Izvrsni direktor Darren Gibson i Ambasadorka (sa njegove desne strane) sa saradnicima
Ambasadorka Australije u Srbiji i Crnoj Gori Džulija Patriša Fini sa saradnicima, posjetila je novo turističko naselje Luštica Bay koji kompanija “Luštica Development”gradi u Krtolima nadomak Tivta.
Fini je razgovarala sa svojim sunarodnjakom, izvršnim direktorom „Luštice Development“ Darenom Gibsonom, a menadžment te kompanije koja će u novi turistički centar na Jadranu investirati 1,1 milijardu eura, predstavio je delegaciji Ambasade Australije master plan buduće nove zajednice.
Luštica Bay će imati sa sedam hotela, dvije marine, profesionalni golf teren sa 18 rupa, više od 1.000 stanova, 500 vila kao i sportske sadržaje, i druge objektime neophodne za funkcionisanje grada kao otvorene i dostupne zajednice tokom cijele godine.
„Luštica Bay je jedan od najambicioznijih projekata u crnogorskom turizmu i među najvećim greenfield investicijama u ovom dijelu Evrope. Crna Gora je jedno od najbrže rastućih turističkih destinacija u jugoistočnoj Evropi, a grad Luštica Bay će zasigurno doprinijeti ne samo razvoju i napretku lokalne zajednice u Tivtu, već će i uticati na unapređenje ekonomije Crne Gore, povećanje povjerenja investitora i generisanje novih projekata.“ – rekao je tom prilikom Gibson. On je podsjetio da je inspiracija za arhitekturu Luštica Bay pronađena u tradicionalnoj arhitekturi Crnogorskog primorja.
„Tokom gradnje se poštuju najviši ekološki standardi. Master plan Luštica Bay-a prije tri godine je dobio Nagradu izuzetnosti u oblasti planiranja i dizajna, koju dodjeljuje Američko društvo pejzažnih arhitekata (ASLA).“- podsjetio je australijski menadžer.
Ambasadorka u Lustica Bay
Predstavnici „Luštice Development“ saopštili su da u narednim sedmicama počinje izgradnja još osam zgrada sa ukupno 45 novih stambenih jedinica, radovi u prvoj od dvije marini se nastavljaju planiranom dinamikom, a do kraja godine na obali zaliva Trašte će početi izgradnja i prvog od sedam planiranih hotela.
“Balkanski karavan”, jedinstveni projekat predstavljanja turskih autentičnih vrijednosti, u subotu 12. septembra stiže u Budvu. Program počinje u 17 sati na trgu ispred Starog grada.
“Balkanski karavan” je 7. septembra krenuo iz Turske, a umjetnici će pokazati turske narodne igre, teatar sjena Karađoz i Hadživat, Sema – ples derviša, izradu raznih turskih ručnih radova, kao i tradicionalnu tursku kuhinju. Na sceni će takođe biti predstavljena umjetnost lijepog pisanja-hatat (krasnopis), zatim umjetnost obrade bakra, umjetnost ukrašavanja stakla i nešto sasvim posebno – Ebru umjetnost odnosno umjetnost slikanja na vodi.
Cilj ovog projekta, koji su zajedno realizovali opština Kucukcekmece i Institut Yunus Emre, jeste da se narodu Balkana, turistima i turskim državljanima nastanjenim na ovim prostorima, približi turska kultura i podsjeti na korijene, poboljša saradnja između dvije zemlje i predstave vrijednosti Turske.
Turistička organizacija opštine Budva pružila je punu podršku u dijelu organizacije i realizacije promotivne manifestacije turske kulture “Balkanski karavan” koji će posjetiti gradove Ohrid, Tiranu, Skoplje, Prizren, Mostar, Sarajevo i Beograd.
U susret subotnjoj Fešti od sira i smokava, na skalama ispred i ispod Knjižare So, na glavnom novskom trgu, a u organizaciji Hercegfesta – izlog klasične knjižarske butige krasiće adekvatne naslovnice, ponajviše Proizvodnja sira na tradicionalan način, Srpski sir i kajmak, potom Flora i vegetacija hercegnovskog područja, i ostale knjige, redom po žanrovima.
