Predstavljen “Modri kavez”, intimni dokumentarac o životu pomoraca

0

Modri Kavez pressTeški počeci, svečani rasplet, tako je u jednoj rečenici Bruna Bajić, mlada splitska redateljica, opisala upravo dovršen dokumentarac “Modri kavez”, koji se bavi Dalmacijom i pomorstvom, koji je prvi takav urađen za one koji žive od mora.

– “Modri kavez“ je za mene bio poseban izazov. To je film o emotivnom životu pomoraca, prepun autentičnih materijala, zanimljivih priča i sudbina. Moj tata je 30 godina kapetan broda, tako da njemu posvjećujem svaku minutu toga filma. Za mog tatu kojeg mi je otimalo more. Nedostajao mi je cijeli život. Ovo je bilo moje malo putovanje da mu se približim, emotivna je bila redateljica.

Cilj filma je bio odati počast i iznijeti zanimljive činjenice iz života ljudi čiji je život i život njihovih obitelji, ponekad i generacijama, obilježilo more i pomorstvo. Otkrivajući tajne pomoračkih života, njihovih obitelji, snove, talente, strahove, nadanja i nebrojene pustolovine, „Modri kavez“ skida stigmu sa klišea i otvara nove horizonte i priče. Devedeset minuta čiste čarolije.

Kako i doliči jednom takvom filmu, autorica ga je predstavila u salonu Jadralinijina broda „Korčula“, a uz nju su sjeli i posebni gosti: radijski novinar Jadran Marinković, dugogodišnjeg voditelja Pomorskih večeri, Mariana Pivalica iz Turističke zajednice Split, ali i kapetani Neno Bajić i Alfonso Bezmalinović.

– Pomorci su glavna vijest u medijima samo ukoliko dođe do nesreće, nažalost, zato me silno raduje što je „ova mala“ uspjela u naumu da nam svima približi drugačiju sliku života ljudi od mora, kazao je Marinković.

– Život pomoraca su odlasci i dolasci, djeca koja odrastu bez vas, sve to je Bruna uspjela prenijeti na filmsko platno, zato vjerujem da će ostaviti trag u vremenu, ponosan je bio Neno Bajić.

– More se može voljeti, turistički, ljeti, zato uvijek kažem da su pomorci ovisni o moru, jer taj život je i gorak i težak, a opet sladak, iskren je bio kapetan Bezmalinović, dodajući:

– Ovo je prilika da ljudi na kopnu vide kako na naš karakter utjecaj ostavlja i klima i meteorologija i geografija.

Sam film popratiti će i knjiga redateljice pod nazivom “Redateljski memoari: Put u Modri kavez”, ali i autorski soundtrack filma.Ovo je i prvi film uspješno financiran crowdfundingom u Hrvatskoj.

O autorici

Bruna Bajić je prva ženska magistrica Filma, medijske umjetnosti i animacije na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Kroz svoj studij i obrazovanje, za sobom sam ostavila preko 20 kratkih i srednjemetražnih filmova, ali posebnu inspiraciju je, priznaje, pronašla u dokumentarnom filmu.

Svečana premijera

„Modri kavez“ će biti svečano promoviran u subotu, 24. oktobra na brodu „Marco Polo“, u splitskoj luci. Premijera započinje u 19.30.
Nakon premijere film će se prikazivati u Cineplexxu.

Milena Budimir – Slobodna Dalmacija

FOTO: Paun Paunović/CROPIX

Edukacija u školama – “Održivo upravljanje zelenim otpadom-kompostiranje”

0
Kompostiranje
Kompostiranje

U okviru svog projekta “Održivo upravljanje zelenim otpadom-kompostiranje”, NVO “Eko Centar Delfin” iz Kotora u saradnji sa OSCE Misijom u Crnoj Gori sprovodi program edukacije u 15 osnovnih škola u Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama, Petnjici, Kolašinu, Plužinama, Nikšiću, Danilovgradu, Podgorici i Cetinju.

Prema riječima predsjednice te NVO Ljilje Radunović, program edukacije je odobren od Ministarstva prosvjete i odnosi se na unaprijedjenje znanja učenika i nastavnika u oblasti principa održivog razvoja, održivog upravljanja otpadom i sprovodjenja procesa kompostiranja zelenog otpada.

