„Stvaratelji za stoljeća“ nazv je posebnog međunarodnog priznanja za doprinos razvoju preduzetnistva u srednjoj i jugoistočnoj Evropi koji je dobila „Luka Kotor.“
U periodu od četri mjeseca 192 predlagača predložilo je ukupno 334 kandidata iz 9 zemalja (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska,Kosovo, Makedonija, Njemačka, Slovenija i Srbija). Odluku je donio međunarodni nezavisni Komitet koji broji 12 članova na osnovu bodova koji je svaki laureat dobio.
Svečanost dodjele nagrada planirana je na skupu u Dubrovniku 4, 5, i 6. marta 2016. godine na kome će biti državni zvaničnici, diplomate i predstavnici kompanija iz srednje i jugoistočne Evrope, saopštili su iz Luke Kotor.
Prvo mjesto septembar – Rudolf Marčić – brancin 7.5kg
Prvo mjesto i nagradni vaučer u iznosu od 50 eura, u septembarskom kolu nagradne igre „Ulov mjeseca“, osvojio je Rudolf Marčić iz Bara. On se ovim priznanjem u popularnoj nagradnoj igri koju za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju organizuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more „Una“ iz Tivta, okitio za ulovljenog brancina težine 7,5 kilograma.Brancin je ubijen podvodnom puškom, tehničkom „na čeku“ na dubini od oko 6 metara, u akvatorijumu od Šušanja prema Sutomoru.
Drugo mjesto pripalo je Ljubomiru Vuleviću
Drugo mjesto pripalo je Ljubomiru Vuleviću iz Rafailovića koji je takođe ulovio brancina od težine 6,6 kilograma. Vulević je brancina uhvatio na pendulu, sa živom skušem kao mamcem, u akvatorijumu ostrva Sveti Nikola.
Septembar – treće mjesto – Luka Marković – Zubatica ili Hama 3.5kgTreće mjesto osvojio je Luka Marković iz Tivta koji je podvodnom puškom ulovio zubaticu (hamu) od 3,5 kilograma.
Dodjelom sertifikata o završenoj obuci za upotrebu protivminskih sonara i magnetometara za pronalaženje neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUBS), za šest pripadnika Mornarice VCG i tri pripadnika Ratne mornarice SAD, danas je u Tivtu okončana je zajednička obuka mornaričkog osoblja dviju država za izvođenje protivminskih operacija, a koja je proteklih mjesec dana održana na Pristanu na Luštici i u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva.
Sertifikate je polaznicima obuke uručila ambasadorka SAD u Crnoj Gori Margaret-En Ujehara, dok je načelnik Generalštana VCG, admiral Dragan Samardžić američkim instruktorima koji su držali kurseve, predao zahvalnice Ministarstva odbrane Crne Gore. Ceremoniji održanoj u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra, prisustvovali su i komandant MVCG, kapetan bojnog broda Darko Vuković, vojno osoblje ambasade SAD u Podgorici i predstavnici EUCOM-a (Komanda oružanih snaga SAD za Evropu).
„Zajednička obuka vojnih efektiva veoma je značajna u procesu jačanja veza i saradnje Crne Gore i SAD u oblasti odbrane, kao i približavanja vaše zemlje NATO-u i euro-atlantskim institucijama. Veoma je važno organozovanje ovakve obuke i zajedničkih vježbi jer na taj način obostrano unapređujemo interoperabilnost naših snaga i obezbježujemo sigurniju i bolju budućnost kako za Crnu Goru, tako i za ostatak svijeta. U tome je od presudne važnosti da pripadnici MVCG dijele teorijska i praktična znanja sa svojim kolegama iz Ratne mornarice SAD jer na taj način gradite i usavršavate nove sposobnosti vašeg sistema odbrane što je izvanredno.“-kazala je ambasadorka Ujehara dodajući da razvoj protivminskih sposobnosti MVCG garantuje ne samo zaštitu civilnog stanovništva od NUBS zaostalih iz brojnih ratova vođenih tokom 20.vijeka na ovim prostorima, već i sigurnost pomorskog saobraćaja. Ona je juče Mornarici VCG uručila specijalnu tehničku opremu – najmoderniji tzv.side scan protivminski sonar, MAD detektore, video i računarsku opremu sa posebnim softverom za identifikaciju NUBS na dnu mora, kao i poseban gumeno-aluminijumski čamac za pretraživanje obalnog akvatorijuma, ukupne vrijednosti oko 280 hiljada dolara. Ova donacija ujedno je i prva isporuka te najsofistociranije mobilne protivminske opreme izvan SAD, nekom od stranih saveznika te države.
