„Independia“ se raspada u uvali Bonići

0
Potopljena Independia u Bonicima
Potopljena Independia u Bonicima

Ni skoro četiri mjeseca nakon što je  taj brod potonuo na mrtvom vezu u uvali Bonići u Tivtu, država nije sa sigurnošću utvrdila ko je pravi vlasnik motorne jahte „Independia“, niti je bilo što preduzela da ukloni olupinu.

„Za uklanjanje olupine motorne jahte “Indenpendia” razmatra se mogućnost da se jahta s obzirom da je komplet drvena, na tom mjestu izvuče i iskida. Jahta će biti uklonjena o trošku vlasnika, a ukoliko vlasnik bude nedostupan,  država će izvršiti uklanjanje uz troškove vlasnika, kad bude pronađen.”- rečeno nam je u Direktoratu za pomorstvo Ministarstva pomorstva i saobraćaja.

Iz resora koji vodi ministar Ivan Brajović (SD) međutim, nisu rekli kada će država, koja ne može da naše vlasnika 50 metara dugog broda što se već preko decenije nalazi u Crnoj Gori, ukloniti olupinu koja se polako raspada. Drveni madijeri i trenice palube sa nekada lijepe motorne jahte, sada se, pod udarima valova, postepeno odvajaju od trupa “Independie”  i sve češće prestavljaju opasnost za oštećenje brojnih manjih drvenih i plastičnih barki i brodića u velikom mandraću u Bonićima, odnosno jahti koje su vezane u obližnoj marini, stotinjak metara jugoistočno od polupotopljene olupine “Independie”.

Potopljena Independia u Bonicima
Potopljena Independia u Bonicima

Rashodovana motorna jahta “Indepedia” koji je godinama bila na mrtvom vezu u Bonićima kod Tivta, potonula je u noći 21.jula iz zvanično, još neutvrđenih razloga. Uprkos naporima koje je preduzeća ekipa Lučke kapetanije Kotor štu su je alarmirali mještani, da se pumpama savlada prodor vode u truli drveni trup “Independie”, brod je ipak potonuo i kobilicom “sjeo” u mulj u plitkom moru uvale Bonići.       Iznad morske površine ostala je samo glavna paluba  i dio već poodavno srušenog nadgrađa jahte. Ekipe Mornarice VCG i Uprave pomorske sigurnosti odmah su olupinu okružile plutajućom branom, kako se iz nje eventualno ne bi prosipali ostaci nafte i ulja, a koji su se povremeno pojavljivali narednih desetak dana.

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva su nam ponovili genezu događaja od dolaska “Independie” u Crnu Goru prije desetak godina kada je ona bila luksuzna jahta pod njemačkom zastavom, ali nisu saopštili ko je trenutno njen zvanični vlasnik i koji bi trebalo da plati uklanjanje olupine.

“Motorna jahta “Indenpendia” je bila u vlasništvu njemačke građanke kada je došla u Crnu Goru i bila je vezana u MTRZ “Sava Kovačević” u Tivtu, pod njemačkom zastavom. Kasnije je bila unajmljena od firme “Bastion commerc” sa sjedištem u Kotoru. Premještena je u Tivatskom zalivu na poziciji Bonići i pošto je bila na nesigurnom vezu, tragalo se za njenim vlasnikom. Kao zadnji vlasnik predstavio se gradjanin Tivta Dubreta Kolja koji je dokazivao vlasništvo sa vrlo “nesigurnim “dokazima-neovjereni ugovor.”- kažu iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

Potopljena Independia u Bonicima
Potopljena Independia u Bonicima

OD MINOLOVCA PREKO JAHTE DO PROPASTI U BOKI

“Independia” je bila predivno sređena tzv.klasična luksuzna motorna jahta, koju je je njemački nautočar Jens Vermter napravio, detaljno od 1993-1999. rekonstruišući  rashodovani minolovac njemačke Ratne mornarice M-1068 “Algol”, sagrađen 1963 godine. To je bio jedan od ukupno 30 brzih minolovaca klase »Schütze« koje je RM Njemačke sagradila u drugoj polovini pedesetih i prvoj polovini šezdesetih godina prošlog vijeka. »Independiu« dugu  49,5 metara, široku 7,2 i sa gazom od 1,8 metara, brzinom od 20 čvorova pokretala su dva dizel motora MTU ukupne snage 2.400 konja. Ubrzo nakon prodaje »Independia« je zapuštena i počela je ubrzano da propada, prvo ležeći na mrtvom vezu u luci Risan, a kasnije godinama u Bonićima gdje su je polako »čerupali« lopovi i gdje je ljetos dočekala i svoj tužni kraj.

