu komentarišu simpatičnu izjavu Bukle Hlevnjaka koji objašnjava kako je zabio gol „Zvezdi“ rukom, u pobjedi od 3:1, pa nije htio priznati: Maradona je na Svjetskom prvenstvu rukom dao gol, pa je reka da mu je Bog diga ruku. A šta ja znan ko je meni diga ruku, kaže u knjizi Hlevnjak.

Petrovići između restitucije i mina

0

Vojska Crne Gore nedavno se povukla sa prostora bivšeg vojnog objekta „Petrovići“ na sjevernoj obali poluostrva Luštica u Tivatskom zalivu, ali ovaj super-atraktivni kompleks još nije formalno preuzeo njegov novi korisnnik – kompanija „Luštica Development“ iz Tivta. Tako već dvadesetak dana svako ko je iole znatiželjan, može proći nezaključanu kapiju na ulazu u nekadašnji vojni kompleks i prošetati betonskim putem uz obalu, do 2 kilometra udaljenog Pristana koji je ostao aktivan vojni objekat jer ga koriste jedinice Mornarice VCG.

Iz Ministarstva odbrane (MO) je potvrđeno da je ovaj vojni kompkes još uvijek u državnom vlasništvu i da njime raspolaže MO, ali se ono više aktivno ne koristi.

„Dio bivše vojne lokacije „Petrovići“ , koju čine katastarske parcele ½ i 2 KO Krašići, izdat je u zakup društvu „Luštica Development“ koje predvodi konzorcijum „Orascom“.“- saošteno je u MO.

„Orascomu“ je u okviru ovog bivšeg vojnog kompleksa, u višedecenijski zakup 2009. dato ukupno 20.890 kvadrata „šuma treće kategorije“ i ukupno 1.872 kvadrata „neplodnog zemljišta“, ali se radnici ili obezbjeđenje te firme još nije za stalno pojavilo u Petrovićima. U katastru su inače, za ovo zemljište upisani tereti sudskih sporova koje su proteklih godina protiv države pokrenule ovdašnje starosjedilačke porodice – Đurđenović, Slavović, Zgradić, Francesković i Čepranić koje su tražile da im država vrati djedovinu koju im je svojevremeno, oduzela za potrebe odbrane zemlje, a onda je promijenila namjenu tog atraktivnog zemljišta.

Pored neriješenog pitanja restitucije, najveća prepreka budućoj turističkoj valorizaciji kompleksa „Petrovići“ je neriješeno pitanje zarušenog starog potkopa za municiju koji su ovdje djelimičnim miniranjem, zatvorili Njemci 1944, prilikom povlačenja njihove vojske iz Boke pred partizanima. Potkop se nalazi oko 300 metara zapadno od ulazne kapije kompleksa, i nakon povlačenja VCG, obezbjeđen je ogradom od čeličnih kolaca sa trostrukim redovima bodljikave žice na kojim stoje upadljivi natpisi „    Mine“. Tu je i stara tabla sa natpisom „Minirano-zabranjen pristup“, ali ne i stražar. Iz MO tvrde da Mornarica VCG i dalje obezbjeđuje ovu lokaciju jer se ne zna što se sve od neeksplodiranih ubojnih sredstava, krije u utrobi starog potkopa, čiji je samo ulaz zarušen eksplozijom 1944.

„U cilju raščišćavanja potkopa Petrovići, za čiju realizaciju su potrebna značajna finansijska sredstva, MO je pomoć ponudila NATO organizacija i isti su u okviru NATO TRUST fonda, opredijelili sredstva za ovu namjenu. Realizacija raščišćavanja potkopa Petrovići predviđena je za II fazu NATO TRUST fonda, čije potpisivanje je u toku.“ – rečeno je „Vijestima“ u resoru ministarke Milice Pejanović-Đurišić.

