Akcija spašavanja članice trebinjskog Planinarskog društva “Vučji zub“ koja je juče pala sa grebena u provaliju na vrhu Orjena završena je rano jutros. Povrijeđena je u bolnici u Meljinama.
Trebinjski planinari iz društva “Vučji zub” zatražili su oko 15 sati pomoć za njihovu članicu. Ubrzo su reagovali iz planinarskog kluba Subra, te Službe hercegnovske i kotorske zaštite, koji su poslali svoje ekipe do planinarke iz Trebinja.
Planinarka je, u momentu kada si spasioci stigli do nje, bila svjesna, a u padu je povrijedila glavu.
Spašavanje je trajalo satima jer je teren nepristupačan. Posao spasiocima otežavalo je i nevrijeme propraćeno jakom burom.
U spašavanju su učestvovali planinari PK Subra, Služba zaštite Herceg Novi, planinari iz Trebinja, a svoju pomoć su nudile i kolege iz Kotora (PK Vjeverica) i Danilovgrada (PK Prekornica).
Knjižara So donosi koji su naslovi trenutni hitovi, ili po nečem važni, manirom za svakog po nešto.
Sonata za lošeg čoveka novi je roman Aleksandra Gatalice. Godina je 2015. U njoj zatićemo gospodina Petrovića i povijest jednog smutnog vremena. On je elitista, ljevičar, desničar i revanšista u istom trenutku. Mizantropiju poznih godina boji novim izgovorima i neizbježnim odlukama. Jednog jutra budi se na stranicama romana i ne vidi ništa čudno u tome što će, kao Sizif, i tog dana gurati svoj kamen uz uzbrdicu koju su mu odredili drugi. Ovo je roman u kome je kreiran gotovo nevjerovatan junak – junak u kome je sažeta čitava epoha. Izdavač je Vulkan.
Zapisi o prodavcu krvi kineskog pisca Ju Hue roman je koji se ironično i duhovito poigrava konfučijanskom idejom o ritualizaciji tradicije, ali i izrekama koje tu tradiciju prate. Višedecenijska praksa prodaje krvi u siromašnim područjima Kine izrodila je sasvim novu ’tradiciju’ koja podrazumijeva odgovarajuće običaje, ritualne obrasce ponašanja i sujevjerje. Spletom životnih okolnosti, glavni junak Sju Sanguan, postaje inicijant, a zatim i prenosilac nove tradicije. U vrijeme kad ne postoji privatnost krv postaje jedini privatni posjed i valuta kojom može da se obezbijedi egzistencija cijele porodice. Izdavač je Geopoetika.
Moj otacPabloEskobar Huana Pabla Eskobara biografija je koja činjenice crpi sa samog izvorišta i u kojoj su rasvjetljene mnoge dobro čuvane tajne. Autor nam otkriva čime je Eskobar uticao na mnoge mafijaše iz drugih zemalja, pa i sa Balkana, i kako je stvoren kult njegove ličnosti kod mnogih Kolumbijaca koji i dan-danas masovno posjećuju njegov grob. Kontroverzni Eskobarov život i teško nasljeđe skrojili su uzbudljivo štivo koje je za vrlo kratko vrijeme postalo latinoamerički i planetarni bestseler. Izdavač je Laguna.
Biografija Čarlsa Bukovskog autora Hauarda Saunsa baca novu svjetlost na život pisca koji je stvarao iz egzistencijalne nužnosti, da bi preživio buđenje svakog novog dana. Neiscrpan tematski izvor za mnogobrojne priče, pjesme i romane pronašao je u vlastitom životnom iskustvu, u proživljenim dramama iz djetinjstva, mladosti i vremena kad je lutao Amerikom, klošario, opijao se, radio besmislene poslove da bi preživio. Iako je sebe doživljavao kao stidljivog i povučenog čovjeka, kome je alkohol potreban da bi živio sa ljudima i da bi stvarao, ipak je otkrio najsitnije detalje svoje intime. Posebna vrijednost ove knjige su originalni crteži Čarlsa Bukovskog i preko 60 fotografija, od kojih većina nikada ranije nije objavljena. Izdavač je Lom.
