Povodom 3.novembra – Svjetskog dana čistog vazduha, Turistička organizacija Tivat danas je u velikom Gradskom parku, priredila manifestaciju nazvanu „Udahnimo“.
Program prvenstveno namijenjen najmlađima, ali i svim ostalim građanima, zamišljen je sa ciljem da Tivćane motiviše da što više vremena provode na otvorenom i na čistom vazduhu. Veliki broj Tivćana stoga se jutros po predivnom danu, okupio kod fontane u velikom Gradskom parku gdje ih je muzikom zabavio orkestar Muzičke škole Tivat. Potom su priređena i predavanja o značaju čistog vazduha za zdravlje ljudi, kao i spriječavanju zagađenja atnosfere.
U priredbi su posebno uživali najmlađi jer je za njih osmišljena igra traženja kesica sa sjemenjem raznog cvijeća i drugog bilja, a koje su bile postavljene na raznim mjestima širom parka, i obilježene plavim balonim sa oznakama Turističke organizacije Tivat.
Azmont Investments nastavlja sa radom na Portonovi rizortu
Azmont Investments nastavlja sa realizacijom projekta Portonovi, a u skladu sa ugovorom o ustupanju potpisanim sa kompanijom SOCAR dana 5. decembra 2012. godine. Sve obaveze, prava i odgovornisti SOCAR-a navedene kroz ugovor o dugoročnom zakupu potpisanim sa Vladom Crne Gore su prenesene na Azmont Investments, kaže se u zvaničnom saopštenju kompanije.
Sve relevantne odredbe i uslovi ugovora o zakupu potpisanim od strane Vlade Crne Gore i kompanije SOCAR od 10. jula 2012. godine, uzete su kao osnova za ugovor koji je kasnije potpisan između SOCAR-a i Azmont Investments-a; prevashodno ugovorni član 20.1.1. koji navodi da zakupac (SOCAR) može prenijeti sve obaveze, prava i dužnosti na novoosnovanu kompaniju u Crnoj Gori.
Shodno ugovoru u dugoročnom zakupu, SOCAR će nastaviti da djeluje kao garant za Azmont Investments.
Azmont Investments nastavlja sa radom na Portonovi rizortu
SOCAR je takođe ušao u partnerstvo sa kompanijom Azerbaijan Global Investments (AGI) sa ciljem podizanja djelovanja Azmont Investments-a u skladu sa najvećim svjetskim standardima. Postojeće partnerstvo dvije kompanije u vezi sa menažmentom kompanije Azmont Investments, al i projekta Portonovi je neprekidno.
Ističemo da je glavni cilj kompanije AGI razvoj i implementacija investicionih projekata u van-naftnim sektorima, na područjima izvan Repubike Azerbejdžan. Kompanija je osnovana od strane azerbejdžanskih investicionih holding kompanija koje investiraju u sektore finansija, građevine, nekretnina, turizma ali i brojne druge kako u Azerbejdžanu tako i drugim zemljama.
Azmont Investments nastavlja sa radom na Portonovi rizortu
Imajući u vidu veliko iskustvo koje kompanija AGI ima u sektoru finansija i razvojnim mogućnostima bankarskog sektora u Crnoj Gori, Azmont Investments je odlučio da osnuje banku u Crnoj Gori. Azmont Investments, kao osnivač banke, finalizovaće aktivnosti na dobijanju bankarske licence i nastaviti sa zvaničnim apliciranjem ka Centralnoj banci Crne Gore.
Iz HEP Proizvodnja DOO, Pogon HE Dubrovnik i ZP “Hidroelektrane na Trebišnjici” a.d. Trebinje obavijestili su hercegnovski Vodovod da će punjenje hidrotunela Gorica-Plat početi 10. novembra, što bi značilo kraj restrikciji i normalizovanje vodosnabjevanja 11. novembra.