Petrovići
Petrovići

GRADILA GA KRALJEVINA, SRUŠILI NJEMCI, SRJ NIJE MOGLA OČISTITI

Potkop „Petrovići“ prema tvrdnjama starijih mještana, građen je za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, najvjerovatnije 1936-38 godine. Tokom Drugog svjetskog rata koristile su ga italijanska i njemačka vojska za uskladištenje i čuvanje većih količina razne artiljerijske municije. Najveće granate koje su se tu čuvale su bile kalibra 280 mm za baterije topova obalske artiljerije koji datiraju još iz Austro-Ugarske, a čiji su vatreni položaji bili u neposrednoj blizini potkopa. Do vatrenih položaja municija je dopremana elevatorom. Prilikom povlačenja iz Boke, Njemci su u jesen 1944 zarušili prednji dio potkopa „Petrovići“ na oko 30 do 40 metara od ulaza. Sam potkop je približnih dimenzija 120 sa 2,5 sa 5 metara, ali za taj objekat ne postoji sačuvana građevinska dokumentacija u vojnim arhivama, pa je ovaj potkop i dalje prilična enigma. Sigurno je da se u dijelu potkopa iza mjesta zarušavanja, i dalje nalaze velike količine minsko-eksplozivnih sredstava i razne municije, zbog čega je bivša Vojska Jugoslavije još 1994 godine počela raščišćavanje potkopa, ali zbog nedostatka novčanih sredstava i stručnjaka radovi su obustavljeni. Ugovoreni troškovi su tada iznosili oko 1,2 miliona njemačkih maraka.

Petrovići
Petrovići

RAJ NA OBALI BOKE NEDOSTUPAN JAVNOSTI DUŽE OD VIJEKA

Petrovići su bili aktivna vojna lokacije preko 100 godina jer je na ovom prostoru još Austro-Ugarska napravila više skladišta mornaričkog naoružanja i vojne opreme, a kompleks je kasnije koristila i Kraljevska mornarica Jugoslavije, te JRM. U vrijeme SFRJ, cijeli kompleks je dodatno uređen i dograđen i kroz njega je probijeno par kilometara kolskog puta uz obalu.Ovdje postoji nekoliko objekata – stražara, kuća za smještaj vojne posade, tehničkih zgrada, tri veća nadzemna skladišta i dva novija podzemna tunela duga po par stotina metara, u kojima su se nekada skladištile protivbrodske rakete, municija, morske mine i ostalo slično naoružanje.Ovdje je i jedno manje kameno mulo, te ostaci manjeg betonsko-drvenog pristaništa. Kompleks obuhvata bukvalno netaknutu prirodu – kamenitu morsku obalu i šikaru iznad nje što raste na podlozi od tvrdog kamena, povoljnoj da se u njemu naprave sigurna podzemna skloništa za municiju i opremu. Kompleks „Petrovići“ se proteže par stotina metara zapadno od posljednjih kuća u tivatskom naselju Krašići, sve do 2 kilometra udaljenog ulaza u aktivni vojni objekat „Pristan“, a „u visinu se dižu“ i do stotinjak metara, neposredno ispod trase lokalnog puta Krašići-Klinci-Rose.

Otvorena izložba „Luka Kotor kroz istoriju“

0

Povodom uspješnog završetka glavne kruzing sezone sinoć je u u Kulturnom centru “Nikola Đurković” u Kotoru otvorena izložba fotografija i priznanja, “Luka Kotor kroz istoriju”.

Brojne posjetioce i zvanice pozdravili su Maja Danilović menadžer i Vasilije Kusovac izvršni direktor Luke Kotor.

„Ovo je najuspješnija poslovna godina od postojanja Luke. Takođe tu je i finansijski rezultat, koji za nas ipak nije toliko dominantan koliko povećanje prometa i zadovoljstvo klijenata. Srednja ocjena koja se odnosi na usluge je 4.6 i to je naša najbolja referenca. U najavi za 2016. imamo više za trideset dolazaka nego ove godine. Međutim postoje ograničenja koja bi mogla uticati da iduće godine ispunimo zahtjeve koje pred nas postavljaju brodari. Jedno je da li ćemo mi raditi djelatnost, ili će to raditi neko drugi. Nadam se da će Luka kao akcionarsko društvo koje baštini tradiciju na ovom prostoru i ovom akvatorijumu zaslužiti da dobije šansu da i dalje upravlja lukom i pruža lučke usluge, pa u tom cilju očekujem povoljno rješenje.

izložba „Luka Kotor kroz istoriju“
izložba „Luka Kotor kroz istoriju“

Želja nam je bila da kroz fotografiju pokažemo da Luka Kotor ne postoji od 1988.godine, da traje mnogo duže, da je imala svoju prošlost, sadašnjost i budućnost. Luke Kotor je treća na Jadranu i osma na Mediteranu. Grad Kotor ima svakako jednu od vodećih pozicija u svjetskim okvirima kada je turistička privreda u pitanju, pa zato tu šansu treba iskoristiti toliko brzo i hitno i to do kraja godine”, kazao je Kusovac.