GPD Tivat promenadnim koncertom poslavili jubilej

0
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat

Tradicionalnim promenadnim koncertom ulicama grada, Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, obilježilo je juče poslijepodne Dan društva – 8. novembar.

Iako je Gradska muzika Tivta osnovana još daleke 1909. godine, GPD Tivat kao svoj dan obilježava 8.novembar u spomen na isti datum 1944. godine, kada je GDP kolektivno napustilo okuprani Tivat i pod vodstvom kapelnika Krsta  Vuksanovića, pridružilo se partizanima. U partizane je otišlo 19 članova tivatske Gradske muzike. Na oslobođenju teritoriju u zaleđu Boke krenuli su u uniformama Društva, noseći sa sobom instrumente i notne zapise, a koje su pod okriljem noći prethodno uzeli iz opštinske zgrade.

Glazbeno prosvjetno društvo Tivat
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat

Tivatska Gradska muzika čiji je predsjednik Boris Lanceroti, danas okuplja 40-tak muzičara svih generacija. Svojim kontinuiranim djelovanjem dugim 107 godina, GPD Tivat predstavlja jedan od najznačajnijih segmenata lokalne kulturne baštine.

Promocija knjige Antiki fagot

0
Anti fagot
Antiki fagot

“Antiki fagot”  naziv je knjige autora novinara i publiciste Maša Čekića koja će biti  predstavljena u petak 11.novembra u galeriji ljetnjikovca “Buća” u 20 sati , u skolpu “Novembarskih dana culture”.

Pored autora, na promociji će govoriti: Blaženka Vučurović, Sonja Štilet, Dragan Popadić  i  Neven Staničić.

Knjiga “Antiki fagot” predstavlja zbirku Čekićevih izuzetno interesantnih zapisa o manje poznatim i zanimljivim ljudima, običajima, drervnim zanatima i događajima iz bogate prošlosti Boke Kotorske.

Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.

Mašo Čekić je rođen u Risnu 1948.gonine. Gimnaziju i studije politikologije završio je u Sarajevu na Fakultetu političkih nauka. Radio je kao profesor, politički radnik i novinar, a specijalizirao je religije i međureligijske odnose. Objavio je više radova iz istorije, demografije, folklora i muzike, te zbirku recepata “Seranada od žućenice”. U saradnji sa Blaženkom Vučurović objavio je “Knjigu o žućenici”, a sa Jasminkom Grgurević ”Krajodraze”, antologiju tekstova o bokeljskom pejzažu kao dio projekta “Baština – pokretač razvoja”, u sklopu prekogranične saradnje Hrvatske i Crne Gore. Poznati je gastro-nomad i urednik emisije “Mali od kužine” Radio Tivta, najstarije radio emisije posvećene kulinarstvu u Crnoj Gori i idejni tvorac “Žućenica festa”.

H.Novi – Obilježavanje Dana primirja na Ilinici 11.novembra

0
Dan primirja Ilinica
Dan primirja Ilinica

Na Dan primirja, 11. novembra, kada će se obilježiti devedeset osma godišnjica završetak Prvog svjetskog rata na Ilinici iznad Herceg Novog u 12 sati biće položeni vijenci na spomenik francuskim vojnicima palim u Napoleonovima ratovima u Boki Kotorskoj.

Na Ilinici, iznad sela Žvinje u Opštini Herceg-Novi se nalazi spomenik francuskim vojnicima palim za Napoleonove vladavine u Boki Kotorskoj. Taj spomenik su, u njihovu čast, podigli1919 godine vojnici 126. odreda francuske Armije “Les Poilus d’Orient” ili u slobodnom prevodu “Solunski ratnici” koji su se ovdje našli nakon oslobođenja Crne Gore i Boke.

