Obilježeno 200. godina od osnivanja Osnovne škole Stoliv

0

“Prebirajući po spašenoj dokumentaciji, kao i prema arhivskim i drugim podacima, možemo sa sigurnošću utvrditi daje 1815. godine osnovana Pučka jednorazredna muška učionica u Stolivu, što znači da, ove 2015. godine, obilježavamo vrijedan datum – 200 godina od osnivanja naše škole” – kazao je Romeo Mihović, na sinoćnoj skromnom obilježvanju ovog značajnog jubileja u Domu kulture “Niko Bilafer” u Stolivu.

Nakon razornog zemljotresa 1979.godine, kada je razrušena kuća, Sheveglia, u kojoj se nalazila osnovna škola Rome Mihović sa drugarima iz susjedstva Nenadom Mirkovićem i Goranom Odalovićem sasvim slučajno došao je do vrijedne dokumentacije o istorijatu škole koju je sačuvao i godinama istraživao.

“Do prostorije nekadašnjeg kabineta mogao sam doći samo preko velike rupe koju sam premostio otpalim daskama i to „četvoronoške“.

Nijesam mogao vjerovati, da ispod mnoštva memljivih papira, školskih blokova, smeća, proviruje poneki stari dokument, ovjerena dokumentacija, krasopis perom i mastilom. Razgrćući pažljivo, odmah sam shvatio vrijednost te dokumentacije i da se radi o školskoj arhivi od preko sto godina. Jeli moguće i kako se desilo da ta dokumentacija doživi ovakvu sudbinu. Koliko god izgledalo patetično, zasramio sam se u ime svih koji su to dozvolili, a pred onima koji su je uredno čuvali sve do zemljotresa koji nam je inače za sve kriv. Najstarija i najvrijednija dokumentacija bila je uglavnom vlažna, tako da sam je danima širio u suvom prostoru kod mene kući, otprašivao i slagao u kartonske kutije, uvijene u najlonske kese, i uz sredstva protiv velikog broja grinja, pohranio u suvu prostoriju. O svemu sam obavijestio Udruženje „Kamelija“, MZ Stoliv kao i Istorijski arhiv u Kotoru kasnije, sa kojim ćemo u narednom periodu raditi na njenoj daljoj zaštiti i izučavanju ” – kazao je prisutnima Mihović.

Prema dokumentaciji prvi učitelj davne 1815. je bio don Lovro Lorenzin. Škola je bila privatana a izdržavana je od Općine Stoliv, a posljednja učiteljica 1978.godine Anka Pavlović koja je i stanovala u školi.

O kojem se vremenu radi, podsjetićemo kratko o nekim istorijskim činjenicama.

Mletačku republiku, koja je ovdje bila oko 400 godina, uništio je Napoleon 1797. godine, a Boka je, za zelenim stolom, pripala Habzburškoj monarhiji. Zatim su uslijedile kratkotrajne vladavine Rusa 1806. i Francuza 1807-1813. Austro-ugarska 1814. počinje svoju, 104 godine dugu vladavinu i na ovim prostorima ostaje do sloma 1918. kada se osniva Kraljevina SHS (Jugoslavija) koja traje do II svjetskog rata.

Znači osnivanje škole u Stolivu, dešava se neposredno nakon ponovnog dolaska Austrije na ovim prostorima 1914. godine.

Školstvo je svakako jedna od glavnih komponenti kulturnoga razvitka Boke Kotorske.

Pri benediktinskim i franjevačkim samostanima još od 10. vijeka postojale su privatne i vjerske škole. U 14. vijeku Kotor je imao javnu školu sa šest razreda, a u 16. vijeku školu za djevojčice. Za vrijeme Mlečana ovdje nije podignuta ni jedna škola, a za vrijeme Austrije otvorene su tri javne škole, po jedna u Kotoru, Budvi i Herceg Novom.

Francuzi su poklanjali školstvu veću pažnju pa je svaka općina trebala imati škole za dječake, a kotar i školu za djevojčice. U osnovnoj školi nastavni jezik je bio hrvatski, a kasnije u gimnaziji talijanski, francuski i djelimično hrvatski.