Izložba „Luka Kotor kroz istoriju“
Izložba „Luka Kotor kroz istoriju“

Direktor Kulturnog centra Miloš Dževerdanović je istakao da mu je čast što je ova institucija domaćin partner proslave uspješne sezone Luke Kotor, jednog od najprestižnijih crnogorskih brendova i kompanija.

“Oni su svoje društveno odgovorno poslovanje podijelili sa nama. Niz aktivnosti koje je Kulturni centar imao od kada sam na čelu ove kuće, pomogla je Luka Kotor koja je bila nezaobilazni partner, ne samo finansijski nego i u svakom drugom smislu”, kazao je Dževerdanović.

Među fotografijama kao i nagradama, posebnu pažnju izazvalo je priznanje “International Star for Quality” koje je kotorska kompanija dobila od asocijacije “Bussines Initiative Directions” u Ženevi za 2015.godinu.

izložba „Luka Kotor kroz istoriju“
izložba „Luka Kotor kroz istoriju“

Izložbu čine stare i nove fotografije, luke, brodova i istorijskih trenutkaka. Autori su Stevan Kordić, Ivka Janković, Zoran Nikolić, Klaudio Katelan, Miro Marušić. Od starih fotografija, kao dokumenti jednog vremena, izdvajaju se one o brodu „Jadran“ i čuvena posjeta Onazisove jahte „Kristina“ 1960., koja je obilježila prošli milenijum.

U muzičkom dijelu programa nastupio je Marinko Pavićević.

Izložba se može pogledati narednih petnaest dana.

Za kraj sezone ispraćen “Costa Deliziosa“ – Kusovac, o tenderu neću da razmišljam

Za kraj zvanične kruzing sezone, kako tradicija nalaže, kruzer “Costa Deliziosa“ sinoć je ispraćen iz Luke Kotor, sirenom u pratnji patrolnog broda na kojem je bio izvršni direktor Luke Kotor, Vasilije Kusovac sa saradnicima.

„Uz zvuke sirena ispratili smo ploveći hotel sa preko dvije hiljade putnika i hiljadu članova posade. Svim putnicima smo zaželjeli sretan put i mirno more.

Luku Kotor ove godine posjetilo je rekordnih 410 kruzera sa preko 450.000 putnika, 1500 jahti sa preko sedam hiljda putnika.

Prema najavama za iduću godinu očekujemo preko 440 brodova, oko 40 dolazaka više nego ove godine.

Zatvaranje kruzing sezone 2015.
Zatvaranje kruzing sezone 2015.

Boka News: Pitanje koncesije ?

Vasilije Kusovac: „Pitanje koncesije je za nas definitivno pitanje biti ili ne biti, očekujem da se riješi u najkraćem roku kako bi menadžment mogao da planira i realizuje poslovne obaveze. Svako drugo riješenje bi bilo loše i negativna poruka našim poslovnim partnerima.

O međunarodnom tenderu neću ni da razmišljam, jer mi nemamo nikakve šanse. Očekujem da će država kao u drugim slučajevima povjeriti Luci Kotor da obavlja svoju djelatnost na ovom prostoru kako je to i radila decenijama. Bilo bi iluzorno tražiti novog operatora. To ne bi bilo povoljno ni politički ni ekonomski u ovom trenutku. Kao patrioti i osobe koje vole svoj Grad i Boku, za budućnost naše djece nebi voljeli da se tako nešto desi“ – kazao je Vasilije Kusovac za Boka News.

Inženjerska komora pozvala na prestanak sađenja palmi na Crnogorskom primorju

1
Stara palma na Pinima u Tivtu kojoj je krosnja posjecena zbog napada surlaš
Stara palma na Pinima u Tivtu kojoj je krosnja posjecena zbog napada surlaš

Inženjerska komora Crne Gore uputila je dopis svim svojim članovima – inženjerima hortikulture i pejsažnog uređenja, koji su angažovani na poslovima na Crnogorskom primorju, da prilikom planiranja ukrasnog bilja za uređivanje prostora, ne planiraju sadnju više vrsta palmi, kako bi se suzbilo širenje štetočinskog insekta palmin surlaš .

