Brod STATENGRACHT koji vozi jahte iz Boke za Karibe- foto shipspotting.com
Specijalni brod za prevoz teških tereta „Statengracht“ holandske kompanije „Sevenstar Yacht Transport“, danas je na sidrištu luke Zelenika u Boki Kotorskoj, ukrcao ukupno šest jahti koje se za zimsku sezonu, iz Jadrana sele na Karibe.
Prema podacima tivatske kompanije „MRM Maritime“ koja u saradnji sa „Sevenstarom“ nudi usluge brodskog transporta jahti iz Crne Gore do svih djelova svijeta, šest jahti koji su danas ukrcane na holanski teretnjak, će za petnaestak dana ponovno zaploviti na drugoj strani Atlantika, jer će biti iskrcane u lukama Palm Bič na Floridi i Sent Tomas na Karibima.
Na palubu „Statengrachta“ su u Boki ukrcane dvije jahte duge po 14 metara, jedna od 19, jedna od 22 metra, te jedna od 30 metara, a najveći izazov bio je ukrcaj 41,5 metara duge jahte „Hargrave“ teške 190 tona.
Namjera tivatske lokalne DPS-SDP vlasti da drastičnim povećanjem poreza na nepokretnosti kompenzira izostanak prihoda u gradskoj kasi jer od 1.januara zbog odluke Vlade da “ukloni biznis barijere”, neće moći da naplaćuje komunalije od onih koji grade nove objekte, nailazi na sve veći politički otpor u tom gradu. Tako je udruženje građana Tivatska akcija (TA) sinoć održalo tribinu sa mještanima Krašića na kojoj je izraženo veliko nezadovoljstvo i ogorčenje zbog planiranog povećanja poreza, posebno zbog povećanja za 1,5 puta poreske na poljoprivredno, šumsko i neplodno zemljište sa 0,1% na 0,25% .
“Takvo povećanje realno pogađa prije svega domicilno stanovništvo Tivta, kojem dominantno pripadaju i mještani Krašića. Prisutni mještani pitali su se kako je moguće da aktualna opštinska vlast namjerava da poveća porez na nepokretnosti kad se zna da je u Tivtu i prije najnovijeg “Nacrta o izmjenama i dopunama Odluke o porezu na nepokretnosti “, porez u Tivtu bio sedam puta veći nego npr. u Herceg-Novom, a dvanaest do petnaest puta veći nego u Baru; njihovo očekivanje po tom pitanju bilo je da se porez smanji, a ne dodatno povećava.”- saopštili su juče iz TA.
TA je obećala Krašićanima da će, ukoliko bude ušla u lokalnu vlast nakon predstojećih izbora u martu naredne godine, “inicirati predlog da se utvrde posebni koeficijenti za građevinsko zemljište, sa jedne strane, a, sa druge, posebni koeficijenti za šumsko, neplodno i poljoprivredno zemljište, da se napravi razlika između pravnih i fizičkih lica, te da se na taj način smanji porez na ove vrste zemljišta koji opterećuje prije svega starosjedioce i domicilno stanovništvo Tivta.”
Podsjećajući da dok diže poreze lokalnom stanovništu, Opština Tivat namjerava da podigne višemilionske kredite da gradi obećanu infrastrukturu za velike strane investitore poput “Orascoma”, iz TA su ocijenili da “sve nevolje Tivta potiču od neodgovorne, kriminogene i poslušničke aktualne opštinske vlasti koja ne štiti lokalnu autonomiju Tivta, nego slijepo izvršava naređenja svojih šefova iz Podgorice”.
OO HGI Tivat je saopštio da njihovi odbornici neće podržati izmjene odluke o porezu na nepokretnosti jer to “šteti lokalnom stanovništvu”.