Iz HEP- a Proizvodnja DOO, Pogon Hidroelktrane Dubrovnik će kao što su i najavili radove na remontu postrojenja završiti do petog ovog mjeseca. Međutim, iz AD Hidroelektrana Trebinje su saopštili da će radovi na remontu hidrotunela i postrojenja na Trebišnjici potrajati do 10. novembra, kada i punjenje hidro tunela Trebinje – Plat.
Zbog radova restrikcije vode potrošačima iz Herceg Novog, počele su 21. oktobra.
Otvaranjem izložbe slika ruske umjetnice Marine Skepner u galeriji kompleksa „Buća-Luković“, večeras će početi niz kulturnih programa koje je za novembar pripremio Centar za kulturu Tivat.
Po tradiciji, kalendar kulturnih dešavanja u organizaciji CZK tokom ovog mjeseca je bogatiji nego inače, zbog toga što Tivat 21.novembra obilježava Dan grada.
Tako će do kraja mjeseca Tivćani biti u prilici da pogledaju izložbu umjetničkih fotografija „Vrmac“ autora Antona Gule Markovića, etnografsku izložbu „Blago bokeških baula“ koju priređuje Pomorski muzej Kotor, te prisustvuju koncertima Crnogorskog simfonijskog orkestra, klape „Jadran“ i hora „Veterani vazda mladi“. Biće priređen i koncert pod nazivom „Od Kvarnera pa do lijepe Boke“ i održana promocija knjige pjesama „Ničiji bezdan“, mladog tivatskog pjesnika Petra Popadića.
Pred domaćom publikom Centar za kulturu Tivat 19.novembra odigraće svoju predstavu „Filomena Marturano“, koja će da ranije gostovati i u Podgorici, dok će pozorišni ansambl iz Tivta 17.novembra gostovati i u Srbiji, u Ubu, sa predstavom „Betula u Malu valu“.
Tivat
U Tivtu će 26.novembra gostovati Tetara FAVI iz beograda sa komadom „Plastika“, a za 20.novembar zakazana je premijera novog dokumentarnog filma „Plava gajeta i sivi beton“, poznatog crnogorskog sineaste Vladimira Perovića, koji je producirao tivatski Centar za kulturu. Promocija monografije koja je posvećena jednom od najznamenitijih Tivćana sa početka 20.vijeka, kapetanu duge plovidbe Iliji Damjanoviću iz Lepetena, a koju je izdala „Matica Boke“, održaće se 30.novembra.
Marina Porto Montenegro u Tivtu, ponovo je u konkurenciji za prestižno godišnje priznanje „Najbolja marina za superjahte 2016“, koju dodjeljuje britanska Yacht Harbour asocijacija (TYHA).
Kao nosilac ovog priznanja i za tekuću 2015. godinu, u oštroj međunarodnoj konkurenciji, tivatska marina ovom nominacijom još jednom potvrđuje i opravdava ovaj status izvrsnošću usluge i konzistentnosti u jahting usluzi. Nagrada se dodjeljuje marinama koje posjeduju akreditaciju „Zlatna sidra“, a vlasnici plovila i zakupci vezova glasaju u kategorijama: Britanska marina na obali, UK ostrvska marina, Internacionalna marina i Marina za superjahte.
Pobjednik za 2016. godinu biće proglašen na London Boat Show-u u januaru.
„Praksa dodjeljivanja „Zlatnog sidra“ podrazumijeva kategorizaciju od jednog do pet zlatnih sidara, pri čemu je „Pet zlatnih sidara“ nagrada najvišeg ranga, te obilježje izvanrednog uspjeha u svim segmentima rada marine, što marina Porto Montenegro opravdava od 2011. godine. Cilj TYHA asocijacije je da nautičarima obezbijedi i preporuči marine izuzetnog kvaliteta, u kojima će dobiti najviši nivo usluge.“- saopšteno je tim povodom iz menadžmenta luksuznog tivatskog nautičkog centra.
