H.Novi – Prvi zimski strip vikend – The Winter is coming

0
Simpson
Simpson

Jubilarna, deseta, godina Hercegnovskog strp festivala(HSF) i decenija postojanja Udruženja ljubitelja stripa u Herceg Novom, biće obilježeni pravom zimskom poslasticom – strip vikend ,,Winter is coming’’. Za sve ljubitelja devete umjetnosti ali fanove televizijskog filmsko-serijskog programa HSF poklanja gostovanje Williama Simpsona, višestruko nagrađivanog autora stripova i već legendarnog ,,story board’’ umjetnika najpoznatije tv serije na planeti „Game of Thrones“.

https://www.youtube.com/watch?v=5U6IXPwtzTs

Will Simpson nam dolazi iz Belfasta, u Sjevernoj Irskoj i preko sedamnaest godina je radio na kultnim stripovima najvećih svjetskih izdavačkih kuća kao što su Marvel, DC i 2000AD. Crtao je Betmena, Transformerse, Helblejzera, Sudiju Dreda, Osmog putnika, Indijanu Džonsa i mnoge druge naslove. Nakon tranzicije u svijet filma, radio je storibord i koncept art za filmove kao što su kultni „Carstvo vatre“ i „Njeno veličanstvo“. Od početka snimanja serijala „Game of Thrones“ glavni je storibord umjetnik te saradnik na vizuelnim detaljima kao što su kostimi, oružja, dvorci, kočije, a potpuni je autor izgleda mističnog „trookog gavrana.“ Za svoj rad na ovom serijalu Will Simpson je pobrao mnoštvo najprestižnijih nagrada.

Prvi zimski „Winter is coming“ – strip vikend održavaće se na više lokacija u Herceg Novom, od 11. do 14. februara, a pored fenomenalne izložbe radova iz serije „Game of Thrones“ na programu je i crtanje za fanove, live art, strip berza, rok svirke i poneko iznenađenje.

Program

-srijeda 10. februar, Konferencija za novinare u Gradskoj kafani u 18.30h

-četvrtak 11. februar, žurka u kafeu Prostor – svirka grupe High voltage i Fast woman and slow horses i predstavljanje Williama Simpsona, početak 20h

-petak 12. februar od 11h live art i strip berza Gradska kafana

-petak 12. februar izložba radova Williama Simpsona u 19h u Gradskoj kafani, a potom žurka u kafeu Porto na Škveru

-subota 13. februar od 10h crtanje za fanove, live art, strip berza ispred kafea Stanica na Škveru

-subota od 21h žurka u kafeu Stanica na Škveru

-nedjelja od 21h Oproštajna žurka u pabu Got

Sve programe pratiće i berza stripova by striparnica ,,Mister No’’, Podgorica.

 

 

TAA : I Novosel će pred tužioca zbog prikrivanja afere komunalije

0
Pine
Pine

NVO „Tivatska antikorupcijska akcija“ saopštila je danas da „polako zaokružuje“ svoja istraživanja o aferi „Komunalije“ te da će u narednom peridu javnost i Tužilaštvo upoznati i sa ulogom „zauvijek odlazećeg predsjendika Opštine Ivana Novosela“ (DPS) i tome „što je sve radio na prikrivanju korupcije u vezi s obračunom i naplatom naknade za komunalije, i zašto je sve to radio.”

Istakli su da Novosel “uporno krije” Izvještaj opštinske Komisije za unutrašnju kontrolu ispravnosti obračuna i naplate naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i podsjetili da su opozicioni odbornici bezuspješno od gradonačelnika pokušali da odgovore na tu temu dobiju i kroz institut odborničkih pitanja. Novosel je nedavno samo na pitanje Dejana Risančića (DSS) kazao da je bilo šest slučajeva manjeg obračuna naknde za komunalije zbog čega je jedna službenica Opštine disciplinksi kažnjena, ali su navodno, sva neobračunata sredstva od oko 30 hiljada eura, naknadno uplaćena u opštinsku kasu kroz potpisivanje aneksa ugovora o naplati komunalija sa tim investitorima.

