Skoro 100 učesnika – članova Dječijeg saveza i učenika tivatskih pškola, odazvalo se danas tradicionalnom takmičenju rezbarenja bundeva koje je održano u Porto Montenegeru uoči praznika Haloween – Noć vještica.
U sjajnoj atmosferi i uz puno zabave, djeca su uživala praveći maštovite kreacije od bundeva kojih su Porto Montenehro i ostali sponzori akcije, obezbjedili ukupno preko tonu. Izrezbarene tikve i pipuni kao i niz drugih maštovitih sitnica, svi u duhu Haloween-a, prodavani su tokom čitavog dana na posebnom štandu ispred restorana „One“ u Porto Montenegru, a čitav prihod namijenjen je pomoći u liječenju petogodišnje djevojčice Anastazije Đurović iz Tivta. Autori najmaštovitije izrazbarenih bundeva su i nagrađeni.
Humanitarnoj akciji nazvanoj “Bundeve za osmijeh”, priključio se i tim restorana “One” sa pripremiljenim poslasticama od tikava i pipuna koje su se prodavale na njihovom štandu. Hotel “RegentPorto Montenegro”je pripremio specijalnu ponudu u jednom od njegovih restorana služen “Ručak sa ukusom bundeve” – supa, glavno jelo i dezert po ukupnoj cijeni od 13 eura, a cijelokupna dnevna zarada od prodaje svih ovih delicija takođe je usmjerena za Anastazijino liječenje.
Predstavnici Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor
Predstavnici Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotora danas su položili cvijeće na spomenik u Risnu i odali poštu poginulim rodoljubima iz ovog kraja.
“U Risnu su se u oktobru i novembru 1944. godine vodile žestoke borbe između Narodnooslobodilačkih brigada i Njemaca. Jedinice Prve bokeljske brigade i Druge dalmatinske brigade vodile su žestoke borbe sa okupatorima na putu Kotor, Perast, Risan, Grahovo.
U toku borbi za oslobođenje Risna izvršen je masakr nad nedužnim stanovništvom od strane fašista. Bijesni zbog gubitaka koji im je nanijele Druga dalmatinska i Prve bokeljska brigada na položajima oko Risna, Njemci su od 28. do 30. oktobra 1944. godine po kućama i dvorištima risanskih zaseoka ubili 37 osoba, uglavnom žena, djece i staraca. Samo 30. oktobra ujutro ubijeno je 34 lica. Nekoliko lica je bilo ranjeno i uspjelo da preživi ovaj masakr.” – kazao je v.d. predsjednika Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor Jovo Bećir.
Festival crnogorskog muzičkog nasljeđa “Muzika ljeta 2015” koji je održan tokom septembra i oktobra mjeseca u Petrovcu i Budvi i privukao veliku pažnju turista, sopštili su organizatori TO Budva.
Ovogodišnji festival otvorila je Gradska muzika Budve, u srijedu 2. septembra, a u subotu 31. oktobra, na Trgu pjesnika u Starom gradu u Budvi održaće se poslednja dva u nizu koncerata, kada će nastupiti u 16 sati klapa “Harmonija” a od 17 sati Gradska muzika Budve.
Podsjetimo, program se tokom septembra održavao srijedom i subotom na Trgu pjesnika u Starom gradu u Budvi i petkom na šetalištu pored JU „Crvena komuna“ u Petrovcu, a tokom oktobra subotom na Trgu pjesnika u Starom gradu.
Harmonija Budva
Ova tradicionalna manifestacija, koja se organizuje već 10 godina za redom, podrazumijeva gostovanje folklornih ansambala i kvalitetnih klapa i muzičkih sastava sa područja čitavog primorja, a njen cilj je upoznavanje gostiju sa muzičkim nasljeđem nešeg podneblja.
Klapa Castel Nuovo
Obzirom da se kroz godine organizacije i trajanja pokazala vrlo atraktivnom, posebno za strane goste, ove godine smo Festival pomjerili za period postsezone, što se pokazalo kao odlična odluka budući da su brojni turisti, prvenstveno gosti iz Zapadne Evrope i generalno inostrani gosti u velikoj mjeri posjećivali koncerte, kazali su nam iz TO Budva.