Srpski sir i kajmak knjiga Zaharija Milanovića ilustrovani je vodič koji će nas upoznati sa spravljanjem i korišćenjem ova dva proizvoda. Slikama u boji sa opisom ukusa i mirisa prikazani su domaći i drugi evropski sirevi – u manjoj ili većoj mjeri poznati našim potrošačima. U središtu pažnje su recepti sa spravljanje više tipova sireva i kajmaka u domaćinstvima i malim zanatskim radnjama. Tu su i mnogobrojni korisni savjeti kao i recepti za razne vrste jela od sira i sa sirom: zakuske i delikatesi, salate, čorbe i glavna jela kao i poslastice. Izdavač je Institut zaekonomiku poljoprivrede Beograd.
Jason i zlatno runo još je jedna od intersantnih priča iz serijala Korak po korak namijenjenog djeci koja su uspješno savladala slova i vještinu čitanja. Jasona stric šalje u potragu za zlatnim runom letećeg ovna. Jason je znao da će imati težak zadatak, ali nije mogao ni da zamisli da će se suočiti sa stijenama koje se sudaraju, pticama ljudožederkama i podmuklim kraljem. Od osrtva Jolk do Kolhide pratimo Jasonove neobične i više nego zanimljive avanture. Izdavač je Laguna.
Napoleon Bonaparta bogato je ilustrovana i najmlađim čitaocima prilagođena knjiga o najmoćnijem čovjeku svoga vremena i jednom od najuspješnijih vojskovođa koje istorija poznaje. Napoleon Bonaparta je bio car Francuske i kralj Italije. Iza sebe je ostavio građanski zakon kakav i danas koristi većina zemalja. Međutim, vođen željom da pokori čitav svijet i dokaže da ništa nije nemoguće, čovječanstvu je donio i mnogo zla. Nakon neuspjelog pohoda na Rusiju biva prognan na ostrvo Sveta Jelena. Izdavač je Pčelica.
Generalni remont najvrijednijeg broda Mornarice VCG- jedrenjaka „Jadran“ ušao je u završnu fazu i u Ministarstvu odbrane očekuju da jedrenjak bude spreman za probne vođnje krajem februara ili početkom marta.
„Jadran“ je na remont u Jadransko brodogradilište Bijela stigao u septembru 2013, a prema prvobitnom planu, svi poslovi na vrijednom, 83 godine starom jedrenjaku, trebalo je da se završe do sredine ljeta 2014. To se međutim, nije desilo, prvenstveno zbog problema u Brodogradilištu u kome je u međuvremenu pokrenut stečajni postupak, ali i zbog širenja obima posla na „Jadranu“ što je podrazumijevalo da se u hodu mijenjaju i projektna riješenja i obavljaju tehničko-tehnološka prilagođavanja.
„U toku je završna faza remonta i trenutno se izvode finalni radovi na ugradnji brodskih cjevovoda sistema goriva i ulja, a uskoro se očekuje ugradnja nastavaka jarbola. Ostali radovi na novougrađenim sistemima završeni su u obimu oko 90%.”- potvrđeno je nam je u Ministarstvu odbrane. “Jadran” je u protekle dvije godine bukvalno rastavljen do “golog korita” i nanovo sastavljan, sa ugradnjom potpuno nove opreme i sistema.
