Lokalitet „Rimski mozaici” u Risnu tokom prošlog mjeseca posjetilo je 3.039 posjetilaca, što je za 115,99 % više u odnosu na isti mjesec prošle godine, kada je taj lokalitet obišlo 1.407 posjetilaca – saopštila je Turističlka organizacija Kotor.
Tokom aprila je na rimskim mozaicima u Risnu gdje je najčuvenija umjetnička predstava rimskog boga sna – Hipnosa, bilo 14,31% pojedinalnih posjeta, dok su grupne posjete iznosile 85,69%.
U periodu od 1.januara. do 30.aprila, Rimske mozaike je posjetilo 3.305 posjetilaca, što je za 99,10% više u odnosu na prošlu godinu, kada je lokaltet obišlo 1.660 gostiju. Od ukupnog broja posjeta, broj turista koji su došli posredstvom “Kotor Open Tour-a” iznosi 1.065, dok je “Montenegro Shorex-om” stiglo 1.017 gostiju”- stoji u saopštenju TO Kotor.
TO je na uzorku od 2.287 posjetilaca uradila i statistički pregled turista po zemljama, odakle posjetioci dolaze na Rimske mozaike.
“Najviše je bilo turista iz: SAD – 14,7%, Italija – 11,5%, Crna Gora – 11,2%, Španija – 9,1%, Velika Britanija – 8,1%, Rusija – 5%, Njemačka – 5%, Kanada – 4%, Indija – 3,7%, Mexico – 2%, Hrvatska – 2,3%, Brazil – 2%, Kina – 2%, Mađarska – 1,9%, Japan – 1%. Zemlje sa udijelom ispod 1% su Portugal, Argentina, Egipat, Malta, Portoriko, Turska, Slovačka, Litvanija, Danska, Švajcarska, Holandija, Australija, Slovenija, Austrija, Norveška, Kosovo, Srbija, Bugarska, Češka, Albanija, Island.”-naveli su u TO Kotor.
Predstavnici turističkih agencija
Novo – vjenčanja na Rimskim mozaicima
Organizovanje čina vjenčanja na Rimskim mozaicima biće još jedna od usluga koja će se turistima i našim državljanima nuditi na ovom atraktivnom lokalitetu u Risnu.
Ideja je pokrenuta od strane Turističke organizacije Kotor, u saradnji sa organizacijom Žene Risna, a uz finansijsku podršku Opštine Kotor.
Prvih pet vjenčanja biće besplatno zahvaljujući podršci predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića, mada još nije utvrđeno koji mladenci će ostvariti pravo na besplatno vjenčanje.
Prodajom malog plutajućeg doka Jadranskog brodogradilišta Bijela (JBB) koga je stečajna uprava te firme prošle sedmice prodala kupcu iz Turske, Crna Gora definitivno ostaje bez tehničkih mogućnosti da iz mora podigne iole veći brod. Osim što je to problem tehničke i ekonomske prirode jer će sad svi domaći brodari sva svoja plovila morati da dokuju u inostranstvu, ovo je postao i svojevrstan sigurnosti i bezbjedonosni problem.
Naime, prodajom malog dok JBB, Crna Gora više nema nikakav tehnički kapacitet za hitna, tzv. havarijska dokovanja plovila kojima zbog oštećenja podvodnog dijela trupa prijeti potonuće ili se iz nih zbog toga u more izlivaju zauljene tečnosti i druge štetne materije. Narušena bezbjedonosna dimenzija prodaje malog doka u Bijeloj podrazumijeva to što nakon njegovog skorog odlaska za Tursku, Mornarica Vojske CG više nigdje u našoj državi neće moći da radi redovnog ili havarijskog održavanja, podigne iz mora većinu svojih ratnih i pomoćnih brodova, pa se ionako „tanka“ tehnička logistička podrška Mornarici, praktički potpuno briše.
Ni nakon više od mjesec ipo dana, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (MSP) nije odgovorilo na pitanje da li je taj resor saglasan sa razvojem situacije u kojoj Crna Gora, nakon prodaje malog doka JBB stranom kupcu, u potpunosti ostaje bez kapaciteta za dokovanje većih plovila.