“Eko Centar Delfin” je tokom septembra objavio poziv za osnovne škole sa područja centralne i sjeverne regije Crne Gore, da se prijave za program edukacije. U predvidjenom roku prijavilo se više od 30 škola, od kojih je na osnovu definisanih kriterijuma izabrano njih 15. Kotorska NVO će u toku realizacije programa edukacije, potpisati sporazume o saradnji sa ovim prosvjetnim institucijama.

“Osim edukativnog programa ove škole će dobiti u trajno vlasništvo kompostere kapaciteta 600 litara, uz obavezu da sprovedu proces kompostiranja u narednih 12 mjeseci.”- istakla je Radunović.

Osim toga, kroz projekat “Održivo upravljanje zelenim otpadom-kompostiranje”, publikovan je edukativno informativni materijal na temu kompostiranja (brošure i posteri). U toku juna mjeseca 2015.god u EU Info Centru je realizovana panel diskusija na temu “Kompostiranje- potencijali i mogućnosti”, a tokom novembra u Podgorici će biti organizovan trening program za predstavnike komunalnih preduzeća iz projektnih opština na temu ” Jačanje kadrovskih kapaciteta komunalnih preduzeća u oblasti održivog upravljanja otpadom” i panel diskusije u Beranama i Nikšiću.

“Inicijativa za implementaciju projekta je ideja “Eko Centra Delfin”, a Misija OSCE-a je sa zadovoljstvom prihvatila predlog, nalazeći da se u potpunosti uklapa u njen mandat promovisanja dobrog rukovodjenja u sektoru životne sredine. Tokom 2014.god projektom su bile obuhvaćene primorske opštine Crne Gore, a tokom 2015.god centralni i sjeverni region.”- naglasila je Radunović.

Podsticaće gradnju panoramskih puteva

0
Pješačka staza Ubli - Risan Photo Željko Starčević
Pješačka staza Ubli – Risan Photo Željko Starčević

Montenegro biznis alijansa (MBA) namjerava da, kada je sektor turizma, poljoprivrede i ruralnog razvoja u pitanju, aktivno podstiče gradnju takozvanih panoramskih puteva, odnosno planinskih staza na čitavoj teritoriji Crne Gore.

Predstavnici MBA smatraju da za to postoje svi realni uslovi, kao i da to ne zahtijeva izdvajanje previsokih finansijska sredstva.

„Crna Gora bi, u narednih nekoliko godina, mogla biti prošarana panoramskim putevima, odnosno planinskim stazama kojima bi bile povezane sve crnogorske opštine, od primorja do sjevera“, navodi se u saopštenju MBA.

Iz te asocijacije su dodali da na teritoriji svih opština postoje kakve-takve planinske staze, koje su nekada korišćene za komunikaciju sa susjednim gradovima.

„Zadatak svake opštine bio bi da na svojoj teritoriji sve takve staze uredi i dotjera, eventualno ih proširi i poveže sa planinskim stazama koje bi uredile granične opštine, od juga do sjevera“, rekli su predstavnici MBA.

Put-Crkvice-Ledenice
Put-Crkvice-Ledenice

Oni tvrde da za realizaciju tog projekta ne bi bila potrebna prevelika investicija, dok bi pozitivni efekti bili dragocjeni i dugoročni.

„Zamislimo turiste koji sa primorja krenu tim stazama pješačeći prema sjeveru. Na koliko bi divnih vidikovaca i panorama nailazili na tom putu. Upravo na tim mjestima bi se mogao razviti unosan biznis kroz gradnju odgovarajućih sadržaja turističkog tipa, koji bi se snadbijvali poljoprivrednim i drugim proizvodima sa seoskog, odnosno ruralnog područja“, navodi se u saopštenju.

U MBA smatraju da je sprega turizma i poljoprivrede veoma važna za realizaciju zamišljenog, s ciljem podsticanja razvoja ruralnog dijela Crne Gore.

Pješačka staza Ubli - Risan Photo Željko Starčević
Pješačka staza Ubli – Risan Photo Željko Starčević

„Namjera man je da u taj projekat što prije krenemo, uz očekivanu podršku svih relevantnih subjekata koji bi na različite načine mogli podržati našu inicijativu“, kazali su predstavnici MBA.

