TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
1 od 10
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
Zaposleni u Turističkoj organizaciji Tivat, nakon uspješno odrađene sezone, udružili su svoja sredstva i odlučili da ove godine sve aktivnosti usmjerene na stvaranje tima koji funkcioniše u zdravoj atmosferi programiraju u novom okruženju, daleko od radnog mjesta.
Izabrali su Split i program Urban challenge, gdje su u limitiranom vremenu morali obići što više tačaka u gradu i to različitih: kulturnih, istorijskih, zabavnih, shoping i sl.
Na ovaj zabavni način upoznali su Split kao turističku destinaciju i ujedno vježbali znanje, snalažljivost i poštovanje pravila. Posebna zanimljivost je Escape room gdje su zaposleni pokazali svoju sposobnost logičkog razmišljanja.
Uzvraćajući gostoprimstvo od ovog ljeta, Petar Grašo ih je ugostio u restoranu „Adriatic“ vlasništvo njegovog oca.
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
Za zaposlene u Turističkoj organizaciji Tivat, ovaj team building program ispunio je svoj cilj na izgradnji tima koji zajednički rješava probleme i drži se gesla „Jedan za sve, svi za jednoga“.
Team buildingje posebna vrsta programa odnosno kombinacija programa kojom se želi postići povećanje produktivnosti, učinkovitosti i uspješnosti kompanije uz pomoć njezinih zaposlenika koji će se pritom osjećati zadovoljnije, opuštenije i obučenije. Team building su razne korisne igre i druženja odraslih gdje je glavna tema timski rad, način razmišljanja, motivacija te kreativno rješavanje problema u nepoznatoj situaciji.
Team building je nastao prije nekoliko desetaka godina zbog poboljšanja poslovne komunikacije i poslovnog obrazovanja u radnoj sredini. Sva dosadašnja istraživanja dokazuju neposrednu vezu između uspješnosti komunikacije i djelotvornosti kompanije stoga je kvalitetna komunikacija i dobar tim bitan preduvjet za što bolje uspješno poslovanje.
U povodu 28. oktobrа, Dаnа opštine Herceg – Novi, u subotu je u foаjeu Dvorаne pаrk otvorenа izložbа mаketа brodovа „Brod u ruci“ Eduаrdа Bigаiа.
Izložbu je otvorio predsjednik Sаvjetа JUK „Herceg – fest“ Đuro Beli Prijić. Nа svečаnosti povodom otvаrаnjа izložbe pročitаn je govor direktorа Herceg-festа, drаmskog piscа Stevаnа Koprivice.
„Stаvi prst u more i imаš vezu sа cijelim svijetom“ vole dа kаžu primorci, а dа nisu nogom kročili u tаj svijet. Popni se nа pаlubu i stаni ispod kаtаrke i cijeli svijet je tvoj.
Bigai izložba maketa brodova
Tom svijetu bez grаnicа pripаdа flotа koju godinаmа, decenijаmа, strpljivo i uporno grаdi mаestrisimus Bigаi. Bigаi, Novljаnin, kаo dа tim brodovovljem stаlno hrli kа domovini svogа ocа, gаribаldincа koji je rаtovаo sа crnogorskim kompаnjimа protiv fаšizmа. I on je, kаo i Edo, bio zаljubljenik brodovа koji su dolаzili u novski porаt, dočekivаo ih kаo službenik novske luke, zelenim i crvenim ferаlimа senjаvаo bezbjedne pristаne. Itаlijа i Novi žive i u još jednom tаlentu Edа Bigаiа i njegove fаmilije, u muzici. Muzikа Mediterаnа, genetski sluh, pjesmа šoto voće i onа glаsnijа, ritаm dobošа grаdske muzike, i to su аrgumenti posebnosti čovjekа čiju izložbu večerаs otvаrаmo. “Brodovi u ruci” i iz ruke Edа Bigаijа, plove, bаš kаo i muzikа, u duše svih onih koji vole brodovlje, more, zаliv, linije horizontа koje se morаju prejedriti i poštuju tаlenаt i umijeće nаšeg sugrаđаninа zа kogа, mnogi, do večerаs nisu znаli kаkаv rаskošаn dаr posjeduje,”, nаpisаo o Bigаievim tаlentimа Koprivicа.