Umjesto dobre, stare “Burmeister Alpha-e” od 480 konja koja je u njegovoj strojarnici radila još od davne 1967 godine, “Jadran” je tokom remonta u Bijeloj dobio novi glavni pogonski motor “Caterpillar” snage 650 konja sa reduktorom, novom propelerskom osovinom i novim, četvorokrakim propelerom. Ugrađena su i tri nova „Caterpillarova“ pomoćna motora-agregata za proizvodnju struje, nova glavna elektro-razvodna ploča sa elektro- instalacijama, instalacije morske i slatke vode, a „Jadran“ je dobio i klimatizacioni sistem koji će ubuduće hladiti i grijati unutrašnjost klasičnog starog broda koji i sada izgleda kao jedrenjaci sa kraja 19.vijeka. Ugrađena je i nova moderna kontrolna soba strojarnice koja će obezbjediti, osim komfornijih uslova posada, i mogućnost praktične obuke učenicima i studentima brodomašinske struke. Za posadu i studente koji se obučavaju na njemu, “Jadran” je dobio i novu moderno opremljenu kuhinju, obnovljene sanitarne čvorove i novi namještaj u mornarskim prostorijama.
Jadran na remontu
Daleko najveći dio tereta oko dosadašnjih radova na brodu podnijela je sama posada “Jadrana” koja je u veoma teškim uslovima, vrijedno i sa ljubavlju radila na jedrenjaku koga oni doživljavaju svojim drugim domom. Koliki je to fizički napor bio, pored ostaloga,svjedoči i činjenica da je posada sama, ručno iz broda iskrcala i onda nakon okončanih radova na trupu ponovno ukrcala, jednu po jednu, svaku gajandru tzv. stalnog balasta ukupne težine 125 tona. Pojedinačno, ove metalne šipke teške su između 25 i 60 kilograma, a iz broda su izvađene i u njega vraćene po sistemu “ruka ruci”. Značajan doprinos uspješnom okončanju komplikovanih radova, dala je i komanda Mornarice VCG na čelu sa komandantom, kapetanom bojnog broda Darkom Vukovićem koji je i sam lično često obilazio brod i nadgledao radove.
U narednih mjesec dana preostali su poslovi na povezivanju novougrađene opreme i završetku snasti broda, odnosno postavljanju novih drvenih nastavaka na tri jarbola, novih križeva i opute.
Uslijediće i završno dokovanje i farbanje broda, nakon čega će „Jadran“ ponovno zaploviti.
„Do sada je utrošeno oko 1.420.000 eura za remont školskog broda „Jadran“. Očekuje se da probna ispitivanja broda počnu krajem februara ili početkom marta.“- kazali su nam u Ministarstvu odbrane.
Predstavljamo Vam film produkcijske kuće Vice iz istraživačkog serijala o decenijskoj tradiciji ribarenja dinamitom na crnogorskoj obali.
Kada je Alfred Nobel 1867. godine izmislio dinamit, verovatno mu ni na kraj uma nije bilo da će se generacije ljudi koji u Crnoj Gori ilegalno love ribu eksplozivom međusobno nazivati Nobelovcima.
Iako je lovljenje ribe dinamitom izričito zabranjeno zakonom, jer ne samo što uništava životnu sredinu, već ozbiljno ugrožava i ljude, ova tradicija i dalje postoji. U sukobu između klase i očuvanja životne sredine, krije se priča ljudi koji su od ovog fenomena stvorili način života.
U ovom uzbudljivom filmu Galeb Nikačević na obali Jadranskog mora otkriva ko, kako i zašto „riba“ dinamitom…
dinamit
Norvežani finasiraju projekat
Projektom pod nazivom „Održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema posredstvom zaštite i odgoja morske faune“ koji finansira Kraljevina Norveška, u Ulcinju lokalna uprava u saradnji sa nadležnim državnim institucijama pokušava da eliminiše ovaj višegodišnji problem koji ugrožava ekosistem.
Ciljevi projekata su promovisanje zaštite okoline, u cilju bolje zaštite i monitoringa zajedničkog morskog ekosistema i poboljšanje potencijala u ribarstvu za lokalno stanovništvo kroz održivi razvoj morskih resursa u obalnom pojasu.