Na do sada postignuto u zajendičkom poslu razvoja protivminskih sposobnosti MVCG, započetkom prije tri godine kada su u Boku Kotorsku došli specijalno obučeni delfini američke RM i timovi za obuku protivminskih ronilaca, podsjetio je kapetan korvete Branislav Gloginja. On je inače, nedavno završio šestomjesečnu obuku Hidrografske službe Ratne mornarice SAD (NAVOCEANO) u njenoj bazi u „John C. Stennis“ Svemirskom centru u gradu Galfport u američkoj saveznoj državi Misisipi, čime je postao prvi crnogorski školovani hidrograf i stekao je internacionalno priznatu diplomu hidrografa B kategorije.
Kroz dosada doniranu opremu i trening, protivminski tim MVCG osposobio se za izvođenje svih operacija nalaženja i uklanjanja NUBS iz podmorja, pa je tako prije dvije godine Mornarica iz dijela akvatorijuma Portonovog u Kumboru uklonila preko sedam tona starih eksplozivnih naprava, a lani je u neposrednoj blizini jedne od najpopularnijih plaža na Jazu, uklonjena i velika protivbrodska mina iz Drugog svjetskog rata.
„Sa čamcem i opremom koju smo dobili danas, moći ćemo ne samo da tražimo NUBS na dnu mora, već i da tražimo olupine potopljenih brodove, pregledamo podmorske cjevovode i kablove, pronalazimo utopljenike, kao i obavljamo operacije traganja i spašavanja u slučaju incidenata na moru sa potapanjem brodova ili padom aviona.“- istakao je Gloginja.
Predstavnik EUCOM-a Marko Veneris naglasio je da će oprema i obuka koju je već dobila MVCG, biti pružena još nekim državama regiona, kao i državama u jugoistočnoj Aziji.
„Crna Gora je ovako uspjela da izgradi snage koje obezbjeđu sigurnost njenih voda od zaostalih NUBS, ali to ne bi bilo moguće bez zaista iskrene i obostrane prijateljske saradnje koju smo imali na ovom oprojektu, na čemu vam posebno zahvaljujem.“- zaključio je Veneris.
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava
1 od 12
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava - Camp Santo
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava
18. MFK Perast
Naučnim skupom u crkvi Svetog Pavla danas je u Kotoru počela proslava 750 godina prisutnosti franjevaca u Kotoru i Boki Kotorskoj u organizaciji Provincijalat franjevačke provincije svetog Jeronima u Dalmaciji i Istri iz Zadra i Franjevački samostan svete Klare Kotor.
Učesnike skupa pozdravio je kotorski biskup mons. Ilija Janjić koji je izrazio dobrodošlicu svim učesnicima skupa, sa nadom da ćemo proširiti naše znanje o franjevcima koji su u Kotoru i Boki već 750 godina.
Brojne goste i zvanice u svom uvodnom izaganju pozdravio je je fra Filip Karadža., predstojnik Samostana svete Klare u Kotoru.
O istoriji franjevaca govorio je fra Josip Sopta Sopta iz samostana Rožat – Hrvatska.
„Dolazak franjevaca u Boku vezuje se za 1265. godinu, a vjerujem da su tu bili još ranije. Analogija Dubrovnika i Zadra sa Kotorom je slična, sve je gotovo isto – i raspored samostana, dolazak dominikana, franjevaca, klarisa. Red franjevaca je bio jedinstven sve do polovine 15. vijeka kada su se podijelili na dvije struje” – kazao je između ostalog Sopta.
Kulturna baština franjevačkog samostana Svete Klare u Kotoru predstavio je dr Vincije Lupis iz Dubrovnika. Arhitektica iz Kotora Zorica Čubrović govorila je na temu – „Djelatnost fra Vita Kotoranina u zadužbini kraljice Jelene”.
