Falkuše ‘Comeza-Lisboa’ i ‘Palagruža’ zaplovile Vltavom

Boka News
-
0
Falkuše ‘Comeza-Lisboa’ i ‘Palagruža’ zaplovile Vltavom
Falkuše ‘Comeza-Lisboa’ i ‘Palagruža’ zaplovile Vltavom

Na poziv Zdeneka Bergmana, glavnog organizatora Svetoivanjskih svečanosti Navalis 2017., baroknih svečanosti koje je Bergman prije devet godina obnovio i vratio im nekadašnji sjaj, Komiżani su se predstavili u Pragu cjelodnevnim programom pod nazivom “Hrvatski dan na Vltavi”.

Svake godine ova prvorazredna turistička atrakcija kod Karlova mosta, u srcu Praga, privuče tisuće posjetitelja. Bergman je prošlog ljeta, kao gost Komižana, sudjelovao na Festivalu mora “Rota palagruzona” i, budući da je bio oduševljen komiškim falkušama, odlučio ih je dovesti u Prag. Tako su dvije falkuše “Comeza-Lisboa” i “Palagruža” zaplovile Vltavom, zajedno s dvije venecijanske gondole, sudjelujući u velikoj svečanosti posvećenoj sv. Ivanu Nepomuku, patronu Praga i zaštitniku rijeka i mostova.

I ne samo to, na taj su način simbolično obilježene dvije obljetnice: 25 godina međunarodnog priznanja Hrvatske od strane Češke Republike i 20 godina djelovanja HTZ-a u Pragu. U organizaciji “Hrvatskog dana na Vltavi” sudjelovalo je i Veleposlanstvo RH u Pragu, na čelu s veleposlanicom Ines Trohom, te Hrvatska turistička zajednica. Na početku programa nazočnima su se, uz predstavnike domaćina, s hrvatske strane obratili veleposlanica Troha i komiška gradonačelnica Tonka Ivčević.

Iako su falkuše bile u središtu pozornosti brojnih uzvanika i posjetitelja, koji su iskoristili prigodu i u njima zaplovili Vltavom, ništa manja gužva nije bila ispred štandova agencije “Alternatura” i komiške udruge “Palagruza”. Članovi udruge “Palagruza” organizirali su brodograditeljske radionice za mlade, predstavili su komišku gundulu “Jurkovica”, a njihovi vrijedni kuhari priredili su više od tri tisuće porcija brujeta, pečenih srdela i komiške pogače, a nije nedostajalo ni domaćeg vina, likera i rakije.

Falkuše ‘Comeza-Lisboa’ i ‘Palagruža’ zaplovile Vltavom

Na otvorenom, u neposrednoj blizini događanja, postavljena je izložba fotografija “Rota palagruzona”, autora Ive Pervana, a prof. dr. Joško Božanić, predsjednik kulturne ustanove “Ars halieutica”, održao je predavanje “Tajne viškog arhipelaga”. HTZ i TZ grada Komiže na svojim su štandovima predstavili turističku ponudu Hrvatske i Visa, uz degustacije viškog hiba i maslinova ulja. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su klapa HRM-a “Sv. Juraj” i grupa “Šo!Mazgoon”.

Česi u Komiži

Česi su najavili svoj dolazak u Komižu 18. jula ove godine, kada će, uz svečani program, ispred komiške crkve Gospe Gusarice, a u nazočnosti hrvatskog i češkog kardinala, biti postavljen kip sv. Ivana Nepomuka, koji je izradio češki kipar Petr Vana, a dar je Zdeneka Bergmana Komiži.

Sprema se promjena vremena

Boka News
-
0
Sprema se promjena vremena
Boka Kotorska – foto Zoran Nikolić

Subota će u Crnoj Gori biti pretežno sunčana, ali će se oblačnost postepeno povećavati. Mjestimično će, uglavnom od sredine dana, u sjevernim i zapadnim krajevima biti kiše ili pljuskova s grmljavinom. U ostalim djelovima zemlje to će se dešavati krajem dana i tokom noći.