Polaganju vijenaca prisustvovaće predstavnici ambasade Francuske u Crnoj Gori koje će predvoditi ambasadorka Kristin Tudik, prvi savjetnik Žan Žak Forte i poslanik Pjer Iv Lbornj, Francuzi koji žive u našoj zemlji, kao i predstavnici Opštine Herceg Novi, Mjesne zajednice Igalo i novske nevladine organizacije za njegovanje francuskog jezika, kulture i umjetnosti „Avenir“.

Dan primirja – 11. novembar obilježava se kao dan sjećanja na završetak Prvog svjetskog rata. Tog dana 1918. godine potpisano je primirje između sila Antante i Njemačke, čime su okončana neprijateljstva na Zapadnom frontu.

Nezaustavljivi medo poharao okolinu Trebinja: Do sada pojeo 250 kilograma meda

0
Pčelinjaci
Pčelinjaci

Sedam kilometara od Trebinja, po selima šeta medvjed. Od košnice do košnice. Malo koji domaćin u Trebinjskoj šumi nije se naljutio zbog gladnog mede koji ovih dana zadaje prave glavobolje. Na imanju Mirka Milojevića sve je puno medvjeđih tragova.

Uništio je čak 18 košnica i pojeo oko 250 kilograma meda, a domaćin je ramove pronalazio oko 200 metara udaljene o imanja.

I to u prvom naletu. Vratio se medo ponovo kvalitetnom saću  medu i pojeo još stotinak kila. Štete se mjeri hiljadama maraka.

“Plus što su uništeni vosak, ramovi, dijelovi košnica. To je šteta sigurno pet šest hiljada maraka, direktna šteta..Nikad se nije dešavalo da medvjedi ovdje dolaze”, rekao je Mirko Milojević iz  Trebinjske Šume.

Da su imali avanturu sa medom prijavilo je još troje domaćina iz trebinjskih sela. Šteta prelazi desetine hiljada maraka. Ali u gradskoj kasi para za nadoknadu nema.

“Grad Trebinje nije planirao sredstva u budžetu za ovu namjenu , mada po zakonu o lovstvu  grad Trebinje snosi nekih 25 odsto od procjenjene štete, dok Republika Srpska snosi oko 45 odsto”, rekao je Jovan Runjevac, stručni saradnik za ruralni razvoju u upravi grada Trebinje.

Iako su pčelinjaci  obezbjeđeni strujom to medvjedu izgleda nije bila prepreka. Napada kasno noću, a do sada ga niko nije vidio. Domaćini misle da se radi o medvjedici i gladnim mečićima, s obzirom na ogromne količine meda koje su nestale iz pčelinjaka.

blic.rs/atvbl.com

Novigradsko more dagnjama može hraniti Evropu

0
Dagnje
Dagnje

Novigradska dagnja (mušlja) bolje je popunjena mesom unutar ljušture u odnosu na ostale pripadnike svoje vrste, prirast joj je visok pa često doseže veličinu od 8 centimetara ili veću, mikrobiološki je u skladu sa svim normama, a nedostaci za njezin uzgoj su zastarjela tehnologija i nepostojanje marketinga, najvažniji su preliminarni zaključci projekta “Istraživanje kvalitete i promidžba NOVigradske DAgnje – INOVaDA”, kojeg je u nešto duže od godinu dana proveo tim Sveučilišta u Zadru kojeg su vodili doc. dr. sc. Ivan Župan i doc. dr. sc. Tomislav Šarić, uz suradnice koje su također stručnjakinje za ovo područje, Melitu Pehardu, Melitu Mokos i Maju Miletić.

Projekt je pokrenut kako bi se kompletirala slika o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti školjkaša iz Novigradskog mora, te ih se usporedilo sa školjkašima iz drugih uzgojnih područja.

Zasluga okoliša

– Akvakultura je najbrže rastuća prehrambena grana u svijetu. Iako na području Novigradskog mora uzgoj školjkaša ima tradiciju i potencijal, do sada nije istražen kemijski sastav kao ni marketing školjkaša s ovog područja. Dobiveni rezultati iskoristit će se za povezivanje znanosti i gospodarstva, uz promociju školjkaša iz Novigradskog mora, te stvaranje novog brenda – “Novigradske dagnje”, stoji u sažetku ovog projekta.