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava
Na skupu su govorili prof. Saša Brajović, slikarka-konzervatorka Jasminka Grgurević i arheološkinja Vilma Kovačević, istoričarka umjetnosti Nevenka Šarčević te prof. dr Meri Zornija sa Univerziteta Zadar.
Prvi pisani arhivski tragovi o franjevcima i njihovom životu u Kotoru potiču iz 1265. godine i govore kako su braća Bogdan i Picineg – sinovi Dragona de Scelpa 1265. godine darivali Maloj braći kuću za stanovanje u Kotoru. Godine 1268. papa Klement IV imenuje Tomu Basilijeva Kotoranina prokuratorom i sindikom Provincije Sklavonije osnovane između 1227. godine i 1232. godine što svjedoči o tome da su oni i ranije tu prisutni. Samostan je prolazio mnoga iskušenja ali je ostao duhovno i kulturno aktivan do danas. Iako su franjevci prvenstveno djelovali pastoralno, nemjerljiv je njihov doprinos na polju kulture.
U cijeloj Boki, od Herceg Novoga do Kotora, tokom više od sedam stoljeća djelovalo je 18 franjevačkih postaja, hospicija, kao i tri samostana u Budvi. Franjevci su prvobitno obavljali svoju pastoralnu djelatnost, propovijedali jevanđelje, slavili eukaristijum, sakramente, ali su uvijek bili i kulturno aktivni. Njihov doprinos kulturi grada Kotora i Boke Kotorske je nemjerljiv.
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava
Posebno su svoj doprinos franjevci dali na polju umjetnosti, muzike, književnosti o čemu svjedoči i ostavština velike franjevačke biblioteke čiji korjeni sežu još u vrijeme franjevačkog biskupa Dujma koji je živio od 1352. do 1368. godine, a njegova prva donacija je bila upravo utemeljenje franjvačke biblioteke. Do danas biblioteka sadrži preko 20 hiljada naslova od kojih su najvrjednije inkunabule štampane do 1500. godine kojih je u ovoj biblioteci 45. Od posebnog značaja za istoriju Kotora je prva inkonabulu koja je izašla iz štampe, a koju je štampao Kotoranin Andrija Paltašić (1450. do 1500. godine).
Kao jedini muški red koji je preživio francusku okupaciju i devastaciju regije – 1814. godine otvaraju školu.
Nakon naučnog skupa služena je svečana sveta misa u crkvi svete Klare, u 15 sati je predviđen obilazak arheološkog lokaliteta samostana na Gurdiću a u 19 sati biće upriličen koncert klasične muzike na kome će se publici predstaviti sopran Vedrana Šimić i tenor Domagoj Dorotić uz klavirsku pratnju Simona Dešpalja.
Lijepa vijest stiže iz Bara, Stara maslina je puna roda. Zanimljivo, na okolnim stablima maslina ništa. Još kad bi se ostvarila ona dugo pominjana ideja o cijeđenju i pakovanju ulja samo sa njenog stabla, uz adekvatnu cijenu, dobit bi bila sasvim solidna, prenosi Radio Bar.
Stara maslina, simbol Bara, najstarije je stablo u Evropi – živi preko 2.000 godina. Nalazi se u naselju Mirovica na petom kilometru od Bara ka Ulcinju. Ovaj spomenik prirode je stariji od bilo kojeg pisanog spomenika o Baru i njegovim žiteljima.
Stara maslina na Mirovici je spomenik prirode zakonom zaštićen 1963. godine. Legenda govori da su se oko masline održavali skupovi zavađenih porodica i na tom mjestu dolazilo je do pomirenja.
Maslinarsko društvo Boka – Brati ili čekati
Obišli smo neke maslinjake u Boki i razgovarali sa maslinarima od Luštice i Savine u opštini Herceg Novi i Špulja prema granici sa Hrvatskom, preko Morinja i Risna, do Radovića (Tivat), Kavča i Gornjeg Grblja i Zagore u opštini Kotor do granice sa opštinom Budva.
Najprije na Savini (tamo je prvo i cvjetala), desetak dana kasnije i u drugim krajevima Boke, a najkasnije na višim nadmorskim visinama i u zasadima Žutice, plodovi su naglo počeli mijenjati boju.
