Prilaz na slijetanje na aerodrom Tivat do koga dovodi lokalajzer
Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) iz Beograda, potpisala je sa podgoričkom kompanijom „Incom“ ugovor vrijedan 32.397 eura za izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova na pripremi lokacije na kojoj će se instalirati novi radio-navigacioni uređaj za potrebe tivatskog aerodroma.
Riječ je o izradi temelja, odnosno armirano-betonskog platoa dimenzija 52,8 x 2,5 metara na kome će se instalirati novi tzv. lokalajzer, te temelja za antenu tzv. „Near Field Monitor“ uređaj sa izradom pratećih kablovskih instalacija.
Na tako napravljenoj osnovi, instaliraće se novi lokalajzer koji je dio tzv. ILS-a, odnosno sistema za instrumentalno slijetanje aviona. Novi lokalajzer boljih performansi, na aerodromu Tivat zamijeniće postojeći takav uređaj iz daleke 1993 godine, marke „Thomson 381“ sa antenskim sistemom od 25 elemenata.
Instaliranje novog lokalajzera vrijednog skoro milion eura, jedan je od najznačajnijih segmenata višemilionskih investicija SMATSA u unapređenje opreme tivatskog aerodorma, a koja predviđaju izgradnju novog kontrolnog tornja koja je počela prije desetak dana, kupovinu najsavremenije radio-komunikacione opreme, kao i instaliranje nove automatske meteorološke opreme.
Samit gradonačelnika „Ujedinjeni u različitosti“ – Firenca
Predsjednik opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević boravio je u Firenci od 5. do 8. novembra na samitu pod nazivom „Ujedinjeni u različitosti“ na poziv gradonačelnika Firence Daria Nardelle. Predsjednik Stjepčević je pozvan kao počasni predstavnik Crne Gore da prisustvuje događaju posredstvom ambasade Crne Gore u Italiji i počasnog konzula Crne gore u regiji Toskana g-dina Alessandra Giannanti’ja. Samit je održan u firentinskoj „Palazzo Vecchio“, u kome je smještena gradska vjećnica i predstavlja simbol grada i njegove gradske moći. Kotor kao član organizacije „Mayor for Peace“ i grad sa tradicijom poštovanja različitosti i dobrih međuljudskih odnosa prepoznat je kao dobar partner u saradnji i promociji mira i tolerancije.
Opština Kotor već duži niz godina njeguje dobre odnose sa italijanskim gradovima kroz saradnju na prekograničnim i transnacionalnim programima za razvoj zajednice. Skup u Firenci će dodatno učvrstiti i unaprijediti prijateljske odnose Kotora i Firence kako je i zaključeno na prijemu koji je gradonačelnik Firence upriličio za predsjednika Stjepčevića. Na skupu je u ime opštine Kotor boravila i koordinatorka za međunarodnu saradnju Jelena Stjepčević. Događaju u Firenci su prisustvovale brojne istaknute javne ličnosti iz svijeta politike, kulture,umjetnosti, sporta. Među prisutnima su kao počasni gosti i govornici bili i Njeno Veličanstvo Haya bint Hussein, princeza od Jordana, kao i poznati američki glumac i reditelj Tim Robbins.
Na samitu su gradonačelnici razmjenjivali svoja iskustva i vodili debatu na temu uspostavljanja dugoročnog mira, kao univerzalne vrijednosti, koja predstavlja preduslov za ostvarivanje ljudskih prava i poštovanje ljudskog dostojanstva. Jedan od govornika bio je i predstavnik organizacije „Mayor for Peace“ g-din Aron Tovish, koji je između ostalog istakao zadovoljstvo što je Kotor član ove međunarodne organizacije.
Samit gradonačelnika „Ujedinjeni u različitosti“ – Firenca
Osnovne teme u fokusu su bile: kulturno naslijeđe i demokratija, obrazovanje i ravnopravnost žena, mediji i demokratija, interkulturalni dijalog, migracije, problem izbjeglica. Organizator samita je gradska uprava grada Firence, a osnovni cilj je skretanje pažnje na socijalne konflikte i načini i mehanizmi u cilju njihovog prevazilaženja.