“Tako su u Boki Kotorskoj kao i u ostalim primorskim središtima Dalmacije postojali gotovo jednaki uslovi obrazovanja što se odrazilo i u broju intelektualaca kroz vjekove kako piše Vanda Babić o kulturnom životu Boke Kotorske uoči preporoda” kazao je Romeo Mihović.

Organizatori večeri bili su Udruženje “Kamelija” i MZ Stoliv.

Kanalizacija se izliva na obalu

1
Izlivanje otpadnih voda na obali zaliva Trašte
Izlivanje otpadnih voda na obali zaliva Trašte – foto Ivan Starčević

Na regionalnom kanalizacionom sistemu Kotor-Tivat-Trašte došlo je do nove velike havarije zbog koje se ogromne količine neprerađenih otpadnih voda iz dva grada, izlivaju na obalu zaliva Trašte.

Naime, u neposrednoj blizini izlivnog tornja kanalizacionog sistema u zalivu Trašte, zapadno od popularne plaže Plavi horizont, došlo je do oštećenja cijevi, pa otpadne vode bukvalno kao vodopad kupljaju na obalu. To je već treće veliko oštećenje sistema jer je prije godinu dana evidentirano propuštanje izlivnog tornja u njegovoj osnovi, na samoj kamenitoj obali zaliva Trašte, a podmorski dio ispusta prekinut je na otprilike 1.800 metara od obale. Kako je lani utvrđeno ispitivanjima od strane crnogorske i hrvatske hidrografske službe, ovdje nedostaje oko 200 metara dužine cijevi podvodnog ispusta, koje je 2008 za 350 hiljada eura, uz korištenje državnih resursa JU RCUD iz Bijele, postavila privatna kompanija „Aquanaut“ iz Podgorice, čiji je vlasnik Danilo Mijajlović, zaposlenik u RCUD-u kojim direktoruje njegov otac Veselin Mijajlović.

Zbog izlivanja ogromnih količina neprerađenih okanalizacionih voda na samo 27 metara dubine u na 1.800 metara od obale, umjesto na 3.200 gdje je originalni kraj ispisnog cjevovoda, u ovom dijelu zaliva Trašte već duže vrijeme se primjećuje pojačana pojava tzv. cvjetanja mora odnosno enormnog razmnožavanja dijela mikroskopskih algi na površini vode, koje se „hrane“ iz materija u neprerađenim otpadnim vodama. Na to su se ljetos čak žalili i prvi klijenti elitnog turističkog kompleksa Luštica Bay uz Krtolima, a kompanija „Luštica Development“ koja njime gazduje upozorila je nadležne državne organe da se kanalizacioni sustem u Traštama mora sanirati. Iz Opština Tivat i Kotor koje gazduju ovim sistemom, do sada nisu preduzeli ozbiljnije aktivnosti, pravdajući se činjenicom da je u toku gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za ta dva grada koje bi u funkciju trebalo da bude dstavljeno na ljeto naredne godine, od kada će se preko oštećenih izlivnih struktura u more ispuštati samo prečišćena kanalizaciona voda.

Najnovija havarija na cjevovodu kod ispunog tornja međutim, pokazala je da se nešto mora hitne preduzeti, što su juče zatražili i mještani Krtola. Predjednik MZ Krtoli Ivan Starčević podsjetio je da oni već godinama ukazuju na problem sa oštećenim djelovima ispusta u zalivu Trašte i kazao da je ta MZ tražila da se sredstva za njegovo saniranje predvide u budžetu Opštine Tivat za 2016, što lokalna uprava nije prihvatila.

„Ranije je samo dio otpadnih voda izlazio na obalu ispod tornja a ostatak u sred zaliva na mjestu gdje je podvodni ispust prekinut. Sada međutim, kompletno sve kanalizacione vode ističu prije tornja. Bojimo se zaraze i zbog toga insistiramo da se zaustavi rad cijelog sistema Kotor-Tivat-Trašte, dok se ne obavi kompletna reparacija oštećenih djelova.”- istakao je Starčević.