Na spisku vrsta i rodova palmi koje po preporuci Inženjerske komore, a na osnovi mušljenja Fotosanitarne uprave Ministarstva poljoprovrede i ruralnog razvboja, ne bi trebalo saditi su Areca catechu, Arecastrum romanzoffianum , Arenga pinnata, Borassus flabellifer, Brahea armata, Butia capitata, Calamus merillii, Caryota maxima, Caryota cumingii,Chamaerops humilis, Cocos nucifera, Corypha gebanga, Corypha elata, Elaeis guineensis, Howea forsteriana, Jubea chilensis, Livistona australis, Livistona decipiens, Metroxylon sagu, Oreodoxa regia, Phoenix canariensis, Phoenix dactylifera, Phoenix theophrasti, Phoenix sylvestris, Sabal umbraculifera, Trachycarpus fortunei i Washingtonia.

Iz Inženjerske komore podsjetili su da je u oktobru 2012. prvi put u Crnoj Gori na području Ulcinja, utvrđeno pristustvi štetnog insekta -crvenog plaminog surlaša, Rhyncophorus Ferrugineus (Oliver) koji izazova potpuno propadanje i uništenje palmi.

“U međuvremenu granice obilježenog područja na kome se sprovode fitosanitarne mjere protiv palminog surlaša su se znatno ptroširile, pa se ove mjere sprovode na čitavom Crnogorskom primorju, što znači da je rizik od infestacije palmi veliki i da za uređenje prostora ne bi trebalo koristiti gore navedene palme.”- stoji u dopisu Inženjerske komore.

Crveni surlaš palmin
crveni surlas palmin

Na području Tivta do sada je na na javnim i privatnim zelenim površinama infestacija palminim surlašem evidentirana kod 15-tak primjeraka kanarske palme, od kojih je Tivćanima najteže palo obolijevanje jedne skoro 100 godina stare palme na terasi hotela “Pine”, koja je karakteristično obilježje tog dijala grada. Iako to Ministarstvo poljoprivrede uporno negira, palme su se u Tivtu surlašem zarazile od odralih primjeraka te vrste drveća koje je za uređenje zelenih površine proteklih par godina preko podgoričke firme “Kalia”, iz inostranstva uvezao elitni tivatski nautički centar Porto Montenegro. Među drvoredima palmi na obali luksuzne marine je i nekoliko koje su u međuvremenu zbog bolesti, posječene do korena, kao i par primjeraka kod kojih je uklonjna čitava krošnja i dio debla pri vrhu stabla, u nadi da će se nakon te radikalne metode,tzv.dendrohirurgije, stablo ipak regenerisati.

Program novogodišnjih svečanosti u Kotoru

0
Od Božića do Božića
Od Božića do Božića

Turistička organizacija Kotor objavila je kompletan program novogodišnjih svečanosti. Program je ove godine zamišljen ambiciozno, kreativno, drugačije i kompleksnije nego ikad do sad i sadrži tri segmenta, poručili su iz TO Kotor.

Prvi je dvodnevniNovogodišnji koncert, sa dočekom 31.decembra 2015. i 1.januara 2016.

Drugi segment – Od Božića do Božića koji se po treći put održava u Kotoru i nudi tradicionalni, kotorski duh i sve što kotorani vole i godinama praktikuju, a trajaće od 22.decembra 2015. do 8.januara 2016.

Treći segmentDječija Nova Godina, koju realizuje Kotorski Festival Pozorišta za djecu, i donosi program i iznenađenja kakve Kotor do sada nije vidio, a održava se 30.decembra 2015.