“Dakle – ako je vjerovati Ivanu Novoselu – Komisija za unutrašnju kontrolu ispravnosti obračuna i naplate naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta nije otkrila za 4 mjeseca svog rada nijedan jedini sporan slučaj, već je samo notirala 6 slučajeva za koje su brže-bolje potpisani aneksi nakon otkrivanja afere “Regent”!? Mi smo to znali odmah pošto je to urađeno, i da smo u nekoliko navrata javno pitali Novosela da li je tačno da su napravljeni ti aneksi. On je ćutao, da bi to priznao tek nekoliko mjeseci kasnije na sjednici SO Tivat. Sve ove uplate su izvršene u periodu od 12. do 15. januara 2015., a aneksi su potpisivani krajem 2014., odmah nakon što je TAA izašla u javnost s činjenicama o aferi “Regent”.” -saopštila je TAA dodajući da je mnogo bitnije to da Komisija nije otkrila nijedan drugi sporan slučaj.

Photo: Boka News
Photo: Boka News

“Komisija, vjerovali ili ne, nije u svoj izvještaj uključila ni slučaj “Regent” u kome su su bivi gradonačelnik Dragan Kankaraš (DPS) i družina pokušali da oštete budžet Opštine za više od milion eura, ni slučaj “Vračar” u kome je šteta za budžet oko 190.000 eura, iako je TAA te slučajeve već bila detaljno predstavila javnosti. Podsjećamo – za oba slučaja Tužilaštvo je formiralo krivične predmete, a Komisija i Novosel nisu vidjeli bilo šta sporno, a kamoli zloupotrebu službenog položaja !?”- stoji u saopšštenju TAA koja se javno obratila predsjednici Komisije Maji Popović i članovima tog tijela, pitajući ih da li je gradonačelnik Novosel na njih vršio pristisak da iz izvještaja izostave ove slučajeve.

“Ako tih slučajeva u izvještaju nema i ako Novosel na Vas nije vršio pritisak onda ste Vi, gđo Popović, i Vaše koleginice iz Komisije glavni krivci za zataškavanje krivičnih djela u aferi “Komunalije”. TAA će, nakon što obznani još neke od zanimljivijih slučajeva pljačke budžeta prilikom obračuna i naplate naknade za komunalije u periodu od 1.januara 2010. do 15. januara2015., i protiv Vas, i ostalih članica Komisije podnijeti krivične prijave.”- poručili su aktivisti ove NVO opštinskim službenicama, ističući da im je “krajnje vrijeme da se javno odbranite”.

“Već ste jednom Ivana Novosela uhvatili u laži, i nema razloga da se plašite od njega i njegovih saradnika. Od krivične odgovornosti, koja bi trebalo da Vam je u ovom slučaju kristalno jasna – itekako treba da se bojite. A Vaše ćutanje Vas ozbiljno optužuje, i traje predugo.”- poručli su iz TAA predsjednici Komisije Maji Popović.

Vrijeme – bura od nedjelje promjena

0
Bura - Mulo Lepetane
Bura –  Lepetane

Petak i subota donose obilje sunca, jutarnju svježinu, ali i ugodne dnevne temperature vazduha. U nedjelju će zapuhati jugo, a u drugom dijelu dana, tokom noći počet će kiša. Bit će to uvod u izrazito nestabilnu sljedeću sedmicu koji, po svemu sudeći, neće donijeti zimske scenarije.

Period petak-utorak:

U petak pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno, ponegdje uz vrlo slabe padvine. Za vikend pretežno sunčana, a u nedjelju južnim predjelima poslijepodne i tokom noći promjenljivo, ponegdje uz slabu kišu na primorju.

Tokom ponedjeljka i utorka umereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, naročito u južnim i centralnim predjelima, dok će na krajnejm sjeveru biti dosta suvog vremena. Nešto više padavina se očekuje u utorak veče.

Boka - Bura
Boka – Bura

U petak povremeno umjeren do pojačan vjetar sjevernih smjerova, a od nedjelje vjetar umjeren do jak južni. U subotu temeperatura vazduha u porastu, a narednih dana u manjem kolebanju. Ujutru na sjever po kotlinama često magla, a u petak i subotu i jak mraz.

