Stabilno i iznadprosječno toplo vrijeme, kakvim je završio mart nastavlja se i u prvim danima aprila. Od meteoroloških zanimljivosti koju je donijela prva aprilska nedjelja , uz najviše dnevne temperature koje odgovaraju maju a ne aprilu, izdvojimo i jutarnju maglu na dijelu Jadrana.
Danas, pretežno sunčano i toplo, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. Na sjeveru, u jutarnjim satima, po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren, uglavnom južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazuha od 17 do 26 stepeni.
Period ponedjeljak-petak:
U ponedjeljak pretežno sunčano, a naredna tri dana pretežno ili djelimično sunčano i toplo vrijeme. Na sjeveru, ujutru, po kotlinama magla, a u popodnevnim satima, uglavnom tokom srijede, tek ponegdje moguća kratkotrajno kiša, prvenstveno u planinskim oblastima.
Tokom petka umjereno do pretežno oblačno, povremeno kiša, na jugu ponegdje i kratkotrajan pljusak praćen grmljavinom. Vjetar uglavnom južnih smjerova, slab do umjeren, tokom petka umjeren i pojačan. Najviša dnevna temperatura vazduha bez bitnijih promjena i dalje znatno iznad prosjeka za ovo doba godine, a tokom petka u padu.
U subotu je u škveru Ante Ljubomira Fržopa u Betini održana kanata – svečanost porinuća drvenog broda u more. Pred oko 100 uzvanika u more je porinut leut Orlić. Meštar Fržop, inače jedan od najvrsnijih brodograditelja nove generacije i jedan od rijetkih koji njeguje staru tehniku gradnje brodova, ovog je leuta gradio oko dvije godine za vlasnika iz Murtera.
Meštrovo majstorstvo vidljivo je na liniji broda, na svakom centimetru madira, svakom detalju koji je ugrađen u tog drvenog ljepotana. Isto ono majstorstvo koje je Betinu u povijesti prometnulo u brodograditeljski centar Dalmacije i koje je sad opet, nakon toliko vremena, ovom malom mjestu vratilo u razvojni zamašnjak.U centru Betine, podsjetimo, lani je otvoren Muzej betinske drvene brodogradnje, a umijeće gradnje betinske gajete proglašeno je nematerijalnim kulturnim dobrom. Nekoliko je betonskih škverova koji su djelatni i danas i koji čuvaju stara znanja i primjenjuju nekadašnju tehnologiju gradnje. Jedan od njih je i škver autora danas porinutog leuta.
Nepoznat počinilac pokušao je u nedjelju oko 16.30 sati da podmetne šumski požar na obroncima Vrmca u reonu tjesnaca Verige u Lepetanima kod Tivta.
Brzom intervencijom pripadnika Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat (SZS) i sticajem srećnih okolnosti da je vegetacija trenutno vrlo vlažna, požar je ugašen odmah u početnoj fazi.
„U blizini mjesta gdje je vatra izbila našli smo već pripremljene dodatne stare krpe i bidon sa gorivom što očito ukazuje na nečiju namjeru da podmeće ovakve požare. O svemu je obaviještena policija koja će nadam se, uspjeti da pronađe piromana.“- kazao nam je načelnik SZS Tivat Zoran Barbić.
Prigodnim kulturno-zabavnim programom danas je u Stolivu održana centralna manifestacija „Fešta kamelija”. Na ponti je priređen kostmirani igrokaz koji simbolizuje donošenje prvih sadnica kamelije iz Japana u Boku, koju su donjeli naši pomoraci prije nekoliko vjekova. U ulozi kapetana se našao se glumac Miljan Stešević, a žena koja čeka Nađa Mirković.
Divan sunčan dan i nekoliko stotina posjetilaca, koji su dočekani uz priganice rakiju i suve smokve, uživali su u jedinstvenom ambijentu koji nudi Boka i Stoliv. U ime domaćina i organizatora goste su pozdravili Vinko Vujović predsjednik NVO “Kamelija” i Romeo Mihović. Feštu je zvanično otvorio Mirza Krcić predsjednik TO Kotor.
Posebni gost na fešti bio je predsjednik društva uzgajivača kamelija iz njemačkog grada Ahena, Hartmut Ajzen (Hartmut Esen), koji je uručio nagradu za najbolje uređen đardin KrešuTomiću iz Kostanjice.
Izložba cvijetnih aranžmana kamelija koja je u petak otvorena u Muzeju grada Perasta, preseljena je u Dom kulture u Stolivu gdje su posjetioci bili u prilici pogledati veoma interesantne kreacije, kao i literarne radove učenika kotorskih škola na temu kamelije.
Za najljepši cvijetni aranžma proglašen je rad Kola – fjaka do Perasta, autorice Mice Čavor.
Na plaotu ispred Doma kulture nastupili su KUD „Boka“, članovi plesnog kluba “Infinity” iz Kotora, Nikolina Petričević na trubi, aktivista Ilko Marović koji je govorio stihove pjesme u čast kameliji, Gracije Marović.
Planinari iz Kotora organizovali su izlet do Gornjeg Stoliva za sve goste.
