Poznati tivatski ljekar i predsjednik Udruenja dermatologa i venerologa Crne Gore dr Predrag Štilet, imenovan je za počasnog člana Društva dermatologa Republike Francuske sa sjedištem u Parizu.
Predsjednik francuskog udruženja prof.dr. Pjer Žoli kazao je da je to priznanje kolegi iz Crne Gore za sve što je dr Štilet do sada učinio za intenziviranje stručne saradnje dermatologa dviju država, ali i na opštoj promociji Crne Gore u Francuskoj.
Ugledni tivatski stručnjak ineče, već ranije je imenovan i za počeasnog člana Dermatološka akademije Češke.
Zahvaljujući Štiletovom lobiranju kao člana Borda direktora Evropske Akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV), Crna Gora je dobila domačinstvo proljećnog samita te ugledne međunarodne medicinske asocijacije, za narednu godinu. Kongres EADV održaće se od 3. do 6.juna 2018. u bečićkim hotelima „Splendid“ i „Mediteran“, a očekuje se da će ovaj prestižni skup u Crnu Goru dovesti između 2,5 i 3 hiljade ljudi iz svih država Evrope.
Dio nematrijalne kultulturne baštine Crne Gore, Fašina i Bokeljska mornarica, prezentovani su bugarskoj i evropskoj javnosti, u okviru izložbe “Nematerijalna kulturna baština Jugoistočne Evrope”, koja je otvorena u Sofiji.
Izložba je realizovana kroz saradnju Regionalnog centra za očuvanje nematerijalne kulturne baštine Jugoistočne Evrope (UNESCO Centar II kategorije) u Sofiji i nacinalnih muzeja i ministarstava kulture, a na njoj je predstavljen izbor od po dva nematerijlna kulturna dobra zemalja regiona, saopštili su iz Ministarstva kulture.
Bokeljska mornarica – kolo
Na više od pedeset fotografija prikazana je raznovrsnost nematerijlne kulture Jugoistočne Evrope, sa posebnim akcentom na elemenete folklora, narodnog izraza, znanja i umijeća koje lokalna zajednica baštini kao dio svoje tradicije i kulture.
Elementi nematerijalne kulturne baštine Crne Gore prezentovani na izložbi dobili su status nematerijalnog kulturnog dobra 2013. godine, na osnovu kriterijuma autentičnosti, integriteta i jedinstvenosti, te nesumljivog istorijskog i umjetničkog značaja.
Najluksuzniji hotel u Boki, tivatski “Regent Porto Montenegro” na originalan način obilježiće 21.maj – Dan nezavisnosti Crne Gore. Naime, u nedjelju će u Library baru tog hotela biti predstavljen originalni novi “Koktel Nezavisnosti” koga su kreirali i brendirali koktel-majstori tog hotela.
„Koktel Nezavisnosti“ će se naći u aktuelnoj ponudi ljetnjih koktela tokom cijele sezone u Library baru. Ovaj događaj smo nazvali „Crvena znači ljubav“, jer uvezujemo ljubav prema domovini, ljubav prema destinaciji i dobroj zabavi u najluksuznijem hotelu u Boki”- kazao je Milo Radonjić, PR i marketing menadžer hotela “Regent Porto Montenegro, dodajući da će na promociji novog koktela nastupiti Stevan Faddy.
Kako kažu u “Regentu”, njihov “Koktel Nezavisnosti” je inspirisan državnim motivima i raznolikošću crnogorskih krajolika. Ovaj koktel je priča o lokalnoj kulturi i tipičnim domaćim proizvodima gdje dominira crvena boja.
Koktel Nezavisnosti
“Osnovni sastojak koktela je tradicionalna crnogorska loza koju upotpunjava domaći sirup od malina sa sjevera Crne Gore, votka i svježe cijeđeni limun. Proces pravljenja koktela se završava tonikom kako bi se koktelu dodao ukus svježine. „Koktel Nezavisnosti“ će biti pravi crnogorski reprezent u svjetskoj paleti koktela koje nudimo“ – kazala je Branka Novaković, menadžer restorana u hotelu “Regent Porto Montenegro”.
Europarlamentarac Tonino Picula, suosnivač i potpredsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja Europskog parlamenta, u četvrtak je na plenarnom zasjedanju organizirao konferenciju “EU Investments in Islands” posvećenu mehanizmima potpore EU-a za ulaganje u otoke.
