Vrijeme 6.janurar – Oblačno sa kišom, u južnim i centralnim predjelima i pljuskovi sa grmljavinom, a u višim planinskim predjelima ponegdje na sjeveru susnježica i snijeg, uglavnom u jutarnjim i noćnim satima.
Ponegdje su moguće umjerene do obilne količine padavina. Vjetar povremeno umjeren do jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 11, najviša dnevna od 3 do 15 stepeni.
U četvrtak 7.januara tokom dana se očekuje djelimično razvedravanje, na sjeveru uglavnom u prvom dijelu dana, ponegdje slab snijeg. U petak krajem dana i tokom noći i za dane vikenda umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa padavinama, nešto intenzivnijim tokom nedjelje.
Vjetar mjestimično pojačan i jak, tokom nedjelje veoma jak, južnih smjerova, a u četvrtak sjeverni i sjeveroistočni . Temperatura vazduha u srijedu bez bitnijih promjena, u četvrtak u blagom padu, zatim u blagom porastu, uz manja kolebanja.
Srpska pravoslavna crkvena opština kotorska obaviještava vjernike o rasporedu božićnih bogosluženja.
Sutra 6. januara – na Badnji dan, u 10 sati počeće sveta liturgija u crkvi Svetog Nikole, u 18 večernje i nalaganje dječjeg badnjaka u porti crkve Svetog Nikole, a u 22 veliko povečerje u nalaganje badnjaka na trgu pred crkvom Svetog Nikole.
U četvrtak 7. januara – na Božić, u 8 sati je jutrenje u crkvi Svetog Nikole, u 8 sati sveta liturgija u crkvi Svetog Vasilija Ostroškog u Dobroti, u 10 sveta liturgija u crkvi Svetog nIkole, u 18 večernje u crkvi Svetog Nikole.
U petak 8. januara – na drugi dan Božića, u 8 sati je jutrenje u crkvi Svetog Nikole, u 10 sveta liturgija u crkvi Svetog Luke, u 10 sveta liturgija u crkvi Svetog Opetra Cetinjskog na Prčanju i u 18 večernje u crkvi Svetog Nikole.
„Mir božji – Hristos se rodi” – božićni je pozdrav koji je upućuje Srpska pravoslavna crkvena opština kotorska.
CPC – Božićna bogosluženja
Crnogorska pravoslavna crkva obratila se saopštenjem povodom Božića. “Crnogorska pravoslavna crkva svim vjernicima pravoslavne vjeroispovjesti čestita Božić uz blagoslov – Mir božji, Hristos se rodi.
Vjernici i poštovaoci Crnogorske pravoslavne crkve obavještavaju se da će se 6.januara na trgu ispred crkve Svetog Petra Čudotvorca u Kotoru naložiti badnjak s početkom u 20 sati.
Prije nalaganja badnjaka služiće se večernje bogosluženje s početkom u 18,45 sati nakon čega će prisutnoj djeci biti podijeljeni božićni pokloni.
Bogosluženje će obaviti protojerej Ivan Pajović” – kaže se u saopštenju CPC.
Stečajna uprava Jadranskog brodogradilišta Bijela objavila je tender za prodaju cjelokupne imovine preduzeća po ukupnoj početnoj cijeni od oko 27,2 miliona eura.
Na prodaju je imovina koju čine posebni djelovi poslovne zgrade u privredi, brodogradnji, pomoćne zgrade, kao i oprema za obavljanje djelatnosti. Javna prodaja imovine stečajnog dužnika biće održana putem prikupljanja pismenih ponuda koje se mogu dostavljati do 8. februara do deset sati i 30 minuta u Privrednom sudu, a javno otvaranje ponuda će se obaviti 45 minuta kasnije.
Na prodaju su posebni djelovi poslovne zgrade u privredi koje čine poslovni prostori površine 480 metara kvadratnih procijenjene vrijednosti 604,8 hiljada eura, poslovni prostor površine 500 kvadrata u iznosu od 630 hiljada eura, kao i poslovni prostori površine 671 kvadrat u iznosu od 845,46 hiljada eura, odnosno 368 kvadrata u iznosu od 436,68 hiljada eura.
Na prodaju je i restoran koji čine poslovni prostori površine 874 kvadrata u iznosu od 442,03 hiljada eura i površine 167 kvadrata u iznosu od 84,46 hiljada eura.