Oni su podsjetili da je MBA poslovna asocijacija angažovana na stvaranju što kvalitetnijih uslova za razvoj biznisa u Crnoj Gori, koja je uvijek nastojala da konkretnim predlozima opravda takvu ulogu, dajući poseban akcenat na privredne sektore definisane kao strateške.

Izložba “Crna Gora 1914 – 1918” iz albuma fotografija Bele Maćašovskog

0
Pozivnica Fot.Maćašovski
Pozivnica Fot.Maćašovski

Izložba “Crna Gora 1914 – 1918” iz albuma fotografija Bele Maćašovskog biće otvorena u utorak 20. oktobra u 19 sati u “Galeriji solidarnosti” u Kotoru. Organizatori su OJU “Muzeji” Kotor, Nacionalni savjet crnogorske manjine u Srbiji I centar za kulturu Nikšić.

Bela Maćašovski (Budimpešta 1891. godine – Bajmok kod Subotice 1960. godine) završio je Medicinski fakultet u Budimpešti. Po izbijanju Prvog svjetskog rata regrutovan je kao ljekar u austro-ugarsku vojsku.

Tokom boravka u Crnoj Gori 1915, 1916, 1917. i 1918. uradio je seriju dokumentarnih fotografija, koje sem prizora iz ratnog i vojničkog života donose i prikaze posvećene životu i svakodnevici crnogorskih ljudi i čitavih porodica; primorskog i planinskog ambijenta i veduta gradova.

Nasljednici poklanjaju 1988 fotografsku ostavštinu (744 fotografije iz Crne Gore, Dalmacije, Albanije i Italije) i Dnevnik dr Bele Maćašovskog Istorijskom arhivu u Subotici. Stručnu obradu ovog vrijednog legata uradila je istoričarka Tatjana Segedinčev, viša arhivistkinja.

Dio fotografskog materijala vezanog za Crnu Goru, digitalizovan i priređen za izložbu, ustupljen je na korišćenje Nacionalnom savjetu crnogorske nacionalne manjine u Vrbasu. Izložba Crna Gora 1914-1918. iz albuma fotografija Bele Maćašovskog je autentično svjedočanstvo o Crnoj Gori, njenim stanovnicima i životu tokom Prvog svjetskog rata.

“Pop art priča”

0

Program obilježavanja Dana opštine Herceg Novi nastavlja se danas, 20.oktobra predavanjem “Pop art priča” u Dvorani park od 19 sati.

Na predavanju će govoriti istoričarke umjetnosti Ljiljana Zeković i Ana Pavlović Ivanović. Organizator je Javna ustanova kulture “Herceg fest”.

Pop art je umjetnički pravac u savremenoj umjetnosti, koji je nastao 60-ih godina 20. vijeka, a korijene ima u dadaizmu i kubizmu. Ime pravca doslovno znači popularna umjetnost. Cilj ovih umjetnika je sofisticirani ironični umjetnički komentar o stvarima koje nameće masovna kultura. Ujedno se poigravaju sa do tada postavljenim granicama prisutnosti nebitnog i banalnog u „visokoj” umjetnosti. Među najpoznatije pop art umjetnike spadaju: Endi Vorhol, Robert Raušenberg, Roj Lihtenstajn, Džon Čemberlen, Tom Veselman, Džejms Rozenkvist.

Uskoro dugo najavljivana spomen obilježja – Leopoldu Mandiću i Tvrtku I Kotromaniću

0
Herceg - Novi
Herceg – Novi

U toku su pripreme za postavljanje spomen ploče na rodnoj kući sveca Leopolda  Bogdana Mandića na Škveru  i  natpisa na  postamentu spomenika osnivaču grada kralju Tvrtku I Kotromaniću.

Kako nas je informisao sekretar  za društvene djelatnosti Vladimir Dželetović,  za predlog odluke o postavljanju spomen ploče koju treba da usvoji Skupština opštine i postavljanje obilježja neophodna je saglasnost  stanara kuće na Škveru. Danas se očekuje i formalni dogovor sa predsjednikom skupštine stanara  Ljubom Živanićem.

Na  kamenoj ploči  će pisati „U ovoj kući rodio se svetac Leopold Bogdan Mandić 1866-1942“.