„Oči moreplovaca“ kako se ponekad tepa svjetionicima, glavni su akteri sjajnog multimedijalnog projekta „Legende svjetla“ koji sprovodi Udruga „Lux Medierraneum“ iz Zagreba, a čija je promocija održana u četvrtak veče u Pomorskom muzeju u Kotoru.
Entuzijasti iz te udruge, prema riječima njenog predsjednika Gordan Smadila, u protekle su dvije godine proveli 70 dana na moru, jedrilicom obilazeći sve svjetionike na hrvatskoj obali Jadrana da bi napravili fascinantnu foto, video i dokumentarističku priču o ukupno 48 tih reprezentativnih objekata, što ih je Austro-Ugarska sagradila u 19.vijeku. Autori projekta predvođeni profesorom pomorske istorije i umjetničkim fotografom Juricom Gašparem i rediteljem Igorom Goićem, pritom su sakupili fascinantan materijal o ponekad tajnovitim, romantičnim i nadasve arhitektonski impresivnim objektima, podignutim najčešće na vrlo nepristupačnim mjestima – svjetionicima koji su ključni dio sistema sigurnosti pomorske plovidbe, ali i hrvatska i evropska kulturna i graditeljska baština. Još značajnije, ekipa je iz prve ruke sakupila svjedočenja rijetkih još preostalih lanternista – svjetioničara, ljudi specifičnog kova i svjetonazora koji danima borave u osami na dalekim svjetionicima, brinu o njihovom sigurnom radu i time o sigurnosti onih što plove po moru.
„Napretkom moderne tehnologije, zvanje svjetoničara pomalo, ali sigurno umire i željeli smo da „uhvatimo posljedni momenat“ da sakupimo priče tih ljudi. Svjetionici su ljeti jako romantični i lijepi, ali zimi i u vrijeme olujnih bura i udara juga, kada smo ih mi snimali, to su ponekad i zastrašujuća mjesta gdje se njihove oposade – lanternisti, ponekad sa raspomamljenom snagom majke prirode, bore i za svoj goli život.“- kazao je Jurica Gašpar, inače i sam sin svjetioničara koji je djetinjstvo prveo na lanterni na Svetom Andriji kod Dubrovnika.
„Legende svjetla“ u Kotoru
Svjetionik pored zgrade i opreme, čine i ljudi – njegova posada, bez koje on više nije svjetionik, već obalno pomorsko svjetlo. U Crnoj Gori postoji samo jedan pravi svjetionik sa posadom – onaj na rtu Mendra kod Ulcinja koga je 1886 podigla Austro-Ugarska. On je jedan od ukupno 62 velika svjetionika koje je moćna bečka Carevina, na istočnoj obali Jadrana sagradila u 19.vijeku, uređujući ovdašnje plovne puteve koji datiraju još iz antičkih vremena.
„Koliki je to bio poduhvat najbolje svjedoči činjenica da je istovremeno na italijanskoj obali Jadrana podignuto samo 20 svjetionika, dakle tri puta manje. Da bi napravili jedan ovakav objekat, prvo vam je trebalo na nekom nepristupačnom ostrvcetu ili izolovanom rtu, napraviti luku gdje će pristati brod koji dovozi materijal i opremu, potom je odatle do mjesta gradnje trebalo napraviti put, pa tek onda podiči sami svjetionik. Impresivno je kako je Austro-Ugarska sa tadašnjom građevinskom tehnologijom, napravila lanterne koje i danas besprekorno funkcionišu, a koje su istovremeno i arhitekstonska remek-djela u kamenu i kovanom željezu kakve bi i danas bilo teško izgraditi.“ – istakao je profesor Sveučilišta u Zadru dr Mithat Kozličić koji je jedan od vodećih ovdašnjih autoriteta za istoriju pomorsstva, geografije i kartografije. Prema njegovim riječima, gradnja jednog svjetionika u prosjeku je koštala između 10 i 12 miliona današnjih eura, a Austro-Ugarska ih je na istočnoj obali Jadrana podigla preko 60, od 1818 godine kada je zablistao prvi veliki svjetionik Savudrija na prilazima luke Trst, do 1899 kada je svjetlosni signal upućen sa posljednje lanterne napravljene na otočiču Sestrunj.