Na prodaju je, između ostalog, remontna, radionička i hala kovačnice, kompresorska stanica, skladište drvene građe, brodoopremni pogon, kao i trafostanice.
Oprema za obavljanje djelatnosti koju čine dokovi, dizalice, mašine, alati, kancelarijski namještaj sve po posebnom spisku, istaknutom na oglasnoj table Privrednog suda i oglasnoj tabli stečajnog dužnika procijena je na 17,02 miliona eura.
Vozni park po posebnom spisku takođe istaknutom na oglasnoj table procjenjuje se na 98,15 hiljada eura.
Za eventualna neslaganja katastarskih podataka sa stanjem na terenu, stečajni upravnik zadržava pravo da poništi prodaju, ne odabere ponuđača ili podatke usaglasi najkasnije do zaključenja ugovora o prodaji.
Pravo na dostavljanje ponuda za kupovinu imovine po tom oglasu imaju svi građani i preduzeća, uz uslov da uplate depozit u iznosu od tri odsto od početne cijene imovine za koju se dostavlja ponuda.
Bijela – JBB foto Boka News
Smatraće se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako, do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda, pristigne makar jedna pismena ponuda. Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena. Ukoliko izabrani ponuđač odustane od date ponude, stečajni upravnik će proglasiti kupcem drugog ponuđača sa najvećom ponuđenom cijenom, a koja ponuda nije manja od određenih početnih cijena.
Odluku o odabiru najpovoljnijih ponuđača i unovčenju imovine stečajnog dužnika, stečajni upravnik će donijeti najkasnije u roku od pet dana od održavanja javnog otvaranja ponuda. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja ugovora, ima za posljedicu gubitak uplaćenog depozita.
Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od pet dana od pravosnažnosti odluke o prodaji.
Odabrani ponuđač dužan je da sa stečajnim upravnikom zaključi u propisanoj formi ugovor o kupoprodaji imovine odmah, a najkasnije u roku od osam dana od pravnosnažnosti odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača i prodaji imovine.
Imovina koja je predmet prodaje po ovom oglasu može se razgledati svakog radnog dana od 11 sati do 14 sati.
Ročište za ispitivanje potraživanja u stečajnom postupku za Jadransko brodogradilište iz Bijele završeno je usvajanjem konačne liste prema kojoj je priznato 18,49 miliona eura. Sadašnji i bivši radnici Brodogradilišta potražuju oko 1,3 miliona eura.
Stečaj u Brodogradilištu pokrenut je krajem juna na zahtjev PU.
Azmont Investments intenzivno radi na strategiji i planu pozicioniranja Azmont banke na crnogorskom bankarskom tržištu, koje ima potencijal i razvojne mogućnosti, saopštio je zamjenik izvršnog direktora kompanije, Rashad Rasullu.
“Kao investitor koji može da koristi veliko iskustvo svojih osnivača i akcionara u finansijskom sektoru, vidjeli smo potencijal i razvojne mogućnosti bankarskog sektora u Crnoj Gori, uprkos jakoj konkurenciji. To je bio i osnov naše odluke da uđemo u bankarski sektor”, rekao je Rasullu agenciji Mina-business.
On je dodao da će banka, onog trenutka kada počne s radom, dati sve od sebe da na najbolji način doprinese tom sektoru. Rasullu je podsjetio da je banka krajem prošle (2015) godine aplicirala za licencu i da se sada čekaju zvanične procedure.
“Još je rano govoriti o konkretnim ponudama i onome što ćemo, kao banka, donijeti Crnoj Gori. Najprije je potrebno da dobijemo zvaničnu potvrdu i dozvolu Centralne banke (CBCG)”, kazao je Rasullu.
Azmont Investments – Rashad Rasullu
On je saopštio da je Azmont Investments zadovoljan dinamikom realizacije planiranih projekata u Crnoj Gori, ali i da očekivanja rastu kako se približava prvo otvaranje u 2017. godini.
Rasullu je naveo da je Azmont Investments od 2013. godine u projekat Portonovi ukupno investirao oko 150,45 miliona EUR, tri puta više nego što je planirano. On je podsjetio da planirana investicija za period od četiri godine, odnosno do kraja ove (2016), iznosi 52 miliona EUR, a za osam godina, odnosno do 2020. godine 258 miliona EUR.