Leopold Bogdan Mandić
Leopold Bogdan Mandić

I Spomenik osnivaču grada Tvrtku I Kotromaniću na Škveru, uskoro će dobiti obilježje. Na postamentu visine 60 cm biće ugravirano ime osnivača grada: „Kralj Stefan Tvrtko I Kotromanić, osnivač grada Herceg Novog“. Za to je dobijena saglasnost  autora spomenika, vajara  Dragana Dimitrijevića. O cijeni i datumu radova više će se znati nakon izbora kvalifikovane kamenorezačke radionice.

Kralj Tvrtko I Kotromanić spomenik HN
Kralj Tvrtko I Kotromanić spomenik HN

Spomenik osnivaču grada postavljen je prije dvije godine. Visok je 5,6 metara i težak 1,2 tone. Izliven je u Zagrebu u livnici ”Ujević”.

Brod u ruci izložba maketa brodova

0

U povodu 28. oktobrа, Dаnа opštine Herceg – Novi, u foаjeu Dvorаne pаrk, u subotu 10.oktobra otvorenа je izložbа mаketа brodovа „Brod u ruci“ Eduаrdа Eda Bigаiа.

Izložbu je otvorio predsjednik Sаvjetа JUK „Herceg – fest“ Đuro Beli Prijić.

Nа svečаnosti povodom otvаrаnjа izložbe pročitаn je govor direktorа Herceg-festа, drаmskog piscа Stevаnа Koprivice.

Kraj trećeg broda “Bar” – Barani ga davno oplakali

0
Brod Bar
Brod Bar

Ovih su dana do redakcije Bar Info stigle slike iz čuvenog pakistanskog “groblja brodova” u Gadhani Bichu, slike koje će rastužiti barske pomorce što su plovili na trećem brodu “Bar” kompanije “Prekookeanska plovidba”.

Na nekoliko slika se vidi kako je prije desetak dana, 8. septembra, na pakistanskom pijesku dovršio svoj radni vijek posljednji od tri “Bara” iz flote barske “Prekookeanske”. Na slikama nosi ime “Princess Maria”, koje je dobio 2012. godine, a u međuvremenu je desetak godina plovio kao “Inviken”.

Zanimljivo je da nikada u svom vijeku nije dolazio u svoju matičnu luku po kojoj je nosio ime, jer su ga plovidbeni putevi nosili dalje od Bara. Najbliže nam je bio, na nekoliko desetina milja, 2012. godine, kada se vraćao iz remonta obavljenog u brodogradilištu “Viktor Lenac” u Rijeci.

Treći (i posljednji) “Bar” u sastavu “Prekookeanske plovidbe” (sada pod tim imenom plovi brod, ali „Barske plovidbe”) bio je novogradnja, suvremeni motorni brod. Izgrađen je za “Prekookeansku” u brodogradilištu “AESA” u Olaveagi u Španiji, u decembru 1986. godine. Porinut je 17. aprila 1984. godine.

Ovaj moderni i novi brod, ponos tvrtke je, uz brod „Bijelo Polje”, bio je najveći u floti. Imao je nosivost 17.400 tona (30.070 DWT), bio je dugačak 189,4 metara i širok 22,9 metra. Razvijao je maksimalnu brzinu od 15,5 čvorova.

Porto Montenegro i Luštica Bay predstavljeni na Crnogorskom investicionom forumu u Milanu

0
Predstavnici Lustica Developmenta i Porto Montenegra sa Pocasnim konzulom Crne Gore u Milanu Dolly Predović na Forumu
Predstavnici Lustica Developmenta i Porto Montenegra sa Pocasnim konzulom Crne Gore u Milanu Dolly Predović na Forumu

Najznačajniji investicioni projekti u turizmu u Crnoj Gori, Porto Montenegro i Luštica Bay predstavljeni su na Crnogorskom investicionom forumu u Milanu, u okviru Univerzalne svjetske izložbe EXPO Milano 2015.