“Nacrta izmjena direktno ugrožava dalju opstojnost dugogodišnjih,višedecenijskih pa i višestoljetnih imaoca i nasljednika nepokretnosti. Porez na stambeni dio koji se dosad plaćao, po novoj odluci raste za četvrtinu vrijednosti. Zemljište bilo kakve kategorije-kulture plaćaće se 2,5 puta više nego do sada. Građevinsko zeljište koje kao takvo možda niste željeli ali je DUP-om usvojeno, ide na 0,4% a ako ga niste priveli namjeni 0,75% na obračun oporezivanja. Podrumi, garaže i pomoćni objekti 1,7 puta će se više oporezovati. “Kaznenim” odredbama za ne stavljanje zemljišta u funkciju jasno se hoće sve one koji imaju velike površine zemljišta da natjeraju da ga koriste. I, to je u jednu ruku OK, ali sa druge strane to je protiv interesa starosjedilaca koji će na taj način biti prisiljeni da prodaju zemlju jer neće moći da plaćaju poreze. S druge strane se investitorima omogućavaju sve povlastice i manje stope poreza.”- saopštio je predsjednik OO HGI Tivat Ilija Janović.
On je ocijenio da izmjene koje predlaže lokalna vlast “pogoduju samo jednoj vrsti biznisa i betonizaciji, dok se istovremeno dovodi lokalno stanovništvo u položaj neizdrživog nameta i otežanog obavljanja drugih poslovnih aktivnosti.”
Potpuno nova, impresivna giga-jahta „Golden Odyssey“, uplovila je juče poslijepodne u Tivat gdje će ovaj luksuzni brod dugačak lak 124 metra, ubuduće „stalno živjeti“, odnosno ovdje će imati svoju matičnu luku.
„Golden Odyssey“ je predvodnik tzv. „Zlatne flote“ (Golden Fleet) jahti koja pripada saudijskoj kraljevskoj porodici. Pored nje, flotu čine i 67-metarski tzv. shadow boat, odnosno prateći brod „Golden Shadow“ i 30 metara duga jahta „Golden Osprey“. „Zlatna flota“ prethodno je svoju bazu i matičnu luku imala u Nici na francuskoj Azurnoj obali, ali je prije dvije godine menadžment te grupacije sa rukovodstvom Porto Montenegra potpisao ugovor o dugoročnom baziranju svih plovila te flote u prestižnom tivatskom nautičkom centru. Porto Montenegro tako će narednih 30 godina umjesto Nice, biti matična luka brodova “Zlatne flote”.
„Golden Shadow“ i „Golden Osprey“, već su se u maju ove godine iz Francuske preselili u Tivat gdje imaju stalni vez na mulu 1 Porto Montenegra. Od juče im se pridružio i predvodnik flote, superluksuzni „Golden Odyssey“ koji je svojim dimenzijama prosto zasjenio sve ostale jahte vezena u Porto Montenegru. Brod dug 124 i širok 20 metara, sa gazom od skoro 5 metara i deplasmanom od 7.600 tona, dimenzijama više odgovara nekom manjem kruzeru nego jahti, a u Tivat je stigao iz Gibraltara.
Spiralna stepeništa na krmi GOLDEN ODYSSEY
O „Golden Odyssey“ koji vije zastavu Bahama, za sada nema puno dostupnih detalja jer je riječ o potpuno novom brodu koji je tek prije par mjeseci izašao iz čuvenog njemačkog brodogradilišta „Lurssen“ gdje je izgrašen po specijalnoj narudžbi saudijskog princa, a po projektu čuvenog jaht-dizajnera Martina Francisa. Dizajn ultraluksuznog enterijera broda potpisuje Alberto Pinto. Ova čelično-aluminijumska jahta sa dizel-električnim pogonom, ima čak 59 članova posade, a zna se da „Golden Odyssey“ pored ostaloga, ima veliki otvoreni bazen, teretanu, spa centar sa saunom i kozmetičkim salonom, platformu za slijetanje helikoptera i posebne žiro-stabilizatore koji djeluju čak i kada se brod ne kreće, smanjujući na minimum njegovo ljuljanje na valovima dok je jahta na vezu ili na sidru. Posebnost jahte su dva velika spiralna stepeništa koja se sa nivoa glavne palube, spuštaju na veliku krmenu platformu za kupanje koja ima i poseban tzv. plažni bar.
„Golden Odyssey“ na mulu 5 Porto Montenegra posada intenzivno prala, glancala i uređivala, prije nego što ta reprezentativna giga-jahta zauzme svoj stalni vez na vrhu mula 1, uz svoja dva manja brata iz „Zlatne flote“.