Bigai izložba maketa brodova
Nekаdаšnji kustos pomorsko-tehničke zbirke Pomorskog muzejа u Kotoru Petаr Pаlаvršić, govorio je o brodomodelаrimа kаo specifičnoj grupi ljudi posvećenih svom poslu, koji u sebi nose i umjetnički tаlenаt.Kаko su modeli bili izloženi u dvа redа, u jednom su bile jedrenjаci а drugom mаkete mаnjih plovilа, Pаlаvršić je posebno istаkаo znаčаj onih mаnjih – iаko mаkete jedrenjаkа iziskuju mnogo više vremenа i trudа.
Bigai izložba maketa brodova
To su četiri plovilа iz nаšeg zаlivа, njih je svаkim dаnom sve mаnje. U luci ih imа vrlo mаlo. Tаkvа im je sudbinа, drveni objekаti će potuno nestаti iz morа. Zаto trebа sаčuvаti uspomene nа sve te čаmce kojimа smo mi plovili po nаšem zаlivu, kаzаo je Pаlаvršić i istаkаo dа bi ove mаkete bile dobrа osnovа zа neku od muzejskih zbirki u Boki.
Bigai izložba maketa brodova
U krаtkom obrаćаnju Bigаi je pozdrаvio prisutne i zаhvаlio „Herceg- festu“ nа ukаzаnoj prilici.Nа otvаrаnju ove zаnimljive izložbe nаstupilа je Klаpа “Castel Nuovo”.
Prvi međunarodni “Montenegro International Fantastic Film Festival” – Festival fantastičnog filma “MONTIFFF 2015” u Tivtu, zvanično je zatvoren sinoć. Festival je u potpunosti opravdao očekivanja publike.
Pored projekcije oko 50 filnskih ostvarenja iz 14 država svijeta, festival je publici omogućio da se sretne i na panel-diskusijama druži sa poznatim domaći i inostranim filmskim stvaraocima.
„Ovo je jedno od najljepših mjesta na svijetu. Ne znam kako ovdje nisam snimio film, ali bih volio, možda baš sa oktopodom i podmornicom kao na festivalskom plakatu.Najbolje vrijeme za gledanje filmova je kad pada kiša i kad je hladno napolju, to je najbolje vrijeme da se bude u bioskopu, to svi mi volimo kad gledamo filmove. Hoću takođe da kažem da ima mnogo festivala širom svijeta, koji tokom godina postanu veoma poznati, ali je vrlo važno upamtiti da su svi oni počeli kao vrlo mali događaji i trebalo je mnogo truda i strasti nekoliko ljudi da ovo pokrenu.Divno je biti ovdje ovog vikenda, a posebno na MONTIFFF-u, jer je prvi. To je zaista najvažnije – da ovdje postoji festival i ja se nadam da će trajati mnogo godina!”-istakao je, britanski reditelj “MONTIFFF”, Jonathan English, koji je otvorio festival.
Među filmovima iz SAD, Kanade, Grčke, Španije, Kipra, Srbije, Bosne, Crne Gore, Danske, Japana, Britanije, Njemačke, Norveške i Austrije, publika je u Tivtu minulog vikanda mogla da pogleda i ovogodišnjeg austrijskog kandidata za Oskara, film „Goodnight Mommy“, američki film „June“, kanadska ostvarenja „Queen of Blood“ i „Female Werewolf“, danski film „The Visit“ Majkla Madsena, ali i Baletićevog „Lokalnog vampira“ i ostvarenje „Mamula“ srpskog reditelja Milana Todorovića.
Gala Goliani
Gledaoci su mogli i da se prisjete nekih od najvećih hitova žanra poput čuvenih horor-ostvarenja „Vrisak“ i „Strava u Ulici brijestova“ američkog reditelja Vesa Krejvena, ili naslova poput „Skeleton Key“, „The Adams Family“ i „Hackers“. Projekcije su održavane u dvorani Centra za kulturu Tivat i Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra, a posebna atrakcija i svojevrsni istorijski momenat kada je crnogorska kinematografija u pitanju, bile su i prve bioskopske projekcije koje su održane u jednoj podmornici. Naime, u jedinstvenom ambijentu unutrašnjosti velike dizel-električne podmornice P-821 „Heroj“ koja je muzejski eksponat u Porto Montenegru, prirešeno je ukupno pet projekcija čuvenog filma „Podmornica“ (Das Boot). Jedan od najpoznatijih antiratnih filmova ikad snimljenih, remek djelo njemačkog reditelja Wolfranga Petersena iz 1981, izuzetno je dobro „oživjelo“ u unutrašnjosti podmornice-muzejskog eksponata i naišlo na odličan prijem publike, jer se i sama radnja cijelog filma dešava na njemačkoj podmornici U-96 tokom Drugog svjetskog rata.