Dinamitaši u CG
Projekat je finansiran od strane Ministarstva vanjskih poslova Norveške iznosom od ukupno 118,866 eura, uz kofinansiranje od strane Opštine Ulcinj u vrijednosti od ukupno 23,760 eura, odnosno kroz radno osoblje, konkretnije implementacijom koja se vrši od osoblja Kancelarije za međunarodnu saradnju i projekte. Projekat traje ukupno dvije godine. U cilju što efikasnije implementacije, Opština Ulcinj je stupila u partertsvo sa: Ministarstvom unutrašnjih poslova, Upravom Policije odnosno Sektorom granične policije, Upravom za inspekcijske poslove, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja – Direktorat za poljoprivredu i ribarstvo te Klubom sportskih ribolovaca „Bojana”.
Olujna bura na dubrovačkom području poremetila je ne samo cestovni, nego i zračni promet – jutrošnji let iz Dubrovnika za Zagreb otkazan je, a u zračnoj luci kažu da niti za poslijepodne prognoze nisu dobre.
Zbog jake bure i valova u Bračkome kanalu i dalje je prekinut trajektni promet na liniji Sumartin-Makarska te katamaranske linije Jelsa-Bol-Split, Korčula-Hvar-Split i Ubli-Vela Luka-Hvar-Split.
Zbog olujne bure od nedjelje ujutro u 6,42 sati zatvoren je za promet svih vozila Most dr. Franje Tuđmana.
Putnici koji su jutros trebali avionom otpurtovati za Zagreb iz Dubrovnika, prebačeni su u Split. “Ne znamo što će biti s letovima popodne, ali prognoze nisu dobre. I jučer su letovi bili otkazani zbog vjetra”, rekao je dežurni dispečer u Zračnoj luci Dubrovnik.
Meteoalarm je za područje Dubrovnika i okolice izdao narančasto upozorenje, a prema prognozama Državnog hidrometeorološkog zavoda današnje temperature će biti od od 2 do 7 stupnjeva Celzijusovih uz jaku do olujnu buru.
Vjetrovitom vremenu prethodilo je nekoliko dana s jakim pljuskovima, uslijed čega je došlo i do zamućenja vode s izvorišta Omble, Palate, Ljute i Zavrelja. Kako su upozorili iz dubrovačkog Vodovoda, vodu je potrebno prije upotrebe prokuhati i pustiti da se istaloži.
Danas će u Crnoj Gori biti pretežno oblačno i vjetrovito. U južnim i centralnim krajevima biće uglavnom suvo, dok će na sjeveru zemlje povremeno padati slab snijeg i vijati mećava.
Vjetar sjeverni i sjeveroistočni biće umjeren i jak, ponegdje na udare i olujne jačine.
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se u interval od -12 do 4, a najviša dnevna od -10 do 7 stepeni.
U ponedjeljak će u južnim i centralnim djelovima zemlje biti pretežno sunčano, a na sjeveru će još provijavati slab snijeg.
U utorak u cijeloj zemlji očekuje se pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno.
Za srijedu metereolozi najavljuju promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a za četvrtak više oblaka, uz mjestimično slabe padavine.
Od srijede će biti nešto toplije.
Pažljivo zbog poledice i odrona
Iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) savjetuju vozačima da pažljivije voze, naročito na putevima preko planinskih prevoja, i upozoravaju da je zbog niskih temperatura izražena i poledica, dok je na dionicama koje prolaze kroz usjeke povećana i opasnost od odrona.
Iz AMSCG podsjećaju da je od 15. novembra zimska oprema obavezna na putevima gdje je naznačeno signalizacijom, bez obzira na vremenske uslove. Na ostalim putevima obavezna je samo ako to uslovljavaju zimski uslovi – snijeg, led ili poledica.
Kamionima sa prikolicom i šleperima zbog snijega je zabranjeno kretanje na putevima Mojkovac – Đurđevića Tara – Žabljak, Žabljak – Šavnik, Pljevlja – Metaljka i Pljevlja – Mihajlovici.
Na magistralnom putu Cetinje – Budva, na lokalitetima Obzovica i Brajići, doći će do obustave saobraćaja za sve vrste vozila od deset do 12 sati.
Zbog rekonstrukcije puta Cetinje – Budva, na lokalitetu Markovići odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od deset sati i 20 minuta do 12 sati i 20 minuta.