“Da li bi ovakav razvoj situacije doprinio dodatnom smanjenju sigurnosti plovidbe u crnogorskim vodama ? Na koji način država namjerava da riješi problem nedostatka kapaciteta za izvođenje havarijskih dokovanja iole većih plovnih objekata na Crnogorskom primorju, u slučaju prodaje malog doka JBB ?”- pitanja na koja nismo dobili odgovor iz Direktorata za pomorstvo MSP, koji vodi kapetan Vladan Radonjić.
Zbog gašenja JBB u kome je Vlada prije dvije godine pokrenula stečaj, dvije domaće pomorske kompnaije “Crnogorska plovidba” Kotor i “Barska plovidba” Bar nikada ni jedan od svoja četiri prekookeanska trgovačka broda za prevoz rasuteog tereta, na remont i održavanje neće dovesti u svoju državu. “Crnogorska plovidba” je naime, redovan ciklus održavanja i petogodišnjih dokovanja svoje flote već počela u inostranstvu gdje je krajem januara u kineskoj luci Guangzhou remontovala i dokovala svoj prvijenac, brod “Kotor”, a na jesen će to negdje u inostranstvu morati da uradi i njihov drugi brod “Dvadeset prvi maj”. Prodajom malog doka JBB, bez mogućnosti da budu dokovani u Crnoj Gori ostalo je i šest trajekata “Pomorskog saobraćaja” Kamenari, remorkeri barske firme “Ocean Montenegro”, tegljači bijeljanskog “Boka Pilota”, većina flote hidrograđevinskih plovila kompanije “Yu Briv” iz Kotora, najveći putnički brod u državi “Le Coche d eau” iz Tivta…
Uvodjenje fregate 34 u dok u Bijeloj – arhiva
Mali dok Jadranskog brodogradilišta Bijela, sa pripadajućom opremom, prodat je jedinom ponuđaču, tuskoj kompaniji “Ozata Trasnaclika Sanayi ve Ticaret” po ceni od 2,1 milion eura. “Dok 6” kako je njegov zvanični naziv, ima 9.006 bruto tona, dug je 165 i širok 34 metra, a iz mora može podići brodove teške do 10 hiljada tona. Za sopstvene potrebe 1968. godine izgradilo ga je samo brodogradilište Bijela, a posljednjih godina zbog neodržavanja, dok je doveden u tehnički prilično loše stanje. Na njemu se trenutno remontuje pučinski remorker PR-41 “Orada” Mornarice Vojske Crne Gore koji će, pos vemu sudeći, ostati zabilježen kao zadnji brod koji je dokovan u JBB jer će Turci uskoro preuzet posljednji od dva bijeljanska plutajuća doka. Veliki dok JBB naime, još prošle godine prodat je za 11 miliona eura litvanskoj kompaniji AB Vakaru Laivu Gamykla, i ona bi trebala uskoro da ga iz Bijele otegli na Baltik.
U CRNOJ GORI UNIŠTENA BRODOGRADNJA, “NAŠI” DOKOVI JOŠ RADE
Crna Gora je do prije nepunih deset godina imala ukupno 4 plutajuća doka za remonte drugih plovila – dva u Bijeloj i dva u bivšem vojnom brodogradilištu Arsenal u Tivtu. Odlukama Vlade oba brodogradilišta su uništena, oko 800 ljudi koji su radili u toj industriji je ostalo bez posla, a pomorska proivreda države ostavljena je bez mogućnosti da u Crnoj Gori dobije adekvatnu tehničku podršku. Dva bijeljanska plutajuća doka svoj život i privređivanje nastaviće u Turskoj i u Litvaniji, dok su dva nekadšnja tivatska doka već odavno u pogonu kod novih gazda u Njemačkoj I Holandiji koji na njima stiču profit. Naime, nakon što mu je Vlada za samo 3,26 miliona eura prodala kompletnu imovinu Arsenala, kanadski milijarder Piter Mank je 2008. i 2009. za ukupno preko 5 miliona eura, prodao dva plutajuća doka iz Tivta.
Veliki dok kapaciteta 12 hiljada tona kupila je čuvena njemačka brodogradjevna korporacija „Lurssen Werft“, a mali dok kapaciteta 3.500 tona preuzeo je kupilo holandsko brodogradilište „Reimerswaal“. Oba tivatska doka i dalje sjajno služ/že nove vlasnike, stim što je „Lurssen“ veliki Arsenalov dok posebno uredio. Naime, nakon dolaska u teglju iz Crne Gore u ljeto 2008., dok je u Rendsburgu detaljno opravljen, a na njemu je dograđen i poseban pokrivač koji omogućava da se dok potpuno zatvori i zaštiti od uticaja nepovoljnih vremenskih uslova. To je ključna osobina za ovaj tehnički plovni objekat jer se bivši tivatski dok u Njemačkoj sada koristi za izgradnju novih mega-jahti po kojima je, kao i po gradnji i remontu sofisticiranih ratnih brodova, “Lurssen” stekao svjetsku slavu. Prva jahta izgrađena u bivšem Arsenalovom doku, super-luksuzna 87-metarska “Phoenix 2”, iz njega je izašla već u februaru 2009.