Otoci HR
“Riječ je o konferenciji koju organiziram drugi put u godinu dana, a pokušavam za isti stol dovesti predstavnike hrvatskih otoka, ljude iz razvojnih agencija duž hrvatske obale od Dubrovnika do Istre i svima onima koji mogu pomoći da se konačno promijeni odnos Europske unije prema vlastitim otocima”, kazao je Picula novinarima.
Oko17 posto stanovnika EU-a živi na otocima, a čak su četiri članice i same otoci, podsjetio je Picula, dodajući da do sada nije postojala dovoljno koherentna i učinkovita politika investiranja ili brige o europskim otocima.
“Osnivanjem međuskupine prije dvije godine stvari se pomalo polako mijenjaju i već imamo i neke rezultate. Prije nekoliko mjeseci uspjeli smo izvršiti preinaku budžeta Unije i dobili smo dva milijuna eura za projekt koji bi trebao osigurati energetsku autonomnost otoka korištenjem izvora električne energije iz obnovljivih izvora”, kazao je zastupnik.
Ističe, međutim, da to nije dovoljno već treba mijenjati kompletan odnos prema otocima, računajući prije svega na politički pritisak kako bi se nakon 2020., kada istekne višegodišnji financijski okvir, u budućoj kohezijskoj politici pozicija europskih otoka u financiranju promijenila.
“Ovoga trenutka, živjeti na otocima znači imati 21 posto manji BDP i to dovoljno govori. Otočani su ograničeni i malim tržištem i oskudnijom mogućnošću za obrazovanjem i depopulacija zahvaća otoke u znatno većoj mjeri nego neka druga područja”, upozorava Picula.
Smatra da Hrvatska u tome mora imati ozbiljan interes, jer smo kao najnovija članica EU-a u nju unijeli i naše otoke.
“Ovog trenutka nažalost imamo naseljenih svega 50-ak otoka sa sve manje stanovnika, u ovom trenutku 125.000”, kazao je hrvatski europarlamentarac koji je kao glavne probleme otoka identificirao slabu povezanost s kopnom i međuotočku povezanost, zatvaranje škola i nedostatak hitne medicinske pomoći.
Picula smatra da moramo koristiti instrumente EU-a za poboljšanje života sadašnjeg stanovništva na otocima i izvršiti pozitivan pritisak da se otoci ponovo naseljavaju.
“Moja prva akcija je bila da utječem na sprečavanje zatvaranja škole na Prviću, jer kada zatvorite školu na otoku to nije samo gubitak za jednu sredinu, to je i osuda cijelog otoka na depopulaciju”, kazao je Picula.
S kolegama je, kako kaže, pokrenuo i akciju interventske helikopterska služba na otocima te projekt o očuvanju vode na otocima koji je obuhvatio osam otoka iz četiri europske zemlje.
“Ali najvažnije je bilo dati vidljivost problemima otoka. Nadam se da ćemo već u mandatu do 2019. i u suradnji sa županijama i vladom u Zagrebu neke stvari početi mijenjati”, kazao je Picula.
Mišljenja je i da otocima ne treba nametati neka birokratska rješenja nego bi oni nudili rješenja.
“Do promjena će doći onog trenutka kada hrvatska vlade i županije doista počnu o otocima razmišljati na drugačiji način i kada prepoznaju šanse u različitim programima EU-a koji se nude za razvoj otoka”, rekao je Picula.
Međuskupina za mora, rijeke, otoke i priobalna područja ima oko 90 zastupnika iz 20 zemalja. Na događaju su bili prisutni i Sofia Ribeiro, također članica Međuskupine Europskog parlamenta, zadužena za najudaljenije regije te predstavnici Europske komisije, Odbora za regionalni razvoj te Konferencije perifernih pomorskih regija Europe (CPMR) te predstavnici Europskog ekonomskog i socijalnog odbora.
Zastupnik Picula je u radni posjet Strasbourgu pozvao i članove FLAG-ova (Lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu) te udruženja za ruralni razvoj od Dubrovnika do Istre, sa ciljem međusobnog i umrežavanja s EU institucijama.