Vjetar južni će biti slab do umjeren, a popodne u sjevernim krajevima mjestimično pojačan.

Jutarnja temperatura vazduha biće u rasponu od 5 do 16, a najviša dnevna od 17 do 27 stepeni.

Nedjelja:
Promjenljivo oblačno, povremeno kiša ili pljusak praćen grmljavinom.

Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 4 do 15, najviša dnevna od 11 do 25 stepeni.

Stradioti – Mletačka konjica koja je obilježila srednjevjekovnu Evropu

Boka News
-
0
Stradioti – Mletačka konjica koja je obilježila srednjevjekovnu Evropu
Noć muzeja – Tivat 2017.

Kompleks srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu još jednom je bio sjajna pozornica za tri reprezentativne izložbe kojima je tivatski Centar 18.maja obilježio međunarodnu manifestaciju „Noć muzeja“.

U galeriji i drugim prostorima komleksa postavljene su izložbe „Stradioti –  vojnici, lokalitet, ostrvo”,  “Gvozdeno doba Crne Gore – doba Ilira” i  „Arehološka nalazišta na području opštine Tivat“.

Noć muzeja – Tivat 2017.

Posebno interesantna bile je za naše prostore neuobičajena tzv. scenska izložba o stradiotima–mletačkim vojnicima mahom grčkog, albanskog i slovenskog porijekla koji su dugo veremena imali svoj logor na najvećem ostrvu Tivatskog zaliva, koje je po njima i dobilo svoje zvanično ime, iako je javnosti danas taj otok poznatiji pod imenom Sveti Marko. Uporište stradiota – mletačke lake konjice, podignuto je na ovom ostrvu u 15. vijeku, ovdje su postojale njihove utvrđene kule i drugi razni objekti, te drveni most koji je logor na ostrvu povezivao preko tjesnaca Ralo, sa obližnjom Prevlakom.

Stradioti tokom 15. i 16 vijeka najčešće čuvaju obalu koju često pljačkaju pirati, a često intervenišu i među stanovništvom nezadovoljnim mletačkom upravom. O njihovom značaju govori i podatak da je do 1539. godine postojao poseban „providur stradiota“.

Potreba za njima smanjivala se u Boki tokom 16. vijeka, a materijalni položaj stradiota bio je sve teži. Često su stoga oni upadali u seoske kuće i pljačkali ih. Vlasti su organizovale preseljenje stradiota i njihovih porodica pa je, sa osam galija, u Istru prevezeno 700 ljudi.

Ipak, još 1576.godine u Kotoru je 136 stradiota i tri kapetana. Iz bezbjedonosnih i političkih razloga njihov logor ponovo postaje otok u Tivatskom zalivu  gdje se popravljaju kuće za stanovanje i stari most od hrastovine.  Stradioti u evropske vojske donose mješavinu vizantijskih, slavenskih, albanskih i osmanlijskih ratnih vještina, a njihov stil borbe i taktika bitno mijenjaju odnos prema konjici toga vremena. Zato su bili veona traženi u Napuljskom kraljevstvu, Španiji, Francuskoj i Engleskoj, a u službu austrijske carice Marije Tereziji su stupili još sredinom 18. vijeka. Mada sa manjim snagama, stradioti reorganizovani ostaju u Mletačkoj Republici sve do njenog kraja 1797. godine. Autori zanimljive izložbe o ovim vojnicima i njihovom dugotrajnom bivstvovanju na ostrvu Stradioti kod Tivta su Neven Staničić, Maja Marović, mr. Marija Mihaliček, Igor Lazarević, oružije je uradio Andrija Ramadanović.

Noć muzeja – Tivat 2017.