Predsjednik opstine Kotorsa pocasnim konzulomCrne Gore u regiji Toskana Alessandrom Giannantijem
Ovom prilikom gradonačelnici su potpisali Povelju ‘“Ujedinjeni u različitosti“, koja poziva na jačanje interkulturalnih veza te zaštitu i promiciju naslijeđa gradova. Povelja predstavlja apel gradova prema UNESCO-u, u cilju uspostavljanja Stalnog komiteta za konsultaciju gradonačelnika, koji promoviše novu ulogu gradova u pogledu zaštite prirodne i kulturne baštine i različitosti kulturnih i jezičkih izraza.
U okviru umjetničkog dijela programa samita „Ujedinjeni u različitosti“, nastupila je i mlada gitaristkinja iz Kotora Nađa Janković, učenica kotorske muzičke škole i višestruka dobitnica međunarodnih priznanja.
Roditelje đaka koji sa područja Krtola svakodnevno putuju na nastavu u Tivat, dočekalo je ovih dana neprijatno iznenađenje – za 25 odsto povećana cijena mjesečne karte kod prevoznika „Blue Line“ iz Herceg Novog.
Naime, umjesto 28 eura koliko je karta koštala do sada, ona se prodaje po cijeni od 35 eura. Đaci su istovremeno, dobili naredbu da na svoja imena, otvore žiro-račune u banci, a na koje bi im, trebala biti refundirana razlika u cijeni karte od strane države.
„Tačno je da je došlo do povećanja cijene karte jer je Ministarstvo prosvjete odlučilo da promijeni način na koji sa 20 odsto troškova, participira u finansiranju prevoza učenika na relacijama dužim od 5 kilometara. Naime, oni su odlučili da umjesto direktno prevozniku, novac ubuduće uplaćuju svakom učeniku ponaosob, pa su škole dobile naredbu da obavijeste djecu da ona otvore žiro-račune i to u bankama u kojima škola ima svoj račun, a na koje bi im Ministarstvo prosvjete trebalo uplaćivati novac.“ – objasnila je sekretarka za društvene djelatnosti u Opštini Tivat, Dubravka Nikčević. Ovaj Sekretarijat inače, prati realizaciju ugovora o sufinasiranju cijene posebnog linijskog prevoza učenika u Tivtu koji Opština ima sa „Blue Lineom“. Po tom ugovoru, Opština mjesečno „Blue Lineu“ školski prevoz dotira sa 2.300 eura, a cijena mjesečne đačke karata definisana je na 15 eura po učeniku za relacije dužine do 5 kilometara, odnosno 28 eura za relaciju Radovići-Tivat.
Nikčević je kazala da potpuno razumije potez poslovodstva „Blue Linea“ jer je prevoznik ostao bez dijela novca koji mu je direktno trebalo uplaćivati Ministarstv prosvjete, zbog čega je podigao cijenu prema krajnjim korisnicima svojih usluga. Ostaje sada da se vidi koliko će Ministarstvo prosvjete biti ažurno da pomogne roditeljima učenika, uplaćujući im na vrijeme, na račune njihove djece, razliku u cijeni karte.
Iako je svijetli dio dana sve kraći, iz dana u dan temperature vazduha lagano rastu. More i dalje doseže natprosječno toplih 20 Celzijevih stepeni. Natprosječno toplo vrijeme nastavit će se čitave sedmice. Ne samo da neće biti kiše, nego ćemo imati i dosta sunca. Od sredine sedmice značajno će porasti mogućnost za pojavu magle, uglavnom u unutrašnjosti ali i na moru.
Danas
Malo do umjereno oblačno, u južnim i centralnim predjelima sa više sunčanih intervala. Povremeno će duvati, uglavnom, slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura vazduha od 0 do 15, najviša dnevna od 13 do 24 stepena.
Period utorak-subota
Nastavlja se za ovo doba godine neobično dug period suvog, uglavnom sunčanog i toplog vremena. Tokom utorka i subote biće male ili umjerene, a u sjevernim predjelima povremeno i povećane oblačnosti. Naredna dva tri dana povremeno će duvati umjeren, a u subotu umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Temperatura vazduha u južnim i centralnim predjelima u manjem kolebanju, na sjeveru u utorak u manjem, a u subotu nešto izraženijem padu. Ujutru na sjeveru po kotlinama često magla ili niska oblačnost.
Dan borbe protiv fašizma i antisemitizma 9.novembar – obilježava se u čast sjećanja na Kristalnu noć 1938.g kada se širom Njemačke desio progon jevrejskih građana i građanki, više od 90 Јеvrеја је ubijeno а око 30000 је deportovano u koncentracione logore što je praktično bila najava Holokausta.