„Legende svjetla“ u Kotoru
„Svjetlo u tami je pokazivalo put lutajučim dušama i spašavalo živote mnogo puta od njihove krvožedne majke dojilje. Za one koji žanju more, za one koji se suprostavljaju strahovima, za one koji pružaju dobro borbu, i o njihovim svjetlodonositeljima, stiže priča nikad prije ispričana.“- uvod je u 45-minutni dokumnetarni film reditelja Igora Goića o jadranskim svjetionicima, lanternistima i i njihovom drugovanju sa morem koje je istovremeno, i izvor sveg života i najveći ubica poznat čovječanstvu. Silina i moć mora, fantastična ljepota prirode, snaga i volja čovjeka da opstane na golom kršu šibanom valovima i vjetrom i pritom izgradi nevjerovatno prisan lični odnos sa prirodom, samo su neki od aspekata sjajnog dokumentarca „Legende svjetla“ što će biti dovršen do proljeća naredne godine. Do tada bi, prema planovima Udruge „Lux Mediterraneum“, trebalo da bude objavljena i reprezentativna trojezična monografija na 200 strana o jadranskim svjetionicima.
Prestižna međunarodna regata „EST 105“ koja se održavaod 28. do 30.aprila naredne godine, u svom jubilarnom desetom izdanju, za krajnji cilj trke imaće marinu Porto Montenegro u Tivtu -zvanično je potvđeno na današnjem potpisivanjem sporazuma o saradnji između organizatora regate i menadžmenta Porto Montenegra.
Regata „EST 105“ već skoro deceniju povezuje zapadnu i istočnu obalu Jadrana, a do sada se vozila na relacijama Bari –Dubrovnik i Bari –Herceg Novi. U internacionalnim nautičkim krugovima je sve popularnija, o čemu svjedoči podatak da je lani na njoj učestvovalo čak 55 jedrilica raznih kategorija.
„Slikoviti pejzaž zaliva Boke Kotorske čiji je dio pod UNESCO-vom zaštitom, sa njenom raznolikom i interesantom obalom i planinskim vrhovima u zaleđu, idealan je za sve naše jedriličare, a Porto Montenegro je jedna od najatraktivnijih novih marina u Evropi.“ -istakao je generalni sekretar Univerziteta za sport u Bariju Pasquale Triggiani koji je juče potpisao sporazum o saradnji sa Billy Canellasom, menadžerom za razvoj biznisa u marini Porto Montenegro.
Triggiani je istakao da je regata „EST 105“, idelan način da započne sezona 2016, jer se na događaju očekuje učešće vše od 400 jedriličara, koji će nekoliko dana boraviti u Tivtu i željeti da znaju koje sve sadržaje nudi Boka Kotorska. Preko pedeset jedrilica očekuje se na ovoj offshore prekojadranskoj regati – start će biti u Bariju, a regatno polje se završava u akvatorijumu marine za superjahte Porto Montenegro u Tivtu.
Sa potpisivanja
„Sa zadovoljstvom povrđujemo da će Porto Montenegro Jahting klub i ovog puta biti dobar domaćin – „EST 105“ je renomirana regata, cijeljena od strane svih onih koji se profesionalno bave jedrenjem. Mi želimo da formiramo strateški lanac sa popularnim i razvijenim jedriličarskim klubovima, i promovišemo našu destinaciju, objekte, kvalitet usluge i način života u marini, kao i čitav Tivat i Boku Kotorsku kao sjajnu jedriličarsku destinaciju, posebno u predsezoni, kad su nam turisti-jedriličari, posebno njih nekoliko stotina koje ova regata okuplja, od velike važnosti.“ – podvukao je je Billy Canellas iz luksuznog tivatskog nautičkog centra.