Forum su organizovali Privredna komora Crne Gore, Vlada Crne Gore i crnogorski paviljon Expo Milano 2015, u saradnji sa privrednom komorom Milana i italijanskim paviljonom EXPO Milano 2015. Forum je okupio predstavnike kompanija-članova Privredne komore Italije, Privredne komoreMilana i kompanija  koje su tokom prethodnih četiri mjeseca trajanja EXPO-a  izrazili konkretno interesovanje za ulaganja u Crnu Goru. Forumu su prisustvovali i visoki predstavnici paviljona zemalja učesnica EXPO-a.

Kompanija Adriatic Marinas predstavila je svoj projekat matične luke za superjahte i luksuznog nautičkog naselja Porto Montenegro dok je kompanija Luštica Development prezentovala projekat novog turističkog centra na Jadranu, Luštica Bay, čija vrijednost je procijenjena na 1,1 milijardu eura – navodi se u zajedničkom saopštenju.

Investicije kao jedan od ključnih pokretača razvoja Crne Gore nalaze se  u fokusu foruma sa ciljem  da se italijanskim i ostalim investitorima predstave razvojni investicioni projekti u Crnoj Gori iz oblasti svih grana ekonomija, među kojima je primarno i turizam.

„Za samo sedam godina, od makete u svrhu prezentacije projekta, Porto Montenegro se razvio u luksuzni brend i najprosperitetniju investiciju u Crnoj Gori, u koju je do sada uloženo preko 396 miliona eura. Otvaranje spektakularnog hotela „Regent Porto Montenegro Hotel & Residences“, jedinstveni lifestyle događaji, regate, koncerti i izložbe internacionalnih umjetnika i međunarodna škola „Knightsbridge“, samo su neki od razloga zašto ova investicija nosi epitet vodeće u segmentu turističkog proizvoda Boke Kotorske i Crne Gore kao jahting destinacije, istakao je PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.

Expo-2015
Expo-2015

Novi centar na Jadranu, Luštica Bay planiran je da ponudi sedam hotela, 2 marine sa 226 vezova, prvi profesionalni golf teren sa 18 rupa u Crnoj Gori, sa potpisom Gerija Plejera preko 1.000 apartmana, preko 500 vila i gradskih kuća, gradski centar i sportske sadržaje, sve to smješteno u srcu netaknute prirode i spektakularnom pejzažu crnogorske obale.

„Već smo primili prve stanovnike, a svi radovi u marini i na objektima se odvijaju planiranom dinamikom“- saopštio je Miloš Jeknić iz sektora prodaje Luštice Development.

Dvije vodeće inostrane investicione kompanije koje posluju u Crnoj Gori tvrde da Boka Kotorska ima povoljan ekonomski okvir za investitore, prije svega kada su u pitanju poreske stope, nakon najvećeg prirodnog resursa – ljepote, nautičke istorije i potencijala za razvoj.

„Ta vrsta pogodnosti značajna je stimulacija za vlasnike brodova i jahti, koji biraju marinu i naselje Porto Montenegro kao destinaciju za matičnu luku svojih plovila ili kupovinu nekretnina. Vlasnici jahti iz Rusije, Velike Britanije i mnogih drugih evropskih zemalja, kao i iz Australije i SAD-a, zakupili su vez za narednih 15 – 30 godina, u marini koja je samo na 10 minuta udaljena od frekventnog aerodroma u Tivtu.“- stoji u saopštenju.

Rekonstrukcija Šetališta pet Danica

0
Šetalište Topla - Igalo
Šetalište Topla – Igalo

Radovi na rekonstrukciji dijela Šetališta pet Danica, od “Galeba” u Igalu do restorana “Mimoza” na Toploj, počinju sutra, saopšteno je iz Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novi.

Dužina dionice koja se rekonstruiše iznosi oko 365 metara, a površina 1600 kvadratnih metara. Projekat je izradila hercegnovska firma „R&S Arhitekti“. Radovi bi trebalo da budu završeni do proljeća naredne godine.

U prvoj fazi u trup šetališta biće postavljene cijevi za kolektor, a nakon toga će se pristupiti proširenju postojeće staze i izvođenju ostalih radovi predviđenih projektom: popločavanje, izgradnja javne rasvjete, postavljanje ograde, klupa i ostalog urbanog mobilijara.

Ovo je zajednička investicija Opštine Herceg Novi i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, ukupne vrijednosti preko 350.000 eura. Za izvođača radova na tenderu je izabrana kompanija “Đokić grupa” iz Bara