Tivat – „U susret Djeda Mrazu“

0

plakat u susret djeda mrazu

Tradicionalna manifestacija za djecu „U susret Djeda Mrazu“, koju Turistička organizacija Tivat organizuje već 20 godina uoči Nove godine će se održati u srijedu 30.decembra 2015. godine sa početkom od 11 sati.

U programu će učestvovati plesna grupa „Belissimma“, djeca iz OŠ „Drago Milović“, bend Omladinskog kluba iz Tivta „Goodbye Windows“.  Posebno zadovoljstvo će nam pružiti Dječji kulturni centar iz Beograda koji će izvesti dječji mini mjuzikl „Novogodišnji čarobni kolač“, a u kojem će učestvovati Monika Romić, Milena Radulović, Voja Dujović i Dragan Sekulić. Naravno tu će biti i Djed Mraz koji će djeci podjeliti slatkiše.

Nakon podjele slatkiša program se nastavlja nastupom benda Omladinskog kluba “Goodbye Windows” koji će održati koncert za malo stariju djecu i one koji misle da to više nijesu. Koncert će početi u 14 sati.

Do kraja godine suvo i stabilno, zahlađenje moguće za Staru godinu!

0
Jaz
Jaz

Za nama je jedan od najtoplijih Božića od početka službenih meteoroloških mjerenja , koja sežu većinom od 50 do čak 150 godina u prošlost.

Topao Božić nije iznimka, već nastavak niza toplih decembarskih dana koji nas prati od početka mjeseca. Da smo ušli u zimu svjedoče tek noćne temperature.

Stabilna anticiklona, odnosno polje visokog pritiska vazduha , pratit će nas i do kraja godine, što znači da se vrijeme neće bitno promijeniti u odnosu na prethodne dane.

Sljedeća četiri dana i dalje će biti toplo za dio godine, osobito u popodnevnim satima na Jadranu. Slaba do umjerena bura će u srijedu lagano početi snižavati temperature A pravo zahlađenje možemo očekivati upravo u novogodišnjoj noći!

Luštica Bay: Novogodišnja bajka za djecu Boke

0
Stari grad Kotor
Stari grad Kotor

U sklopu podrške zajednici, kao poklon najmlađim stanovnicima i gostima Tivta, Kotora i Boke, Luštica Bay sponzorisaće svaki segment cjelodnevnog programa za djecu pod nazivom “Novogodišnja bajka – doček za djecu Nove 2016”, u Kotoru.

Cjelodnevni spektakl odvijaće se od 11 do 22 sata, u srijedu, 30. decembra na pet lokacija u Kotoru, gdje će biti priređene predstave, koncerti, filmske projekcije kao i humanitarni novogodišnji bazari sa željom da zajedničkim idejama dječiji osmjesi i radost budu zapamćeni. Brojna iznenađenja, spektakularni lajt šou, džinovski Djeda Mraz, paketići, desetak irvasa i 50 liliputanaca, učiniće djeci nezaboravnim ispraćaj stare godine.

“Ovo je najbolji način da završimo godinu, tako što ćemo donijeti radost djeci”, saopštila je Nevine Coutry direktor marketinga Luštica Development.

Organizatori programa su Turistička organizacija Kotor, Opština Kotor, Fondacija kotorskog festivala pozorišta za djecu i NVU “Karampana”.

Instalacije novogodisnjih paketica
Instalacije novogodisnjih paketica

“Na naše veliko zadovoljstvo, Luštica Bay sponzoriše svaki od navedenih segmenata i na taj način pruža veliki doprinos u razvoju programa humanitarnog karaktera koji je od izuzetne važnosti za zajednicu”, saopštila je Vanja Petrović iz Turističke organizacije Kotor.

“Novogodišnja bajka” zamišljena je kao velika pozornica lijepih želja i čestitki za zdravlje i veselu novu godinu, namijenjenih u prvom redu najmlađima. Takve želje naprije će malim pacijentima dječjeg odjeljenja Opšte bolnice Kotor isporučiti “Djeda Mraz u bolnici”, kroz pozorišnu predstavu glumca i pjesnika Dejana Đonovića.