Preduzeće „Luka Kotor“ a.d. dobilo je priznanje za doprinos razvoju preduzetništva u Srednjoj i Jugoistočnoj Evropi „Stvaratelji za stoljeća“, a koju dodjeljuju Međunarodni ekonomski forum “Perspektive” Dubrovnik/Sarajevo, “Induco” d.o.o. Beograd/Slavonski Brod i “Promo Glovbal” d.o.o. Zagreb/Novi Sad.
Taj forum već par godina radi na promociji onih koji najviše doprinose razvoju biznisa i preduzetništva u ovom regionu a među laureatima iz Crne Gore do sada su bili Unija poslodavaca i portal “Bankar.me”
Jedno od rijetkih uspješnih državnih preduzeća u Boki Kotorskoj, “Luka Kotor” nagrađeno je u konkurenciji 334 kandidata iz devet država jugoistočne Evrope koji su se nadmetali za nagrade u ukupno 5 kategorija. Najbolje je odredio nezavisni 12-člani međunarodni tim eksperata.
Dodjela nagrade menadžmentu “Luke Kotor” biće upriličena u sklopu trodnevnog Regionalnog samita preduzetnika Srednje i Jugoistočne Evrpope pod nazivom “300 najboljih” koji će se početkom maja naredne godine, održati u Dubrovniku. Samitu će, pored lauretat, prisustvovati i preko 250 visokih zvanica iz svijeta politike i biznisa iz država regiona, a tom prilikom biće održan i međunarodni okrugli ekspertski sto pod nazivom “Kuda ide svjetska ekonomija- ekonomija budučnosti”.
Tradicionalna manifestacija Kostanjada 2015. biće održana u Stolivu 8. novembar (nedjelja) u 11 sati.
Program manifestacije:
Svečano otvaranje manifestacije
– Prezentacija i degustacija proizvoda od kostanja i zdrave hrane
– Degustacija domaćih „mladih“ vina
– Kulturno zabavni program
– Izložba radova likovnih umjetnika i dječjih školskih radova
– Sportski program na terenima „Pod kostanje“
– Izleti pješačkim stazama u G. Stoliv i na brdo Vrmac ( 08h i 13h )
Svojim učešćem pomažete očuvanju naših tradicionalnih vrijednosti poručili su organizatori NVO „Kamelija“ i MZ Stoliv.
Opština Tivat pripremila je nacrt nove Odluke o porezu na nepokretnosti kojim se drastično uvećavaju te dadžbine i stavila ga na javnu raspravu koja će trajati do 10.novembra.
Bazirajući se na riješenjima iz novog Zaklona o porezu na nepokretnosti koji na snagu stupa 1.januara, čelnici lokalne uprave u Tivtu odlučili su se da drastičnim uvećavanjem stopa poreza na nepokretnosti, povećaju fiskalno opterećenje svih građana i na taj način kompenzuju gubitak prihoda od naplate komunalija jer je Vlada Crne Gore odlučila da ukine komunalije koje se plaćaju prilikom izgradnje novih objekata, ocjenjujući te dadžbine biznis barijerom za investitore. Na taj način, gradovi poput Tivta u kojem je građevinski zamah u toku, a realizuju se velike investicije u gradnju nekretnina za tržište poput Porto Montenegra, Luštice bay i Qatari Diara, biće uskraćeni za milione eura koje bi trebali platiti bogati investiori, ali bi te prihode lokalnim kasama, makar djelimično, trebalo da vrate svi građani što će ubuduće plaćati drastično veće poreze na sopstvene nekretnine.
Koliko će to finansijski udar na standard građana biti može samo da se pretpostavi, ali je u ovom trenutku gotovo izvjesno da će, ukoliko ovako zamišljeni nacrt nove Odluke o porezu na nepokretnosti, bez izmjena prođe i proceduru na Skupštini Opštine, Tivćani dogodine po tom osnovu izdvajati najmanje duplo više novca nego sada. Tivat je inače, i do sada bio jedan od najskupljih gradova kada je porez na nepokretnosti u pitanju jer je to opterećenje ovdje sedam puta veće nego u Herceg Novom ili čak 12 do 15 puta veće nego u Baru.