Glasanje traje do 30. novembra tekuće godine, a za Porto Montenegro mogu glasati svi vlasnici koji posjeduju brod bilo koje dužine, putem linka: http://www.marinaoftheyearawards.com
Sveštenik Kotorske biskupije don Dejan Turza ovih je dana na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, najvišom ocjenom odbranio licencijatski rad iz specijalizacije u ekumenskoj teologiji na temu „Jedinstvo Crkve i katolički sveci i blaženici Boke kotorske”.
U kontekstu jedinstva Crkve, u magistarskom radu don Turze su istraženi i prikazani bokeški sveci – sv. Tripun, blaženi Gracija s Mula, blažena Ozana Kotorska, službenica Božja Ana Marija Marović i sv. Leopold Bogdan Mandić. Ekumenska dimenzija ovih svetaca i blaženika Boke kotorske u cjelini nije do sada sistematski obrađivana, a ovo istraživanje je pokazalo da percepcija i određeni oblici poštovanja i njegovanja kulta tih svetaca od strane pripadnika različitih vjerskih zajednica, i danas nadahnjuju duhovni ekumenizam i nastojanja oko jedinstva Crkve i međureligijskog dijaloga.
Don Dejan Turza (40) je župnik u Sutomoru i do sada je, službujući u Kotorskoj biskupiji, imao zapaženi učinak u naporima povećavanja saradnje i suživota svih ljudi koji žive na ovim prostorima, posebno u kontekstu njegovanja dobrih odnosa sa pripadnicima drugih konfesija, prvenstveno pravoslavne. Ostale su zapažene njegove akcije u kojima je u katoličkoj crkvi organizovao predavanje o duhovno-istorijskim korjenima Ćirilometodijevske misije koje je držao monah SPC, mr Pavle Kondić, ili kada su katolici i pravoslavci zajedno u crkvi Svete Tekle u Spiču, lani slavili Uskrs.
Pravoslavni svestenik Cerovic sa don Turzom na proslavi Uskrsa u Spiču
U zaključku svog upravo odbranjenog magistarskog rada, ovaj mladi sveštenik sažeo je rezultate svoj istarživanja o bokeških svecima i blaženicima koji potiču iz različitih društvenih i etničkih okvira i ukazao na njihove pouke i poruke pod specifičnim ekumenskim vidom, zaključujući da su one relevantne u crkvenom i društvenom kontekstu 21. vijeka. Ovo je, ističe se u radu, posebno značajno „na prostoru sa kojeg ti sveci i blaženici potiču, a koji je i danas, već i zbog heterogenosti pučanstva i pluralnosti vjerskih zajednica, potrebit umijeća dijaloga i suživota, te u tom smislu pogodan za rast kako ekumenske međukršćanske tako i međureligijske suradnje po primjeru bokokotorskih svetaca.“
Don Turza namjerava nastaviti istraživanje ekumenske dimenzije bokeških svetaca i blaženika Katoličke crkve, kako bi na toj temi uradio i doktorsku disertaciju.
„Naime, proširivanjem ove tematike može se promovisati jedinstvo hrišćana kao i upoznati šira javnosti s onim elementima karizme
svetaca i blaženika Boke kotorske čije ostvarivanje pridonosi putu prema potpunom, odnosno dostatnom jedinstvu hrišćana.“- kazao je za don Turza. On je naglasio da je za njegovu „ljubav i zalaganje prema svecima i jedinstvu Crkve zaslužan kancelar Kotorske biskupije don Pavao Medač, koji mu je nesebično prenio svoje znanje i iskustvo“.
Istakao je da smatra da je „po Božjoj providnosti danas na župi Sutomore-Spič s kolegom prezbiterom Petrom Cerovićem, parohom spičansko-mišičkim“, te da se obojica „trude nastaviti ostvarivati stoljetni suživot Crkava“.