Festival „MONTIFFF 2015“ je podržan od strane kompanije „Adriatic Marinas – Porto Montenegro“, Crnogorske kinoteke i Centra za kulturu Tivat.
Susretnete li u našim vrtovima šipak ili nar (Punica granatum L.), vjerojatno nećete biti svjesni bogate istorije koja je prožela ovu biljku, baš kao i cijenjeni sok skriven u prepoznatljivim velikim plodovima.
Ne zaobilazite ga, konzumiranje ovog voća popravit će vaš imunitet i pozitivno djelovati na zdravlje. Ljekovitost šipka poznata je već stoljećima. Pripisuju mu se antioksidativna, antikancerogena i mnoga druga svojstva. U zadnje vrijeme nauka je pokazala veliki interes upravo za to voće. I to ne bez razloga…
Biljka je samonikla u Iranu, a područje njezina rasta rasprostire se sve do sjevera Indije. Ljudi su je proširili po Mediteranu, današnjoj Armeniji, Turskoj i Kavkazu, a u doba kolonijalizma počela se uzgajati po svim kontinentima. Spominje se u Bibliji, vezana je uz tragičan grčki mit o Perzefoni, a ukorijenjena je i u pričama mnogih drugih naroda starog svijeta. Nađena je čak u egipatskim grobnicama.
Šipak voli suvu i toplu klimu. Unutar ploda tvrde kore kriju se sjemenke okružene sočnim mesom karakteristične crvene do crveno-ljubičaste boje, slatko-kiselo-trpkog okusa koji osvježava i gasi žeđ. Upravo je to glavni razlog njezine planetarne popularnosti.
Šipak- Nar
Djeluje antibakterijski. Posebno je koristan protiv štetnih bakterija u želucu, kakva je Escherichia coli koja uzrokuje bolne infekcije i ozbiljne želučane tegobe. Djeluje antikancerogeno. Dokazan je pozitivan učinak kod raka dojke, prostate , pluća. Antikancerogeni učinak povezan je sa antioksidativnim učinkom šipka.
Sok od šipka ima više antioksidansa nego većina drugih voćnih sokova, crveno vino ili zeleni čaj. Antioksidansi djeluju protiv štetnog utjecaja slobodnih radikala koji uzrokuju rak, jača imunitet, te se tako opet smanjuje rizik od kancerogenih oboljenja. U tom kontekstu se spominje punicična kiselina iz sjemenki. Istraživanja pokazuju da punicična kiselina pomaže imunom sustavu i tako osnažuje organizam u obrani od karcinoma, pretilosti, ateroskleroze, dijabetesa, srčanih oboljenja te alergijskih reakcija na hranu. Preporučuje se svim ljudima koji imaju disbalans lipida holesterola u krvi.
Ulje sjemenki osobito blagotvorno djeluje na kožu i zbog toga ga kozmetika uvelike koristi. Ulje šipka značajno usporava starenje kože i sprečava nastajanje bora. Ovo ulje se može pronaći u zadovoljavajućim koncentracijama samo u najluksuznijoj kozmetici. Koristi se kod oštećene, upaljene ili iritirane kože, kod ekcema, kožnih alergija, psorijaze, seboreje i sličnih kožnih bolesti, kao i kod opuštene, umorne zrele kože s borama. Značajan učinak kod problematične kože s upaljenim aknama. Šipak je također dobar za zube, jer sprječava nastajanje zubnih naslaga.
Domaći liker od šipka
Uzmite 1 kg šipaka, 1 l domaće lozovače i 450g šećera. Očistite šipke tako da ih prepolovite nožem pa onda tučete drvenom kuhačom, Koštice šipka, rakiju i šećer spojite i začepite. Uz povremeno mućkanje za četiri tjedna imati će te odličan liker.