“Iako se čitav jedan lokalitet ovdje zove po njima jer su toliko dugo ovdje boravili, čitava Evropa zna neuporedivo vipe o stradiotima nego mi u Tivtu. Vrijeme je da skinemo zavjesu sa tih zaista zanimljivih i nesvakidašnjih ljudi”- kazao je direktor CZK Tivat Neven Staničić. On je ukazao je na izuzetno bogatu i slojevitu prošlost ovog kraja, posebno apostrofirajući značaj činjenice da je Opština napravila Elaborat o opravdanosti osnivanja nove JU “Muzej i galerija”.

Skorim osnivanjem lokalnog Muzeja u pravom smislu te riječi, prema Staničića, Tivat će napokon dobiti prave instrumente da može adekvatno istraživati, štititi i valorizovati svoje veoma bogato kulturno-istorijsko nasljeđe.

Noć muzeja – Tivat 2017.

Druga otvorena izložba „Arehološka nalazišta na području opštine Tivat“ nastala je  na osnovu Elaborata o valorizaciji arheoloških lokaliteta na područjuOpćine, koji je realizovan tokom godine u saradnji sa Sekretarijatom za društvene djelatnosti  Opštine Tivat. Autori ove postavke koja sadrži fotografije i niz zanimljivih podataka o petnaestak značajnih arheoloških lokaliteta u Tivtu iz ilirskih i antičkih vremena, su mr. Dubravka Nikčević, mr. Vilma Kovačević, Dušica Kovačević i Dragan Rajčević.

Autori izložbe arheoloških artefakata pod nazivom “Gvozdeno doba Crne Gore – doba Ilira”, su Predrag Lutovac, Magdalena Radunović, Lidija Ljesar  i Dušica Kovačević.

Premijera predstave ,,Malo o duši“

Boka News
-
0
Premijera predstave ,,Malo o duši“
CZK Tivat

Premijera predstave  ,,Malo o duši“, autorke Vislave Šimborske, u adaptaciji i režiji proslavljene glumice CNP-a Varje Đukić biće izvedena u srijedu, 24. maja u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat sa početkom u 20:30 sati.

Predstava je nastala u koprodukciji CZK Tivat, KP Zetski dom Cetinje, i Ratkovićevih večeri poezije Bijelo Polje.

U predstavi još učestvuju Nina Perović, koja je komponovala muziku i Ana Rašović, violinistkinja. Poeziju Vislave Šimborske prevela je Biserka Rajčić.

Malo o duši je adaptacija 14 pjesama Vislave Šimborske, Poljakinje, dobitnice Nobelove nagrade za književnost 1996.godine.

Kolaž, kao dominantan pristup u oblikovanju forme čitave predstave kroz nekoliko segmenata kojima se u vidu dijaloga, pratnje i diskretnog muzičkog sjenčenja oblikuje čitranje poezije Šimborske, osmislila je i režirala Varja Đukić.

Solo violina, kao aktivni učesnik na sceni, uz predhodno snimljen i muzički oblikovan audio zapis i ljudski glas, organska su cjelina iz koje se reprodukuje ovo specifično i nadasve zanimljivo čitanje poezije. Projekcija grafičkih sadržaja i teksta širom scene, vizuelni su okvir kreativnog doživljaja i artikulacije prezentovanog sadržaja.

 

Pine u znaku mladosti i muzike

Boka News
-
0
Pine u znaku mladosti i muzike

Tivatski maturanti danas su, jubilarni deseti put za redom, uzeli učešća u evropskoj manifestaciji maturskog plesanja kvadrila kao svojevrsnog simbola i poruke mira.

Zajedno sa vršnjacima iz još 55 evropskih gradova, maturanti Srednje mješovite škole “Mladost“ i Srednje muzičke škole Tivat, na gradskoj rivi Pine, praćeni pogledima ponosnih roditelja, prijatelja i profesora, ali i brojnih građana i turista, otplesali su  najveći svjetski sinhronizovani ples uz Štrausovu muziku “Fledermauss – Quadrille”.