Prikupljeni podaci su još u fazi statističke obrade, ali ukazuju kako je za posebnost ove dagnje najzaslužniji okoliš u kojem raste. Novigradsko more podložno je čestim i naglim promjenama ekoloških uvjeta. Varijacije saliniteta su velike zbog pritoka slatke vode, dok je temperatura mora varirala od 7 do čak 27 stupnjeva, što djeluje na produženo razdoblje mrijesta dagnje tijekom godine. Takvi uvjeti dovode do veće produktivnosti i veće količine raspoložive mlađi za nasad na uzgajalištima, te bolju popunjenost dagnje mesom unutar ljušture.

– Kao posljedica dotoka Zrmanje i ostalih izvora slatke vode, utvrđena je značajno viša količina klorofila a, koji je indikator količine fitoplanktona u moru, kao jednog od glavnih izvora hrane za školjkaše. Zabilježene razine uobičajene su za puno produktivnija mora, poput Atlantskog oceana, te rezultiraju brzim rastom i dobrom popunjenošću mesom, ističe Župan.

Stoliv - „Fešta kamelija" 2015.
Mušlja – Dagnja
Visok prirast

Sve analize za potrebe projekta, od sastava mora pa do mikrobioloških i kemijskih analiza sastava mesa dagnji, odrađene su u Zavodu za javno zdravstvo Zadar. Sa Službom za zdravstvenu ekologiju i voditeljem Benitom Pucarom, te ostalim djelatnicima Zavoda, ostvarena je poveznica za daljnji razvoj akvakulture u Zadarskoj županiji, temeljena isključivo na “zadarskim snagama”, kao županije s najvećim udjelom u ribarstvu i akvakulturi u Hrvatskoj, ističe Župan.

Prirast dagnji u razdoblju od 12 mjeseci bio je izrazito visok – sve dagnje su od nasadne veličine od oko 3 cm dosegle tržišnu veličinu, a velik dio uzoraka bio je veličine od 8 cm i više, što je iznad prosjeka za tržišnu veličinu dagnje od oko 6 do 7 cm. Indeks kondicije dagnje (popunjenost mesom unutar ljušture) bio je izrazito visok u usporedbi s nekim drugim lokacijama poput dagnji sakupljenih na uzgajalištima riba, te je najviši od proljeća do jeseni, što je iznimno važno zbog mogućnosti plasmana dagnji na tržište tijekom turističke sezone.

Mikrobiološka kvaliteta dagnji je bila u potpunosti u skladu s važećim pravilnicima, što znači da su spremne za izravni plasman na tržište nakon prolaska kroz otpremni centar.

Neiskorišteni potencijali

– Uzgoj školjkaša u Novigradskom moru ima tradiciju i potencijal za povećanje proizvodnje. Novigradska dagnja sinonim je za kvalitetu na lokalnom tržištu, no marketing školjkaša gotovo da ne postoji – dagnja se prodaje bez oznake da je iz Novigradskog mora, navodi se u zaključku projekta. Ovdašnja tehnologija uzgoja zastarjela je u odnosu na europske standarde, a kada bi ih dosegla iz ovog područja dagnje bi mogle hraniti cijelu Hrvatsku, pa i neke susjedne europske zemlje. Potencijali su veliki, ali nažalost zasad neiskorišteni.

Nakon provedenog projekta slijedi niz koraka koje treba učiniti kako bi se uzgajanje dagnji podignulo na višu razinu. Prvi važan korak već je napravljen udruživanjem uzgajivača u udrugu Novigradska dagnja, a konačni cilj je dobivanje zaštićene oznake izvornosti na europskoj razini. Ukupna vrijednost projekta, koji je trajao od 30. lipnja 2015. do 30. rujna 2016. bila je 453.512,98 kuna. U cijelosti je financiran sredstvima Europske unije.

www.zadarskilist.hr

CG ponuda na Međunarodnoj turističkoj berzi u Londonu

0
World Travel Market
World Travel Market

Crna Gora se i ove godine, predstavlja sa svojom turističkom ponudom na najznačajnijoj međunarodnoj turističkoj berzi World Travel Market (WTM), koja se održava od 7. do 9. novembra u Londonu.

Na štandu Crne Gore svoju ponudu predstavljaju lokalne turističke organizacije Budve, Bara, Kotora, Podgorice, hoteli HG “Budvanska Rivijera”, “Montenegro Stars Hotel Group”, “Beppler and Jacobson”, “The Queen of Montenegro” CentreVille Hotel and Experiences“, Dukley Hotels and Resorts, Regent Porto Montenegro i Aerodromi Crne Gore.