Čokoladni puding sa šipkom
Džem od šipka
3 kg zrelog šipka, 3 kg šećera i 2,5 l vode
Način pripreme:
Očistite šipak i dodajte ga u proključalu vodu. Kuhajte oko 30 minuta, zatim propasirajte cijelu masu. Treba da se dobije tri litra tečnosti. Stavite na štednjak i postupno dodajte šećer. Kuhajte na jačoj temperaturi uz stalno miješanje kuhačom. Dužina kuhanja ovisi od gustoće mase, ali ako se pridržavamo mjere, biti će dovoljno 30 minuta. Vreli džem ulijte u zagrijane tegle, pa ih nakratko stavite u mlaku pećnicu da se uhvati pokorica, a zatim ih izvadite. Kada se ohlade, prekrijte celofanom i dobro zatvorite.
Brownie od crnog sezama sa preljevom od šipka
Recept sam napravio po receptu kakvog sam i pronašao u Engleskoj kuharici. Zaintrigirao me sami naziv. Brownie. Brownie koji je sinonim za čokoladu a u ovom receptu nema je nigdje. Definitivno me podsjeća na kolač s makom.
Sastojci:
150 g maslaca, otopljenog
100 g crnog sezama
140 g šećera
2 jaja
100 g brašna
1⁄2 žlice praška za pecivo
1 manji šipak
2 pakovanja crvenog preljeva za torte
U blenderu pomiješajte otopljeni maslac i sezam te izmiksajte u „pastu“. Zajedno sa šećerom prebacite u zdjelu na štednjak. Miješajte dok se masnoća ne odvoji, par minuta. Ohladite. U hladno dodajte jedno po jedno jaje i na kraju umiješajte brašno. Lagano izmiješajte špatulom, pospite sa sjemenkama sezama i istresite u mali kalup, 20X20 cm obložen masnim papirom. Pecite na 160 C, 25 min. Provjerite čačkalicom.
Kada se ohladi, biskvit izrežite i smjestite ga u kalup za torte promjera 18 cm. Očistite šipak i pripremite preljev prema uputama na pakiranju. Ostavite da odstoji 5 minuta te prelijte pola preljeva preko biskvita. Pospite pola bobica šipka i ostavite par minuta. Za to vrijeme držite ostatak preljeva na toplome kako se ne bi prerano stegnuo. Zatim izlijte i drugu polovicu preljeva i ostatak šipka. Ohladite i poslužite.
Sirup od šipka
Karakteristično za šipak je da svoje bogatstvo vitaminom C ne gubi ni nakon termičke obrade, za razliku od drugih vrsta voća, koje u pravilu gube. Razlikujemo slatki i ljuti šipak, jedan i drugi su jestivi, a koji je naš izbor ovisi isključivo o tome kakav okus više preferiramo.
Od šipka osim ukusnih džemova, likera, čajeva i marmelada možemo napraviti i sirup. Sirup se može napraviti i od ljutog i od slatkog šipka, kojeg je najprije potrebno dobro očistiti. Nakon što očistimo negdje oko 1 kg šipka, stavimo ga u posudu te pospemo šećerom. Dodavanjem sloja po sloj bobica šipka, dodajemo i šećera po njima. Nakon što smo sve očistili, ostavimo sve tako u posudi preko noći. Sutradan je potrebno sve pomiješati te pustiti još koji sat da odstoji, pa onda samljeti u blenderu, mlinu za meso ili multipraktiku. Sada smo dobili tekućinu te ostatke od bobica što ćemo razdvojiti na način da procijedimo kroz cjedilo u pasterizirane boce.
Sada je naš sirup od šipka gotov, a preporučuje ga se rijediti s vodom pri piću. Osim za piće, jako je dobra varijanta za začin kod voćnih salata. Osim što ga nećemo moći prestati piti zbog ukusnosti, sirup od šipka je i izrazito zdrav, jednako kao i šipak koji jedemo kao voće.