Pozdravljajući maturante, gradonačelnica Tivta prof.dr. Snežana Matijević koja im se obratila sa palube jedrenjaka “Jadran” vezanog na gradskoj rivi, poručila je svršenim srednjoškolcima da izlaze iz možda i najljepšeg i najbezbrižnijeg perioda svojih života.

Matruranti Tivat 2107.

“Danas je dan kada ćete otplesati u novo poglavlje života i ne mogu a da i sama ne osjetim vaše ushićenje zbog toga. U ovom je plesu toliko simbolike – najljepši taktovi za korake budućnosti. Plešemo zajedno sa cijelom Evropom u istom trenutku, prelazeći tako rastojanja i prepreke, postajući svi zajedno dio boljeg svijeta koga ćete, sigurna sam, stvarati”- poručila je gradonačelnicima novoj generaciji svršenih tivatskih srednjoškolaca.

U ime obrazovnih ustanova iz kojih izlaze, maturante su pozdravile direktorice SMŠ “Mladist” Jovanka Vujačić i Muzilke pkole Tivat Pina Bubanja, dok je profesorima, roditeljima i rukovodstvu grada u ime maturanata, zahvalio đak generacije Božidar Ašanin.

H.Novi – veliko interesovanje građana za akciju obnova fasada

Boka News
-
0
H.Novi – veliko interesovanje građana za akciju obnova fasada
FASADA PRIJE-POSLIJE

Agencija za izgradnju i razvoj, Opština Herceg Novi i skupštine stanara nastavili su zajedničkim snagama akciju obnove fasada u gradu.

U proteklom periodu završena je rekonstrukcija još dvije fasade – na zgradi u Ulici Mića Vavića broj 17.  i u Ulici Daša Pavičića broj 3.

U skladu sa dosadašnjom praksom kada je u pitanju ova akcija, dio radova finansirali su sami stanari, a dio Opština i Agencija.

Ukupna vrijednost radova na rekonstrukciji fasade u Ulici Mića Vavića iznosila je 6.930 eura, uz učešće Opštine i Agencije od 3.000 eura.  Uređenje fasade u Ulici Daša Pavičića koštalo je 4.209,41 eura, od čega je 1.000 učešće Agencije i lokalne uprave.

Ove dvije zgrade bile su predviđene za rekonstrukciju još prošle godine. Jedna od njih je predstavljala opasnost za prolaznike , te je morala da bude sanirana po hitnom postupku, što je uspješno završeno, objašnjavaju iz Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog.

Zahvaljujući ovoj akciji i odličnoj saradnji Opštine, Agencije i građana, tokom protekle godine, obnovljeno je 12 fasada u užem gradskom jezgru.

Prema riječima direktora Agencije Nikše Grgurevića, na njihovu adresu stiglo je do sada još 39 zahtjeva skupština stanara za saradnju u obnovi fasada zgrada.

To je zadovoljavajuće intresovanje građana i Agencija će planirati posao po vremenskoj dinamici prijema zahtjeva. Izvršen je predmjer i predračun radova za sve fasade za koje smo primili zahtjeve, kazao je Grgurević.

Izložba „Plovidba i ribolov na Skadarskom jezeru“

Boka News
-
0
Izložba „Plovidba i ribolov na Skadarskom jezeru“
Sa otvaranja izlozbe Foto Srdjan Adzic

Izložba „Plovidba i ribolov na Skadarskom jezeru“ u organizaciji JP Nacionalni parkovi Crne Gore i JP Kulturnog centra Bara, povodom Noći muzeja, otvorena je u četvrtak, 18. maja, u Zavičajnom muzeju Bara – Dvorcu kralja Nikole.

Izložbu je otvorio Milun Lutovac, upravnik Umjetničke galerije Velimir A. Leković iz Bara koji je tom prilikom istakao da je kulturno-istorijska prošlost Skadarskog jezera veoma bogata i nedovoljno istražena i da se mora proučavati i valorizovati.