Širom svijeta se obilježava ovaj datum. Sjećanje na žrtve i antifašističke vrijednosti obavezuju nas da skrenemo pažnju na zabrinjavajuće pojave u Crnoj Gori koje sve više poprimaju fašisoidno lice i ne samo u Crnoj Gori, nego na prostoru cijele Evrope, navodi se u saopštenju NVO Anima.
Od izuzetne je važnosti sjetiti se u današnjem vremenu antifašističkih vrijednosti i borbe protiv antisemitizma ali i svih ostalih izama koji najčešće na ovim protorima jesu politički programi i koji pokazuju javno svoje zloćudno lice. Antifašistima/kinjama i atesitima/kinjama treba građansko pravo na javnost jer je ono danas ugroženije nego ikada ranije, afirmisanje vrijednosti antifašizma, slobode i bezuslovne ljudskosti. To se umnogome razlikuje od borbe za izjednačavanje nacionalizama i onih koji su ušli u kolaboraciju sa fašistima i okupatorima što ukazuje na opasnost da se istorija ponovi na našem prostoru, navodi se na kraju saopštenja aktivistkinja NVO Anima
Otprilike je potrebno 15-ak dana po okončanju Beogradskog Sajma knjiga da bi se najnoviji naslovi uvezli i slegla papirologija, formirale cijene i knjige se našle u izlogu obalnih knjižara. Istini za volju, neki su sajamski hitovi već oslonjeni jedni na druge u izlogu hercegnovske Knjižare So, i biće predmet današnjih Preporuka. Po drugi put, valja kazati kako će u petak 13. XI 2015. s početkom u 18 sati u Knjižari So održati 11. tradicionalna čajanka novim sajamskim naslovima u čast.
Od dobitnika NIN-ove nagrade, Aleksandra Gatalicem, dolazi nam roman Sonata za lošeg čoveka na koji se dugo čekalo. Poslije romana Veliki rat u kojem je oživio doba Prvog svjetskog rata, Gatalica se uhvatio u koštac sa potresnim 90-im godinama 20. vijeka u Srbiji, sa najbližom savremenošću, i to je ono što je neodoljivo, jer je tako rijetko. Izdavač je Vulkan.
Gordana Kuić se osmim romanom, Romanom u slikama, vraća u epicentar vlastitog književnog kosmosa. Ovoga puta riječ je o životu bitoljskih Jevreja i Roma, kao i Jevreja i Srba u Beogradu. Da nema nedvosmislene vremenske naznake na početku pripovijesti (kraj treće decenije 20. vijeka), čitalac bi spokojno uživao u mnoštvu autentičnih likova, vrcavim dijalozima, živopisnoj mješavini jezika, običaja, iskustava, mentaliteta. Ali, nad iskonskom životnom energijom, nacionalnom, porodičnom i individualnom, nadvija se mračan oblak najstrašnijeg zločina u istoriji čovečanstva – Holokausta. Izdavač je Vulkan.
U antologiji savremene kineske priče U prvom licu obuhvaćeno je 16 pisaca koji su 80-ih i 90-ih godina prošlog vijeka u svojoj prozi, na osoben način, nastojali da nadoknade izgubljene godine, da progovore o svojim iskustvima tokom revolucije i da opišu stvarnost u Kini, ili da se upuste u eksperimente koji su prkosili dotadašnjoj knjiženoj praksi. Spremno dočekavši kraj Kulturne revolucije kineski su pisci oslobodili sopstveni stvaralački duh i tako započeli sasvim novu epohu u kineskoj književnoj istoriji. Izdavač je Geopoetika.
Mali džepni panteon Alena Badijua knjiga je koja predstavlja omaž preminulim francuskim filozofima 20. vijeka. Autor ne opisuje samo intelektualni odnos koji je imao sa naslijeđem preminulih filozofa, već mu je stalo i do isticanja filozofskih visina koje je njihova misao dosegla, čime kritikuje savremenu filozofsku scenu u Francuskoj. U svakom od Badijuovih tekstova odaje se počast velikim umovima, a povodi su uglavnom njihove smrti, godišnjice ili naučni skupovi. Izdavač je Karpos.