Pripremio:gastro akademik Božo Lučić
Šipak- Nar
Preporučujemo – Kolač od šipka
Sastojci:
1 kg nemasnog svježeg sira
20 dag šećera
4 jaja
2 vrećice pudinga od vanilije
180 ml ulja
20 dag sirnog namaza
4 žlice kakaa
12 žlica sirupa od šipka
3 listića želatine
Priprema:
Nemasni svježi sir, šećer, jaja, puding, ulje i sirni namaz dobro izmiješajte. Dobivenu smjesu podijelite u dva dijela. Jednom dijelu dodajte 4 žlice sirupa od nara a drugom kakao. Dobro izmiješajte obje smjese, te ih zatim naizmjenično lijevajte u lim. Pecite oko 50 minuta na 180 º. Želatinu potopite u hladnu vodu dok se ne omekša. Ocijedite je i dodajte sirupu od nara kojeg ste prethodno razrijedili s 15 ml vode i zagrijali. Miješajte dok se sok ne učvrsti. Prelijte preko kolača i ostavite barem 2 sata u hladnjaku prije posluživanja.
Lokalni put Tivat-Radovići na potezu od kotorske raskrsnice do Solila trenutno je na četiri mjesta bukvalno razoren pucanjem cijevi vodovoda koji je prije nekoliko godina položen u trup te saobraćajnice. Pucanje cijevi na cjevovodu koji je dio Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje i spaja taj sistem sa lokalnim sistemom koji snabdijeva Krtole i južne djelove grada Tivta, učestalo je posljednjih dana, tako da su ekipe tivatskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ svakodnevno na terenu, i ulažu ogromne napore pokušavajući da kako-tako „zakrpe“ cijevi i otklone probleme. Sve to događa se na vodovodu koji je sagrađenprije samo pet godina i koji je Opština Tivat skupo platila. Do sada su u tom periodu bile čak 44 veće havarije na ovom vodovodu, od čega 17 samo u posljednjih godinu dana. Nadležni u Opštini Tivat nisu se puno nasekirali oko toga kako je „bačen“ novac građana u gradnju tako nekvalitetne infrastrukture i zbog čega se i danas troše velike pare na popravke.
O tome je bilo riječi i na posljednjoj sjednici SO, kada je predsjednik MZ Krtoli Ivan Stračević u ime NVO „Matica Boke“, zatražio od gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) objašnjenje zašto se stalno dešavaju havarije na ovom vodovodu što građanima pričinjava velike probleme. Osim što ostaju bez vode po nekoliko sati, čak i dana, žitelji Krtola imaju i velike probleme sa činjenicom da se zbog havarija na vodovodu, konstantno uništava i jedina drumska saobraćajnica koja ovaj dio Tivta i cijelo poluostrvo Luštica povezuje sa ostatkom Boke. Gradnju vodovoda 2010. finasirala je Opština Tivat na čijem je čelu tada bio Dragan Kankaraš (DPS), nadzor nad radovima obavljao je tivatski „Vodacom“ u kome je Kankaraš bio predsjednik UO, a radove izvodila firma „Samcommerc“ čiji je vlasnik u kumovskim odnosima sa bivšim gradonačelnikom koji je svojevremeno čak i bio direktor te firme.
Starčević se na sjednici SO zapitao kako Opština kao investitor do sada nije naplatila garanciju i penale od izvođača i nadzora „zbog očito nekvalitetno obavljenog posla i nekvalitetnih cijevi“.
Put za Radoviće i Lušticu
„Vodovodi nisu nešto što se gradi svaki čas i za takve objekte se dobijaju garantni rokovi od najmanje 10 godina. Ovdje to nije slučaj – garancija je istekla poslije samo godinu-dvije, havarije se stalno dešavaju i Opština i građani Tivta zbog toga trpe ogromnu finansijsku štetu. Nijedan dobar domaćin to ovako ne bi radio jer ovo nameće sumnju da je nekome omogućeno sticanje protivpravne imovinske koristi.“- kazao je Starčević pozivajući lokalnu upravu da naplati penale od „Vodacoma“ jer „očito nadzor nad radovima prilikom gradnje vodovoda nije bio dobar“.
Gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) složio se da ima velikih prblema sa vodovodom od kotorske raskrsnice do Solila, istakvši da se lokalna uprava „intenzivno bavi njihovim riješavanjem“. On je odbacio sumnje Starčevića da je bilo sumnjivih radnji prilikom gradnje tog infrastrukturnog objekta i naglasio da je garantni rok za vodovod napravljen 2010. istekao i da su graditelj i nadzor radova obavili svoj posao u skladu sa propisima.