Odgovor novinara: Ostavite se perja, prihvatite se posla

0
Palmin surlaš
Palmin surlaš

Desilo se nešto za šta još nisam siguran da li je rezultat zabune ili smišljenog podmetanja – posudiću riječi samog ministra Petra Ivanovića nakon njegove čuvene hanoverške epizode, da najplastičnije opišem prirodu najnovije reakcije Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR) na moje tekstove i stavove u vezi problema palminog suralša u Tivtu.

Jedino tako mogu tumačiti upornu potrebu MPRR da negira ono što piše u dokumentima koje je usvojila Opština Tivat i gdje jasno stoji da MPRR NIJE odradio svoj dio posla i donio novi Akcioni plan za borbu protiv surlaša iako je postojeći istekao u novembru 2015. Stoga je lokalne uprave primorskih gradova gdje je ovaj problem poslije skoro četiri godine borbe MPRR protiv surlaša, veći a ne manji, ostavio da se same dalje nose sa tom štetočinom. Ako ni zbog čega drugog, a ono zbog izostanka skoro 50 hiljada eura koje su se u proteklom perodu godišnje izdvajale iz državne, a ne opštinskih kasa, za sprovođenje aktivnosti predviđenih tim planom…

Za razliku od resora ministra Ivanovića koji u mojim stavoviva vidi navodne tri teze i namjere, ja u njegovim vidim samo jednu – da nastavi da prosipa perje. Ivanović će to sigurno nastaviti da radi dok god bude oko sebe imao kokošaka za očerupati i razbacati njihov pernati pokrivač, a u javnosti dovoljno “pušača” da “popiju” njegove takve eskapade.

Misterija kako se surlaš prvo pojavio na uveženim palmama u Porto Montenegru, a da prethodno, doletjevši iz Ulcinja i Bara kako tvrdi MPRR, nije napao fizički sebi mnogo bliže domicilne palme u Grblju i Tivtu, ravna je onoj kako su se svojevremeno, kod agilnog crnogorskog promotera stranih investicija, na jednoj zabavi u Njemačkoj, našli lični predmeti koji pripadaju drugim osobama. Logika daje odgovor i na jednu i drugu enigmu, ali se zanimljivih tragova može naći i u dokumentima sa kojima sada “maše” MPRR.

Naime, u izvještajima Biotehničkog fakulteta o karantinskim pregledima uvezenih palmi u Porto Montenegru iz 2010, 2011 i 2012 godine na koje se poziva MPRR, stoji da na njima “nema vidljivih simptoma od napada surlaša”, ali se iz godine u godinu, ponavlja i preporuka da se nabave “ferotrapovi za ranu detekciju surklaša pomoću feromonskih klopki”. Iz toga se da zaključiti da ta mjera nije preduzeta sve dok nije bilo kasno – odnosno kada je pred kraj 2014, već svima bilo jasno da je surlaš prisutan u Porto Montenegru. Izvještaji daju i još zanimljivih detalja – npr.da su pojedine palme, poput onih uvezenih 2009, pregledane tek godinu dana nakon što su već bile posađene na stalnim mjestima uz obalu Porto Montenegra, da su karantinski zdravstveni pregledi u nekoliko slučajeva vršeni samo po dva puta godišnje, neke palme poput onih uvezenih iz Španije nisu uopšte bile pod nadzorom i pregledane su tek dugo nakon što su došle u Tivat, a biljni materijal se inače, uvozio iz zemalja u kojima je već bilo zvanično potvrđeno prisustvo surlaša.

Sve to problematično je sa stanovišta drugih obavezujućih dokumenata MPRR – Akcionog plana za eradikaciju i suzbijanje palminog surlaša iz 2012 gdje stoji da se”zdravstveni pregledi osjetljivog bilja… vrše četiri puta godišnje u periodu od februara do novembra”, odnosno Pravilnika o fitosanitarnim mjerama za spriječavanje unošenja, širenja i suzbijanje palminog surlaša iz 2012 (član 3 i član 4). Isti ti dokumenti jasno navode da je sav teret i odgovornost borbe protiv surlaša na Fitosanitarnoj upravi i Fitosanitarnoj inspekciji kao organima MPRR, a Biotehnički fakultet treba da po njihovim nalozima, “sprovodi laboratorijska ispitivanja, daje stručne procjene o potrebi sprovođenja preventivnih mjera, sprovodi istraživanja i pruža naučne činjenice”. U pokušaju da demantuje mene i zdravu logiku, MPRR inače, nije dostavio nikakve Izvještaje o karantinskom pregledu palmi u Porto Montenegru iz 2008, 2009, 2013, 2014 i 2015, kada su takođe tamo iz inostranstva pristizale i sađene te biljke.