Inače, jahte „Zlatne flote“ često se osim za klasičan čarter, koriste i za naučno-istraživačke ekpedicije i snimanje dokumnetarnih filmova o morskom ekosistemu, jer je saudijski princ koji je vlasnik ovih plovila, istovremeno i veliki poklonik istraživanja i zaštite mora kroz svoju posebnu fondaciju nazvanu „Living Oceans“. Ove prestižne brodove u Porto Montenegro dovela je tivatska kompanija „MRM Maritime“ koja je njihov ekskluzivni agent.
Predstavljamo šest Cromarisovih junaka koji su spasili čovjeka na gorećem gliseru: Čovjek na sedametarskom gliseru usidrenom u uvali u Maloj Lamjani gorio je poput žive baklje, a pritom mu nitko od nautičara sa desetak plovila usidrenih oko njega nije ni pokušao pomoći, već su mirno promatrali tu jezivu scenu!
Taj nesretnik zahvaćen plamenom bio je umirovljeni zagrebački arhitekt Edvin Haramina(57), koji se tu usidrio da bi obavio neke radove na gliseru. Zbilo se to 11. kolovoza ove godine, u 14,45 sati, a stup dima s gorućeg plovila srećom su vidjela četvorica djelatnika Cromarisa, koji su dvije milje dalje na uzgajalištu ribe sa svojim radnim brodom upravo završavali posao za taj dan. Bili su to Vicenco Luštica(32), Josip Košta(37), Marin Školjarev(25) i Mate Matacin(23), dok su im kolege Josip Kraljić(22) i Domagoj Gregov(25) bili nedaleko njih u maloj barci.
„Odmah smo znali da je netko u nevolji, a do gorućeg glisera doplovili smo našim 14-metarskim katamaranom za nekoliko minuta. Odmah za nama stigli su Kraljić i Gregov. Ugledali smo čovjeka kako stoji u plamenu i dimu, te gori poput baklje, istodobno pokušavajući ugasiti požar vodom iz nekakve posude… ma, jezivo! Naš brod vezali smo uz gliser, na koji je odmah skočio Josip Košta, te protupožarnim aparatom na prah koji su mu dodali Školjarev i Matcin počeo gasiti vatru koja je izbila na krmi plovila, gdje se nalazi i unutarnji benzinski motor. Na umu nam je jedino bilo da spasimo tog nesretnog nautičara, koji je do te mjere bio opečen po cijelom tijelu da mu je sa ruku i nogu otpada koža, a vatra mu je zahvatila trbuh i lice,” ispričao nam je u dahu Luštica.
Prije dolaska Cromarisovih junaka, jedan stranac na jet skiju kružio je oko gorućeg glisera, te je u želji da pomogne molio nautičare sa okolnih jahti, glisera i jedrilica da mu daju aparate za gašenje požara; međutim, uspio je izmoliti samo jedan protupožarni aparatić, veličine limenke za pivo, sa kojim nije ni pokušao gasiti.
„Dok sam gasio vatru bio sam svjestan činjenice da bi gliser mogao eksplodirati, ali u tim trenucima nam je bilo najvažnije da spasimo opečenog Haraminu, koji vjerojatno više ne bi bio živ da smo do njega došli samo nekoliko minuta kasnije. Nesretnik nije htio napustiti gliser u plamenu, pa smo ga na silu podigli na naš brod. Imamo sam dojam da u nastojanju da spasi svoje plovilo uopće nije bio svjestan težine opekotina koje je zadobio. Noge su mu tako grozno izgorjele da je jedva stajao na njima. Kada sam ga pitao zašto nije skočio u more kad je izbio požar na krmi, odgovorio mi je kako mu je taj gliser sve što ima. Bio je u šoku, ni vodu koju smo mu dali nije mogao piti”, prisjeća se Josip Košta, glavni junak ovog dramatičnog događaja.