Cilj izložbe bio je da se zainteresovanoj javnosti skrene pažnja na čitav vijek skoro zaboravljene redovne plovidbe Skadarskim jezerom i prikažu tradicionalna ribolovna sredstva, koja polako nestaju iz upotrebe.

Na otvaranju događaja, ispred Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, govorile su Azra Vuković direktorica i Radmila Adžić autorka izložbe i stručna saradnica za kulturno-istorijsko nasljeđe u JPNPCG.

„Nacionalni parkovi, pored izuzetnih prirodnih i ambijentalnih vrijednosti, imaju i veliki istorijski i kulturni značaj, među kojima se posebno izdvaja Skadarsko jezero, istakla je Vuković. U tom smislu, od velikog je značaja organizovanje ovakvih i sličnih događaja kojima NPCG promovišu bogato kulturno-istorijsko nasljeđe zaštićenih prostora.

„Večerašnja izložba jedan je od dobrih povoda da se podsjetimo kako se nekada na ovim prostorima razvijala plovidba i obavljao tradicionalni ribolov, kako se pravio čun, kako su nastajale prve lađe, jahte i parobrodi, i kako se ovdje odvijao život. Izložba Plovidba i ribolov na Skadarskom jezeru je, zapravo, priča o nama, o našoj istoriji i kulturi, o našem kulturnom i istorijskom nasljeđu”. Ona je takođe podsjetila da je Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore na konkursu Ministarstva održivog razvoja i turizma Sva čuda Crne Gore dobilo prvu nagradu u „B“ kategoriji za projekat Valorizacije potopljenog parobroda Skenderbeg. U cilju prezentovanja istorijata i razvoja plovidbe i tradicionalnog ribolova na Skadarskom jezeru, Nacionalni parkovi Crne Gore su štampali prigodan katalog i u saradnji sa Kulturnim centrom Bara organizovali izložbu.

Tradicionalni skadarski čun

Osim raznovrsnosti prirodnih potencijala, kulturno-istorijska prošlost nacionalnih parkova Crne Gore ima poseban značaj. NPCG kako samostalno tako i u saradnji sa drugim institucijama realizuju projekte na zaštiti, očuvanju i promociji materijalnog i nematerijalnog nasljeđa.

Plovidba i ribolov neraskidivo su vezani za Skadarsko jezero od njihovog nastanka do danas i zbog svoje primjene i potreba postal su sastavni dio života ovdašnjeg stanovništva.

„Tragajući za starim fotografijama brodova koji su nekada plovili po Jezeru, po državnim i privatnim zbirkama, prikpljen je vrijedan materijal, koji je duže vremena čekao priliku da se pretoči u katalošku i izložbenu prezentaciju”, kazala je u svom obraćanju Radmila Adžić, autorka izložbe“.

„Izložba uz prateći katalog“, dodala je ona, „prezentuje istorijat brodarstva i ribolova sa brojnim fotografijama i eksponatima. Fotografski vremeplov plovidbe počinje prikazom liburne, ratne lađe iz II vijeka p.n.e. na novcu ilirskog kralja Gencija i tradicionalnim plovilima, skadarskom lađom i čunom. Potom se nižu razni parobrodi, jahte i motorni brodovi, u periodu od kraja XIX do početka osamdesetih godina XX vijeka, kada se osnivaju i smjenjuju osam brodarskih društava, koja su imali svoje plovne objekte na ustaljenim relacijama po jezeru“.

U okviru sinoćnjeg programa prikazana je vještina pletenja ribarske mreže koju je izveo četrnaestogodišnji Petar Ulićević, učenik osmog razreda iz Vranjine koji je ovaj zanat naučio od oca, zaposlenog u NP Skadarsko jezero. U muzičkom dijelu programa učestvovali su kamerni duo Igor Pejović violina i Dino Beharović harmonika, dok su članovi KUD Rumija iz Bara u tradicionalnoj crnogorskoj nošnji uljepšali skup.

Izložba će biti otvorena do 28. maja 2017. godine.