Preporuke za čitanje naredne sedmice…
Teslina pošiljka novi je triler Vanje Bulića. Na ruševinama Narodne biblioteke, uništene tokom bombardovanja Beograda 1941. pronađeno je tijelo njemačkog novinara Riharda Genca. Taj događaj označiće početak potjere za ubicom koja će novinara Novaka Ivanovića uvesti u lavirint laži, obmana, obavještajnih intriga, istorijskih nepravdi i međunarodnih zavjera. Poslije serije ubistava i otmica Novaku postaje jasno da je u stvari pion u igri moćnika čiji je jedini cilj pronalaženje Teslinih „zraka smrti“. Izdavač je Laguna.
Povezanost poezije i zločina, mladost, ljubav i smrt, osnovne su teme fascinantnog romana Amajlija autora Roberta Bolanja. Bolanjo je uspio da na čudesan način spoji svu surovost i suptilnost kojima je bila prožeta Latinska Amerika u jednoj burnoj deceniji 20. vijeka. Izdavač je Lom.
Nečastivo trojstvo uzbudljivo je napisano djelo Džona Loftusa o jednoj od najmračnijih priča Drugog svjetskog rata. Po završetku rata, u strahu od nadiranja Sovjeta, papstvo je ušlo u špijunski savez sa britanskim i američkim obavještajnim agentima. Ove tri sile tajno su prebacivale nacističke zločince iz Evrope da bi mogle da ih upotrijebe za borbu protiv komunizma. Istražujući Vatikanovu ulogu u pomaganju nacistima da izbjegnu kaznu za svoje zločine, ova knjiga je prva objelodanila vezu između Vatikana i švajcarskih banaka sa nacističkim zlatom i pružila dokaze o tajnim vezama. Izdavač je Admiral Books.
Bitlsi
Bitlsi Hantera Dejvisa možda je jedina knjiga koja je istinski pronikla u ovu kultnu grupu. Autor je uz Bitlse proveo 18 mjeseci kada su na vrhuncu moći promijenili lice popularne muzike. Kao njihov jedini ozvaničeni biograf, imao je neponovljiv pristup ne samo Džonu, Polu, Džordžu i Ringu već i njihovim prijateljima, porodicama i saradnicima. Prisutan u presudnom trenutku, on je skupio čitavo blago intimnog i razotkrivajućeg materijala. Dejvis je ostao blizak sa članovima sastava i tako godima imao pristup novim informacijama. U ovom izdanju, više od 40 godina od prvog objavljivanja, sadržan je materijal koji nikada ranije nije objavljen. Izdavač je Laguna.
Miroslav Mika Antić za života je bio slavan, s vremenom sve čitaniji, a na društvenim mrežama je toliko popularan da je okupio stotine hiljada poštovalaca. Prvi put u samostalnoj knjizi poslije 25 godina, pred nama se nalazi zbirka Tako zamišljam nebo, koja bi, da je i jedina, obesmrtila pjesnika. Autor legendarnog Plavog čuperka, Garavog sokaka i desetina antologijskih pjesama, ovom zbirkom ispisuje svoje pjesničko zavještanje. U njoj se nalazi i Besmrtna pjesma čiji sentenciozni fragmenti predstavljaju pjesnikove najcitiranije misli. Ovo izdanje sadrži stihove ispisane autorovom rukom u trenutku nastanka kao i originalne crteže. Izdavač je Laguna.
Knjiga Praistorija objašnjena mojim unucima pisana je po mjeri djece, govori njihovim jezikom i opisuje praistoriju slikama koje ona mogu da razumiju. Autor, arheolog i praistoričar Žan Klot, razgovarao je sa svojim unucima uzrasta od 6 do 16 godina i na osnovu njihovih pitanja i interesovanja sastavio ovu sjajnu knjigu. U odgovorima, djeca saznaju kada su se i gdje pojavili prvi ljudi, kako su živjeli i razmišljali, i stiču osnovna znanja o arheologiji i metodima proučavanja praistorije. Izdavač je Geopoetika.