Photo: Boka News
Photo: Boka News

Progam:

22.12. Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor  

(JU KulturniCentar “Nikola Đurković” 20:00h)

24.12. Priganice

(Glavna gradska vrata 10:00h)

26.12.  Božićna tombola

(Kafana Dojmi 11:00h)

29.12. Koncert učenika ŠOSMO “Vida Matijan”

(Crkva Sv. Duha 19:00 h)

30.12. NOVOGODIŠNJI PROGRAM ZA DJECU

 11:00, Kulturni centar

DEDAMRAZBUKA

Predstava za djecu 3+

12:00, Kulturni centar

NOVOGODIŠNJA ŠKOVACIJERA

Koncert za najmlađe

13:00, Trg od oružja

PJEVAJMO I PLEŠIMO DO NOVE

Koncert kotorskih mališana

14:00, Opšta bonica Kotor

DJEDA MRAZ U BOLNICI

Podjela paketića djeci na dječjem odjeljenju

15:00, Kino Boka

10, 9, 8, 7, …

Novogodišnja filmoteka  projekcije  filma 16:30, Kino Boka

6, 5, 4, …

Novogodišnja filmoteka  projekcija filma

 18:00, Vrata od grada

DJEDA GULIVER

Predstava

Spuštanje Djeda mraza, Podjela paketića, Lajt šou, Fotografisanje – 19:00, Kino Boka

3, 2, 1, AKCIJA! SREĆNA NOVA GODINA!

Novogodišnja filmoteka  projekcija filma

Projekcija filma 20:00, Trg od oružja

SHOW MUST GO ON by ŠKOVACIJERA  BEND

Koncert za mlađe 21:00, Trg od oružja

TOĆ for party – Koncert za mlade

Kotor
Kotor

31.12. NOVOGODIŠNJI KONCERT (Trg od oružja, 20:30h)

20:30h  The Bestbeat (SRB)

22:00h  Artan Lili (SRB)

23:30h  Sacri Cuori (ITA)

 

1. januar 2016. NOVOGODIŠNJI KONCERT (Trg od oružja, 20:30h)

 20:30h  Light Under The Black Mountain (CG)

22:00h  Repetitor (SRB)

23:30h  The Bambi Molesters (HR)

02.01. Koncert grupe ZAA (SRB)  i Ničim Izavan (SRB)

(Trg od oružja 20:30h)

 04.01. Božićni koncert srpsko pjevačko društvo “Jedinstvo”

(Trg Sv. Nikole 18:00h)

05.01. Koncert klape Rišpet  (Pjaca od muzeja20:30h)

06.01. Priganice (Glavna gradska vrata10:00h)

08.01. Božićna “Papalada ala maka” (Trg od oružja18:00h)

Papalada ala maka - Kotor 2015
Papalada ala maka – Kotor 2015

Program dočeka je dio trostrukog praznično/novogodišnjeg programa koji grad Kotor priprema i zaista je poseban po svojoj koncepciji i ponudi. Manifestaciju dočeka organizuje Turistička Organizacija Opštine Kotor, sa NVU Karampana Kotor, uz pokroviteljstvo Opštine Kotor  i podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Koncert profesora – “Poklon gradu”

0
Sveti Duh
Sveti Duh

“Poklon gradu” naziv je koncert profesora Muzičke škole „Vida Matjan“ povodom Dana Opštine Kotor, biće održan u četvrtak 26.novembra u 19 sati u crkvi Sv. Duha.

Nastupiće profesori škole, koji će se predstaviti kotorskoj publici na različitim instrumentima: klaviru, violini, flauti, gitari, solo pjevanju itd…

Na programu su djela Dopplera, Hačaturijana,Gotovca, Browera, Biničkog, Lacerda…

“Izračunali smo koje će godine oceani i mora ostati bez ribe”

Ribari - foto Zoran Nikolić
Ribari – foto Zoran Nikolić

Istraživači su analizirali nekoliko vrsta podataka, kao i hiljadu godina istorije 12 obalnih regija širom svijeta, uključujući i Jadransko more

Za samo 43 godine, 2048., u oceanima našeg planeta više neće biti ribe. Do tog je zaključka došao međunarodni tim naučnika predvođen dr. Borisom Wormom iz Sveučilišta Dalhousie u Halifaxu. Oni su analizirali nekoliko vrsta podataka, kao i hiljadu godina istorije 12 obalnih regija diljem svijeta, uključujući i Jadransko more.

“Ovo nije predviđanje budućih događaja, ovo se sada događa”, istaknula je britanska istraživačica Nicola Beaumont. Uzrok tome je nestajanje ribljih vrsta zbog pretjeranog ribarenja, zagađenja, gubitka staništa i klimatskih promjena.

Već sada je 29 posto jestive ribe i plodova mora opalo za 90 posto.