 

Brodosplit će uskoro porinuti najveći brod s križnim jedrima u svijetu

Boka News
-
0
Brodosplit će uskoro porinuti najveći brod s križnim jedrima u svijetu
jedrenjak hbor

Gradnja najvećeg broda s križnim jedrima na svijetu u Brodosplitu, koji će za dvije sedmice biti svečano porinut, u vrhu je najznačajnijih izvoznih poslova čiju je realizaciju posljednjih godina podržala Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

Prema izvješću Povjerenstva za osiguranje izvoza za protekle tri godine, koje je jučer usvojeno na sjednici Vlade, taj je projekt među najvrjednijima u 2015. i 2016., a “suportiran” je sa 196 milijuna kuna osigurane svote, odnosno 155 milijuna kuna u 2016. po programu osiguranja kredita za pripremu izvoza, piše Poslovni dnevnik.

Tivat – Noć muzeja

Boka News
-
0
Tivat – Noć muzeja

Međunarodna manifestacija “Noć muzeja”  obilježena je u četvrtak u Centru za kulturu Tivat otvaranjem tri posebne izložbe u galeriji i muzejskim prostorima kompleksa srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković.

Izložbu  „Arehološka nalazišta na području opštine Tivat“, nastala na osnovu Elaborata o valorizaciji arheoloških lokaliteta na području Opštine, koji je realizovan tokom godine u saradnji sa Sekretarijatom za društvene djelatnosti  Opštine Tivat, predstavila je sekretarka sekretarijata Dubravka Nikčević.

Noć muzeja – Tivat 2017.

Autori ove postavke koja sadrži fotografije i niz zanimljivih podataka o petnaestak značajnih arheoloških lokaliteta u Tivtu iz ilirskih i antičkih vremena, su mr Dubravka Nikčević, mr Vilma Kovačević, Dušica Kovačević i Dragan Rajčević.

Otvorena je izložba arheoloških artefakata pod nazivom “Gvozdeno doba Crne Gore – doba Ilira”, čiji su autori, Predrag Lutovac, Magdalena Radunović, Lidija Ljesar  i Dušica Kovačević.

Noć muzeja – Tivat 2017.

Predstavljajući izložbu jedan od autora Predrag Lutovac kazao je da “Gvozdeno doba Crne Gore – doba Ilira” predstavlja kontinuitet prikazivanja istorijskog razvoja Crne Gore. On je podsjetio da je tokom predhodne dvije godine u sklopu ove manifestacije u Tivtu, prikazane izložbe Neolit Crne Gore, druga Bronzano doba.

Centralni događaj “Noći muzeja“ u Tivtu je bio otvaranje izložbe pod nazivom „Stradioti –  vojnici, lokalitet, ostrvo”,  posvećene istoriji i dešavanjima na najvećem ostrvu na crnogorskom dijelu obale Jadranskog mora – Stradioti,  danas poznatom kao Sveti Marko u Tivatskom zalivu.

Autori ove izložbe Neven Staničić, Maja Marović, mr Marija Mihaliček i Igor Lazarević.

Noć muzeja – Tivat 2017.

Direktor Centru za kulturu Tivat, Neven Staničić kazao je da Evropa mnogo više zna o Stradiotima nego mi koji imamo ostrvo nazvano po njima.

„Ono što mi znamo o njima i prepričavom u Tivtu je uglavnom na granici pogrešnog. Vrijeme je da skinemo zavjesu sa tih zanimljivih i nesvakidašnjih ljudi. Artefakte o njima nemamo, ali smo scenski upriličili izložbu, što nije strano muzejskoj djelatnosti. U nedostaku artefakata, izložbu prati katalog arhivskih podataka o Stradiotima…“ – kazao je između ostalog Staničić.

U muzičkom dijelu programa nastupili su flautistkinja Bruna Matijević u pratnji Lidije Molčanove, saksafonista Matija Vučinović i sopranistica Milica Lalošević.