Direkcija za investicije i razvoj Opštine Tivat zatražila je od Sekretarija za za urbanizam i zaštitu životne sredine da joj izda urbanističko-tehničke uslove za rekonstrukciju problematičnog vodovoda prema Krtolima na kojem stalno dolazi do havarija. To je prvi korak u postupku koji treba da riješi probleme na još maltene novom vodovodu, napravljenom 2010. a na kome je do sada bilo oko 50 velikih havarija sa pucanjem cijevi promjera 450 mm.
Prema riječima direktora Direkcije za investicije i razvoj Peđe Obradovića, Opština se još nije opredijelila koju će varijantu sanacije 2,5 kilometara dugog vodovoda na potezu od kotorske raskrsnice do Solila, primijeniti. U igri je metoda tzv.uvlačenja čarape, odnosno posebna impregnacija postojećih cijevi što nudi jedan njemački konzorcijum, kao i varijanta vađenja svih postojećih cijevi i njihove zamjene novima, duktilnima koje trpe pritiske i do 50 atmosfera.
„Vidjećemo za koju ćemo se varijantu odlučiti, pa će sljedstveno tome biti napravljen projekat i tek onda ćemo znati koliko će nas sve to koštati.“- kazao je Obradović, dodajući da je stanje takvo da se Opština morala upustiti u ovaj skupi i neplanirani posao.
Pucanje cijevi tipa PEHD 450 na cjevovodu koji je dio Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje i spaja taj sistem sa lokalnim sistemom koji snabdijeva Krtole i južne djelove grada Tivta, posebno je učestalo u proteklih mjesec-dva, tako da su ekipe tivatskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ bile svakodnevno na terenu, ulažući ogromne napore u pokušajima da kako-tako „zakrpe“ cijevi i otklone probleme.
Sve to događa se na vodovodu koji je sagrađen prije samo pet godina i koji je Opština Tivat skupo platila. Do sada je u tom periodu bilo oko 50 većih havarija na tom vodovodu, od čega 17 samo u posljednjih godinu dana. Zbog pucanja cijevi koje su ugrađene u trup lokalnog puta Tivat-Radovići, ova saobraćajnica je u proteklom periodu maltene potpuno devastirana, a na njeno i krpljenje problematičnog vodovoda, utrošene su ogromne sume novca iz opštinskog budžeta.
Odgovarajuči na prozivke građana i odbornika tim povodom, gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) je kazao da nije bilo sumnjivih radnji prilikom gradnje tog infrastrukturnog objekta i naglasio da je garantni rok za vodovod istekao te da su graditelj i nadzor radova „obavili svoj posao u skladu sa propisima“, zbog čega Opština sada nema mogućnost da od bilo koga naplati odštetu.
Poznata TV Qatar snimila je nedavno reportažu o Kalafatskoj radionici Bokovac iz Bara, prenosi portal jedro.me
U reportaži je posebna pažnja posvećena izgradnje zaštitnog brenda kalafatske radionice Bokovac – “Arsenalka” ojedrene Latinsko-Arapskim jedrom.
Uz gradnju novih, važna djelatnost Radionice ostaju popravci, pregradnje, obnove i uređenja drvenih plovila raznih veličina: bilo da se radi o obnovi tikovine na palubi, oštećenja na oplati ili potpune rekonstrukcije – naručitelj će dobiti besprijekornu uslugu, njegova će barka ili brod biti oplemenjeni ponajboljim domaćim i egzotičnom drvom, uz korištenje savremenih radnih postupaka, ljepila i zaštitnih premaza.
Specificnost naseg posla je da tokom procesa izgradnje pratimo od najsitnijig detalja pa do kraja porinuca barke tj. broda.
Protekle sedmice u Školi za cestovni promet u Zagrebu predstavljen je stvaralački rad istraživača kulturne povijesti, publiciste i umjetnika, prof. Željka Brguljana.