“Kada govorimo o građevinskim radovima, betonska konstrukcija za prve četiri zgrade u dijelu Lower Village završena je u prošloj (2015) godini. Radovi na marini su započeti i osam odsto šipovanja je završeno. Generalno, 81 odsto zemljanih radova je urađeno, a pripremamo se za početak izgradnje One&Only-ja”, kazao je Rasullu.
On smatra da u Azmont Investmentsu imaju mnogo razloga da budu zadovoljni.
“Pred nama je ambiciozan cilj i zajedno sa zaposlenima i partnerima dajemo i više od maksimuma kako bi smo ga dostigli”, poručio je Rasullu.
On je podsjetio da su partneri Azmont Investmentsa One&Only, Chenot, The Studio at Harrods for interior design, Pizzarotti & C. S.P.A, ali i crnogorska Vlada.
“Svi oni su zaista pravi partneri u ovom poslu i aktivno podržavaju ostvarenje naše vizije, a to je stvaranje Portonovi rizorta i promocija Crne Gore kao visokoluksuzne destinacije”, rekao je Rasullu. Portonovi je, kako je naveo, veoma kompleksan projekat, koji ne može biti izgrađen za jedan dan.
Portonovi – Azmont Investments
“Razumijevanje tog procesa je jako važno, i mogu reći jedan od glavnih izazova sa kojim smo se susreli. U Crnoj Gori smo gotovo tri godine, i gledano kroz brojke, to je dug period. Kada radite na ovakvom projektu, to jeste dug period, ali ujedno i veoma kratak”, kazao je Rasullu.
On je dodao da su u Azmontu prethodni period iskoristili kako bi adekvatno isplanirali i na pravi način postavili osnovu za gradnju rizorta koji postavlja standard ne samo u regionu, već i globalno.
“Zaista smo srećni što imamo podršku Vlade i lokalnih vlasti, entuzijastičnih partnera i zaposlenih koji rade sa nama. Ovo je važan podsticaj za dalji rad, kao i prevazilaženje manjih izazova sa kojima se srijećete usput. Dijelimo isti cilj i radimo na njegovom postizanju”, rekao je Rasullu.
On smatra da se u razvojnim projektima tog tipa uvijek nailazi na neke izazove, bilo da se radi o zemljištu ili operativnim stvarima.
“U našoj prirodi je da uvijek gledamo naprijed i koristimo sve raspoložive resurse na najbolji mogući način”, naveo je Rasullu. On smatra da je u prošloj (2015) godini na projektu Portonovi urađeno mnogo, a da se u ovoj (2016) godini očekuje još više.
“Nakon dugog i transparentnog procesa, kao investitor smo donijeli odluku i izabrali kompaniju Impresa Pizzarotti za glavnog izvođača radova na projektu Portonovi. Oni će kao kompanija koja ima veliko međunarodno iskustvo u izgradnji visokoluksuznih rezidencija, hotela i multifunkicionalnih projekata širom svijeta, unijeti novu dinamiku u godini pred nama”, saopštio je Rasullu.
On je dodao da kompaniju u narednom periodu očekuje mnogo građevinskih radova u susret prvom otvaranju koje je planirano za sezonu 2017.
“Pored izgradnje, mnogo posla imamo i u dijelu takozvanih finih radova, jer naš marketing i pozicioniranje takođe treba da počne. Cilj nam je da promovišemo i pozicioniramo Crnu Goru kao destinaciju, a njen dragulj, što Boka Kotorska jeste, predstavimo široj publici. Naš Portonovi je tek jedan, ali veoma dragocjen, dio ove slagalice”, kazao je Rasullu.
On je ocijenio da će ova (2016) godina biti veoma zanimljiva sa više aspekata i kroz druge planirane investicije, prije svega u razvoj ljudskih potencijala u Crnoj Gori, i da će donijeti dosta.
“U toj oblasti vidimo dosta potencijala, koristeći ekspertizu koju posjedujemo. Kako mi tako i naši partneri, želimo da doprinesemo daljem profesionalnom razvoju, jednom od ključnih faktora individualnog, ali i razvoja ekonomije generalno”, zaključio je Rasullu.