Tivćane i sve posjetioce najmanjeg bokeljskog grada u naredna četiri meseca glavne ljetnje turističke sezone očekuju brojna zbivanja, fešte, koncerti i zabavne manifestacije u kojima će svako naći nešto interesantno i po svojoj mjeri – rezime je programa „Ljeto 2017“ kojeg je danas na press konferenciji predstavila Turistička organizacija Tivat.
„Studiozno smo nekoliko mjeseci pripremali ovaj program želeći da napravimo dinamično, interesantno, zabavno ali i turističko ljeto koje će posjetiocima našeg grada pružiti priliku da se upoznaju i sa kulturnom i nasljeđem ovog kraja“- kazala je direktorica TOT-a Gabrijela Glavočić dodajući da su svoj porgram „uvezali“ i sa brojnim manifestacijama i priredbama koje će u spostvenoj režiji, tokom ljeta prirediti Porto Montenegro i drugi poslovni partneri TOT-a, kao i sa već čuvenim tivatskim ljetnjim festivalom kulture „Purgatorije“ koga radi Centrar za kulturu. Manifestacije koje priređuje TOT, dodala je Glavočić, činiće kako one stare i pozante poput serije gastro fešti „Ljeto dobrog ukusa“ na više lokacija i ugostiteljskih objekata duž Tivatske rivijere ili „Žućenica festa“, preko novih koje su inaugirisane lani kao što je to slučaj sa „In ART“ međunarodnim festivalomm uličnih performera, do sasvim novih događaja popur „World Art Games“ festivala ili novog originalno tivatskog internacionalnog muzičkog festivala „Feel and taste music“.
„Ljeto 2017“ počinje već ovog vikenda kada će se u Tivtu prirediti dvodnevni plesni festival „Tango music“, a u nedjelju je na gradskoj rivi Pine povodom dana nezavisnosti Crne Gore na programu koncert „Ladies Night“. Narednih mjeseci prema riječima Tamare Petković, posjetioci Tivta imaće prilike da uđivaju u brojnim feštama, sajmovima suvenira, vinea, rukotvorina i starih zanata, međunarodonoj izložbi Volkswagen oldtajmer automobila, prezentaciji lokalnog gastronomskog nasljeđa kroz manifedtacuiju „Bokeška maslina“, Lastovskoj fešti, novom trodnevnom izdanju Ina Artt festivala, Citu games igrama bez granica, turniru u streličarstvu, plesnim večerima salse, turniru u kendo-mačevanju…
Bogat program koncerata koji će se održavati ovog ljeta mahom na gradskoj rivi Pine, predstavio je Miodrag Karadžić naglašavajući da će u Tivtu pored ostalih, svirati i sjajni muzičari poput Damira Urbana, Kaliopi Bukle,Yu grupe, Vlatka Stefanosfskog i Dragoljuba Đuričića, grupa Sevdah baby, Lollobrigida, ali i klapa Rišpet i Šufit.
Tivat Ljeto 2017.
Novina je trodnevni World Art Games festival sredinom septembra kada će Tivat ugostiti tri interesantna umjetnika i performera iz Hrvatske, Portugala i Etiopije, kao i „Feel aand taste music“ trodnevni festival kraje tog mjeseca.
„Ideja je da predstavimo lokalnu, regionalnu i svjetsku muzičku scenu koja se bazira na modernom viđenju eto muzike, pa ćemo imati po tri benda i izvođača iz Crne Gore, regije (Srbija, BiH, Hrvatska), te cijelog svijeta (Afrika, Azija, Evropa). Doći će nam izuzetno interesantmi umjetnici i muzičari poput Šone Džobarte iz Gambije, Ansunamana Bivaza iz Indije i sastava Barselona Gipsy Balkan Orchestra iz Španije, a tri dana svirke pratiće i mogućnost posjetiocima da probaju autentičnu hranu iz zemalja iz kojih dolaze izvođači“- kazao je idejni tvorac novog festivala Dalibor Ševaljević.
Jedan od najboljih crnogorskih pijanista Ratimir Martinović otkazao je danas nastup na večerašnjem koncertu sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini – Beograd, povodom Dana nezavisnosti, u organizaciji Muzičkog centra i crnogorske ambasade u Beogradu, u znak protesta zbog stanja u kojem se nalazi umjetnička muzika i kultura uopšte u Crnoj Gori.