Život samohranog roditelja umije da bude težak. Morate da igrate sve uloge u životu svoje djece – domaćice, hranitelja, njegovateljice, vaspitača, učitelja. Kako sve to postići i izdržati toliki teret. Sa mnogo humora, uz mnoštvo korisnih savjeta, Rejčel Moris u knjizi Priručnik za samohrane roditelje iznosi svoje iskustvo i pruža korisne informacije kako bi pokazala put kroz zamršen lavirint ka životu u kojem vi i vaša djeca možete da uživate. Priručnik za samohraneroditelje izdao je Kreativni centar.
Knjiga Kortes i carstvo Asteka Željka Fajfrića podrobno opisuje nastanak Španije, život i otkrića Kolumba, istoriju Asteka i, prije svega, surova osvajanja Hernanda Kortesa. U želji da narode na koje su nailazili preobrate u hrišćanstvo Kortesove horde nisu prezale ni od čega. Uništavali su indijanske idole, palili hramove. Posebno je interesantan opis bitke u kojoj su Asteci na trgu Tlateloko pokušali da pruže posljednji otpor. Međutim, taj otpor je brzo slomljen, Asteci bivaju porobljeni a od hramova ne ostaje kamen na kamenu. Izdavač je Tabernakl.
U vremenu opšteg haosa, užurbanosti, depresije, otuđenosti i bezdušne trke za sticanjem profita U Maloj knjizi velikih misli smještene su najveće mudrosti ovog svijeta, mudrosti koje nikada ne stare. To su mudrosti velikana, vladara, pisaca, naučnika koji govore o ljubavi, sreći, prijateljstvu, životu, istoriji. Misli koje mogu poslužiti kao putokaz za bolji i ispravniji život. Izdavač je Nova knjiga.
Crveni krst Crne Gore otvorio je žiro račun putem kojeg svi zainteresovani mogu donirati novac za pomoć migrantima u jugoistočnoj Evropi.
Broj računa je 520-5188-31, kod Hipotekarne banke, a svrha uplate – pomoć migrantima.
U saopštenju Crvenog krsta navodi se da se širom Evrope dešavaju dramatične scene, i da hiljade ljudi dolaze na granice evropskih zemalja svakog dana, tražeći sigurnost i dostojanstvo.
Pored otvaranja žiro računa, kako je saopšteno iz Crvenog krsta, putem njihovog portla građani će moći da uplaćuju on-line donacije, a razmatraju i druge načine prikupljanja pomoći.
Iz Crvenog krsta su pozvali sve subjekte u Crnoj Gori da se uključe u humanitarnu akciju.
Big game fishing H.Novi prvi dan - foto M.Dobrilović
1 od 13
Big game fishing H.Novi 2015. prvi dan
Big game fishing H.Novi 2015. prvi dan
Big game fishing H.Novi 2015. prvi dan
Big game fishing H.Novi 2015. prvi dan
Big game fishing H.Novi 2015. prvi dan
Big game fishing H.Novi 2015. prvi dan
Big game fishing H.Novi 2015. prvi dan
Big game fishing H.Novi 2015. prvi dan
Big game fishing H.Novi 2015. prvi dan
Big game fishing H.Novi 2015. prvi dan
Big game fishing H.Novi 2015. prvi dan
Big game fishing H.Novi 2015. prvi dan
Big game fishing H.Novi 2015. prvi dan
3. Big game fishing Herceg – Novi u organizaciji JK „Jugole Grakalić“ počelo je juče, kada su se okupili takmičari i trajaće do subote 12.septembra. Svako veče do subote, ispred kafea “Admiral” na Škveru mjeriti će se ulov. Svečani program zatvaranja i proglašenje pobjednika je u subotu u 20 sati.
U ovogodišnjem takmičenju učestvuje 15-ak ekipa iz Crne Gore, Hrvatske, Rusije i Srbije.
Pendulavati će se izvan Bokokotorskog zaliva.
Bodovaće se pet vrsta ribe, tuna, sabljarka, lampuga, iguan i trup, a postavljena su i ograničenja u minimalnoj težini ribe – sabljarka 10 kilograma, tuna 15 kg…najavili su organizatori.
Big Game Fishing je popularan u svijetu kao idealan spoj zabave i avanturizma.