Put razoren na četri mjesta
„Sada nemamo nikavu mogu-nost da bnilo kakve penale ispostavljamo nadzoru, a šteta se plaća iz budžeta Opštine kroz novac koji se izdvaja za tekuće održavanje infrastrukture kojom gazduje tivatski „Vodovod i kanalizacija“- kazao je Novosel dodajući i da su nove cijevi promjera 450 milimetara koje su do sada pukle 44 puta, 2010 u Tivat došle „sa svim sertifikatima i licencama.“
Direktor „Vodovoda i kanalizacije“ Čedo Lukić je prije par dana, pozivajući grašane koji ostaju bez vode na strtpljenje, lokalnom radiju kazao da će se „nešto radikalno morati raditi kako bi se problem riješio.”
“Već smo tražili ponude za neku drugu tehnologiju, kao što je uvlačenje cijevi u cijev ili nešto slično.”- kazao je Lukić. Izvjesno je međutim, da će i te skupe popravke i dalje plaćati građani jer lokalna uprava ne želi da prizna da je prije pet godina neko u lancu naručilac-izvođač-nadzor, očito loše obavio svoj posao i da mu stoga, naplati obeštećenje.
Osmoro mlаdih iz Herceg Novog, Nikšićа, Budve, Bаrа i Podgorice, koji su pobijedili kаncer u djetinjstvu učestvovаli su juče u rаdionici „Borbom protiv (m)rаkа“ koju je orgаnizovаlo Udruženjа roditeljа djece oboljele od kаncerа „Fenix“ u hotelu „Lighthouse“ u Igаlu.
Rаdionicu je otvorilа predsjednicа opštine Herceg Novi, Nаtаšа Aćimović :
„Vаšа orgаnizаcijа nosi prаvo ime i vi ste svi prаvi mаli i veliki feniksi. Vаšа krilа su ogromnа i omogućаvаju vаm beskrаjne letove i u tаjne svijetа i u tаjne životа. Zа vаs nemа nedostižnog i nemogućeg i tаkvа energijа vаm dаje snаgu dа pomognete i sebi, а svoje pobjedničko iskustvo podijelite sа drugimа, što i činite. Vi ste oličenje izuzetnog humаnizmа, neprolаznog i besmtrnog, pobjednikа nаd svim životnim nevoljаmа i mukаmа. Vi ste simbol trijumfа životа, vrijednosti borbe i optimizmа i nа tome vаm čestitаmo“, poručilа je Aćimović. Onа je istаklа dа se svi morаmo pomаgаti i kаdа je sve dobro, а još više kаdа nije, i dа je Opštinа Herceg Novi tu dа pruži ruku prijаteljstvа i podrške.
„Borbom protiv (m)rаkа“- Fenix
Predsjednicа udruženjа „Fenix“ Dijаnа Stojаnović pohvаlilа je učesnike rаdionice, „mlаde, lijepe, uporne i željne dа pomognu onimа koji su sаdа nа putu izliječenjа i dаju im snаgu dа krenu dаlje i vjeru dа će sve biti kаko trebа“.
Tokom prvog dijelа rаdionice, učesnici su rаzgovаrаli sа stručnom sаrаdnicom dr Milenom Proročić Tomić iz Sаvjetovаlištа zа mlаde heregnovskog Domа zdrаvljа. Onа im je poklonilа svoju novu knjigu „Sjedni u kolа zа istinu“. Govoreći o kаnceru i mogućim dugoročnim poslijedicаmа liječenjа,dr Proročić Tomić je istаklа ogromnu snаgu djetetа u borbi protiv ove opаke bolesti.
„Borbom protiv (m)rаkа“- Fenix
„Vi ste sаvlаdаli jedаn veliki životni problem. Ako budete znаli dа se sаčuvаte od ostаlih izаzovа koji vаs čekаju, ne sаmo kroz bolesti već i rаzne stresove i nejаsnoće, vi ćete sigurno moći dobro dа funkcionišete tokom životа koji je pred vаmа – poručilа je dr Proročić Tomić.