Dobrom rasploženju dopinio je Boka bend, a vrijedni domaćini pripremili su 300 kilograma mušalja na buzaru. Sve zaliveno vinom i dobrom pjesmom.
Organizatori fešte su Udruženje Kamelija i Mjesna zajednica Stoliv.
Ako putujete za Podgoricu Petrovac ili Bar, iz Direkcije za saobraćaj obavještavaju vozače da su uslijed inteziviranih radova na spajanju bulevara na dijelu Jadranske magistrale na Zavali – Budva, planirane potpune obustave saobraćaja od 4. do 6. aprila u sljedećim terminima:
Ponedjeljak – 4. aprila 2016. – od 20.00 do 22.00 sata
Utorak i srijeda –05. i 06.04.2016. – od 01.00 do 03.00 sata i od 20.00 do 22.00 sata.
Radovi na Zavali
Na magistralnom putu M-2.3 Cetinje-Budva na lokalitetima Obzovica, Braici dolazi do obustave saobracaja za sve vrste vozila u vremenu od 10.00 do 12.00 satri,a na lokalitetu Markovići prekid saobraca je u terminu od 10.20 do 12.20sati. Saobracaj se mimo ovih termina obavlja jednom trakom naizmjenicno uz semaforsku signalizaciju. U poslijepodnevnim satima, na lokalitetu Obzovica-Brajići obustava saobracaja ce biti od 14.00 do 15.30 a na lokalitetu Markovici obustava saobracaja ce biti u terminu od 14.20 do 15.50 sati.
Na magistralnom putu M-2.3 Podgorica-Cetinje na dionici Kamenica-Meterizi-Jankovića krš-Ulići saobracaj ce se obustavljati za sve vrste vozila 03,04,05 i 06.04.2016 godine obustave ce biti od 10 do 15 sati. Mimo ovih termina saobracaj se ovavlja jednom trakom i regulisan je semaforskom signalizacijom. na lokalitetu barutana promijenjen je rezim voznje sa dvosmjernog na jednosmjerni i obavlja se uz semaforsku signalizaciju.
Multimedijalna izložbe “Kastelo i Lazaret: nadahnuće i motiv”, u postavci arheologa Dušana Medina iz Petrovca, biće otvorena u utorak 5. aprila u 19.30 sati u Galeriji solidarnosti u Kotoru.
Biće prikazana kraća 3D animacija modela Kastela i Lazareta iz 1965. autora Gorana Pajovića. Izložbu će otvoriti direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, Mileva Pejaković Vujošević, o izložbi i motivima će govoriti i sam autor.
Ostaci utvrđenja Kastelo i Lazaret u Petrovcu locirani su na zapadnoj strani zaliva, nastali krajem srednjeg vijeka kao vojna utvrda i karantin, svojom vizuelnom posebnošću i prepoznatljivošću od davnina privlače pažnju i nadahnjujući brojne stvaraoce i bivajući motiv u njihovim djelima. Multimedijalna izložba sačinjena je iz četiri manje tematski bliske cjeline – izložbe:
Riblji restoran Lazaret Slobodana Boba Slovinića, dipl. arhitekte, slikara i publiciste iz Budve – foto i vizuelna dokumentacija za pretpostavljeni i ribljeg restoran Lazaret u prostoru nekada napušeteog Lazareta za potrebe diplomskog rada (1966);
Lazaret, Kastelo i Katič – likovna inspiracija Slobodana Boba Slovinića (1967–2015): trinaest umjetničkih djela – ulja na platnu, serigrafije, akvareli i kombinovane tehnike
Bar Castello – dokumentarna izložba pok. Zoran B. Petrović i Aleksandar Radojević, dipl. inž. arhitekture i univerzitetskih profesora (Beograd): arhitektonski projekat adaptacije zapuštenog Lazareta u noćni bar Castello realizovan 1971.
Digitalni prikaz Lazareta i Kastela, rad dipl. arheologa Gorana Pajovića iz Bara (2015): 3D model Kastela i Lazareta iz 1965. nastao na osnovu arhitektosnke dokumentacije Slovinića.
Cilj ove višedjelne izložbe je se afirmišu drugačiji načini promišljanja i spoznavanja prošlosti i sadašnjosti Kastela i Lazareta, da se ponude nove mogućnosti i dâ podsticaj da ovi i drugi lokaliteti, kao i kulturno nasljeđe uopšte, budu nadahnuće i motiv ne samo naučnicima i stručnjacima, već i ostalim stvaraocima.
Ovom izložbom prije svega se želi podsjetiti na važnost kontinuirane brige i savjesnog odnosa prema kulturnoj baštini, nažalost, danas nerijetko zapuštenoj i neadekvatno tretiranoj – kaže se u najavi izložbe.
Izgleda kako je jednom od najdugovječnijih hrvatskih projekata, starom više od 20 godina – Kuparima, konačno došao kraj.
Zeleno svjetlo za pretvorbu ovog bivšeg vojnog odmarališta na jugu Hrvatske u vrhunski resort za bogate goste još u oktobru dobila je Avenue grupa, a jučer je potpisan ugovor kojim je označen početak realizacije projekta, javlja N1 televizija.