Tradicionalni humanitarni Novogodišnji bazar okupiće vrijedne kreativne mališane iz vrtića i škola iz Kotora i Tivta, kao i Resursnog centra za sluh i govor. Prodajom rukotvorina koje su osmislili uz pomoć učitelja i nastavnika, pomoći će drugarima kojima je takva podrška neophodna.

Stari grad Kotor
Stari grad Kotor

Humanitarnim hepeningom koji je namijenjen djeci sa posebnim potrebama “Pričaj mi bajku”, mališani će uputiti poruku da ne mogu postati veliki ljudi ukoliko ne poštuju različitosti. Program se održava uz podršku Udruženja djece sa posebnim potrebama “Mali veliki korak”

Srećan kraj Novogodišnje bajke obezbijediće Djeda Guliver, džinovski Djeda Mraz, visok 13 metara koji će ispred Glavnih gradskih vrata djeci podijeliti više od 1000 paketića.

Kroz akcije društveno odgovornog poslovanja Luštica Bay ove godine je obezbijedila oko 200 hiljada eura za podršku zajednici.

Novogodišnji bazar u Herceg-Novom

0

Na Trgu Nikole Đurkovića u toku je Novogodišnji bazar koji organizuju Sekretarijat za društvene djelatnosti SO i hercegnovske nevladine organizacije. Bazar će trajati do 30 decembra.

Od glavnog trga do Gradske kafane postavljeni su štandovi na kojima novski kreativci i proizvođači predstavljaju, ali i prodavaju svoje radove i proizvode.

Dio prihoda bazara i izložbe ići će u humanitarne svrhe, a odluku o tome ko će dobiti pomoć donijeće izlagači, po završetku bazara.

Katarci krenuli u proceduru izgradnje prvog objekta u kompleksu Plavi horizont

0
Uvala Pržno
Uvala Pržno

Kompanija „Qatari Diar Hotel and Property Investment Montenegro“ (QDHPIM) iz Tivta podnijela je Agenciji za zaštitu životne sredine Crne Gore zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu izgradnje objekta tzv. „Owner` s Cluba” , prvog u sklopu budućeg rezidencijalno-turstičkog kompleksa u uvali Pržna u Krolima kod Tivta.

„Owner` s Club” je zvanično “turistički pomoćni objekat stalnog karaktera”, a gradiće se na placu površine 3.700 kvadrata, tih uz pješčanu plažu nekadašnjeg kompleksa “Plavi horizont” koji je tivatsko HTP “Primorje” prije šest godina prodalo “Qatari Diaru” za oko 24 miliona eura.

Objekat spratnosti suteren plus prizemlje, ukupne bruto građevinbske površine 1.600 kvadrata, se sastoji od reprezentativnog dupleks apartmana (Lamela A) i glavnog dela (Lamela B) sa sadržajima kao što su klub vlasnika, restoran i prateći servisni i tehnički prostori. Dupleks apartman u lameli A je zapravo ogledni primjerak u punoj veličini za zainteredsovane kupce, da im se prikaže kako će izgledati slični apartmani u rezidencijalnim vilama za prodaju koje će se, pod formom tzv. mixed use, turističkog rizorta, graditi u borovoj šumi i maslinjacima iznad djevičanske pješčane plaže u uvali Pržna, a koja je od 1968 zvanično zaštićeni spomenik prirode. Klub vlasnika u lameli B imaće pored ostaloga, kino dvoranu, salu za bilijar i kartanje, glavni salon-dnevni boravak, salon za cigare sa prostorijom za čuvanje duvana, prostor za čuvanje i degustaciju vina, prostor za objedovanje i veliku terasu. Pored toga objekat će sadržati i restoran kapaciteta 130 mjesta sa kuhinjom i pratećim tehničkim prostorijama.

Tivćani imaju rok da do utorka 29.decembra, u prostorijama Opštine Tivat izvrše uvid u dokumentaciju o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu „Owner` s Club-a” na Pržnoj, a obrađivač tog dokumneta, kompanija “S&T Sistem” iz Podgorice, napisala je da nije potrebna izrada posebnog Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, iako je riječ o gradnji prvog velikog objekta što će naći na obodu plaže koja je zaštičeni spomenik prirode.