Sportfishing je ozbiljan vid u turizmu koji je u nekim zemljama i među glavnim privrednim granama. Herceg Novi i Crna Gora imaju predispozicije za to – more bogato plavom ribom.
Mitropolit CPC Mihailo kazao je u izjavi za Portal Analitika, da se ne sjeća da li je ikoga udario kada je danas u Kotoru bježao od pristalica SPC.
“U Kotoru je bila jedna grupa fanatičnih pristalica SPC, koji su uradili sve da naprave nered. Ja se stvarno ne sjećam da li sam zakačio nekoga u toj gomili koja me je jurila. Meni je iskreno žao ako sam udario staricu ili bilo kog drugoga jer, jednostavno, smo se probijali kroz rulju i spasavali živu glavu. Stvarno mi je žao ali nijesam nizašta kriv”, rekao je Mihailo povodom današnjeg incidenta.
Na snimku se vidi kako se Mitropolit Mihailo probija kroz gomilu. U jednom se momentu starija žena postavlja ispred njega u namjeri da ga pljune. Mitropolit CPC instinktivno postavlja ruku, gura staricu i nastavlja na bježi od pristalica SPC, prenosi Portal Analitika.
Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo i danas je, kao prije tri dana u Bijelom Polju, doživio neprijatnost u Kotoru prilikom dolaska na Javnu raspravu o Nacrtu zakona o vjerskim slobodama.
https://youtu.be/RTjLf6iVdpU
Grupa od oko 100 građana spriječila je danas mitropolita Mihaila i ostale predstavnike Crnogorske pravoslavne crkve CPC da učestvuju u javnoj raspravi. Zbog napete situacije rasprava u Kotoru na kraju nije održana.
Mitropolitu Mihailu nije dozvoljen ulazak, javna rasprava nije održana o Nacrtu Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Dok je odlazio Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo Dedeić udario je stariju ženu dva puta u predjelu lica, prvo u trenutku kada mu je starica stala na put, a onda i prolazeći pored nje, prenose Vijesti.
Incident se dogodio uoči Javne rasprave o Nacrtu zakona o vjerskim slobodama koja je danas trebala da se održi u Kotoru.
“Pokušali su da izazovu ekces sa teškim fizičkim posledicama i odlučili smo da se povučemo da se ekces ne bi pretvorio u konflikt između našeg obezbjeđenja i tih ljudi koji su htjeli da se razračunaju sa mitropolitom Mihailom, što je moglo da ima teške posledice i završi se na način neprimjeren civilizovanom svijetu u 21. vijeku”, rekao je predstavnik CPC Stevo Vučinić.
Foto S.Luković
Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo doživio je neprijatnost u Kotoru prilikom dolaska na Javnu raspravu o Nacrtu zakona o vjerskim slobodama, koja na kraju nije ni održana.
Okupljeni građani su mitropolitu Mihailu vikali “Odlazi Sotono”. On je otišao kada mu je dio okupljenih građana zatvorio kapiju na ulazu u palatu Bizanti.
Predstavnik CPC Stevo Vučinić rekao je agenciji Mina da je grupa od oko 100 ekstremista predvođena sveštenikom Srpske pravoslavne crkve vrijeđala predstavnike CPC i nije im dozvolila da uđu u palatu.
On je kazao da je na mjestu incidenta bilo između deset i 15 policajaca.
Mitropolit Mihailo izvrijeđan je i na Javnoj raspravi o Nacrtu Zakona o slobodi vjeroispovijesti, održanoj u Bijelom Polju.
Javna rasprava o Nacrtu zakona nije održana nakon sat vremena “natezanja” sa prisutnim građanima i pet pokušaja ministra za ljudska i manjinska prava Suada Numanovića da formalno otvori raspravu. On je konstatovao da nema uslova da se javna rasprava održi.
Foto S. Luković
Pristuni, prvenstveno predstavnici SPC, uporno su zahtijevali od Numanovića da obezbijedi uslove da okruglom stolu prisustvuju svi zainteresovani građani, a njih je bilo nekoliko stotina.