Novom odlukom drastično se uvećavaju poreske stope koje, uz prosječnu tržišnu vrijednost nekretnina i koeficijente utvrđene za ukupno 8 zona na koje je u fiskalnom smislu izdijeljenja opština, čine osnovicu za obračun poreza na nepokretnosti. Tako opštinari predlažu da za primarne stambene objekte poreska stopa ubuduće umjesto 0,22 bude 0,28 %, za stambeno-poslovne objekte 0,40 umjesto aktuelnih 0,25 %, koliko je planirano uvećanje i za poslovne objekte i poslovne prostorije. Za proizvodne hale i skladišta stopa se sa 0,20 uvećava na 0,30 % dok za garaže, podrume, garažna mjesta i pomoćne objekte, poreska stopa „skače“ sa 0,15 na 0,25 %. Uz povećanje poreza za one koji su legalno gradili, opštinari predlažu da se prepolovi svojevrsna kazna koju su u obliku uvećanog poreza, plaćali graditelji divljih objekata na uzurpiranom zemljištu, pa će njihovo opterećenje ubuduće umjesto da plate 1,5 puta veći iznos od „normalnog“ , iznositi samo 75 odsto više.
Zgrada Opstine Tivat
Poreska stopa za građevinsko zemljište koja sada u Tivtu iznosi 0,30% će ubuduće biti veća za trećinu, dok je za poljoprivredno, šumsko i neplodno zemljište predviđeno povećanje stope sa aktuelnih 0,1 na čak 0,25%. Poreskim stopama od čak 3 posto biće opterećeno poljoprivredno zemljište površine preko 150.000 kvadrata koje se ne obrađuje, kao i građevinsko zemljište “koje nije privedeno namjeni nakon isteka pet godina od dana usvajanja planskog dokumenta kojim je planirano za izgradnju privrednih objekata i objekata namjenjenih za dalju prodaju”.
Žitelji najužeg centra grada kao i najveći broj onih što imaju imovinu na obali Tivatskog zaliva, te na potezu od Novog naselja u Radovićima prema obali zaliva Trašte, ubuduće će svoje fiskalne obaveze plaćati i po uvećanom koeficijentu koji se za tu tzv. “1A” fikalnu zonu, sa aktuelnih 1,4 diže na 1,6.
Grad Kotor sprema Rock’n’roll novogodišnju proslavu koja će se održati 31.12.2015 i 01.01.2016 na Trgu od oružja. Nastupe su za sada potvrdili jedni od najtraženijih i najboljih bendova regije, beogradski Artan Lili i Repetitor, a uskoro će se znati ostatak učesnika i kompletan program, najavili su organizatori.
Proslavu dočeka Nove godine organizuju Turistička Organizacija Kotor i Opština Kotor.
Grupa Artan Lili postoji od 2013. godine. Nakon izvesnih personalnih promena ova noisepop četvorka iz Beograda se ustalila u svojoj prepoznatljivoj postavi: Bojan Slačala – bas i vokal, Romana Slačala – vokal i daire; Marko Ajković – bubanj; Dragan Knežević – gitara. Bend je počeo kao eksperimentalni trio u sastavu Bojan Slačala – bas gitara i vokal, Marko Ajković – bubanj i Tanja Novaković vokal. Snimaju prvi singlspot za pesmu Džoni sa producentom Davorom Sopićem, a u svom prvom osvrtu na rad benda, novinar tadašnjeg webzina Popboks Aleksandar Pavlić klasifikuje zvuk grupe kao noisepop. U to vreme spletom okolnosti se Bojanu i Marku priključuju gitarista Dragan Knežević i vokal Elena Šever. Grupa nastavlja sa snimanjem idućih 6 singlova koje u Skoplju producira Nenad Trifunovski Tripe. Završene pesme objavljuju sukcesivno, preko bandcamp platforme benda kao prvi istoimeni album u formi singlova. Ovakav sukcesivni metod singl po singl u savremenom izdavaštvu smatraju svojom inovacijom, jer niko pre njih to nije uradio. Time osavremenjuju zastareli vid izdavanja albuma. Nakon nove personalne promene i dolaska Romane Slačale u bend, snimaju preostalih 5 singlova za prvi album sa producentom Petrom Rudićem.