Martinović, profesor na Muzičkoj akademiji u Novom Sadu, jedan od osnivača KotorArta i umjetnički direktor Don Brankovih dana muzike, obrazložio je svoju odluku u pismu upućenom kolegama iz CSO.
Iz KotorArta rečeno je da je Martinović spriječen da se obrati kolegama i saopšti razloge njegove spriječenosti da učestvuje u koncertu.
Martinović je razloge neučestvovanja želio da podijeli sa Orkestrom prije jutrošnje gernerlane probe, ali je odlukom menadžmenta orkestra to spriječeno.
„Don Brankovi dani muzike” – Ratimir Martinović
Iz KotorArta je saaopšteno da je “na koncertu trebalo da nastupi i naš proslavljeni pijanista Ratimir Martinović…koji je ovaj nacionalni praznik koncertima obilježavao u proteklim godinama u Zagrebu, Cirihu i Londonu”, a da ovog puta “neće nastupiti zbog “spriječenosti”.
KotorArt je Martinovićevo pismo poslao medijima, a prenosimo ga integralno.
“Poštovani gospodine Krasko, drage kolege i prijatelji muzičari, članovi Crnogorskog simfonijskog orkestra,
Duboko vam se izvinjavam što večeras neću biti sa vama da sviramo Betovena i ponosno pokažemo sve što smo zajedno uradili na probama!
Ja sam do sada u dvorani Kolarčeve zadužbine svirao sa četiri različita orkestra i žao mi je što od večeras i vi nećete biti među njima, jer ste zaista odlični, na ponos državi! Bila bi mi čast da još jednom vi i ja sviramo, i to baš ovdje.
Razlozi moje spriječenosti su principijelne prirode. Sami znate kako se i u kakvim uslovima odvija život umjetničke muzike a vjerovatno i ukupne kulturne produkcije u našoj maloj-velikoj zemlji.
Odvija se, recimo tako da me vaš direktor, umjesto poziva da nastupim, pita “da li sam zainteresovan”; odvija se tako da ministar kulture, mjesec prije početka državnog festivala KotorArt, za koji je spreman kompletan program za 50 dana njegovog trajanja, ne zna kojim budžetom Ministarstvo raspolaže za isti; dešava se tako što godinama imate probe u sali u kojoj se gušite a solista, pride, još i potpuno raštimovan klavir; dešava se tako što su kriterijumi struke nerijetko podređeni kriterijumima podobnih i onih koji “ne talasaju”…Neću ovom prilikom nabrajati dalje…Pitanje je: “dokle više?!”.
Smatram da u ovom činu mog nesviranja ima mnogo više patriotske muzike i čistog patriotizma nego u pristajanju da budem “bedž” na reveru, u promociji umjetnosti koja se ovako tretira
Ne želim da učestvujem u javnoj polemici ni nadmudrivanju sa prozvanima. Ovo su profesionalna i stručna, ne dnevno-politička pitanja, iako se kod nas sve gleda kroz tu prizmu. Ne treba niko da brani sistem od mene jer ovo i nije napad već odbrana. Odbrana umjetnosti i kulture, odbrana poziva za koji sam se školovao i za koji sam kompetentan.
Svoj postupak smatram jedinom normalnom reakcijom, potpuno apolitičnom i patriotskom, koja štiti dostojanstvo naše profesije i integritet mene, kao predstavnika crnogorske kulture.
Smatram da u ovom činu mog nesviranja ima mnogo više patriotske muzike i čistog patriotizma nego u pristajanju da budem “bedž” na reveru, u promociji umjetnosti koja se ovako tretira. To bi bilo licemjerno. Umjetnici ne smiju da služe samo onda kada su nekome potrebni za prikazivanje, da bi već narednog dana ponovo bili vraćeni u “zagušljivu fioku” i zaboravljeni, sve do naredne prilike u kojoj će se opet “neko” okititi našim talentom, znanjem i velikim radom.
Ja ne pristajem na to. A znam da ne bi ni Ludwig van Beethoven.
Hvala vam na pažnji i razumijevanju.
I želim vam srećan Dan nezavisnosti, i od neprofesionalizma i ucjena“, piše u pismu Martinovića.
Turistička organizacija opštine Kotor najavljuje manifestaciju “Maj-mjesec Rimskih mozaika”, koja će se održati 20. maja (subota) na lokalitetu Rimskih mozaika u Risnu u 18 sati.