Turistička organizacija Tivat bila je domaćin dvodnevne posjete tom gradu Dominique Savidan, novinarke čuvenog francujsog nedjeljnika “Le Parisien”. Francuska novinarka boravila je prošle nedjelje uz četvorodnevnoj posjeti Crnoj Gori od čega je dva dana posvetila Tivtu, jer će “Le Parisien” uskoro objaviti tri njena velika članka posvećena Tivtu i njegovoj turističkoj ponudi.
Inače, ugledni pariški nedjeljnik štampa se u preko 1,3 muiliona primjeraka i osim u Francuskoj, distribuira se u nekoliko desetina država svijeta.
TO Tivat je za novinarku “Le Parisiena” priredila obilazak marine i nautičko-turističkog naselja Porto Montenegro, te ovdašnjih restorana “Al posto giusto”, “Byblos”, “One” kao i najluksuznijeg hotela u Boki – “Regent Porto Montenegra”. Osim upoznavanja sa turističkom, gastronomskom i enološkom ponudom Tivta, Dominique Savidan je posjetila Kotor, Budvu, Sveti Stefan i Petrovac.
Turistička organizacija Tivat u narednom periodu, u saradnji sa agencijom “Top one”, ugostiće predstavnike više medija iz Srbije, kao i ekipe austrijskih televizija TV ORF 2 i 3sat, koja pokriva i Njemačku.
Ekipe austrijskih televizija ovdje će snimiti emisije iz serijala “The taste of Europe”, na lokaciji u Gornjoj Lasti. Kako bi pritom na najbolji mogući način prezentirala lokalno gastronomsko nasljeđe, TO Tivat će autrijske TV ekipe ugostiti u saradnji sa Udruženjem žena Tivat, pa će Austrijanci biti u prilici da vide i snime interesantna mjesta, jela, tradiciju i druge autentične lokalne tivatske zanimljivosti.
Zadarska kompanija Adriatic propeleri godinama je radila u prostorima Poduzetničkog inkubatora na Novom Bokanjcu, a sada je zahvaljujući investiciji od 6,7 milijuna kuna uselila u novoizgrađene vlastite prostore u Gospodarskoj zoni Lonići u Bibinjama.
Radi se o zemljištu od 6150 kvadratnih metara te 1000 kvadrata poslovnog prostora na dvije razine u kojima će biti nastavljena osnovna djelatnost popravaka, modifikacije i optimizacije brodskih propelera, a na jesen će biti otvorena i suha marina koja će na svojih 4000 kvadratnih metara moći primiti oko stotinjak brodova.
Zbog toga Adriatic propeleri, uz sedam sada zaposlenih, planiraju otvoriti još desetak novih radnih mjesta.
– Cijeli smo projekt preko Ministarstva gospodarstva aplicirali za europske fondove namijenjene regionalnom razvoju. Tako smo dobili 3,3 milijuna kuna nepovratnih sredstava, što je za našu obiteljsku tvrtku bilo itekako značajno, izjavio je nakon otvorenja novih poslovnih prostora u Bibinjama Ante Boris Martinović.
Grupa mještana Krtola kod Tivta preko sbog advokata Petra Samardžića podnijela je Vrhovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv odgovornih u Inspekciji sigursnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor, Upravi pomorske sigurnosti, JP „Morsko dobro“ Budva i kompaniji „YU Briv“ iz Kotora, zbog kako navode, uzupriranja javnog dobra – pristaništa mulo Bazdanj u Krtolima i stum u vezi sticanja protivpravne imovinske koristi.