Pretpostavlja se kako će ulaganja u kompleks prijeći milijardu kuna.
Obnova će značiti početak nove ere kuparskog turizma kao i pozicioniranje opštine na turističku kartu visokog luksuza.
Da se “dobre stvari kriju u malim pakovanjima” pokazuje Crna Gora, piše britanski Independent.
Independent napominje da je Easy Jet ovog mjeseca uveo direktnu avioliniju do Tivta, čime je tamošnjim turistima data mogućnost da posjete Crnu Goru i iskuse ono što je jednom Sofia Loren kazala za našu zemlju – da je podsjeća na naljepšu bajku njenog djetinjstva.
Dom za multi-milionere i vlasnike super jahti – Porto Montenegro, ovaj list vidi kao novi St.Tropez, a jednako inspirativnim autor članka vidi i Kotor koga naziva kraljem svih gradova u zalivu.
Oldtajmeri u Kotoru Foto – Denis Shchepetov
Tu je, ističu, i Budva sa obiljem plaža i istorijskim čarima koje će privući posjetioce. Ukoliko, pak, ne volite gužve, ali i odjeću, Independent vam savjetuje da posjetite nudističku plažu u Ulcinju.
Onda vas vodi sjevernije, do Žabljaka, Gorskih očiju, Nacionalnog parka Durmitor…
Independent posebno napominje gostoprimstvo Crnogoraca.
“Goste redovno dočekuju sa pršutom, sirom i rakijom”, napisala je autorka teksta.
Vlada Crne Gore je u četvrtak usvojila informaciju o raskidu ugovora o privatizaciji nekadašnje vojne bolnice u Meljinama i dala saglasnost da se pokrene ta procedura, prenosi seebiz.eu
Bolnicu u Meljinama je prije osam godina kupila Atlas grupa biznismena Duška Kneževića.
Zaduženi su ministri finansija i zdravstva Radoje Žugić i Budimir Šegrt, kao i zaštitnik državne imovine, da okončaju procedure raskida ugovora. Najspornija tačka jučerašnje rasprave je bilo nepostojanje činidbene garancije, od koje je trebalo da se naplati država u slučaju raskida ugovora. Resorna ministarstva, koja su bila zadužena da sakupe sve relevantne činjenice su ranije izvijestila da te garancije nema, ali je trebalo da se utvrdi zašto. Premijer Đukanović je, kako saznaje Pobjeda, reagovao burno i naglasio da se više ne mogu tolerisati kašnjenja u realizaciji privatizacionih ugovora. Savjet za privatizaciju, na čijem je čelu Đukanović, krajem septembra prošle godine je zadužio resorna ministarstva da hitno pripreme detaljnu informaciju o stepenu realizacije ugovora i dostave Vladi na razmatranje i usvajanje.
Prethodno je u aprilu prošle godine SO Herceg Novi inicirala raskid privatizacionog ugovora. Za njih je bilo problematično što je Atlas grupa podigla kredit od 11 miliona eura, stavljajući pod hipoteku objekte bolnice, što je suprotno ugovoru o privatizaciji. Odbornici su tražili raskid ugovora i zbog toga što je kupac uložio tri od planiranih 119 miliona eura. SO je i prije dva dana insistirala da bolnica ostane u punoj funkciji i namjeni za Herceg Novi, odnosno da uđe u sistem javnog zdravstva.
Prema ugovorenim obavezama, kupac je trebalo u 2008. da uloži 11,2 miliona, godinu kasnije 22,7 miliona, 2010. godine 18,5 miliona, 2011. godine 17 miliona, a godinu kesnije 30 miliona eura. U 2013. i 2014. investicije je trebalo da iznose po 10 miliona.
Atlas grupa je prije dvije godine tražila aneks kupoprodajnog ugovora, zbog izmjene važeće planske dokumentacije. Razlozi su, kako su naveli, neriješena imovinsko pravna pitanja, zbog kojih im još nije predat dio kupljene imovine, kao i zahtjev građana da se smanji spratnost jer objekti zaklanjaju manastir Savinu.
Pod izmjenama i dopunama urbanističkog plana ne podrazumjevamo izmjenu planirane namjene i ukupne investicione obaveze. Tražene izmjene bi se odnosile isključivo na usklađivanje kapaciteta, faznosti realizacije, parcelacije i smanjenja spratnosti, rečeno je tada iz Atlas grupe.
Kompleks u Meljinama sa 50.000 kvadrata i 19 objekata kupio je Atlas konzorcijum za 25 miliona i dio platio obveznicama stare devizne štednje. Partner projekta je bio arapski Kapital, koji je od Kneževića preuzeo sadašnju Kapital plazu u Podgorici. U Atlas grupi su ranije ustvrdili da su do sada u medicinsku opremu uložili više od tri miliona eura, kako bi podigli kvalitet usluga, ali da Fond zdravstva i Dom zdravlja Herceg Novi ne omogućavaju građanima da u punom obimu, kako predviđa ugovor, koriste kapacitete bolnice.