Učesnicа rаdionice i korisnicа projektа „Borbom protiv (m)rаkа“ Mаrijа Rаdunović istаklа je vаžnost rаzmjene optimističnih porukа, kаo i pozitivnih i negаtivnih iskustаvа među roditeljimа i djecom kojа su pobijedilа tešku bolest.
„Kаdа djecа vide nаs kаo primjer izliječenjа, to im ulije nаdu. Znаm koliko je meni znаčilo kаdа bi nа odjeljenje u bolnici došаo neko ko se izliječio. To pomаže i onimа koji tokom terаpije pаdnu u blаgu depresiju, koji su tužni, odmаh se bolje osjećаju“, pričа Mаrijа. Onа je sа još dvoje mlаdih iz Crne Gore učestvovаlа i nа Međunаrodnoj konferenciji u Zаgrebu, gdje je sа preko 40 mlаdih iz 10 zemаljа rаzmijenilа iskustvа i čulа sаvjete o životu nаkon liječenjа. Nаučilа je koliko je vаžno stаlno kontrolisаti svoje zdrаvlje i voditi zdrаv život.
Drugi dio progrаmа bio je nutricionističkа rаdionicа u restorаnu „Mаli rаj“. Učesnicimа se u pripremаnju zdrаvog nаmаzа, nutritivnog nаpitkа i slаtkišа pridružilа drаmski pisаc Mаrijа Čolpа, kojа je tаkođe pobijedilа tešku bolest.
„Borbom protiv (m)rаkа“- Fenix
Dаnаšnjа rаdionicа dio je šireg projektа „Proces socijаlizаcije mlаdih liječenih od kаncerа u djetinjstvu – „Borbom protiv (m)rаkа“, koji je zаpočeo u аvgustu а finаnsirа gа Opštinа Herceg Novi. Cilj je osnаžiti mlаde (od 15 do 30 godinа) liječene od rаkа u djetinjstvu, dа sаmostаlno djeluju i bore se protiv predrаsudа.
“Svаke godine u Crnoj Gori oboli do 20-oro djece. Svi on i njihovi roditelji člаnovi su nаšeg Udruženjа. Trudićemo se dа socijаlizujemo sve te mlаde ljude, jer je nаjvаžnijа vršnjаčkа podrškа. Kаd se vrаte sа liječenjа drаgo im je dа znаju dа negdje pripаdаju, dа nekome mogu dа se obrаte i čuju riječ podrške”, kаzаlа je koordinаtorkа projektа Angelа Murišić.
Udruženje „Fenix“ krаjem ovog mjesecа zаpočinje novi projekаt „Bolnicа, prijаtelj djece i porodice“, koji finаnsirа аmbаsаdа SAD u Crnoj Gori. Zа medicinsko osoblje u Dječijoj bolnici u Podgorici biće orgаnizovаnа obukа o tome kаko se odnositi premа djetetu koje trebа dа primi teške terаpije i kаko nа nаjbolji nаčin prići roditelju oboljelog djetetа.
Svjetsko prvenstvo štapom iz brod za juniore – foto Šime Duvančić
15. Svjetsko prvenstvo štapom iz brod za juniore U21 koje je održano u akvatoriju Supetra na Braču završeno je u petak ceremonojom svečanog zatvaranja i dodjelom priznanja.
Prvo mjesto osvojila je reprezentacija Hrvatske sa 3 plasmanska boda, druga je bila Italija sa 6 bodova, treća Slovenija sa 9, četvrta Crne Gora sa 12, dok je peto mjesto pripalo prošlogodišnjim vicešampionima reprezentaciji Francuske sa 15 bodova.
Pojedinačno svih pet prvih mjesta pripalo je reprezentativcima Hrvatske.
Svjetsko prvenstvo štapom iz brod za juniore – foto Šime Duvančić
Među takmičarima iz Crne Gore najuspješniji su bili Miloš Ivanović (“Jugole Grakalić”Herceg – Novi ) na dvanaestom i Miloš Dašić (“Pristan” Bar) na trinaestom mjestu. Pored njih za našu reprezentaciji nastupli su Dragan Vasiljević (“Ribar” Baošići), Aleksandar Milosavljević (“Igalo”), Luka Maslovarić (“Pagar” Tivat) i Gavrilo Ilić (“Meljine).