Ovo pristanište od prošle godine u zakupu je Komunalnog preduzeća Tivat, ali je uprkos tome, „Yu Briv“ nastavio da ga kosriti. Naime, ta firma već godinama na mulu Bazdanj drži vezano nekoliko svojih plovila za izvođenje hidrograđevinskih radova, među kojima su trajekt „Vasilije“ i remorker „Krstio“ a odnedavno ovdje im se pridružio i još jedan „Yu Brivov“ brod – tehničko plovilo „Jovan“ na kome je ukrcan i bivši vojni desantno-jurisšni čamac koga kotorska firma pregrađuje i oprema u specijalno vatrogasno i plovilo za ekološke intervencije.
U krivičnoj prijavi, mještani Krtola i njihov advokat ističu da „Yu Briv“ državnu imovinu mulo Bazdanj “već godinama zloupotrebljava kao privezište za privredne plovne objekte, iako je mulo Bazdanj u svim zvaničnim državnim dokumentima označeno je kao pristanište sa izričitom namjenom za pristajanje turističkih brodića.”
“Budući da se mještani bave turističkom djelatnošću, u tome su onemogućeni, a plovni objekti koji su nezakonito privezani za morsku obalu narušavaju prirodni ambijent i zaštićenu zonu morskog dobra.”- stoju u prijavi i podsjeća na nalaz inspektora sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željka Lompara od 26.avgusta 2015. On je, izašavši na lice mjesta po prijavi građana, utvrdio da su “plovila vezana za pristanište koje nije predviđeno za duže vezivanje plovila”, zbog čega je ispektor zaključio “da je time ugrožena sigurnost pristaništa koje nije predviđeno za duže vezivanje plovila.”
YU BRIV plovila april 2017
Podsjeća se i na više do sada bezuspješnih sastanaka i obraćanja mještana i MZ Krtoli predstavnicima Opštine Tivat, “Morskog dobra” (koji su podržali zahtjve mještana da se plovila “Yu Briva” uklone sa muka Bazdanj) kao i Lučke kapetanije i Uprave pomorske sigurnosti, jer problem do danas nije riješen.
“U konkretnom slučaju se radi o kršenju zakona koje traje već 10 godina i smatramo da je ovo skandalozno ponašanje okrivljenih koji se stavljaju iznad zakona i pokazuju da u Crnoj Gori nema vladavine prava niti jednakosti pred zakonom. Imajući u vidu ignorantski odnos državnih i opštinskih organa vlasti nadležnih za rješavanje ovog problema i dužinu trajanja uzurpacije morskog dobra, kojom se naravno označenom preduzeću pribavlja i protivpravna imovinska korist, opravdano sumnjamo da se u konkretnom slučaju radi o namjernoj opstrukciji odgovornih službenih lica“- stoji u krivičinoj prijavi koju je adnokat Samardžić ovih dana podnio Vrhovnom državnom tužilaštvu, a sa njome je upoznao i Delegaciju EU u Crnoj Gori i gradonačelnicu Tivta dr Snežanu Matijević.
Tradicionalni Prvomajski uranak koji su ove godine stolivljani organizovali na brdo Vrmac – lokalitet „Vlaka“, okupio je jedan broj Kotorana, Tivćana i građana okolnih mjesta koji su na ovaj način obilježili 1. Maj – međunarodni praznik rada.
Udruženje „Kamelija“ i MZ Stoliv, ovim nastavljaju neprekinutu poslijeratnu tradiciju obilježavanja ovog praznika koja se od 1946. godine organizovala u Stoliv – „Pod kostanje“ kao centralna opštinska manifestacija uz učešće gradske muzike. Kasnije se ovaj praznik obilježavao u Gornjem Stolivu, od nedavno ispred Doma kulture, a na ovom mjestu još prije četrdeset godina.
Na ovaj lokalitet-proplanak, gdje je inače granica G.Stoliva i G.Lastve, za vrijeme Austro-ugarske monarhije, meštri iz kovačnice Nika Marinovića iz Stoliva, postavili su ornamentni gvozdeni križ-krst do kojeg su se odvijale procesije na Veliki petak sa učešćem vjernika iz pravca G.Stoliva i G.Lastve.
Danas, povodom 1. Maja, poštovaoci ovog praznika i zaljubljenici prirode, penjući se od Donjeg Stoliva uz strme padine Vrmca, uložili su znatan fizički napor, iznoseći sa sobom sve što je neophodno za proslavu. Jedan broj učesnika pristigao je iz pravca G.Lastve, a Marko Marković iz Dobrote, rodom stolivljanin, motorom „Tomosom“ od Trojice, povrh Vrmca do Vlake.