Privatno-javna kompanija kompanija “Brand New Tivat” (BNT) koja se bavi kompleksnim poslovima brendiranja Tivta, za ovu godinu planira niz aktivnosti na daljoj promociji tog brenda. Nakon što je prije nekoliko mjeseci tim partnerske agencije TBWA iz Beograda u saradnji sa predstavnicima BNT-a osmislio i izradio novo grafičko riješenje vizuelnog identiteta i slogana Tivta, ta riješenja će tokom ove godine već naći i svoje prve primjene mimo Opštine i Turističke organizacije Tivat koje su ih već počele koristiti.
„Novi, savremeni vizuelni identitet i sveobuhvatna strategija brenda, treba da doprinesu da Tivat u regionalnim i međunarodnim okvirima bude prepoznat kao jedinstvo raznovrsnosti, koje su kroz dugu istoriju formirale njegovu osobenost, kao i spoj komplementarnih potencijala – kulturnih, ekonomskih, turističkih…“- kaže Predrag Gajić izvršni direktor kompanije “Brand New Tivat”.
BNT je stoga planirao da sa novim logom Tivta i sloganom „Mnogo svjetova u jednom“ (Many worlds within), uskoro brendira takmičarska plovila i ekipe, Jedriličarskog kluba “Delfin”, čime će,po Gajičevim riječima, prisustvo brenda Tivat biti obezbjeđeno na značajnijim prvenstvima i jedriličarskim regatama u regiji i svijetu, moguće čak i na Olimpijadi u Brazilu. Planira se i osmišljavanje jedne „mega regate“ čija bi konačna destinacija bio Tivat. BNT će se uključiti i u aktivnosti organizacije Svjetskog prvenstva u udičarenju u Tivtu koje će biti održano ove godine, a nastaviće se i sa mapiranje Tivta, logotipom brenda na cijelom području opštine, sa posebnim akcentom na Aerodrom Tivat.
BNT namjerava da osmisli i izradi novi sveobuhvatni internet portal Tivta.
“Taj portal treba da na sasvim novi način, omogući trenutnu interkonekciju između uređivača, konstruktora, ponuđača i korisnika, na način što će u realnom vremenu svi biti u mogućnosti da doprinesu njegovoj aktuelnosti. Postavka i aktiviranje portal se očekuje u toku godine, zajedno sa paralelnim video i zvučnim mapiranjem područja opštine Tivat, kako posredstvom interneta, tako i postavljanjem posebnih uređaja na terenu.”- kazao je Gajić.
Prema programu ovogodišnji 47. Praznik mimoze, u Herceg-Novom biće svečano otvoren na Trgu „Nikole Đurkovića“ u petak 5.februara, prigodnim programom i koncertom Hari Mata Harija od 21 sat.
Za subotu 6.februara od 11 sati planirana je Fešta mimoze, ribe i vina duž hercegnovske rivijere, a u večernjim satima od 21 sat Maskembal u Institutu Igalo.
Organizatori najavljuju brojne manifestacije, Noć ribe i vina, Feštu na Škveru, tradicionalnu izložbu cvijeća, maskembale…
Praznik mimoze zatvara se u nedjelju 21 februara u 19 sati spaljivanjem karnevala na Trgu „Nikole Đurkovića“ i koncertom Petra Graša od 20,30 sati.
Kad su u pitanju završne bilanse za 2015. godinu u splitskoj Lučkoj upravi imaju razlog trljati ruke od zadovoljstva. Kako i neće kad su u prošloj godini Split posjetila čak 262 putnička kruzera.
Komparacije radi, 2014. završila je s 233 kruzera. Skok u dolascima brodova je osjetan.
Već su za ovu godinu u Lučkoj upravi imaju najavljenih 280 plovećih hotela koji će posjetiti grad pod Marjanom. Kako smo ipak na početku godine, očekuje se da će najave dolazaka porasti.
Teško je izdvojiti neki od posebnijih kruzera koji su tijekom lanjske godine posjetili Split. To su mahom stalni, svima poznati gosti.
No, bez sumnje najimpresivnije plovilo koje je koristilo usluge Lučke uprave Split bio je 333-metra dugi američki nosač zrakoplova „Harry S. Truman“ koje se početkom decembra usidrio ispred obale grada.