Od zelenih, preko šarenih, do tamnih, u boji sorte. Svako bi pomislio da je vrijeme berbi. Ali, da li je stvarno tako ili je zbog velikih uša i ekstremno visokih temperatura, uz pomoć ovih kiša, došlo do značajne promjene u izgledu ploda, koji može zavarati nestrpljivog berača.
Da li je završeno ,,nakupljanje” ulja i da li je ono takvog kvaliteta da opravdava raniju berbu. Stiskanjem ploda između dva prsta, može se vidjeti više vode nego ulja, a kod većine uzoraka, koštica se ne odvaja lako od mesa ploda.
Ranijom (ali ne preuranjenom) berbom, postižemo više ciljeva:
1.Beremo zdrav plod što je uslov za najbolji kvalitet
2.Izbjegavamo napad treće generacije maslinine muve (ova godina nije bila povoljna za razvoj ove štetočine)
3.Koristimo lijepo vrijeme i povećavamo efikasnost u radu
4.Obezbjeđujemo biljci dovoljno dug period za mirovanje i obnovu energije za naredni biološki ciklus (ona ranije i obilnije cvjeta na redne godine)
Ali:Dobijamo male količine ulja koje se teže odvaja i obiluje polifenolima ali i vodom koja kasnije utiče na kvalitet ulja.
Zato treba pratiti stanje u maslinjacima, redovno, svakog dana, ako se uoči bilo kakva negativna pojava (opadnje ploda, štetočine…) reagovati odmah.
Berbu i preradu izvršiti u jednom danu i ne odmah nakon kiša.
Provjeriti kvalitet u laboratoriji u Baru i Institutu za javno zdravlje.
Nakon mjesec dana čuvanja u prohromskim sudovima radi taloženja, flaširati u tamne boce, zatvoriti i čuvati u tamnoj, suvoj prostoriji, na temperaturi od oko 18-20
Na imanju Justa Rugela, člana Društva koji ulaže mnogo rada i sredstava u održavanje maslinjaka u Radovićima može se primijetiti razlika kako u rodnosti stabala, tako i pojedinih djelova jednog istog stabla, što je pojava gotovo u svim maslinjacima u Boki, pa se ne može sa sigurnošću procijeniti količina ovogodišnjeg roda.
Na drugom kraju Boke, u maslinjaku u Zagori, neće biti berbe. Ploda gotovo da nema.
Jedno je sigurno, svaki maslinjak je svijet za sebe, a svaki maslinar mora biti dobar gospodar i sam procijeniti (ili koristiti formulu za izračunavanje indeksa zrelosti).
Budući da smo u Društvu pristupali berbi u različito vrijeme,govori da je najbolje brati maslinu kada se od nje može dobiti najviše ulja, najboljeg kvaliteta. To svakako nije preuranjena berba, ali nikako ni kasna.
U periodu između sredine oktobra i sredine novembra, možemo očekivati maksimalan kvalitet maslinovog ulja u pristojnim količinama. Naravno, pod uslovom da su svi drugi faktori ispunjeni.
U muzeju Zbirka pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori Margaret Uehara, u petak 9. oktobra, u 10.30 u uručiće sertifikate polaznicima vježbe za ronioce „Humanitarian Mine Action“, koju je pohađalo šest pripadnika Mornarice Vojske Crne Gore i tri pripadnika Mornarice Oružanih snaga SAD-a.
Obuka je realizovana u saradnji sa Evropskom komandom Američkih oružanih snaga (US EUCOM).
Na ceremoniji dodjele sertifikata načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral Dragan Samardžić uručiće zahvalnice instruktorima iz SAD, dok će se prisutnima obratiti kapetan korvete Branislav Gloginja i Marko Veneris iz US EUCOM-a.
Ambasadorka Uehara uručiće i donaciju Vlade SAD-a Mornarici Vojske Crne Gore, opremu koja služi za detekciju podvodnih eksplozivnih ostataka, u vrijednosti od 280 hiljada dolara, koja će doprinijeti unapređenju efikasnosti rada protivminskih ronilaca. Oprema će sutra biti izložena na platou ispred Zbirke pomorskog nasljeđa.