Dakle, ministre Ivanoviću, za širenje surlaša iz Porto Montenegra na domicilne palme u Tivtu, nisu krivi novinari, već Vaš i neodgovoran rad Vaših stranačkih kolega iz DPS i prethodnika na funkciji ministra poljoprivrede, Milutina Simovića I Tarzana Miloševića.     Slažem se sa Vama da nasljeđe palmi neće sačuvati obmane, pa se stoga ozbiljno prihvatite posla za koje Vas plaćaju građani, a ne nastavljajte ogololjavati kokoši u Vašoj blizini, prosipajući njihovo perje.

Siniša Luković

novinar

Otvoren 49.Hercegnovski zimski salon

0

Hercegnovski zimski salon koji se održava 49. put,  pod nazivom Očuditi/začuditi”, otvoren je sinoć u Galeriji „Josip Bepo Benković“. U ime domaćina brojne goste zvanice i umjetnike pozdravio je vd direktor Đuro Beli Prijić. Izbor umjetnika i radova obrazložila je selektorka, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić.

„Ovo što večeras ovdje vidimo su savremene tendencije, umjetničke prakse koje su trenutno aktuelne u regionu. Što je zanimljivo, umjetnici su podjednako inspirisani kako okruženjem, tako i medijskom ikonosferom, podjednako uzimaju citate iz istorije umjetnosti kao i ono što je originalno stvaralaštvo. Zadiru u zonu visoke umjetnosti kao i u zonu pop culture, što predtavlja svakodnevni život, rekla je Karadžić.

Pozdravljajući umjetnike i brojnu publiku predsjednica Opštine Herceg Novi Nataša Aćimović je istakla da pola vijeka održavanja Salona uvijek sa novim pogledima na stvarnost koja nas vode na putovanje van granica vremena i prostora potvrđuje njegov značaj.

„Uživajte u izložbi inspirisanoj ljepotom ljudskog rada talenta i ljubavi ovdje u Galeriji umjetnika, a kada izađete i prirodi Herceg Novog“ – poručila je Aćimović.

Odluke o nagrađenima na ovogodišnjem Salonu saopštila je predsjednica žirija Mirjana Dabović Pejović.

Žiri 49. Hercegnovskog zimskog salona odlučio je da prvu nagradu i 700 eura dodijeli Siniši Raduloviću. Druga nagrada i 500 eura pripala je Jeleni Tomašević, a treća, koja podrazumjeva organizovanje izložbe, dodijeljena je Igoru Bošnjaku. Pravo izlaganja, po odluci Žirija, dobila je Marija Šević.

Žiri je radio u sastavu Mirjana Dabović Pejović, istoričarka umjetnosti, Marat Geljman, galerista i art menadžer i Vojislav Vojo Kilibarda magistar likovne umjetnosti.

Umjetnici učesnici 49. Hercegnovskog zimskog salona su: Igor Bošnjak, Nebojša Bumba, Lidija Delić, Gorančo Gjorgjievski, Radovan Grujić, Katja Florenskaja, Jelena Iličković, Nina Ivanović, Filip Janković, Ivan Jovanović, Dragan Karadžić, Andrej Ljubljinskij, Saša Makarska, Damir Muratov, Nemanja Nikolić, Ana Opalić, Siniša Radulović, Marija Šević, Jelena Tomašević, Jovana Vujanović, Vlatka Vujošević, Tijana Vujović.

Svetac iz Boke Leopold Mandić izložen u Rimu povodom Godine milosrđa

0
Leopold Mandić

Tijela svetih Leopolda Bogdana Mandića iz Herceg Novog i oca Pija, kapucina iz Pietrelcine, prevezeni su u srijedu u Rim i bit će izloženi u bazilici Svetog Petra tokom niza događanja u povodu Svete godine milosrđa, javljaju agencije.