Prvomaski uranak G. Stoliv
Svima su od znatne pomoći bile isvrsno obilježene pješačke staze kroz brdo Vrmac za koji se nadamo, da će zbog svojih prirodnih i kulturnih vrijednosti, konačno biti proglašen Parkom prirode.
Iako uz znatno skromnije učešće građana nego ranijih godina, organizacija je bila na izuzetnom nivou, sa interesantnim detaljima koji su zabilježeni našim foto aparatima.
Tako se na proplanku vila državna zastava, a u blizini postavljena skromna izložba starih fotografija iz arhiva Udruženja „Kamelija“ sa prikazima obilježavanja ovog praznika na raznim lokalitetima kroz prošlost.
Zalažući se za očuvanje svih pozitivnih tradicionalnih vrijednosti naših krajeva, ovom prilikom je, poslije dugo godina, okićen i „Mađ“. On se ranije kitio maltene ispred svakog doma, na obali – po pontama, a lastovljani su ga kitili i na obližnji Velji Vrh otkuda se vidi čitava Boka.
Pored bogate zakuske sa gradela i dobre kapljice za koje su se učesnici pobrinuli, pripremljen je i bogat prilog direktno iz prirode. Dobri poznavaoci samoniklog jestivog bilja Igor Stjepčević i Romeo Mihović, sakupivši znatnu količinu tog bilja u okolini, održali su prisutnima malu prezentaciju o mogućnosti njihove svakodnevne upotrebe i u slučaju vanrednih okolnosti i preživljavanja u prirodi.
Za izletnike ovo je bila prilika da obiđu obližnje vidikovce, ulaz u „Vilinu jamu“ lokalitet „Na petokraku“ gdje su talijani za vrijeme II sv. rata zarobili i kasnije strijeljali nekoliko mladih antifašista.
Nekolicini mlađih učesnika, vjerovatno će najviše u uspomeni ostati igra s loptom i jurcanje sa svojim ljubimcem po nesvakodnevnim terenima i šumarcima.
Ujed jedne pčele, ublažen je malim setom prve pomoći za koji se pobrinuo organizator, a koji sigurno nije pokvario kompletan utisak o divno provedenom prvomajskom prazniku sa željom da iduće godine ovo preraste u širu manifestaciju.
Prema navodima Regionalnog centra za posebno zaštićena područja RAC/SPA iz Tunisa, koji djeluje u okviru Barselonske konvencije, od septembra 2016 godine, došlo je do pojave masovnog uginuća školjke palasture (Pinna nobilis) u dijelu Mediterana koji zahvata vode Španije.
Ministarstvo poljoprivrede i ribarstva, hrane i zaštite životne sredine u toj zemlji, izvijestilo je o izuzetno visokoj smrtnosti palasture koja dostiže i do 90% u obalnom dijelu grada Almerije dužine od 60 km, dok podaci iz pokrajni Granada i Malaga ukazuju na 100% mortalitet.
U oblasti Valensije i Balearskih ostrva, u uzorcima uginulih jedinki pronađene su spore Protozoa za koje se vjeruje da su uzročnici ovako masovnog uginuća. Takođe, na Čafarinskim ostrvima u blizini obale Maroka, došlo je do 90% smrtnosti što upozorava na mogućnost širenja oboljenja po čitavom Mediteranu.
Palastura je ugrožena i zaštićena vrsta u mnogim zemljama i po zakonima EU (Aneks II protokola o posebno zaštićenim područjima i biodiverzitetu u Mediteranu u okviru Barselonske konvencije i Aneks IV Direktive 92/43 / EEC o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima EK).
Palasture Boka Kotorska
Univerzitet Crne Gore – Institut za biologiju mora u saradnji sa partnerima iz Španijei Francuske sprovodi projekat PinnaSPOT: „Proučavanje, zaštita i mogući uzgoj školjke palasture (Pinnanobilis) u Bokokotorskom zalivu”, finansiran od strane Fondacije Princ Albert II od Monaka.
Ovim putem, apelujemo na naučnu i stručnu javnost da proširi ovo obavještenje u okviru naučne zajednice u zemlji i regionu i po mogućnosti dostavi povratnu informaciju o povezanim slučajevima, poručuju iz IBM Kotor.
“Obavještavaju se svi građani Budve koji žele dobro plaži Jaz i koji žele dobro turizmu Budve da će se u srijedu 3. maja u 11 sati na Žutoj Gredi, na priključku Prijevorskog puta održati veliki protest protiv nelegalne gradnje Zip line žičare iznad plaže Jaz.