Kako nije bilo načina da se u malu skupštinsku salu palate Bizanti pusti više ljudi prisustni su to ocijenili kao svjesno sabotiranje javne rasprave od Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Na pitanje Sava Klakora predstavnika crkvene opštine iz Krtola upućenog dvojici predstavnika biskupije kotorske da li i oni smatraju da se u ovakvim uslovima može održati javna rasprava, don Pavao Medač je odgovorio odrečno što su svi prisutni u sali pozdravili burnim aplauzom.
Numanović je nakon što je okončao skup u izjavi novinarima kazao je da se i u Kotoru ponovio “bjelopoljski scenario”, ali da Ministarstvo neće odustati od Nacrta zakona i da će sledeća javna rasprava biti održana u ponedjeljak u Podgorici.
Foto S.Luković
On međutim nije odgovorio na uporno ponavljana pitanja prisutnih građana ko je angažovao policiju i na osnovu čega je policija selektivno propuštala građane da uđu u salu palate Bizanti.
Prisutnisu to ocijenili grubom diskriminacijom i kršenjem prava svih građana koji su ostali van sale bez obzira na njihovu vjeroispovjet.
Mala skupštinska sala u palati Bizanti puna je već od ranih jutarnjih sati, a ogromni broj građana, među kojima su i sveštena lica Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), na ulicama Strarog grada Kotora pokušava da dođe do mjesta održavanja javne rasprave.
Policija selektivno propušta građane na skup koji nije počeo, a na kotorskim ulicama primjetan je veliki broj uniformisanih pripadnika policije.
Foto S.Luković
Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava su juče saopštili da će preduzeti neophodne mjere kako bi današnji okrugli sto u Kotoru protekao u najboljem redu. S obzirom na to da prostor raspolaže sa samo 50 mjesta za sjedenje, apelovali su na vjerske zajednice da delegiraju predstavnike:
“Smisao okruglog stola je da se čuju stručni stavovi zainteresovanih subjekata… a ne da se organizuje masovni skup na kojem će pojedinci, kao u Bijelom Polju, zloupotrijebiti javnu raspravu”.
Policija svuda po Kotoru, saobraćaj u kolapsu
Da se danas nešto neuobičajeno dešava u Kotoru potvrdilo je i veliko prisustvo uniformisane i pollicije u civilu koja je obezbjeđivala nekoliko punktova u Starom gradu i na prilazima gradu.Zbog pojačanih kontrola i velikog broja ljudi što su se uputili na skup, došlo je od pravog saobraćajnog kolapsa, pa su neki od nesuđenih učesnika tribine, poput nezavisnog poslanika Obrada Gojkovića, ostali blokirani čak u tunelu “Vrmac”.
Suad Numanović: ponovio se bjelopoljski scenario, vlada neće odustati
Numanović je novinarima kazao da Vlada javnu raspravu sprovodi po predviđenoj procedure, da neće odustati od nacrta Zakona o slobodi vjeroispovjesti, te da će u ponedjeljak biti održana nova tribina u Podgorici.
“Sa žaljenjem moram konstatovati da se scenario iz Bijelog Polja ponovio i u Kotoru i da se ne želi voditi javna rasprava pod plaštom da je nekome onemogućeno da u njoj učestvuje. Mi smo u granicama kapaciteta ove sale, omogućili svima da uđu, a ostali mogu dostavljanjem primjedbi i sugestija iskazati svoj stav o nacrtu zakona. Ako je ovo njihovo opredjeljenje, mi na to ne možemo uticati.”- kazao je Numanović.
Momčilo Krivokapić: ovo je prirodna reakcija ljudi
“Ovdje nije bilo ničega necivilizovanog, ovo je prirodna reakcija ljudi koji neće da obesprave svoje sugrađane jer je preko 200 ljudi ostalo napolju. Policija je zadržala narod i ne znam koliko je zakona sve ovdje danas prekršeno.”- ocijenio je arhijerejski namjesnik bokokotorski, otac Momčilo Krivokapić. On je kazao da Vladi odgovara da se o zakonu suštinski i ne povede javna rasprava da je to “ruganje sa narodom”.