Na magistralnom putu Podgorica-Cetinje, na dionici Jankovića krš-Ulići, zbog rekonstrukcije puta saobraća se jednom trakom naizmjenično, a postavljena je i svjetlosna signalizacija.
Režim saobraćaja će, zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2, dionice Budva-Petrovac i raskrsnice Budva-Cetinje-Bečići, biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, uz postavljenu semaforsku signalizaciju.
Na magistralnom putu M-2, na dionici Herceg Novi-Kamenari, u toku je sanacija klizišta u mjestu Baošići, a režim saobraćaja promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni, uz semaforsku signalizaciju.
Na magistralnom putu Nikšić-Danilovgrad, zbog sanacije klizišta u mjestu Frutak, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Prvi pravi snijeg konačno je pokrio vrhove iznad Boke i donio radosti zabave na sniježnom pokrivaču. Ni bura koja je cijeli dan jačala, ni temperatura ispod nula, a ni snijeg koji je padao tokom većeg dijela dana, nije mogao spriječiti 20-ak najhrabrijih da provedu vrijeme na otvorenom, kod planinarskog doma „Za Vratlom“, u igrama na snijegu.
Snješko Bijelić u aranžmanu primoraca dobio je jedan nesvakidašnji detalj: vijenac ispleten od lovorike i mirte, te je i na ovaj način dočarana jedinstvena klima Boke koja se na svega nekoliko kilometara rastojanja od mora transformiše iz pitome, u kojoj rastu tipične mediteranske biljke, lovorika i mirta, do ove planinske, gdje je snijeg uobičajena pojava.
Najviše su se koristile sanke, ali ovog puta tu su bili i snoubordi, pa i priručna sredstva, tako da su prisutni mogli svjedočiti, između ostaloga, jedinstvenim skokovima na kuhinjskoj mušemi. Mašta je jedini faktor u smišljanju šta još može poslužiti za atraktivan spust.
Ipak, snoubord je bio hit dana, ali stati na tu „brzu mašinu“ nisu se baš svi usudili. Među onima koji su se okušali na snoubordu bio je i predsjednik PK „Subra“, Duško Avramović, koji je na kraju morao priznati da mu je ovo ustvari prvi put u životu da je bio na toj, vrlo, vrlo klizavoj dasci! Zoran Zenović potegao je čak iz Kotora za ovu priliku, ali on će iskoristiti i mogućnost noćenja u domu, te svoj boravak na Orjenu produžiti i na nedjelju. Mlađi se nisu puno izjašnjavali o utiscima, a i kako bi kada su cijeli dan proveli u zabavi na snijegu, pa je tako i program Školice guštanja na snijegu produžen sve do kasnih popodnevnih sati.
Organizator događaja je Bio planinarski klub „Subra“, odnosno omiljeni animator i vodič, Nikola Brajović, dok je program realizovan u koordinaciji sa hercegnovskom Agencijom za razvoj i zaštitu Orjena.
Zimski Kotorski karneval biće održan u nedjelju 6. marta, dogovoreno je na sastanku predsjednika i podpredsjednika Opštine Kotor, sa predstavnicima Kotorske biskupije, kapom karnevala, NVO „Fešta“ i drugim organizacijama koje učestvuju u karnevalskim feštama.
„Karneval jeste zakazan tokom posta, ali za vrijeme tzv. vesele nedjelje (septimana laeta), ovim dogovorom napravljen je kompromis u Godini milosrđa. Ova iznimka ne mijenja pravilo samo ga potvrđuje“ – kazao je za portal Boka News, generalni vikar Kotorske biskupije don Anton Belan.
Poslednjih godina oko datuma održavanja karnevalskih svečanosti u Kotoru bilo je polemike budući da se Kotorska biskupija protivi održavanju karnevala u vrijeme korizme.