Fizičko izdanje albuma (LP vinil) se očekuje krajem 2015. godine. Ono što je pored muzike i prepoznatljivog zvuka karakteristično za grupu je i vizuelni identitet o kom se itekako vodi računa (prepoznatljivi logotip grupe i video spotovi). Naime, za 6 od 12 pesama sa prvog albuma, uspešno su snimljeni video spotovi u režiji Željke Veljković, Miloša Gojkovića, Marine Uzelac i Staše Tomića, koji verno prezentuju sliku benda. Svojim singlovima osvajaju prva mesta svih relevantnih radijskih i TV top lista u zemlji i regionu. Najzanimljiviji je debi singla Ako stanemo tu na prvom mestu legendarnog Diskomera Studija B, što je do tada pre njih pošlo za rukom samo Bijelom Dugmetu, Ekatarini velikoj i grupi Kal.
Artan Lili
Ono što grupa ne zaboravlja da istakne kao veoma bitnu stavku u svom radu je entuzijastični pristup najbližih saradnika i prijatelja, koji su svojim velikim angažmanom doprineli ukupnom kreiranju imidža grupe: „Bez takve ekipe ništa ne bi bilo moguće i mi im se svima od srca zahvaljujemo“ – kažu članovi benda. Danas, u osvit drugog albuma na kome se uveliko radi, možemo sa radošću da najavimo nove audio vizuelne sadržaje od kulturno umetničkog interesa!
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, Matica crnogorska ogranak Kotor i Hrvatska matica iseljenika ogranak Split organizuju omaž Andriji Krstuloviću, koji će biti održan u galeriji Solidarnosti, u petak 30.oktobra u 20 i 30.
Govoriće Tihomila Krstulović Becker, Vesna Vičević i Branka Bezić Filipović, a u muzičkom programu učestvovaće violinistkinja Dušica Kordić.
Pravi spektakl u Splitu bio je 1954. godine kad su iz jablaničkog kamenoloma stigli golemi granitni monoliti iz kojih je Krstulović pune četiri godine klesao lik Petra Petrovića Njegoša težak 28 tona i dvije karijatide visoke preko četiri metra, prema zamisli Ivana Meštrovića za mauzolej na Lovćenu.
Andrija Krstulović 1912-1997
Andrija Krstulović rođen je 1912. godine u Splitu. Od 1948. godine do 1954. godine predaje na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu, a od 1959. do 1983. na Višoj pedagoškoj školi u Splitu. Od 1970. godine posvetio se skulpturama malog formata u terakoti.
Još kao srednjoškolac upoznao je Ivana Meštrovića, koji ga je nakon završetka studija, kao rektor Akademije, odabrao za specijalizaciju. Krstulović je klesao neke od Meštrovićevih najpoznatijih monumentalnih skulptura: karijatide na beogradskoj Avali, Njegoša i karijatide na Lovćenu. Krstulovićeva Djevojka s jaretom iz 1963. godine u vlasništvu je britanske kraljice Elizabete II; skulpture, Majka i dijete, spomenik Anti Trumbiću, reljef Krista (skulpture za crkvu sv. Marka).., trajno su obogatile grad Split, koji mu je 1982. dodijelio nagradu za životno djelo.
Pravi spektakl u Splitu bio je 1954. godine kad su iz jablaničkog kamenoloma stigli golemi granitni monoliti iz kojih je Krstulović pune četiri godine klesao lik Petra Petrovića Njegoša težak 28 tona i dvije karijatide visoke preko četiri metra, prema zamisli Ivana Meštrovića za mauzolej na Lovćenu.
Andro Vid Mihičić, povjesničar umjetnosti i pjesnik, o Andriji Krstuloviću je zapisao: „Kad jednom istupi pred javnost čitavim svojim djelom, bit će to otkriće ne samo za našu malu sredinu, nego i za svijet“.