No, ne radi se samo o pitanju prehrane ribom, već i o filtriranju toksina iz vode, što je važna funkcija vrsta koje žive u oceanima. Mnoge vrste tog jedinstvenog ekosustava štite obalu i smanjuju rizik procvata algi. Ključ opstanka je u raznovrsnosti morskog života, pa je svaka vrsta vrlo važna.

No, gubitak vrsta nije postupan, već se događa brzo i još se ubrzava. Ekolozi i ekonomisti uključeni u ovaj tim istraživača pozivaju sve na održivo ribarenje, kontrolu zagađenja, održavanje staništa i stvaranje većih oceanskih rezervi. To, tvrde, nije trošak već investicija koja će se isplatiti, između ostalog, u manjim osiguravajućim troškovima, održivoj ribljoj industriji, manje prirodnih katastrofa i ljudskom zdravlju.

Zapuštene palme u Risnu su rezultat nebrige nadležnih iz Kotora

1

Lje­po­ta dr­vo­re­da ko­ji u dva re­da kra­si cen­tral­ni dio Ri­sna duž ma­gi­stra­le na­ru­še­na je za­pu­šte­nim iz­gle­dom di­je­la pal­mi ko­je ni­su ore­za­ne i oči­šće­ne. Pal­me su ras­po­re­đe­ne u du­ži­ni ki­lo­me­tar i po uz ivič­nja­ke ma­gi­stra­le, od Ku­pa­li­šta do ar­he­o­lo­škog na­la­zi­šta Ca­ri­ne.

Mje­šta­ni ape­lu­ju na nad­le­žne da obra­te pa­žnju na ova sta­bla po­sa­đe­na sre­di­nom pro­šlog vi­je­ka i da po­ve­du ra­ču­na o za­šti­ti pri­rod­nog i kul­tur­nog am­bi­jen­ta. Po­zi­va­ju­ći svo­je su­gra­đa­ne, lju­de do­bre vo­lje i nad­le­žne slu­žbe da za­jed­nič­ki spa­su ri­san­ske pal­me od pro­pa­da­nja, Mi­ha­il Og­nje­no­vić, sta­ro­sje­di­lac Ri­sna, sma­tra da je ovo pro­pa­da­nje re­zul­tat ne­bri­ge od­go­vor­nih i ne­u­red­nog či­šće­nja.

„Za­pu­šte­ne, neo­kre­sa­ne i neo­či­šće­ne pal­me na­la­ze se u ca­rin­skoj zo­ni, gdje ima pet ta­kvih pal­mi, još pet pal­mi na­la­ze se na jav­nom ze­mlji­štu, jed­na pal­ma kod Ko­lum­ba­ri­ne pro­pa­da jer je uz nju na­pra­vlje­na ogra­da za smje­štaj kon­tej­ne­ra za sme­će, a čak 15 pal­mi na­la­ze se u dvo­ri­šti­ma pri­vat­nih vla­sni­ka. Ka­da su se pal­me sa­di­le, sre­di­nom pro­šlog vi­je­ka i ka­sni­je, ni­ko ni­ko­ga ni­je pi­tao da li mo­že po­sa­di­ti pal­mu na to mje­sto jer je to bio na­log vla­sti. Ta­ko se se ne­ke na­šle u pri­vat­nim dvo­ri­šti­ma i sa­da su „ni­či­ja bri­ga“. Dav­ne 1954. go­di­ne u jed­noj an­ke­ti Ri­san je pro­gla­šen naj­ljep­šom oba­lom od Ko­pra do Ul­ci­nja, vo­lje­li bi­smo da po ure­đe­no­sti bu­de­mo ra­me uz ra­me sa dru­gim pro­mor­skim gra­do­vi­ma i da Ri­san i da­lje bu­de mje­sto sa naj­ve­ćim bro­jem pal­mi u okru­že­nju“ po­ru­ču­je Og­nje­no­vić.

On je po­seb­no po­zvao Jav­no ko­mu­nal­no pred­u­ze­će Ko­tor da iza­đe u su­sret ovom za­htje­vu, jer, „ka­da či­ste dru­ge pal­me, mo­gu da oči­ste i osta­tak“, či­me će is­po­što­va­ti i one ko­ji su ih pri­je po­la vi­je­ka za­sa­di­li.