Evo kako je Božić donio plate Turcima

0
KEMAL KURU
KEMAL KURU

Trebao je to biti rutinski posao u Sjevernoj luci. Turski brod “Kemal Kuru”, nosivosti 4104 tone, akoštao je kako bi ukrcao teret starog željeza i otplovio prema matičnoj državi.

No, naoko redovan postupak pretvorio se u noćnu moru za istanbulsku kompaniju “Fuden Denizcilik Ticaret” koja upravlja brodom izgrađenim 2007. godine u Kini, jer je dio njezinih pomoraca na vrijeme poslao poziv u pomoć Romanu Periću, inspektoru Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF), kako bi pokušali naplatiti oko 60.000 dolara zaostalih plaća koje većina posade nije primila još od kolovoza. Ključnu ulogu u svemu imala su dvojica mazača koja su već iskusila slične probleme, pa su prije nekoliko godina alarmirali inspektore dok su boravili na vezu u Pločama.

Umjesto ukrcaja tereta za nekoliko sati, brod je puna tri dana ostao čvrsto privezan u Sjevernoj luci, jer bez dvojice mazača na palubi, koji prema propisima čine minimalni dio posade, nije smio isploviti prema turskoj luci Tuzla i tamošnjim čeličanama za koje je prevozio sirovinu. Odmah je zatražena isplata zaostalih “bušti” za sve pomorce, uključujući i prekovremene sate koji im se do tada nisu obračunavali, ali i iskrcaj dvojice njihovih kolega koji su odbijali daljnji rad zbog nezadovoljstva uvjetima.

– Među ostalim problemima koje sam zabilježio na brodu, zatekao sam i trojicu pomoraca bez ugovora o radu, što je izazvalo njihove nesuglasice s kompanijom oko visine plaće. Budući da je za takvo stanje u pravilu odgovoran brodar, problem je riješen povoljno po te članove posade kojima su isplaćene najviše plaće istog ranga evidentirane na tom brodu tijekom prethodnih godina – naglašava inspektor Perić.

Predstavnik ITF-a ističe dobru suradnju s predstavnicima Odjela za inspekcijske poslove Lučke kapetanije, te dodaje kako je “Kemal Kuru” isplovio prema Turskoj s riješenom većinom teškoća na koje je ukazivala posada, dok će se manji problemi nadzirati prilikom sljedećih inspekcija, a brodovlasnik je zbog toga već dobio pismo upozorenja.

Gordan Zubčić

Na bazaru prikupili preko 3.500 eura

0
Humanitarni Novogodišnji bazar
Humanitarni Novogodišnji bazar

Sedmi humanitarni “Novogodišnji bazar” koji je održan prošle nedjelje u organizaciji Opštine Tivat , Crvenog Krsta i Organizacije žena Tivta bio je veoma uspješan jer je na njemu sakupljeno ukupno 3.567 eura – saopštili su organizatori.

Odlukom Organizacionog odbora 2.000 eura biće donirano za opremanje Dječijeg dispanzera tivatskog Doma zdravlja, dok će iznos od 1.567 eura biti uplaćen djevojčici Mariji Kovačević, za njeno liječenje. Na bazaru je učestvovalo čak 40 raznih izlagača – predstavnika NVO, firmi, ustanova, preduzeća i pojedinaca, a u organizacji i sprovođenju ove humanitarne manifestacije, pomogli su brojni volonteri.

Opština Tivat, Crveni krst i Organizacija žena Tivta zahvalili su se donatorima koji su do dana održavanja “Novogodišnjeg humanitarnog bazara” dostavili robu, artikle i svoje proizvode   i to kompaniji “Cungu”, Dječijem savezu Tivta, tivatskim pčelarima i firmi “Arsenal Elektro” ,

Jedan čovjek, jedan san

Institut Igalo
Institut Igalo

Jonathan Swift je svojevremeno izjavio da je „vizija umijeće viđenja stvari koje su drugima nevidljive“. Teško je i pomisliti da je bilo ko od tadašnjih stanovnika Igala mogao povjerovati da je moguće u takvim uslovima razviti jedno Evropsko lječilište koje će posjećivati ljudi iz svih država svijeta i koje će upošljavati i školovati na stotine ljudi i biti ponos zdravstva tadašnje SFRJ. Postojao je jedan čovjek koji je zahvaljujući svojoj upornosti i jasnoj viziji bio istrajan da posao koji je započeo u teškim uslovima dovede do kraja bez obzira na lične žrtve koje mora da podnese na tom putu. Taj čovjek je bio dr Svetozar Živojinović jedan skromni ljekar porijeklom iz Sombora , a srcem Novljanin.