Koncert klape “Rišpet” koji je na programu manifestacije “Od Božića do Božića” u utorak 5. januara u 20,30 sati biće održan u sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” . Koncert je bio najavljen na Pjaci od Muzeja ali zbog vremenskih uslova mjesto održavanja je promjenjeno, sopštili su organizatori.
Klapu „Rišpet“ osnovao je splitski kompozitor Pero Kozomara u septembru 2011. godine. Kozomara je široj javnosti poznat po pjesmama: “Ne more mi bit”, “Bura”, “Zora bila”, “Još ne mogu pristat volit”, “Dugo nije pala kiša”, “Nasukan”, “Samo me čvrsto stisni za ruku”, “Kiša”, “Mala tica”, “Ne peri od mene ruke”… Do sada surađivao s najpoznatijih 7 hrvatskih klapa: Maslina, Cambi, Intrade, Iskon, Vokalisti Salone, Kampanel, Sv. Juraj HRM.
U sklopu manifestacije “Od Božića do Božića” večeras je u crkvi Svetog Nikole u Kotoru, Srpsko pjevačko društvo “Jedinstvo”održalo „Božićni koncert”.
Brojne posjetioce i goste u ime organizatora manifestacije pozdravio je predsjednik Turističke organizacije Kotor, Mirza Krcić, koji je čestitao predstojeći Božić svim pravoslavnim vjernicima.
Horom SPD „Jedinstvo“ dirigovao je đakon mr Mihajlo Lazarević. Oduševljenje prisutnih izazvao je nastup najmlađih članova, koji su izveli poznate novogodišnje i božićne pjesme pod dirigentskom palicom Ivane Krivokapić.
„Posebnu zahvalnost iskazao bi TO Kotor koja je osmislila program “Od Božića do Božića”. Mi smo se tom programu pridružili i želimo da u tom duhu živimo još na mnoga ljeta“ – kazao je na kraju koncerta, Dragan Đurčić, generalni sekretar Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“.
Koncertu su prisustvovali konzul Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović, arhijerejski namjesnik bokokotorski Momčilo Krivokapić, sa sveštvenstvom.
Inače, manifestacija „Od Božića do Božića” organizuje se treću godinu za redom. Organizatori su Turistička organizacija Kotor sa NVU “Karampana, uz pokroviteljstvo Opštine Kotor i podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Na Badnji dan, 6. januara, navršava se 100 godina od potonuća italijanskog parabroda „Brindisi“ koji je prevozio crnogorske dobrovoljce na poslednjoj etapi puta iz Sjeverne Amerike prema Crnoj Gori, kako bi se na poziv kralja Nikole uključili u odbranu svoje domovine tokom Prvog svjetskog rata.
Tog kobnog Badnjeg jutra oko osam sati, u blizini albanske luke Medova (San Giovanni di Medua, Sveti Ivan Medunski, Singjin) brod je udario u podvodnu minu nakon čega je potonuo. Tom prilikom poginulo je blizu 400 putnika, a manji broj se spasio i svjedočio o ovoj velikoj tragediji u najtežim trenutcima za Crnu Goru i njene stanovnike. Dobrovoljci su bili većinom iz Crne Gore, dok je manji broj bio je iz Boke Kotorske, Paštrovića, Hercegovine, Like i Srbije.
Parabrod „Brindisi“, koji je bio vlasništvo “SocietaAnonimadiNavigazioneaVaporePuglia” iz Barija, izgrađen je u brodogradilištu “Fratelli Orlando” u Livornu. Porinut je u more 25. februara 1895. Nosivost mu je bila 863 tona. Bio je dugačak 62,63 metra a širok 8,40 metara. Pogonila ga je parna mašina sa trostrukom ekspanzijom ukupne snage od 122 NHp. Imao je dva pomoćna jedra. Maksimalna brzina bila mu je 11 čvorova. Obavljao je ulogu poštanskog broda na Južnom Jadranu, a ulaskom Italije u Prvi svjetski rat brod je rekviriran za potrebe Ratne mornarice Italije.
Istraživanjem parabroda „Brindisi“ i okolnosti pod kojima je završio na dnu Medovskog zaliva najviše se bavio dr Ilir Čapuni iz Ulcinja. On je sa grupom ronilaca iz Ulcinja prvi organizovao ronilačku ekspediciju na potopljeni parabrod „Brindisi“ 2005. godine. Tom prilikom je definisana pozicija broda i napravljeni su prvi foto i video snimci koji su objavljeni u brojnim medijima. Nakon toga je organizovano više ronilačkih ekspedicija, sve sa ciljem prikupljanja podataka koji bi riješilii brojne misterije u vezi sa ovom katastrofom kojiu često publicisti nazivaju „crnogorskim Titanikom“.