„Taj čudesni zaliv Boka Kotorska, obogatio je hrvatsku kulturu brojnim stvaraocima kao što su pjesnici: V. Vida, F. Alfirević, Vjenceslav Čižek; slikari: Antun Šojat, S. Vuličević, A. Maurović; skladatelj Ivo Brkanović; iz Boke je i jedan svetac Leopold Mandić: te čast mi je spomenuti i jednu knjižničarku svjetske reputacije Evu Veronu. A Boka nam je podarila još mnoge staraoce iz ostalih područja ljudske djelatnosti. Uvjerena sam , u tom nizu nalazi se i mjesto našega Željka „- kazala je prof. Marija Bednjanec
Stjecajem povijesnih prilika i neprilika u današnjoj Boki ostala je malobrojna hrvatska zajednica i ogromno kulturno naslijeđe. Ono na sreću ima svog samozatajnog, upornog i marljivog anđela- istraživača, našega Željka. Poznato je da ono što nije zapisano kao da nije postojalo, stoga možemo zamisliti koliko su svakom narodu dragocjeni ovakvi ljudi, a kako ih malo cijenimo o čemu svjedoči i rečenica G. Cvitan na predstavljanju Željkove nove knjige Na granici mora i neba u Hrvatskoj matici iseljenika: Željko Brguljan radi ono što u sređenijim sredinama rade institucije i cijeli timovi stručnjaka.
Unatoč zvanju dipl. ing. strojarstva Ž. Brguljan u osnovi je umjetnička duša s duboko usađenim osjećajima čestitosti, poštovanja i dužnosti prema zavičaju.
Odlaskom iz Boke osjećaj nostalgije za zavičajem pojačao je želju za istraživanjem i proučavanjem kulturne, pomorske i opće prošlosti Boke pa ona u meni jednako traje.
Sa predstavljanja
Kada je riječ o mome umjetničkom djelovanju , moram istaknuti da u mojim radovima većinom caruje Boka. Drugi dio moga likovnog angažmana je organizacija i koautorstvo izložbi koje valoriziraju bokeljsku kulturnu baštinu. ( IZ INTERVJUA objavljenog pod naslovom Bokelji u Hrvatskoj u Hrvatskom glasniku, Glasilu Hrvata Crne Gore)
Živeći i radeći u Zagrebu on ne organizira sebi lagodniji život, već uz ogromne napore i odricanja istražuje po arhivima i knjižnicama , ne samo kod nas već i u inozemstvu te u bokeljskim crkvama, župnim arhivima, starim palacima…
Marom povjesničara kulture njegova su istraživanja temeljita, s točnim i preciznim atribucijama i provjerenim podatcima. Kod njega nema površnog pristupa.
Na osnovu tih istraživanja nastale su izložbe: Boka kotorska u hrvatskom slikarstvu(1998.), Slikarsko djelo B. Ivankovića(2006.), Bokeljska mornarica i njeni kapetani(2006.)Iz prošlosti Boke kotorske- Kravata u Bokelja(2009.)Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca ( MUO studeni2014.- siječanj 2015.)Izložbe su postavljane ne samo u Zagrebu nego i inozemstvu (Italija).Veliku pomoć i podršku dobivao je iz Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809. u Zagrebu.
Sa predstavljanja
Kao rezultat svojih istraživanja velikim trudom i odricanjem objavio je nekoliko knjiga :Crkva rođenja BDM u Prčanju (2008); Pomorstvo Boke kotorske na slikama B. Ivankovića(2011.), Između mora i neba – Zbirka maritimnogslikarstva u župnoj crkvi Rođenja BDM u Prčanju (2015.). Uz akademika T. Maroevića koautor je monografije o slikarici Meliti Bošnjak, suradnik ili recezent u knjigama I. Zidić, Vjekosklav Parać; Dvanaest vjekova Bokeljske mornarice(Kotor,2015.); Boka kotorska od kampanela do kampanela S. P. Novaka; istražio je rodoslovlje i napisao utemeljen životopis V. Vide (Sabrana djela,2012. )
Bokeljske baštinske teme središte su njegova publicističkog rada. Objavio je u časopisima brojne članke o slikarima Boke kotorske, o skulpturama velikih kipara u Boki, o zapisima francuskog putopisca Charlesa Yriartea o Boki, o kratkom boravku S.Freuda u Kotoru, o potonuću parobroda BaronGautch,o zanemarenim pjesnicima, iščitavao svjetlopise Boke (Slikopisi prebogate tradicije) …Piše i objavljuje osvrte na knjige koje se bave bokeljskim baštinskim temama.