 Koktel za sve posjetioce priredile su članice Udruženja žena Tivta.

Proizvodi malih poljoprivrednih proizvođača za goste hotela Regent

Boka News
-
0
Proizvodi malih poljoprivrednih proizvođača za goste hotela Regent
Organska hrana

Sa ciljem promovisanja poljoprivrede i povezivanja malih poljoprivrednih proizvođača iz Tivta sa renomiranim investitorima i hotelskim brendovima, Sekretarijat za ekonomski razvoj i preduzetništvo inicirao je sastanak kojem su prisustvovali predstavnici Sekretarijata, predstavnici hotela Regent Porto Monteneg

ro i zainteresovani poljoprivredni proizvođači.

Ovom je prilikom dogovorena saradnja pomenutog hotela sa proizvođačima meda – Danilom Samardžićem, organskog povrća – Đorđem Bulajićem, začinskog bilja i povrća – Slobodanom Knezovićem, kao i sa proizvođačem kozijeg sira i mlijeka – Mirkom Giljačom. Pomenuti proizvođači, a imajući u vidu da njihovi proizvodi zadovoljavaju visoko postavljene kriterijume ovog prestižnog hotelskog brenda, imaće priliku plasirati svoje proizvode trenutno jedinom hotelu sa 5 zvjezdica u Tivtu.

Kvalitetom njihovih prozvoda zadovoljni su regionalno poznat Regentov šef kuhinje Željko Knezović i šef nabavke hrane za hotel Regent Danilo Škurić.

Hotel Regent
Hotel Regent

„U osnovi naše ponude jesu zdrave i kvalitetne namirnice, porijeklom sa ovog područja. Upravo ovakve namirnice su glavni sastojak svih jela koje pripremamo i one donose onu posebnu vrijednost koju prepoznaju svi naši gosti. Nadamo se uspješnoj saradnji sa lokalnim proizvođačima i pozdravljamo incijativu opštine Tivat usmjerenu ka lokalnom stanovništvu“, reko je šef kuhinje Regent-a Željko Knezović.

Zahvaljujući se na iskazanom obostranom interesu za saradnju Petar Vujović, sekretar sekretarijata i Radmila Kilibarda, savjetnica za poljoprivredu, upoznali su prisutne sa zacrtanim prioritetima u radu ovog Sekretarijata, od kojih je jedan upravo uvezivanje lokalnih poljoprivrednih proizvođača sa renomiranim investitorima iz Tivta.

Gastro

„Na području opštine Tivat postoji oko 60-tak registrovanih poljoprivrednih proizvođača. Kada sam preuzeo ovaj Sekretarijat istakao sam da je naša želja da, u mjeri u kojoj je to moguće, što više pomognemo lokalnom stanovništvu da osjeti benefite od prisustva krupnih investitora. Drago mi je da smo uspjeli uraditi prve korake u tom pravcu. Nadamo se da je uvezivanje, za sada četiri poljoprivredna proizvođača iz Tivta i hotela Regent samo početak, te da će i ostali proizvođači slijediti ovaj primjer i podići nivo i kvalitet ponude na način da zadovolje propisane standarde poslovanja hotela visoke kategorije“, istakao je Vujović, zahvaljujući menadžmentu hotela Regent Porto Montenegro na odgovornom i partnerskom odnosu prema Opštini Tivat.

U cilju nastavka dobre saradnje sa domaćim proizvođačima i unapređivanja njihovog poslovanja, promocije i plasiranja kvalitetnog domaćeg (lokalnog) proizvoda, kao i u skladu sa planom i programom Sekretarijata za ekonomski razvoj i preduzetništvo, nastaviće se dalje povezivanje, edukacija, finansijska podrška  ali i druge aktivnosti koje imaju za cilj unapređenje poslovanja i standarda lokalnih poljoprivrednih proizvođača.

1...4.2744.2754.276...5.013Stranica 4.275 od ukupno 5.013