S obizirom, na pojavu štetočine crvenog palminog surlaša Rhynchophorus ferrugineus u Tivtu, od strane Fitosanitarne inspekcije naložene su mjere suzbijanja širenja ove štetočine. U periodu od 12.oktobra 2015.godine, započeti će drugo tretiranje palmi, vrste Kanarska datula Phoenix canariensis, na javnim površinama.
Tretiranje vrši ovlašćena firma DOO „Vetrinum“ iz Ulcinja uz nadzor stručnog lica iz DOO“Komunalno“ Tivat. Sa tretiranjem će se početi od šetališta Pine na palmama ispred ugostiteljskih objekata od sedam sati ujutro u parkovima u centru grada i dalje od Seljanova prema Donjoj Lastvi do crkve Sv. Roka. U slučaju nepovoljnih vremnskih uslova ( vjetar, kiša) tretiranje će se odložiti, očemu će se javnost obavjestiti. Obavještavaju se pčelari sa područja Tivta da od navedenog perioda zaštite pčelinja društva. Tretiranje će se vršiti sa insekticidom, čija je aktivna materija dimetoat, trgovački naziv „Dimetogal“.
Pozivamo privatne vlasnike koji u svojim dvorištima imaju ovu vrstu palmi da radi zaštite palmi i spriječavanja širenja da se odazovu akciji tretiranja svojih palmi. Tretiranje vrši DOO „Vetrinum“ iz Ulcinja, broj telefona 069 031 537 ili na telefone u DOO „Komunalno“ 671 039 i Opština Tivat 661 320 , kaže se u pozivu Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj opštine Tivat.
Radovi na remontu postrojenja Hidroelektrane Dubrovnik, a time i početak restrikcija vode potrošačima Herceg-Novog, odloženi su za 17. oktobar, umjesto kako je ranije najavljeno iz HE na Trebišnjici i sa Plata, da će početi 12. oktobra i trajati do kraja mjeseca.
Iz D.O.O Vodovod i kanalizacija Herceg – Novi obavještavaju da su dobili obavještenje od “HEP Proizvodnja” D.O.O – Hidroelektrane Dubrovnik, da će zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova biti odloženi radovi na remontu postrojenja HE Dubrovnik za 17. oktobar, tako da se i najavljeni restriktivni režim vodosnabdijevanja naših potrošača odlaže u skladu sa njihovim planovima.
Hrvatsko građansko Društvo Crne Gore Kotor i Ličko zavičajno društvo „Vila Velebita“ iz Požege organiziraju koncert dana 10.(subota) oktobra. 2015.godine u Kotoru, dvorana muzičke škole „Vida Matjan“, crkva Svetog Duha u 19,30 sati.
Ličko zavičajno društvo „Vila Velebita“ u Požegi osnovano je 1996.godine s ciljem promicanja kulturno povijesnog nasljeđa Like izraženog najvećim dijelom kroz izvorni lički folklor. Osnivanju zajednice Ličana u ovom dijelu Slavonije prethodila je teška poslijeratna situacija u Lici, usporeni trend obnove devastiranih kulturno-povijesnih, obiteljskih, gospodarskih i sakralnih objekata, usporeni povratak raseljenih i posvemašnje teško stanje.
Gradska muzika iz Herceg – Novog poziva sve građane kojima je muzika u srcu i sve ljude dobre volje da im pomognu novčanim prilozima za kupovinu instrumenti, stolica i drugih osnovnih sredstava koji su im potrebni za funkcionisanje društva.
Sve što imamo staro je pedest godina i dotrajalo je. Možete nam pomoći tako što ćete nam pokloniti korištene instrumente ako Vam ne trebaju. Imamo jako puno zaineresovanih koji žele učiti svirati, biti članovi društva, ali nemaju instrumente.
Gradska muzika održava probe u prostorijama na Karači, utorkom i četvrtkom od 18 sati. Pozivamo sve zainteresovane da nam pomognu i da nam se pridruže.
Sledeće godine slavimo 130. godina postojanja društva, pomozite i Vi da se dobra tradicija održi, poručili su iz Gradske muzike Herceg-Novi.