Dolazak relikvijara s posmrtnim ostacima sveca Pija u srijedu popodne i potom Svetog Leopoloda Bogdana Mandića, kapucinskog fratra iz Boke Kotorske, u srijedu navečer u baziliku Svetog Lovre izvan Zidina dočekalo je oko hiljdu vjernika.

Posmrtni ostaci svetih zaštitnika Jubileja u petak će u svečanoj procesiji iz jubilejske crkve Svetog Spasa (San Salvatore in Lauro), koja će proći cijelom ulicom Della Conciliazione (koja povezuje Rim i Vatikana), biti doneseni na Trg Svetog Petra i potom uneseni u bazilku.

Tijela svetaca bit će izložena u glavnoj lađi bazilike Svetog Petra ispred oltara konfesije i tamo ostati za poštovanje vjernicima sve do 11. februara.

Pio i Mandić

Sveti Leopold Bogdan Mandić, kapucinski fratar i svetac, rođen je 1866. u Herceg Novom. Bio je poznati ispovjednik i veliki promicatelj ujedinjenja svih kršćana. Veći dio svog života proveo je u Padovi gdje je preminuo 1942.

Kanonizirao ga je papa Ivan Pavao II., i sam proglašen svetim prije dvije godine. “Sveti Leopold nije za sobom ostavio ni teoloških ni književnih djela, za sve koji su ga poznavali on nije bio drugo nego običan fratar, malen, boležljiv, imao je jedva čujan glas. No njegova veličina bila je u darivanju samoga sebe, u osobnom žrtvovanju tokom 52 godine svećeničkog života, u tišini, u povučenosti u skromnosti ispovjedničke sobice”, rekao je Ivan Pavao II.

Pio I Mandić
Pio I Mandić

Kako se Sveti Leopold Mandić Sveti Pio smatraju uzorima vjere i sveti su zaštitnici Godine milosrđa, njihove relikvije će biti izložene poštovanju i na drugim mjestima. Prema najavama, očekuje se dolazak relikvija Svetog Leopolda Mandića u Zagreb, gdje će biti izloženi u njemu posvećenoj crkvi u Dubravi od 13. do 18. aprila.

Zadar: Očekuje se do 140 hiljada kruzerskih gostiju

0
Cruiser - Gaženica Zadar
Cruiser – Gaženica Zadar – Foto: Vedran Sitnica

Sezona kruzera počinje u maju i trajat će do kraja oktobra, no tokom cijele godine u Zadar će pristajati veliki luksuzni brodovi. Đoni Štambuk, pomoćnik ravnatelja za marketing u Lučkoj upravi Zadar rekao je kako tokom marta i aprila imaju najave za dva kruzera, a sezona se zahuktava u maju.

– Od maja pa sve do kraja oktobra imamo najave za 15 do 17 ticanja mjesečno, izjavio je Štambuk.

Veseli što će i novembar biti jako uspješan mjesec kada je najavljen dolazak sedam velikih kruzera, a tada će i Zadar postati home port za manje brodove Athene i Artemisa.

– I ove godine imamo šarolik asortiman kruzera, od manjih do onih najvećih. Dolazak su najavili Royal Caribbean, Viking, Queen Mary, Norvegian cruise line, ali i Queen Victoria koja je lani po prvi put uplovila u Zadar, nabrojio je Štambuk.

Prošla je godina bila izrazito uspješna za kruzerski turizam. Zabilježeno je između 75 i 80 hiljda putnika, a prema najavama ove godine očekuje ih se između 120 i 140 hiljda.
Štambuk navodi kako će i dalje manji kruzeri pristajati u gradsku luku, najavljeno ih je 50-ak, dok za pristanak u Gaženici dosad imaju najavljeno 65.

Marina Šaponja

Adriatic Marinas dobitnik nagrade Stvaratelji za stoljeća

Porto Montenegro
Porto Montenegro

Kompanija Adriatic Marinas dobitnik je godišnjeg priznanja Stvaratelji za stoljeća, koju dodjeljuje Međunarodni ekonoski forum Perspektive, odnosno njihov komitet za dodjelu Velikog priznanja za razvoj ideja, inovacije i investicije u preduzetništvu u Srednjoj i Jugoistočnoj Evropi „Stvaratelji za stoljeća“ iz Hrvatske.