Brindizi u plovidbi
Brojne knjige i članci opisali su tragičan kraj parabroda „Brindisi“, kao i tragediju njegovih putnika i članova posade. Još su brojnija pitanja na koja stotinu godina kasnije niko nije dao odgovor, pa ih i autor ovoga teksta postavlja sebi i drugima. Odluka da se brodu dozvoli isplovljavanje bila je više nego iznenađujuća. Imajući u vidu karakter Londonskog ugovora i svega što je iz njega proizlazilo nameće se neizbježno pitanje: Koji je interes Italije da crnogorski dobrovoljci stignu u Crnu Goru i uključe se u njenu odbranu? Ko je donio odluku i dao dozvolu brodu „Brindisi“ da isplovi sa putnicima i teretom iz italijanske luke Brindisi prema albanskoj luci Medova ispred koje je minsko polje sa postavila Ratna mornarica Italije sa svojim minama? Budući da je kapetan broda znao je da je luka minirana, a morao je imati i plan minskog polja kojeg su italijanske snage položile, pitanje je i zašto nije plovio standardnom rutom i brod sigurno uveo u luku? Zašto nije tražio dozvolu za uplovljenje u luku Medova i asistenciju lučkog pilota koji bi ga vodio sigurnom kurskom do luke, nego je plovio neuobičajenim putem?
Prema svjedočenju očevidaca jutro je bilo burno. Oko osam sati ujutro vidljivost je bila dobra i svi elementi za određivanje pozicije broda bili su više nego povoljni. Da li je kapetan znao na kojoj se poziciji nalazio sa brodom? Lučki kapetan u luci Medova bio je italijanski oficir. Zašto luške vlasti nijesu poslale pilota da uvede brod sigurnim putem kroz minsko polje u luku Medova kao što je to do tada bila praksa? Zašto su lučke vlasti Medove mislile da je brod prazan? Zašto posada broda nije spustila spasilačke čamce i evakuisala putnike, već je spustila jedan čamac kako bi samo sebe spasila? Da li je posada broda „Brindisi“ bježeći veslala prema obali ili niz buru prema torpednom brodu koji ih je pratio? Kako i gdje su nestala novčana sredstva prikupljena od iseljenika koje je za Crnu Goru nosio doktor Đuro Guč? Da li je novac bio pohranjen, u brodskoj kasi ili je bio kod doktora Đura Guča? Gdje je i kako sahranjena posada broda? Šta se na njihovim osmrtnicama navodi kao razlog smrti? Kakvu naknadu od osiguravajućeg društva je dobila pomorska kompanija u čijem vlasništvu je bio brod? Kakvu naknadu od osiguranja su dobili preživjeli i porodice poginulih putnika i od koga?
Parni stroj- foto D.Gačević
Na neka od ovih pitanja nijesu mogli dati odgovor ni očevici ove tragedije. Jedan od njih je i profesor Pavao Perić čije je svjedočenje objavljeno u „Jadranskoj straži“ br. 3 iz 1932. godine pod naslovom „Na uspomenu drugovima koji su potopljeni 6. januara 1916. u luci Sv. Ivan Medunski“. Ovaj izvještaj, koji sam dobio u Pomorskom muzeju Kotor od njegovog kustosa gospodina Petra Palavršića, jedno je od svjdočenja koji opisuje tragediju u Medovi. Ima i drugih svjedočenja ali su uglavnom sva kontradiktorna i teško da se mogu koristiti za izvođenje dokaza. Na brojna ostala pitanja, odgovore može dati samo sveobuhvatno i detaljno istraživanje za koje je bilo vremena, ali ne i volje države za koju su iseljenici došli da se bore i ostavili svoje živote u ledenoj vodi zaliva Medove.