Kada pomenemo Igalo, prva asocijacija je Institut “Dr. Simo Milošević” koji se nalazi u ovom gradu.

Danas jedno od najboljih Evropskih lječilišta, sa impozantim zdravstvenim kompleksima kroz koje su prošli zadovoljni pacijenti iz svih krajeva svijeta, treba da doživi svojinsku transformaciju, kako bi na još profesionalniji način nastavilo blistavu tradiciju.

Početak uspješne priče ovog lječilišta datira još od 30. avgusta davne 1949. godine. Jedan vizionar je zajedno sa svojom suprugom imao jasnu ideju kako da ovu malu primorsku varoš po imenu Igalo pretvori u najveće lječilište u bivšoj SFRJ, i jedno od najboljih evropskih lječilišta.

Dr Svetozar Živojinović 1950 ispred "Terapijskog objekta"
Dr Svetozar Živojinović 1950 ispred “Terapijskog objekta”

Vizionarski pogled Dr Svetozara Živojnovića počinje njegovim dolaskom u Herceg Novi, kada u proljeće 1934. godine preuzima mjesto ljekara Državnog dispanzera za tuberkulozu, gdje istovremeno radi i kao ljekar opšte prakse. Njegova supruga koja je po majci Novljanka, dr Milena Bubalo-Živojnović dobija mjesto ljekara specijaliste oftalmologa u Vojnoj bolnici u Meljinama kod Herceg Novog. Zahvaljujući rodbinskoj vezi dr Milene Bubalo, sa Milošem Jankovićem tadašnjim vlasnikom hotela “Igalo”, dolazi do susreta dr Svetozara Živojnovića tada gradskog fizikusa (ljekara opšte prakse zaduženog za zdravstvenu službu grada), sa ostalim stručnjacima i idustrijalcima sa ambicioznom idejom idejom da u Igalu sagrade jedan potpuno novi zdravstveni centar.

Na inicijativu dr Dušana Marinovića, tada konzula Kraljevine Jugoslavije u Milanu, i uz pomoć beogradskog industrijalca Vlada Savčića, bankara Dragomira Leka i profesora Beogradskog univerziteta dr Lukovića, dr Ignjatovića, dr Čebrakova i dr Dragoljuba Jovanovića, vrše se analize ljekovitog igalskog blata posredstvom laboratoriuma u Višcu i u Beogradu.

Izbijanjem Drugog svjetskog rata 1941. godine sve ove aktivnosti prestaju, a dr Živojnović napušta Herceg Novi i odlazi na Cetinje, a potom u Grudu kod Dubrovnika gdje obavlja intenzivano posao ljekara opšte prakse.

Na predlog Vladimira Marinovića (brata Dušana Marinovića), koji je bio na službi u Protokolu Ministarstva vanjskih poslova nove Jugoslavije, ministar zdravlja Crne Gore Mato Petrović poziva dr Svetozara Živojnovića da obnovi rad na osnivanju ranije zamišljenog zdravstvenog centra u Igalu. Taj predlog je naišao na odobravanje dr Živojinovića, i zvanično se verifikuje odlukom tadašnje Narodne skupštine Crne Gore, br. 25/49 od 30. avgusta 1949. godine,čime je i zvanično osnovano Zdravstveno klimatsko lječilište u Igalu, pod imenom “Jadransko prirodno lječilište”.