Sa teško opečenim nautičarem odmah su zaplovili prema Cromarisovom pristaništu u Maloj Lamjani, kamo su stigli za deset minuta, a istodobno je došla i Hitna pomoć koju je pozvao Kraljić. Haramina je prevezen u zadarsku bolnicu , a Luštica je još istog dana nazvao liječnike odjela na kojemu je zbrinut, da se raspita o zdravstvenom stanju čovjeka za čiji su se život njih šestorica borili. „ Uglavnom je zadobio opekotine drugog stupnja, po nogama i trećeg, a bio sam sretan kad mi je rečeno da će se Haramina oporaviti od tih ozljeda”, zaključio je Luštica
Prema podacima Monstat-a u Kotoru je tokom prvih devet mjeseci boravilo 70 648 gostiju, ostvareno je ukupno 347 393 noćenja. Trenutno u Kotoru boravi 372 gostiju.
Kada je riječ o izletničkim posjetama, Kotor je tokom prvih deset mjeseci posjetilo 312 219 izletnika što je za 1% više u odnosu za isti perod prošle godine.
U kotorsku luku je do kraja oktobra uplovila 383 kruzera, što je za 13% više u odnosu na isti uporedni period prošle godi), sa 409 534 putnika (36 % više nego za isti period prošle godine) i 1549 jahti sa 7 062 putnika.
Oldtajmeri u Kotoru Foto – Denis Shchepetov
Od 1.aprila pa do kraja oktobra gradske bedeme je posjetilo oko 89000 posjetilaca, 30 % više nego za isti period prošle godine, od ulaznica je ostvarena zarada od 267 000 eura.
Od 1. januara do 1. novembra 2015-te godine lokalitet „Rimski mozaici” u Risnu posjetilo je 30 915 posjetilaca, 33% više u odnosu na isti period prošle godine.
„Sačuvajmo mir” – naziv je jednosatnog performansa koji će danas. Srijeda 4.novembar u 17 sati na Trgu od oružja u Kotoru prirediti Centar za žensko i mirovno obrazovanje „Anima” kao poziv na mirno rješenje političke krize.
„Nastavlja se igra gluvih telefona između režima i opozicije. Konstrukcije projekcije i interpretacije su sve zloćudnije. Sa najvišeg nivoa vlasti dolaze arogantni i cinični komentari o našem znanju i potencijalima za demokratiju i mir. Dok relativizuju zločine od strane policije i definišu nivo znanja u Crnoj Gori zaboravljaju da iza svega stoje njihovi uspješni projekti savremenih univerziteta i bezbjedonosne službe po standardima NATO-a i da su upravo te institucije slika njihovog oblika vladavine koja se više ni sa perfidnom demagogijom ne može uljepšati. Postoji samo jedna ispravna odluka da se u političkoj krizi zahtijeva politička odgovornost svih onih koji su do nje doveli ili koji je nisu spriječili.
Politička kriza uvijek opasno prijeti miru ako su nerazumni i neznaveni njeni akteri. Cijenu plaćaju oni koji im redovno obezbjeđuju plate dok se oni nadgornjavaju u akcijama protiv njihovih interesa. Građani i građanke, na čijem teretu je njihov lagodan život, jasno pokazuju da im je stalo do političkih promjena, međuetničke i međukonfesionalne tolerancije i stabilnosti u državi” – kaže se u saopštenju kotorske „Anime”.
Turistička organizacija Tivat danas je u velikom Gradskom parku, priredila manifestaciju nazvanu „Udahnimo“, povodom 3.novembra – Svjetskog dana čistog vazduha.
Program prvenstveno namijenjen najmlađima, ali i svim ostalim građanima, zamišljen je sa ciljem da Tivćane motiviše da što više vremena provode na otvorenom i na čistom vazduhu.
Veliki broj Tivćana stoga se jutros po predivnom danu, okupio kod fontane u velikom Gradskom parku gdje ih je muzikom zabavio orkestar Muzičke škole Tivat. Potom su priređena i predavanja o značaju čistog vazduha za zdravlje ljudi, kao i spriječavanju zagađenja atmosfere.
Povodom 3.novembra – Svjetskog dana čistog vazduha, Turistička organizacija Tivat danas je u velikom Gradskom parku, priredila manifestaciju nazvanu „Udahnimo“.