Pozijavu se građani Budve da svojim prisustvom protestu sačuvaju plažu Jaz od uništenja. Protestu će prisustvovati predsjednici Opština Budva i Kotor”, navodi se u pozivu organizatora.
Organizatori su mjesne zajednice Grblja.
Plaža Jaz – Foto Montenegro blogspot.com
Da posdjetimo mještani Jaza i Lastve Grbaljske prošle godine protestvovali su i ne žele dozvoliti da iznad kupališne zone plaže Jaz, bude postavljena žičara, čiju izgradnju bez dozvole privodi kraju firma Zip line Montenegro sa Žabljaka.
Ta firma je izgradila betonsku početnu stanicu iznad nekadašnje nudističke plaže, kao i krajnju stanicu na početku takozvane gradske plaže, na putu ka Trstenu. Dvije stanice, kilometar i po udaljene vazdušnom linijom , treba da povežu debele sajle, koje bi prelazile preko kupališne zone, kao i same plaže n visini od nekih 30 metara.
Proteklog vikenda održana je prestižna regata EST 105, Bari – Herceg Novi, u dosta nepovoljnim vremenskim uslovima, jakog južnog vjetra usleg čega je veliki broj jedrilica ubrzo nakon starta odustao.
Jedina posada iz Boke sa 9,5 metarskom jedrlicom ‘Chitom’ u klasi ORC kojoj je cilj bio Tivat, bila je sa skiperom Nikšom Trušom iz Kotora i članom posade iz Beograda prof.dr Nenadom Ćuprićem sa Beogradskog Univerziteta koji su uspješno stigli do cilja nakon odjedrenih 110 NM.
“Uslovi na moru te noći dosta su bili teški tako da su se mnoge jedrlice vratile odustale od regate. Mi smo uspjeli odoljeti teškom jugu i uploviti na cilj u našu Boku”, kazao je sa ponosom za naš portal Nikša Truš.
Naime, u klasi Libero kojoj je cilj bio u Herceg Novom učestvovala je jedna Crnogorska posada sa skiperom Aleksandrom Boškovićem iz Bara sa tri člana posade..
EST 105
64 jedrilice, sa preko 500 članova posade, učestovale su na prestižnoj međunarodnoj regati EST 105, koja je startovala u Bariju, i nakon 110NM preko Jadranskog mora, uplovila u akvatorijum Bokokotorskog zaliva – pobjednik regate je jedrilica Buena Vista, kluba Cus Bari, koja je prešla regatno polje za svega 33h 25min. Drugo mjesto osvojila je jedriliva Neopoliba, takodje kluba Cus Bari, a treće Alozee, KLUBA C.N. Porto Civitanova.
Zaliv Boke Kotorske, koji je dio pod UNESCO zaštitom, sa njegovom raznolikom i interesantnom obalom i planinskim vrhovima u zaleđu, idealan je za jedriličare, a Porto Montenegro je jedna od najatraktivnijih novih marina u Evropi, istakao je Generalni sekretar Univerziteta za sport u Bariju, Pasquale Triggiani, dodajući da je ova regata idelan način da započne ljetnja nautička sezona 2017.
Ceremonijalna dodjela nagrada regate organizovana je u Porto Montenegru. Neke od najvećih jedrilica ove regate bile su vezane u marini Porto Montenegro, a posada je uživala u sadržajima nautičkog naselja.
Udruženje Ruke iz Herceg Novog poziva zainteresovane da se pridruže na fešti Primavera koja će biti organizovana 14. maja.
U pripremi festivala planirane su dvije radionice i to 4. i 11. maja. Izlet u potrazi za samoniklim biljem sa degustacijom najavljen je za 13. maj, a biće realizovan u saradnji sa Agencijom za zaštitu i razvoj Orjena i Planinarskim klubom Subra.
Zainteresovani mogu kontaktirati organizatore preko e-maila, FB stranice ili telefona dostupnih na portalu www.ruke.me.
Fešta Primavera je, podsjećaju organizatori, zamišljena kao mali proljećni festival koji u gastronomski fokus stavlja samoniklo bilje našeg podneblja jestivo, začinsko i ljekovito (žućenica, šparoga, rukola, mažurana, ruzmarin, žalfija, metvica i druge biljke) u saradnji sa organizacijama, restoranima, gastro profesionalacima i amaterima.