Tom prilikom ćemo organizovati koncert vokalno instrumentalne muzike Georgia V. Sviridova uz nastup hora “Stanko Dragojević” iz Podgorice i “Konstantin” iz Niša a pod dirigentskom palicom Mione Cvijović iz Bijelog Polja.
Po prvi put široj javnosti biće prikazana izložba originalnih artefakata sa arheološkog lokaliteta Carine koju je ustupio Centar za konzervaciju i arheologiju CG, Područno odjeljenje Kotor. Navedeni artefakti su rezultat dugogodišnje saradnje stručnjaka iz CG i arheologa iz Centra za istraživanje antike jugoistočne Evrope pri Varšavskom univerzitetu.
“Visible again – focus on Risan artifacts”
Posjetioci će moći da pogledaju amforu (početak IV v.p.n.e.), poklopce amfora (II-I v.p.n.e.), novčiće ( kralj Ballaios, II v.p.n.e), arhitektonske elemente iz I v.n.e., tegove za ribarske mreže ( II-IV v.p.n.e.) , okrugli teg (II – IV v.p.n.e.), eksere sa namještaja (kraj II v.p.n.e.), cipus – antičku grobnu inskripciju i dio kopče (II – IV v.p.n.e.).
Konzervaciju artefakata je sproveo Boris Kustudić, konzervator-savjetnik, načelnik Područnog odjeljenja Kotor , Centra za konzervaciju i arheologiju CG.
Događaju će prisustvovati NJ.E. Ambasadorka Republike Poljske Irena Tataržinska sa suprugom gospodinom Januszom Tataržinskim, kao naši počasni gosti i dugogodišnji prijatelji Lokaliteta.
Risan koncert – foto R.Maraš
Manifestaciju će otvoriiti Mirza Krcić, v.d. direktora Turističke organizacije opštine Kotor. Manifestacija takođe simbolično predstavlja i rođendan Lokaliteta koji je otvoren za posjetioce u maju 2008.godine.
Ovom prilikom se zahvaljujemo sponzorima “Inprus Mont” D.O.O. iz Kotora, “Hipnos” D.O.O. iz Risna, štampariji “Taš-print” iz Bijelog Bolja kao i vajaru Goranu Moškovu. Nakon programa upriličićemo koktel za prisutne, poručuju iz TO Kotor.
„Otrant 100“ naziv je izložbe dokumnetarnih fotografija koja je 16.maja otvorena u Pomorskom muzeju u Kotoru, a povodom 100-te godišnjice bitke u Otranstkim vratima- najveće pomorske bitke tokom Prvog svjetskog rata na Jadranu.
Bitka između austro-ugarske Mornarice sa jedne, odnonso združenih sastava ratnih brodova Italije, Francuske i Velike Britanije sa druge strane, odigrala se 14. i 15.maja 1917 godine na području južnog Jadrana i voda Otrantskog tjesnaca, a u njoj su na austro-ugarskim brodovima učestvovali i brojni naši ljudi sa današnjeg Crnogorskog primorja.
Iako malobrojniji, Austro-Ugari koje je predvodio kapetan bojnog broda Mikloš Horti (kasniji čuveni mađarski državni poglavar) na krstarici „Novara“, odnijeli su pobjedu nad snagama Antante, jer su bez značajnijih sopstvenih gubitaka, uništili 14 malih patrolnih brodova-driftera koji u u tjesnacu održavali tzv. Otrantsku baražu – barikadu koja je spriječavala ulazak autrougarskih i njemačkih podmornica iz Jadrana u Mediteran i obrnuto, a potopili su i oštetili još nekoliko italijanskih, francuskih i britanskih ratnih i trgovavačkih brodova.
Izložbu na kojoj je prikazano tridesetak ratnih brodova obiju sukobljenih strana, te prikazani još neki interesantni podaci o bici, zajedno su priredili Pomorski muzej Crne Gire iz Kotora i Društvo “Jadransko more” iz Budimpešte. Ovo udruženje inače, gaji značajne mađarske pomorske tradicije iz vremena Austro-Ugarske, pa je istu ovakvu izložbu posvećenu Otrantskoj bici, paralelno organizovalo u Kotoru i u Budimpešti.