Predsjednik izvršnog odbora Predrag Jelušić i direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željka Radak Kukavičić održali su sastanake sa turoperatorima i predstavnicima niskobudžetnih avio kompanija i predstavnicima medija. Takođe, crnogorski štand posjetio je Ambasador Crne Gore u Ujedinjenom Kraljevstvu Borislav Banović sa svojim saradnicima.

World Travel Market
World Travel Market

Turistička privreda pripremila je za ovo tržište vrlo interesantne paket aranžmane za predstojeću ljetnju sezonu. Pored interesovanja turoperatora postoji tražnja i indvidualaca i to za segment ponude koji se odnosi na aktivan odmor kao i manifestacije. Na rast tražnje sa ovog tržišta utiče jako dobra avio povezanost. Pored nacionalne avio kompanije imamo cjelogodišnju liniju sa Londonom posredstvom kompanije Rayan air i tokom IATA sezone letove iz Tivta do Londona i Mančestera posredstvom kompanije Easyjet. Potencijal ovog tržišta je jako veliki i u fokusu aktivnosti crnogorske delegacije je povećanje broja noćenja sa ovog tržišta, drugog po veličini u Evropi, koje je strateški važno u pogledu produženja sezone u Crnoj Gori.

Prema zvaničnim statističkim podacima do kraja septembra 33.308 turista iz Velike Britanije, što je porast od 20.5%u odnosu na isti period prošle godine, koji su ostvarili 172.117 noćenja, odnosno 16.8% više u odnosu na isti period prošle godine.

Impresioniran ljepotama Crne Gore britanac Robert Wainwright, sada vec domaćin našeg štanda, tokom trajanja sajamskog nastupa svoje utiske sa najljepšim pričama o Crnoj Gri prenosi i posjetiocima sajma.

Među britanskim turoperatorima i turističkim agencijama koji nude turističku ponudu Crne Gore u svojim programima su: Adriatic Adventures, Thomson, Balkan Holidays, Cosmos, Explore Worldwide, First Choice, Inghams, Saga Holidays i dr.

World Travel Market u Londonu je jedan jedan od vodećih globalnih događaja za svjetsku turističku industriju, koji je ove godine okupio oko 5.000 izlagača iz preko 180 zemalja svijeta, preko 50.000 profesionalaca iz oblasti turizma i preko 2 000 predstavnika medija.

Promocija Crne Gore će se nastaviti na sajmu turizma CITM u Šangaju gdje će Nacionalna turisticka organizacija u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije na zajedničkom štandu predstaviti turističku ponudu.

 

Izložba “Nematerijalna kulturna dobra Crne Gore” u Zagrebu

0
Fašinada-foto M.Marušić
Fašinada-foto M.Marušić

Izložba “Nematerijalna kulturna dobra Crne Gore” biće otvorena u Zagrebu, u prostorijama Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, u četvrtak 10.novembra u 19 sati.

Izložbu organizuju Ministarstvo kulture i Uprava za zaštitu kulturnih dobara, u saradnji sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske. Suorganizator izložbe je Pomorski muzej Crne Gore.

U okviru Dana crnogorske kulture u Hrvatskoj i u sklopu obilježavanja 1000 godina državnosti i 10 godina obnove nezavisnosti Crne Gore, biće predstavljeno 14 nematerijalnih kulturnih dobara Crne Gore.

Nakon Zagreba izložba “Nematerijalna kulturna dobra Crne Gore” će biti postavljena u Umag, Rijeku, Pulu i Split.

Bokeljska mornarica - kolo
Bokeljska mornarica – kolo

Izložbu su pripremali: dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, dr Branko Banović, direktor Zavičajnog muzeja u Pljevljima, mr Mileva Pejaković-Vujošević, direkotrica Pomorskog muzeja Crne Gore i etnološkinje Tanja Vujović, Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Tanja Rajković, Narodni muzej Crne Gore.

Nakon otvaranja izložbe biće prikazan film “Živo nasljeđe” i kompilacija materijala Arhiva Televizije Crne Gore, koja je specijalno pripremana ovim povodom.