Knjiga Trnovit put do Higsovog bozona Slobodana Popovića bavi se spletom istorijskih i filozofskih pitanja vezanih za strukturu Standardnog modela fizike elementarnih čestica, vjerovatno najuspješnije savremene fizičke teorije. Nakon pobjedonosnog otkrića Higsovog bozona 2012. godine, Standardni model je postao poznat van uskog kruga stručnjaka i na putu je da zaume sličan status kakav teorija relativnosti ili kvantna mehanika već imaju. Trnovit put doHigsovog bozona otkriva nevidljivi sklop koji leži u pozadini naših saznanja o svijetu kvarkova i leptona i može da posluži kao uvod u savremenu fiziku. Izdavač je Heliks.
Upoznakmo kućne ljubimce
Upoznajmo kućne ljubimce Nikolete Novak knjiga je u kojoj će se najmlađi čitaoci upoznati sa Mašom, Lukom, Ninom, ali i sa mačkama, psima, kunićima, kornjačama hrčcima i papagajima. Svi će oni zajedno pokušati da nauče djecu kako da se ponašaju prema kućnim ljubimcima i kao da ih njeguju. Između ostalog saznaćemo kako se ponašati kad se sretnemo sa čoporom lutalica, kako se ponašati sa životinjama koje imaju mladunce, kada i kako se životinje vakcinišu i još mnogo toga interesantng. Izdavač je Pčelica.
101 činjenica koju treba da znaš o srednjovjekovnim zamkovima knjiga je koja nam otkriva fascinantni svijet zamkova. Saznaćemo mnogo o odbrambenim sistemima i tajnim oružjima te ko su bili stanovnici i kako se živjelo u ovim spektakularnim tvrđavama. Neobične činjenice o tome kad su napravljeni prvi zamkovi, kakvi su se sve turniri, proslave i banketi organizovali u njima, propraćene su brojnim zanimljivim ilustracijama. Izdavač je Laguna.
Na Međunarodnom festivalu filmskog scenarija „Skrip fest“ koji će od 10. do 12. novembra biti održan u Skoplju biće uručeno specijalno priznanje za scenario filma „Lov na vepra“ Mariji Čolpi, magistrici dramaturgije, dramskom piscu i scenaristi iz Herceg-Novog. Priznanje dodjeljuje Kinoteka Makedonije.
Scenario „Lov na vepra“ bio je najbolji od pristiglih na konkurs a nagrada se dodjeljuje za najznačajniji scenaristički doprinos i angažman.
Marija Čolpa je nagrađivana na međunarodnim festivalima u Sarajevu i Vrači (Bugarska).
Ispraćaj Svetog Leopolda iz Herceg Novog 16. septembar 2017.
Kostanjada 2015.-Stoliv
Regata bokeških mornara
Naša akcija
Proslava 35 godina Radio Tivta
Proslava Svetog Tripuna 2021.
Proslava jubileja Casa del Mare
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru
Kostanjada 2015.-Stoliv
Proslava Svetog Tripuna 2021.
Kostanjada 2015.-Stoliv
Dodir vatre - priča o staklu iz muzejskih zbirki Crne Gore
Kotor - foto Boka News
Badnjak CPC u Kotoru 2019.
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru
Kostanjada 2015.-Stoliv
Žućenica fest 2019.
Proslava 30 godina - Radio Kotor
Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv
Lijepo i toplo vrijeme izmamilo je veliki broj posjetilaca na tradicionalnoj manifestaciciji “Kostanjada”, koja je danas održana na platou ispred stolivskog Doma kulture “Niko Bilafer”, u organizaciji Udruženja “Kamelija” i Mjesne zajednice Stoliv.
Kao i prethodnih godina gosti su bili u prilici uživati u degustaciji proizvoda od kostanja, zdrave hrane, maslina, sira, kao i domaćih “mladih” vina.
Tradicionalno, vrijedne Stolivljanke spremile su brojne delicije, slatke i slane, bilo je kolača, torti, pogača… Domaćini su ispekli oko tristo kilograma kostanja, koji su besplatno podjelili uz vino.
Kostanjada 2015.-Stoliv
U ime organizatora, NVO „Kamelija“ posjetioce je pozdravio Vinko Vujović. Manifestaciju je otvorio podpredsjednik Opštine Kotor Tvrtko Crepulja.
„Ova manifestacija na jedinstven način integriše tradicionalne karakteristike našeg kraja, sa savremenim načinom života. Kostanjada pokazuje da imamo ljude koji mogu i znaju da iskoriste prednosti i ljepotu Boke, ponudu koju priroda nesebično pruža i tako privući brojne posjetioce“ – kazao je Crepulja.