O detaljima ovog značajnog istorijskog događaja od prije 100 godina govorio je Srećko Čulić, član područnice Društva “Jadransko more” iz Splita, istakavši da je Otrantska bitka bila prva u istoriji ratovanja na moru gsje je primjenjena koordinisana i istrovremena upotreba površinskih ratnih brodova sa podormicama i mornaričkom avijacijom.
Na izuzetno važnu ulogu Boke Kotorske kao glavna austro-ugarske operativne pomorske baze tokom Prvog svjetskog rata, iz koje su kretale mnoge akcije njenih ratnih brodova, ukazao je i kustos Pomorskog muzeja Kotor Ilija Mlinarević.
“Na nama koji se bavimo istorijom pomorstva je da se prisjetimo pomorskih okršaja, da ih analiziramo i takođe da ukažemo i apelujemo na apsurdnost ratovanja i pošaljemo poruke mira, u ovim ne mirnim vremenima” – istakao je Mlinarević.
Jedna od najljepših koncertnih lokacija u regiji i ovog će ljeta ugostiti vrhunske muzičare
Orsula u julu ulazi s popularnim beogradskim bendom Zemlja Gruva koji u Dubrovnik dolazi predstaviti novi album
Novo izdanje “Festivala Orsula” odabire najbolje od savremenog jazza, bossa nove, flamenco glazbe i drugih glazbenih žanrova. Jedna od najljepših koncertnih lokacija u regiji i ovog će ljeta ugostiti vrhunske glazbenike.
Park Orsula – Dubrovnik foto Boka News
U Dubrovnik tako dolaze Bebel Gilberto, Femi Kuti & The Positive Force, Maja Grgić Trio, Zemlja Gruva, Keziah Jones, Jose Enrique Morente & Irene Rueda, Tadić & Teofilovići i mnogi drugi.
“FOST INNO – Fostering tourism innovation system in Adriatic – Ionian Region“ naziv je novog programa prekograničlne saradnje u kojem će učestvovati Opština Tivat i za to dobiti sredstva iz predpristupnih fondova Evropske Unije.
Taj projekat odabran je za finansiranje iz Prvog poziva u okviru programa ADRION, kao jedan od ukupno 35 koje su podržali ministri zemalja Jadransko-jonske regije, na prošlonedjeljnom sastanku u Bugarskoj. Inače, na ovaj poziv apliciralo je čak 378 raznih projekata.
“Pod vođstvom Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, Opštini Tivat je sa još šest partnera iz BiH, Slovenije i Italije odobren projekat pod nazivom “FOST INNO – Fostering tourism innovation system in Adriatic – Ionian Region“. Projekat je napisao i kandidovao Sekretarijat za ekonomski razvoj i preduzetništvo Opštine Tivat u okviru prioriteta 1. “Inovativna i pametna regija””- saopštelo je iz tivatske Opštine.
“Cilj projekta je umrežavanje znanja s ciljem razrade jedinstvene (zajedničke) metodologije koja će omogućiti stvaranje novih turističkih proizvoda, visokog stepena prepoznatljivosti i autentičnosti za područje Jadransko-jonske regije, sa naglašenim elementom kreativnosti i inovativnosti. Planirano je da se kroz projekat dobiju novi proizvodi: Internacionalni Centar za transfer znanja i inovacija u turizmu Jadransko-jonskog područja; Mreža inovativnih turističkih regija Jadransko-jonskog područja usmjerena prije svega na razmjenu i prenos iskustva između regija te razvoj ujedinjene inovativne zajednice iz područja turizma; „think tank“ za jačanje znanja o ponudi, tražnji i konkurentnosti istovremeno pružajući konsultantske i edukativne usluge”- objasnio je sekretar za ekonomski razvoj i preduzetništvo mr Petar Vujović.
Partneri u “FOST INNO” projektu, pored Opštine Tivat i vodećeg partnera Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, su Fakultet primjenjenih društvenih nauka u Novoj Gorici i Regionalna razvojna agencija Nova Gorica iz Slovenije, Opština Peruđa i Regija Molise iz Italije, Stručna služba za razvoj i međunarodne projekte Zeničko-dobojskog kantona iz Bosne i Hercegovine i Univerzitet Skadar ,,Luiđ Gurakući“ iz Albanije.
Opština Tivat je za implemetaciju aktivnosti osigurala 151.948 euradok je ukupan budžet projekta 1.463,923 eura.