Na izložbi će biti predstavljeno 14 nematerijalnih kulturnih dobara Crne Gore:

1.     Vještina izrade i ukrašavanja crnogorske narodne nošnje;

2.     Crnogorski oro;

3.     Bokeljska mornarica;

4.     Kult Svetog Vladimira;

5.     Običaj Fašinade;

6.     Vještina izrade čunova;

7.     Vještina izrade Dobrotske čipke;

8.     Vještina izrade Dobrotske/Peraške torte;

9.     Tradicionalne igre kolašinskog kraja;

10. Legende o nastanku Kotora;

11. Predanje o Pavi i Ahmetu;

12. Legenda o tri sestre;

13. Legenda o ljubavi Peraštanke Katice Kalfić i francuskog vojnika;

14. Bokeljska noć

Traže hidroinžinjera za Tivatska solila

1
Solila
Solila

Za potrebe uspostavljanja hidrološkog režima na Tivatskim solilima po uzoru na Škocjanski zatok iz Slovenije i pravilno funkcionisanje ovog močvarnog staništa, Centar za zaštitu i proučavanje ptica objavljuje poziv svim zainteresovanim hidroinžinjerima da do 20. novembra 2016. godine dostave pismo zainteresovanosti sa CV – ijem na czip@czip.me

Solila se nalaze na Jadranskom migratornom koridoru i služe kao posljednje odmaralište i hranilište ptica selica, na njihovom putu ka jugu. Za određen broj vrsta ptica, Solila predstavljaju i zimovalište.

Solila - foto Anđelko Stjepčević
Solila – foto Anđelko Stjepčević

Područje solila je od srednjeg vijeka bilo u fokusu zbog Solane koja je aktivno radila u tom periodu i koja je prema spisima iz daleke 1683. godine generisala 81% ukupnog prihoda lokalnog stanovništva. Ostaci solane tj. slani bazeni su prisutni i danas, a neposredna blizina mora i prilično sačuvana geomorfologija lagune ovog područja je čini interesantnom za boravak ptica.

Solila su Emerald stanište Bernske konvencije kao i područje od međunarodnog značaja za boravak ptica (IBA). Od 2013. godine Solila su upisana i na Ramsar listu močvara od međunarodnog značaja.

Solila
Solila

Molimo sve zainteresovane, koji su kvalifikovani za angažovanje na ovom poslu, da pošalju pismo zainteresovanosti, nakon čega bi se izvršio obilazak Solila i stekao uvid u stanje na terenu kao i precizirao tačan opis očekivanih radova, kaže se u pozivu Centar za zaštitu i proučavanje ptica.

Opis predviđenih radova:

• izrada elaborata izvodljivosti za napajanje vodom svih bazena Tivatskih solila morskom vodom, isključivo principima gravitacije, plime i osjeke;

• izvršiti hidrološka istraživanja i mjerenja;

• dati preporuke za terenske radove.

Specijalni florističko-faunistički rezervat Tivatska solila je Rješenjem iz 2007. godine zaštićen kao poseban, specijalan prirodni rezervat radi očuvanja biljnih i životinjskih vrsta, prevashodno ornitofaune.

Opština Tivat novčano podržava 48 visokoškolaca, politička partija izdašnija

0
Stipendisti za članove posade jahti sa mentorima
Stipendisti za članove posade jahti sa mentorima

Opština Tivat objavila je spisak sa imenima ukupno 48 studenata iz tog grada koji će ove godine imati pravo na bespovratnu stuipenduju iz gradske kase. Opština po studentu izdvaja 50 eura mjesečno, a stipendije se dodjeljuju polaznicima primijenjenih osnovnih studija, akademskih osnovnih studija i specijalističkih studija u trajanju do godinu dana.

Stipendija se isplaćuje 10 mjesesi za vrijeme trajanja studijske godine.

Pravo na dodjelu opštinske stipendije imaju studenti koji su položili ispite iz prethodne godine studija u visini od najmanje 90 odsto ECTS kredita i postigli prosječnu ocjenu najmanje 9,00. Dodatni uslovi su da su visokoškolci državljani Crne Gore i da imaju prebivalište u Tivtu, po prvi put upisuju semestar studijske godine, nisu izgubili godinu i da nisu u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Za stipendije pod sličnim uslovioma mogu konkurisati i lica bez oba roditelja, lica sa invaliditetom i pripadnici populacije Roma, Egipćana i Aškalija, kao i nosioci diplome „Luča“ iz srednje škole, a koji prvi put upisuju prvu studijsku godinu.