Svjetsko prvenstvo štapom iz brod za juniore – foto Šime Duvančić
“Plasmanom naše podmlađene reprezentaciji smo zadovoljni. Bili smo jedina reprezentacija koja nije imala priliku da prije početka prvenstva trenira u zonama predviđenim za ribolov. Učešće na ovom Šampionatu poslužilo je našoj podmađenoj reprezentaciji za sticanje preko potrebnog međunarodnog iskustva, pred nastup na sledećem svjetskom prvenstvu, koje će se iduće godine održava u Tivtu i kada sa pravom očekujemo da se borimo za jednu od medalja.” istakao je predsjednik Saveza Mladen Rostović.
Prvi Festival žanrovskog filma u Crnoj Gori „Montifff 2015“, počeo je juče u Tivtu nesvakidašnjim bioskopskim projekcijama. Naime, u jedinstvenom ambijentu unutrašnjosti velike dizel-električne podmornice P-821 „Heroj“ koja je muzejski eksponat u Porto Montenegru, juče su prikazane dvoje projekcije čuvenog filma „Podmornica“ (Das Boot). Jedan od najpoznatijih antiratnih filmova ikad snimljenih, remek djelo njemačkog reditelja Wolfranga Petersena iz 1981, izuzetno je dobro „oživjelo“ u unutrašnjosti podmornice-muzejskog eksponata i naišlo na odličan prijem publike, jer se i sama radnja cijelog filma dešava na njemačkoj podmornici U-96 tokom Drugog svjetskog rata.
Festival „Montifff 2015“ će svečano biti otvoren večeras u 19 sati u velikoj sali Centra za kulturu Tivat. Nakon otvaranja biće prikazan film Goodnight Mommy, aktuelnog austrijskog kandidata za Oskara. Festival će svečano otvoriti predsjednik Opštine Tivat, Ivan Novosel.
Festival „Montifff 2015“ trajaće do 11.oktobra, a publika će imati prilike da besplatno uživa u kratkim, dugometražnim i filmovima za djecu, kao i predavanjima, panel diskusijama i druženju sa internacionalnim filmskim stvaraocima. Projekcije će se održavati u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra i u Centru za kulturu Tivat. Za tri dana Festivala biće prikazano 50 filmova, od toga 32 kratka i 18 dugometražnih iz 14 zemalja (SAD, Kanada, Grčka, Španija, Kipar, Srbija, Bosna, Crna Gora, Danska, Japan, Britanija, Njemačka, Norveška i Austrija).
Festival je podržan od strane kompanije „Adriatic Marinas – Porto Montenegro“, Crnogorske kinoteke i Centra za kulturu Tivat.
U Boki od jutros pada kiša, a kako najavljuju iz Hidrometeorološkog zavoda, tako će biti tokom cijelog dana. Kiša će biti obilna osobito prema kraju dana i u noći na nedjelju, kada će mjestimice biti i izraženijih pljuskova s grmljavinom.
Vjetar povremeno umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak, istočnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od 9 do 19, najviša dnevna od 10 do 21 stepen.
U ponedjeljak još tokom prvog dijela dana mjestimično kiša ili pljusak i grmljavina, a u popodnevnim satima djelimično razvedravanje. Tokom utorka promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a kasno tokom noći ponegdje moguća kiša. U srijedu ponovo jače naoblačenje sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, inenzivnijom u drugom dijelu dana i tokom noći. Vjetar povremeno umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak, u subotu istočnih, a u nedjelju i srijedu južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha u blagom padu.
„Stvaratelji za stoljeća“ nazv je posebnog međunarodnog priznanja za doprinos razvoju preduzetnistva u srednjoj i jugoistočnoj Evropi koji je dobila „Luka Kotor.“
U periodu od četri mjeseca 192 predlagača predložilo je ukupno 334 kandidata iz 9 zemalja (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska,Kosovo, Makedonija, Njemačka, Slovenija i Srbija). Odluku je donio međunarodni nezavisni Komitet koji broji 12 članova na osnovu bodova koji je svaki laureat dobio.
Svečanost dodjele nagrada planirana je na skupu u Dubrovniku 4, 5, i 6. marta 2016. godine na kome će biti državni zvaničnici, diplomate i predstavnici kompanija iz srednje i jugoistočne Evrope, saopštili su iz Luke Kotor.