Ove je godine zahtijevali smo od gradonačelnika da se Kotorski karneval održi do 10. februara jer Uskrs pada 27. marta, a četrdesetodnevni post – korizma počinje 10. februara. Pravoslavni Uskrs je 1. maja, a uskršnji post počinje 14. marta, kazao nam je Belan.
Podsjetimo, UO NVO „Fešta“ zajedno sa predstavnicima karnevalskih grupa, na sjednici održanoj 30. januara 1998. godine, donio je Protokol kotorskih karnevalskih fešta, po kome se zimski karneval održava poslednje nedjelje februara, a ljetnji karneval prve subote u avgustu.
Sopranistica Marijana Šovran sinoć je održala koncert u Crkvi Svetog Duha – Kotor. Kotoranka koja živi i radi u Beogradu oduševila je publiku svojim nastupom. Predstavila se djelima Vivaldija, Mocarta, Obradosa, Griga, Dvoržaka, u pratnji na klaviru prof. Lidije Molčanove, a gošća koncerta bila je Tamara Knežević Kovač na flauti.
Mlada umjetnica će danas, učenicima Osnovne i Srednje muzičke škole „Vida Matjan“ – odsjek za solo pjevanje, održati master-klas.
Nakon gimnazije i srednje muzičke škole (solo pjevanje u klasi prof. Mirele Šćasni), Marijana Šovran je diplomirala na Akademiji lijepih umjetnosti, a zatim u klasi prof. Radmile Smiljanić i magistrirala na u Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu.
Marijana Šovran
Trenutno je angažovana u Narodnom pozorištu u Beogradu gdje radi na nekoliko uloga.
Koncert Marijane Šovran
Do sada je imala više uspješnih koncerata u zemlji i inostranstvu.
Kotobilj je mjesto od posebnog značaja za Novljane, ali i mjesto koje još uvijek nije dovoljno poznato. Događaj naslovljen kao Vodič kroz istoriju Kotobilja prilika je da saznamo brojne zanimljivosti ovog kraja.
Možete se priključiti u samom Herceg Novom, na glavnoj autobuskoj stanici u 9 sati, u nedjelju 17.januara, a ko nije u prilici za veće hodanje, može nam se priklučiti sat kasnije kod Matkovića mosta, na spoju puta Podi – Trebesin sa pješačom stazom iz grada.
Na Matkovića mostu počinje uvodna priča o ovom objektu, građenju, austrijskoj spomen-ploči, sanacijama, porodicama, velikoj vodi, Ljutom potoku, kući uz most, kafanama na putu od Herceg novog do Meteriza (17 kafana)…
U nastavku ulazimo u Kotobiljsku šumu, oazu guste mediteranske sađene šume, otvoriće priču o predionim karakteristikama iz Studije o šumi, a dio tema će biti i izvori, Kotobiljski izvor i Zelenac, kao i stari pješački putevi, budući da je ovuda prolazila glavna komunikacija Herceg Novog sa zaleđem.
Kotobilje
Slijedi penjanje na Tajno brdo, mjesto podno koga se odigrala presudna bitka za oslobođenje Herceg Novog od Turaka, opjevana čak u Gorskom vijencu. Tajno brdo je imalo svoju vojnu ulogu vjekovima, a posljednja je bila 1999. godine, prilikom NATO bombardovanja. Biće tu riječi o vojskama, njihovim strategijama, artiljiriji, planu odbrane Boke itd, a sve to praćeno izuzetnim vizurama na ulaz u Zaliv i njegovo zaleđe.
Sveti Jovan
Produživši ka unutrašnjosti, ulazimo u selo Kameno, nekada poznato po odličnom vinu, ali i po „ledarima“ koji su, vadeći snijeg iz orjenskih jama, snabdijevali ledom kafane i prve, tek napravljene hotele. Obićemo crkvu Sv. Jovana i staru crkvenu kuću, te produžiti na odmor uz čaj kod Stanovčića u caffe baru Karakas,dok odmornijima ostaje na raspolaganju i dječje igralište, odnosno aktivnosti na sportskim terenima.
Detaljnije informacije na mob. 069 342 370 (Olivera Doklestić)