Pored Opštine Tivat, stipendije studentima dodjeljuje i politička partija Hrvatska građanska inicijativa. Za razliku od lokalne uprave koja visokoškolcima bespovratno daje samo po 50 eura, HGI odabranim studentima, iz svoje stranačke kase daje po 100 eura mjesečno, a trenutno tu vrstu podrške jedine političke partije Hrvata u Crnoj Gori dobija 11 studenata. Iz HGI do sada nisu nikada zvanično objasnili koji su kriterijumu da ta stranka nekoga uvrsti i svoj program stipendiranja iako je riječ o novcu koji ta stranka dobija iskljulivo iz državnog i opštinskih budžeta u Tivtu i Kotoru. Priča o HGI-jevim stipendijama inače, bila je i jedan od lajt-motiva u izbornoj kampanji te stranke za parlamentarne izbore koju je često pominjao i nosilac liste HGI Adrijan Vuksanović, inače takođe bivši stranački stipendista.

Najizdašniji program stipendiranja visokoškolaca u Tivtu, međutim, svojevremeno je, prilikom početka relaizacije projekta Porto Montenegro u Tivtu, lansirala kompanija “Adriatic Marinas”, tada u vlasništvu kanadskog milijardera Pitera Manka. “Adriatic Marinas” 2007. je pokrenuo veliki program stipendiranja najtalentovantijih studenata iz Tivta i Kotora. Studenti su godišnje dobijali čak po 1.000 eura bespovratne stipendije, a na početku tog programa bilo je ukupno 115 mladih akademaca koji su ga koristili. Program stipendiranja od strane “Adriatic Marinasa” se u naredne četiri godine postepeno smanjivao, da bi se nakon toga potpuno ugasio. Ta kompanija u međuvremenu nije pokretala nikakav poseban program podrške školovanju lokalnih mladih ljudi u strukama koje su Porto Montenegru potrebne, pa zato dobar dio radne snage te kompanije dolazi iz drugih djelova Crne Gore i pogotovo iz inostranstva.

Porto Montenegro dodjelio stipendije u iznosu od 50.000 eura

Porto Montenegro danas je objavio da su dodijelili četiri stipendije ukupne vrijednosti 50.000€ za mlade buduće nautičare iz Crne Gore. Stipendije su dobili Tivćani Andrej Đokić, Stefani Racić, Marko Jokanović, kao i Nikola Laketić iz Podgorice. Oni su od ponedjeljka počeli  sa internacionalnim programom obuke Royal Yachting Asocijacije, za slućbovanje u svojstvu članova posade na superjahtama.

Program je osmišljen kao intenzivna šestomjesečna obuka, od koje je jedan dio definisan kroz sticanje teorijskog nautičkog znanja, a drugi kreiran kroz dinamična praktična iskustva na superjahtama u internacionalnom okruženju u Porto Montenegru.   Trening partner programa je i kompanija „42° North“ čiji će instruktori sa kandidatima prolaziti kroz kompletno iskustvo na superjahtama, gdje će dobiti instrukcije i povratne informacije od najboljih svjetskih nautičara, kapetana, prvih oficira, inženjera, pa do mornara i stjuarta na brodovima. Obuka će, osim najbitnijeg nautičkog segmenta, podrazumijevati i segment koji se odnosi na kvalitet pružanja usluge u objektima sa pet zvjezdica – od konsijerža na jahti, održavanja, do samih ugostiteljskih elemenata, koji će se raditi po HEC (Hospitality Education) standardima.  Osim posjedovanja priznatog internacionalnog sertifikata RYA-e i praktičnog osposobljavanja, svi stipendisti će završiti i četiri osnovna modula koji se odnose na bezbjednost na brodu, i to u Pomorskom trening centru Azalea u Bijeloj, koji je partner na ovom projektu. Ovo su osnovni pravno-obavezujući sertifikati, neophodni za rad na svim plovilima. Sa polozenim ispitima i dobijenim sertifikatima, budući nautičari će imati kompletno teorijsko znanje i praktične vještine za početak karijere.