Pripremljen je bogat kulturno-zabavni program u kojem su učestvovali, folklorni ansambl „Boka“, članovi plesnog studijia Infinity dance iz Kotora, učenici OŠ „Drago Milović“ iz Tivta, OŠ „Veljko Drobnjaković“ iz Risna, Resurnog centra za sluh i govor Kotor, kao i brojni drugi izvođači. U ime organizatora, učesnicima programa i svima koji su pomogli da se manifestacija održi zahvalnice je uručio Rome Mihović.
Kostanjada 2015.-Stoliv
U sklopu „Kostanjade“ članovi Planinarskog kluba „Vjeverica“ organizovali su izlete pješačkim stazama kroz kestenovu šumu u Gornji Stoliv.
Manifestaciju su pomogli Turistička organizacija Kotor i Opština Kotor.
Prikupljanje ribolovnih alata izgubljenih ili odbačenih u moru, predviđena je u okviru IPA ADRIATIC CBC PROGRAMA 2007-2013; PROJEKT: Sustav gospodarenja napuštenom ribolovnom opremom u Jadranskoj regiji / Derelict Fishing Gear Management System in the Adriatic Region – DeFishGear; u sklopu radnog paketa 6 – Sustav upravljanja odbačenim ribolovnim alatima i morskim otpadom.
DeFishGear projekt se bavi širim kontekstom problematike morskog otpada i u konačnici bi trebao rezultirati strateškom procjenom na regionalnoj razini. Veliki problem morskog otpada predstavljaju tzv. „ghost nets”, odnosno ribolovni alati slučajno izgubljeni, namjerno ostavljeni ili odbačeni u moru od strane ribara. U ovakve se alate i dalje nastavljaju zaplitati i stradavati brojni morski organizmi. Obzirom na njihove količine u moru, te dugovječnost sintetičkih materijala od kojega su napravljene, jedna su od glavnih vrsta otpada koja utječe na morski okoliš.
U razdoblju od 20. do 24 listopada 2015. DeFishGear tim sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita (dr.sc. Nika Stagličić i Mišo Pavičić mag. biol. i ekol. mora, pod vodstvom dr.sc. Pera Tutman) u suradnji sa tvrtkom za podvodne radove Krka Sub Maris d.o.o. iz Splita, vlasnika Hrvoja Krstulovića, proveli su akciju pronalaženja i vađenja ribarskih mreža i drugih ribolovnih alata koji su izgubljeni ili odbačeni u moru. Pilot aktivnosti su provedene u akvatorijima ispred Rogača (Šolta), Crvene stine (Čiovo), te Viškom akvatoriju kao jednom od najatraktivnijih ribolovnih područja na Jadranu. Kontaktirajući lokalne ribare i ronilačke centre, potvrđeno je da se u podmorju oko Visa i okolnih otočića nalaze brojni ribolovni alati izgubljeni na morskom dnu. Pretražena su područja oko otočića Host, rt Bok termole, uvala Mala Travna, uvala Velika Travna, uvala Taleška.
Ukupno je ovim pilot-akcijama prikupljeno oko 450 kg zaostalih raznovrsnih priobalnih ribolovnih alata, koji su u povratku odloženi u poseban kontejner predviđen za takvu vrstu otpada, smješten u ribarskoj luci Vira na otoku Hvaru. Ovo je druga ovakva pilot-akcija provedena u splitskom okružju od početka projekta krajem 2014. godine., kojima je ukupno izvađeno oko 1 tone raznovrsnih priobalnih ribolovnih alata izgubljenih u moru.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, danas će obilježiti Dan društva 8.novembar, nastupom ulicama grada u 12,30 sati. Promenadni nastup započeti će ispred Doma „Gracija Petković“.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat (GPD) na današnji dan 8.novembra 1944. godine kolektivno je napustilo okuprani Tivat i pod vodstvom kapelnika Krsta Vuksanovića, pridružilo se partizanima. U partizane je otišlo 19 članova. Na oslobođenju teritoriju u zaleđu Boke krenuli su u uniformama Društva, noseći sa sobom instrumente i notne zapise, koje su pod okriljem noći uzeli iz opštinske zgrade. Svojim instrumentima GPD Tivat oglasilo se sa oslobođene teritorije u Boki.
GDP Tivat osnovano je davne 1909.godine, ove godine slavi 106.godina postojanja.