“Ovo je bila mlaka reakcija u odnosu na onu kakvu njihovo takvo ponašanje zaslužuje.”- kazao je sveštenik Krivokapić
Izvršni direktor kompanije „Azmont Investments“ Rašad Alijev posjetio je danas sa saradnicima Opštinu Herceg Novi, gdje su sa predsjednicom Natašom Aćimović razmijenili informacije o statusu projekta „Portonovi“ u Kumboru i trenutnim radovima na objektima čija je izgradnja u toku, uključujući i one na novoj marini.
Cilj sastanka bio je upoznavanje rukovodstva Opštine sa budućim planovima, ali i o zajedničkom intenziviranju i koordinaciji radnih timova, kako bi ubuduće na dnevnoj osnovi rješavali pitanja i probleme koji se tiču realizacije projekta „Portonovi“.
U turistički kompleks iz Azmonta su planirali ulaganja od oko pola milijarde eura. „Portonovi” će biti prvo “One and only” ljetovalište u Evropi, a prostiraće se na 24 hektara.
U adaptiranoj palati „Grgurina“ 10.septembra 1952. godine u Kotoru svečano je otvoren Pomorski muzej Crne Gore. U ovoj nacionalnoj muzejskoj instituciji predstavljeni su istorija i tradicija pomorstva od najranijih dana do danas.
Ova prestižna ustanova za Dan muzeja omogućila je besplatnu posjetu svim učenicima.
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao je postepenim razvitkom prvobitne zbirke Bratovštine “Bokeljska mornarica”, utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900. godine otvorena za javnost, a 1938. godine preuređena i otvorena na prvom spratu sadašnje muzejske zgrade, da bi tek nakon završetka Drugog svjetskog rata u godinama od 1949-1952. godine čitava zgrada, barokna palata plemićke porodice Grgurina iz početka XVIII vijeka, bila kompletno restaurirana i adaptirana za potrebe Pomorskog muzeja.
Katastrofalni zemljotres 15. aprila 1979. godine prekinuo j e redovnu djelatnost Muzej a, jer je zgrada pretrpjela znatna oštećenja, da bi u godinama od 1982-1984. bili obavljeni sanacioni, konzervatorski i restauratorski radovi, a Muzej je poslije petogodišnjeg perioda obnove nastavio sa radom.
Manifestacija, Fešta na skalama biće održana u Herceg Novom 12. i 13. septembra, subota i nedelja. Lokacija – Stepenište Sima Matavulja od Kanli kule, u organizaciji Turističke organizacije Herceg-Novi i NVO “Ruke”.
„Fešta na skalama je osmišljena kao ulični festival koji u duhu zajednice spaja kulinarstvo i kreativnost. Nadamo se da ćemo na taj način uljepšati grad i poboljšati ponudu sa nekim novim ukusima i bojama“, kazala je Maja Erenji Hare Braun iz NVO Ruke, objasnivši da su smokve i sir tema „jer je po njima ovo područje poznato i dobro idu jedno uz drugo“. Kako je dodala, manifestacija je inspirisana Malom feštom od naranče koja je u februaru ove godine na hercegnovske ulice donijela dobru atmosferu i bila odličan povod za druženje.
Na fešti će biti ponuđena freška smokva, sirevi proizvođača iz okruženja kao i proizvodi nastali preradom smokve (likeri, džemovi, slatko…), izložba rukotvorina, a biće priređen i muzički program duž skala.
Programi će tokom 12. septembra biti organizovani u dva termina – jutarnjem od 9-12 sati, i u večernjem od 19-24 sati, a narednog dana 13.septembra od 10-13 sati planirane su i kreativne radionice.
“Organizovanjem manifestacije želimo povezati gastronomiju sa kreativnošću, umjeće i radinost sa kulturnim sadržajima, turiste i lokalno stanovništvo sa domaćim proizvodom. Na ovaj način želimo da pomognemo svim zainteresovanim za kreativno izražavanje kroz kulinarstvo i gastronomiju, da svoje umijeće maksimalno upotrebe u afirmaciji lokalnog pred turističkom ali i domaćom publikom”, kaže se u sopštenju iz Turističke organizacije Herceg Novi i NVO “Ruke”.