Program prvenstveno namijenjen najmlađima, ali i svim ostalim građanima, zamišljen je sa ciljem da Tivćane motiviše da što više vremena provode na otvorenom i na čistom vazduhu. Veliki broj Tivćana stoga se jutros po predivnom danu, okupio kod fontane u velikom Gradskom parku gdje ih je muzikom zabavio orkestar Muzičke škole Tivat. Potom su priređena i predavanja o značaju čistog vazduha za zdravlje ljudi, kao i spriječavanju zagađenja atnosfere.
U priredbi su posebno uživali najmlađi jer je za njih osmišljena igra traženja kesica sa sjemenjem raznog cvijeća i drugog bilja, a koje su bile postavljene na raznim mjestima širom parka, i obilježene plavim balonim sa oznakama Turističke organizacije Tivat.
Azmont Investments nastavlja sa radom na Portonovi rizortu
Azmont Investments nastavlja sa realizacijom projekta Portonovi, a u skladu sa ugovorom o ustupanju potpisanim sa kompanijom SOCAR dana 5. decembra 2012. godine. Sve obaveze, prava i odgovornisti SOCAR-a navedene kroz ugovor o dugoročnom zakupu potpisanim sa Vladom Crne Gore su prenesene na Azmont Investments, kaže se u zvaničnom saopštenju kompanije.
Sve relevantne odredbe i uslovi ugovora o zakupu potpisanim od strane Vlade Crne Gore i kompanije SOCAR od 10. jula 2012. godine, uzete su kao osnova za ugovor koji je kasnije potpisan između SOCAR-a i Azmont Investments-a; prevashodno ugovorni član 20.1.1. koji navodi da zakupac (SOCAR) može prenijeti sve obaveze, prava i dužnosti na novoosnovanu kompaniju u Crnoj Gori.
Shodno ugovoru u dugoročnom zakupu, SOCAR će nastaviti da djeluje kao garant za Azmont Investments.
Azmont Investments nastavlja sa radom na Portonovi rizortu
SOCAR je takođe ušao u partnerstvo sa kompanijom Azerbaijan Global Investments (AGI) sa ciljem podizanja djelovanja Azmont Investments-a u skladu sa najvećim svjetskim standardima. Postojeće partnerstvo dvije kompanije u vezi sa menažmentom kompanije Azmont Investments, al i projekta Portonovi je neprekidno.
Ističemo da je glavni cilj kompanije AGI razvoj i implementacija investicionih projekata u van-naftnim sektorima, na područjima izvan Repubike Azerbejdžan. Kompanija je osnovana od strane azerbejdžanskih investicionih holding kompanija koje investiraju u sektore finansija, građevine, nekretnina, turizma ali i brojne druge kako u Azerbejdžanu tako i drugim zemljama.
Azmont Investments nastavlja sa radom na Portonovi rizortu
Imajući u vidu veliko iskustvo koje kompanija AGI ima u sektoru finansija i razvojnim mogućnostima bankarskog sektora u Crnoj Gori, Azmont Investments je odlučio da osnuje banku u Crnoj Gori. Azmont Investments, kao osnivač banke, finalizovaće aktivnosti na dobijanju bankarske licence i nastaviti sa zvaničnim apliciranjem ka Centralnoj banci Crne Gore.
Iz HEP Proizvodnja DOO, Pogon HE Dubrovnik i ZP “Hidroelektrane na Trebišnjici” a.d. Trebinje obavijestili su hercegnovski Vodovod da će punjenje hidrotunela Gorica-Plat početi 10. novembra, što bi značilo kraj restrikciji i normalizovanje vodosnabjevanja 11. novembra.
Iz HEP- a Proizvodnja DOO, Pogon Hidroelktrane Dubrovnik će kao što su i najavili radove na remontu postrojenja završiti do petog ovog mjeseca. Međutim, iz AD Hidroelektrana Trebinje su saopštili da će radovi na remontu hidrotunela i postrojenja na Trebišnjici potrajati do 10. novembra, kada i punjenje hidro tunela Trebinje – Plat.
Zbog radova restrikcije vode potrošačima iz Herceg Novog, počele su 21. oktobra.