Prema riječima organizatora, od predloženih 411 kandidata, i nakon užeg izbora od 97, iz 9 zemalja (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Njemačka, Slovenija i Srbija), kompanija Adriatic Marinas se, sa svojim projektom marine za superjahte i luksuznog nautičkog naselja izdvojila od ostalih zbog brzog razvoja projekta, kvaliteta nautičkog i turističkog proizvoda, broja zaposlenih i doprinosa lokalnoj zajednici, ali i ugleda i imidža koje za uživa od strane svjetske klijentele.

„I ove godine, nagrade i priznanja Stvaratelji za stoljeća ići će u ruke onih najzaslužnijih. Svi oni su heroji današnjice, ali i sutrašnjice, ključni za razvoj sredine u kojoj djeluju, no i onaj globalnog karaktera. Iznimno sam zadovoljan što će i ove godine nagrade Staratelji za stoljeća otići u desetak zemalja, te biti dodatni poticaj laureatima u stvaranju na opću dobrobit“, izjavio je prof. dr. Siniša Zarić, predsjednik međunarodnog nezavisnog Komiteta za dodjelu nagrada i priznanja Stvaratelji za stoljeća, kojeg sačinjava 16 stručnjaka za ekonomiju, marketing, menadžment, finansije i predzetništvo iz devet evropskih zemalja.

Svečanost dodjele nagrada i priznanja Stvaratelji stoljeća biće održana u Dubrovniku, 5. marta ove godine.

Tripundanski bal

Tripundanski bal
Tripundanski bal

Četrnaest godina za redom Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – Kotor organizuje Tripundanski bal u povodu Tripundanskih fešta.

Ove godine Tripundanski bal biće održan u subotu 6. februara, u hotelu Splendid–Bečići sa početkom u 20 sati.

Goste će zabavljati bendovi „Tri kvarta“ iz Kotora i klapa „Kumpanji“ sa Korčule. Gost večeri je ženska klapa “Incanto“ iz Kotora .

Prodaja karata   na telefon 069 041 15, cijena ulaznice sa večerom 20 eura.

U prošlom stoljeću, prilikom održavanja Tripundanskih svečanosti, Kotorani su priređivali Tripundansku večer ili Tripundanski bal. Ta zabava se održavala u legendarnoj kafani „Dojmi” uz bogat zaba¬vni program, lutriju i igranje tombole. Goste je zabavljao poznati muzički sastav: Antun Homen na klaviru, Đorđe Usmiani na violini, Pe¬ro Cuca na trubi i Tripo Đurašević, kontrabas.

Drugi svjetski rat je prekinuo ovu lijepu tra¬diciju, a nakon rata komunistički režim nije dozvoljavao održavanje ovakvih i sličnih zabava koje su bile vezane za crkvene svetkovine.

Trebalo je preko pola stoljeća da se ova zabava obnovi. Hrvatsko građansko društvo je 8. februara 2003. godine organizovalo prvu Tripundansku večer u restorani „Elass“ u Dobroti.

Tivat predstava “Bilo jednom u maju”

0
bilo jednom u maju
bilo jednom u maju

U okviru Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću, Nikšićko pozorište sa predstavom “Bilo jednom u maju” gostuje u tivatskom Centru za kulturu, u petak, 05. februara sa početkom u 20 sati.

Predstava je rađena po tekstu savremenog mađarskog pisca Žolta Požgaja, dok adaptaciju i režiju potpisuje Goran Bulajić.

Nakon premijere, krajem maja prošle godine, to je osmo izvođenje ovog komada moderne fragmentarne dramaturgije, sa kojim je Pozorište učestvovalo na dva festivala: „Međunarodnom festivalu glumca – Nikšić 2015“ i Festivalu malih scena i monodrame u Istočnom Sarajevu.

U predstavi igraju: Kristina Stevović, Miloš Pejović, Boban Čvorović, Jovan Krivokapić, Nikola Vasiljević, Stevan Radusinović, Nebojša Vulanović i Gordana Mićunović, scenografiju potpisuje Anka Gardašević, kostime Jelena Đukanović, a muziku Autogeni trening.