I najnovije dao je značajan doprinos Leksikonu hrvatskog iseljeništva i manjina obradivši Hrvate Crne Gore. E-izdanje možemo pronaći na stranicama Instituta Pilar.
Iako je u posljednje vrijeme malo zapostavio svoj slikarski umjetnički rad, Željko Brguljan je priznati likovni umjetnik. Prošle godine objavljena je likovna monografija u izdanju HDLU o Željkovim umjetničkim djelima iz pera likovnog kritičara Nikole Albanežea. Kao što se može vidjeti i na ovoj skromnoj izložbi priznanja za svoje kolaže dobivao je u Francuskoj i SAD, dakle u zemljama u kojima je jedini kriterij vrijednost djela.
Iako se družimo godinama i surađujemo u školskim aktivnostima, tek sam pripremajući ovu izložbu postala svjesna bogate djelatnosti našega kolege Željka. I nadalje mu želim znatiželje, snage i zdravlja za daljnja istraživanja bokeljske baštine , pisanje i objavljivanje te umjetnički rad.
Na kraju željela bih podijeliti s vama rečenicu povjesničara umjetnosti I. Šimata Banova: Meni je svaki dobro učinjen posao blagdan.
Ovo danas je blagdan dobro učinjenih djela našeg kolege Željka Brguljana, ali je i blagdan naše Škole koja je istinski počašćena što je njezin član jedan tako čestit, skroman i izniman čovjek i umjetnik, povjesničar kulture i publicist a uz to vrijedan i omiljen profesor i razrednik, kazala je prof. Marija Bednjanec.
U Muzeju saobraćaja, u Londonu, u nedjelju je državni sekretar za turizam, Predrag Jelušić svečano primio nagradu „Best in Travel 2016“ za grad Kotor koji je vodeći svjetski turistički vodič, Lonely Planet, uvrstio na prvo mjesto liste deset najboljih gradova koje tokom 2016. godine treba neizostavno posjetiti.
Iza Kotora na spisku Best in Travel 2016 gradova se nalaze Quito u Ekvadoru, Dablin u Irskoj, George Town u Maleziji, Roterdam u Holandiji, Mumbaj i Indiji, Fremantle u Australiji, Mančester u Velikoj Britaniji, Nashville u SAD i Rim u Italiji.
Lonely Planet je osim gradova na listi nominovao i deset najboljih destinacija medju kojima su: Bocvana, Japan, SAD, Palau, Letoniju,Australiju, Poljsku, Urugvaj, Gernland i Fidži. Nominovane su i najbolje svjetske regije: Transilvanija u Rumuniji, Zapadni Island, Valle di Vanales na Kubi, Friuli vinarski region u Italiji, Waiheke Ostrva na Novom Zelandu, Auvergne u Francuskoj, Havaji u SAD-u, Bavarska u Njemačkoj, Kosta Verde u Brazilu i Sveta Helena – Britanske teritorije.
Kotor
Lonely Planet godišnje izda preko 500 publikacija na osam svjetskih jezika. Ova medijska grupa obuhvata tematske publikacije o putovanjima, TV programe o svjetskim destinacijama, izuzetno posjećen portal www.lonelyplanet.com, mobilne aplikacije, kao i mjesečni magazin Lonely Planet Traveller koji izlazi na pet jezika. Izuzetno jaka distributivna mreža ove izdavačke kuće imaće uticaja na dalju promociju Crne Gore.