Čapuni i Gačević pred zaron na stogodišnjicu potapanja krstarice ZENTA
Prof. dr Ilir Čapuni i ja smo, zajedno sa prijeteljima koji se takođe bave istraživanjem potopljenih brodova, roniocima iz Italije i Austrije, ronili na mnoge olupine u Jadranu. Uz njihovu pomoć mogli smo doći do italijanskih i austrijskih arhiva u kojima leže odgovori na veliki broj pitanja. Tema je u ovom momentu posebno aktuelizovana buduću da se navršava sto godina od Prvog svjetskog rata. Zajednička ideja nam je bila da na kvalitetan način istražimo sve okolnosti pod kojima je došlo do potapanja parabroda „Brindisi“, kako bi za Badnje jutro 2016. mogli prikazati dobar dokumentarni film, otkriti spomenik ili spomen ploču u Medovi i na skroman način odužiti se stradalnicima iz Medove. Tim povodom otišli smo u Ministarstvo inostranih poslova – Upravu za dijasporu, kako bi eventualno postigli zajednički dogovor, pronašli sredstva i krenuli u realizaciju projekta. Sve se završilo sa praznim obećanjima i politikantskim pričama nezaintresovanih činovnika ovog resora.
Nijesmo gospodin Čapuni i ja bili iznenađeni indolentnim odgovorom naših vlasti povodom pripreme za obilježavanje stogodišnjice tragedije parabroda „Brindisi“, pa smo o svom trošku otišli u Albaniju kako bi još jednom zaronili na potopljeni brod i napravili podvodne snimke. Kako ostaci olupine leže na maloj dubini pjeskovitog dna Drimskog zaliva, pod udarom su jakih valova koji su izazvani južnim vjetrom i koji ostavljaju razarajuće tragove. To je i podneblje tradicionalnog načina ribolova sa dinamitiom, kakav ni u Crnoj Gori nije nepoznat. Udarac u podvodnu minu nije jedino zlo koje je zadesilo potopljeni parabrod „Brindisi“. U periodu od 1926. do 1936. godine Italija je bila pod međunarodnim sankcijama na uvoz željeza zbog okupacije Etiopije pa je kasacijom potopljenih brodova dolazila do sirovina za proizvodnju čelika. Tako su u Albaniji u pomenutom periodu izvađeni brojni potopljeni brodovi. Željezo su vadili i sa brodova potopljenih na većim dubinama kao što je slučaj sa italijanskom krstaricom „Regina Margherita“ potopljene na dubini od 68 metara. Ronio sam na ovoj krstarici pa sam sam se uvjerio u rezultate kasacije. Ista sudbina je zadesila i parabrod „Brindisi“ na maloj dubini. Svi lako skidljivi konstruktivni dijelovi broda su očupani i odneseni. Samo najjači dijelovi, uključujući parni stroj i kotao pare ostali su u pjeskovitom dnu kao podsjetnik na ono što ga je zadesilo.
Ostatke broda nagriza i zub vremena pa je za očekivati da će jednog dana utonuti u pješčano dno i biti prekriven pijeskom baš kao što su prekrivene velom tajne brojne okolnosti pod kojima je ovaj brod završio svoje poslednje putovanje na putu prema albanskoj luci Medova.
I nakon stotinu godina od tragedije, nije bilo dobre volje ni sa jedne strane da se do kraja i sa pouzdanim činjenicama rasvijetle sve okolnosti pod kojima je došlo do tragedije. Pitanja je i dalje puno, a odgovora nedovoljno. Do zvaničnih dokumenata koji su u vezi sa potapanjem parabroda „Brindisi“ preko vojnih i lučkih vlasti iz Medove nijesmo došli. Teško je povjerovati da ovakvu tragediju ne prati formiranje komisije koja bi za zadatak imala ispitivanje uzroka nesreće. Još nijesmo uspjeli da ustanovimo tačan broj žrtava. Krivci nikada nijesu pronađeni pa nijesu ni mogli odgovarati za ovu tragediju ili smišljeno počinjen zločin. Kome je sve to bilo u interesu i dalje ostaje tajna. Tragediju pod Medovom tumačiće svi na svoj način, kako im odgovara za dnevnopolitičke svrhe, političke obračune i trgovinu, predizborne kampanje kao i lične promocije raznih grupa i pojedinaca. Odavno je nama istorija prestala biti učiteljica života pa se pomalo i plašim da nam se nakon stotinu godina ne ponovi 1916. kada već iz nje nijesmo ništa naučili. Volio bih da griješim.