Skromno lječilište u to vrijeme raspolaže malom zgradom od slabog materijala, u svemu oko 40 m2 i jednom sasvim oronulom šupom za drva. U zgradu se smješta prva ambulanta i kancelarija Lječilišta, a u tri preostale prostorije improvizuje se muško i žensko “odjeljenje” i “odmaralište”, svako sa po četiri ležaja, na kojima se vrše procedure sa ljekovitim morskim muljem. Ljekovito blato se vadi iz priobalnog plićaka lopatama Radni kolektiv je brojao tada, osim upravnika i jednog mladog ljekara Dr Aleksića( koji je ostao na radu samo četiri mjeseca) još dva nekvalifikovana radnika i dvije radnice. Liječenje u tom periodu je bilo besplatno.

Kako je prolazilo vrijeme i rastao broj pacijenata, nakon brojnih intervencija lječilištu je dodijeljena zgrada tada već nacionalizovanog hotela „Igalo”, ranijih vlasnika porodice Janković. U zgradi bivšeg hotela, uređen je stacionar sa 50 ležaja i time poboljšana ukupna ponuda i organizacija ove ustanove.

Energičnim zalaganjem dr Svetozara Živojnovića, u 1955. godini dograđen je stacionar bivšeg hotela Jankovića, tako da se tada već raspolagalo sa 105 bolesničkih postelja. Lječilište je dobilo na korišćenje i bivši objekat nekadašnje “francuske kablovske telefonske centrale”, koji je osposobljen smještaj za još 50 pacijenata.

Ovaj objekat je 1964. godine preuređen za dečije odjeljenje sa 200 dječijih postelja. Kaptiran je izvor mineralne vode “Igalka” i voda je dovedena do lječilišta, koja u kombinaciji sa čuvenim ljekovitim igalskim blatom i mediteranskom klimom, čini u to vrijeme jednu od najboljih prirodnih lječilišta za djecu sa posebnim potrebama. Već tada je određena lokacija koja je pozicionirana za rehabilitaciju djece iz svih krajeva bivše SFRJ. Model kompletne bolnice za rehabilitaciju djece sa posebnim potrebama, u kome je potpun tretman za djecu, od rada sa fiziotarapeutima do hidroterapija čini ovaj koncept jedinstvenim u to vrijeme a i danas na evropskom tlu.

Lječilište je u proteklom vremenu prešlo put od konvencionalne banje, do Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju što je uslovilo da 15. aprila 1957. godine Savjet za narodno zdravlje Narodne Republike Crne Gore prihvati predlog uprave Lječilišta i isto 1959 godine dobije naziv Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Simo Milošević”.

Dr Živojnović se, posvetio i programima dalje izgradnje i organizacije, kako Zavoda, tako i samog naselja Igala, sa medicinskog i urbanističko-arhitektonskog stanovišta, predviđajući već tada da će se Igalo razviti u zdravstveni centar međunarodnog karaktera, kakav je i danas.

Nakon godina posvećenih razvoju i unapređenju lječilišta, nezadovoljan neuvažavanjem urbanističkog plana za koji se lično zalagao , kao i svoje koncepcije razvoja Igala kao zdravstvenog centra, 1962. godine on daje ostavku i odlazi u prijevremenu penziju. Za svoje izvanredne zasluge za osnivanje i razvoj Zavoda, dr Živojnović je odlikovan Ordenom Republike sa srebrnim vijencem i Ordenom rada drugog reda.
Takođe on je prvi dobitnik Oktobarske nagrade, koju dodeljuje Opština Herceg Novi za izuzetne rezultate u radu i stvaralaštvu.

Dr Svetozar Živojnović umro je u Herceg Novom 4. avgusta 1981. godine. Po svojoj želji skromno je sahranjen kod crkve sv. Stjepana u Sušćepanu. Brojni autori su napisali da danas samo ime jedne ulice na periferiji Igala podsjeća na ovog velikog čovjeka i stvaraoca, ali istina je da je grandiozan kompleks današnjeg Instituta “Dr. Simo Milošević“ svojevrsni spomenik ovom vizionaru i čitavom osoblju koje je postavilo temelje, za razvoj jednog ovako uspješnog lječilišta.

Autor: Mr Nikša Grgurević,
magistar pomorskih nauka i direktor Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog

http://hercegnovi.cool