Olujna bura na dubrovačkom području poremetila je ne samo cestovni, nego i zračni promet – jutrošnji let iz Dubrovnika za Zagreb otkazan je, a u zračnoj luci kažu da niti za poslijepodne prognoze nisu dobre.
Zbog jake bure i valova u Bračkome kanalu i dalje je prekinut trajektni promet na liniji Sumartin-Makarska te katamaranske linije Jelsa-Bol-Split, Korčula-Hvar-Split i Ubli-Vela Luka-Hvar-Split.
Zbog olujne bure od nedjelje ujutro u 6,42 sati zatvoren je za promet svih vozila Most dr. Franje Tuđmana.
Putnici koji su jutros trebali avionom otpurtovati za Zagreb iz Dubrovnika, prebačeni su u Split. “Ne znamo što će biti s letovima popodne, ali prognoze nisu dobre. I jučer su letovi bili otkazani zbog vjetra”, rekao je dežurni dispečer u Zračnoj luci Dubrovnik.
Meteoalarm je za područje Dubrovnika i okolice izdao narančasto upozorenje, a prema prognozama Državnog hidrometeorološkog zavoda današnje temperature će biti od od 2 do 7 stupnjeva Celzijusovih uz jaku do olujnu buru.
Vjetrovitom vremenu prethodilo je nekoliko dana s jakim pljuskovima, uslijed čega je došlo i do zamućenja vode s izvorišta Omble, Palate, Ljute i Zavrelja. Kako su upozorili iz dubrovačkog Vodovoda, vodu je potrebno prije upotrebe prokuhati i pustiti da se istaloži.
Danas će u Crnoj Gori biti pretežno oblačno i vjetrovito. U južnim i centralnim krajevima biće uglavnom suvo, dok će na sjeveru zemlje povremeno padati slab snijeg i vijati mećava.
Vjetar sjeverni i sjeveroistočni biće umjeren i jak, ponegdje na udare i olujne jačine.
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se u interval od -12 do 4, a najviša dnevna od -10 do 7 stepeni.
U ponedjeljak će u južnim i centralnim djelovima zemlje biti pretežno sunčano, a na sjeveru će još provijavati slab snijeg.
U utorak u cijeloj zemlji očekuje se pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno.
Za srijedu metereolozi najavljuju promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a za četvrtak više oblaka, uz mjestimično slabe padavine.
Od srijede će biti nešto toplije.
Pažljivo zbog poledice i odrona
Iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) savjetuju vozačima da pažljivije voze, naročito na putevima preko planinskih prevoja, i upozoravaju da je zbog niskih temperatura izražena i poledica, dok je na dionicama koje prolaze kroz usjeke povećana i opasnost od odrona.
Iz AMSCG podsjećaju da je od 15. novembra zimska oprema obavezna na putevima gdje je naznačeno signalizacijom, bez obzira na vremenske uslove. Na ostalim putevima obavezna je samo ako to uslovljavaju zimski uslovi – snijeg, led ili poledica.
Kamionima sa prikolicom i šleperima zbog snijega je zabranjeno kretanje na putevima Mojkovac – Đurđevića Tara – Žabljak, Žabljak – Šavnik, Pljevlja – Metaljka i Pljevlja – Mihajlovici.
Na magistralnom putu Cetinje – Budva, na lokalitetima Obzovica i Brajići, doći će do obustave saobraćaja za sve vrste vozila od deset do 12 sati.
Zbog rekonstrukcije puta Cetinje – Budva, na lokalitetu Markovići odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od deset sati i 20 minuta do 12 sati i 20 minuta.
Na magistralnom putu Podgorica-Cetinje, na dionici Jankovića krš-Ulići, zbog rekonstrukcije puta saobraća se jednom trakom naizmjenično, a postavljena je i svjetlosna signalizacija.
Režim saobraćaja će, zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2, dionice Budva-Petrovac i raskrsnice Budva-Cetinje-Bečići, biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, uz postavljenu semaforsku signalizaciju.
Na magistralnom putu M-2, na dionici Herceg Novi-Kamenari, u toku je sanacija klizišta u mjestu Baošići, a režim saobraćaja promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni, uz semaforsku signalizaciju.
Na magistralnom putu Nikšić-Danilovgrad, zbog sanacije klizišta u mjestu Frutak, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Prvi pravi snijeg konačno je pokrio vrhove iznad Boke i donio radosti zabave na sniježnom pokrivaču. Ni bura koja je cijeli dan jačala, ni temperatura ispod nula, a ni snijeg koji je padao tokom većeg dijela dana, nije mogao spriječiti 20-ak najhrabrijih da provedu vrijeme na otvorenom, kod planinarskog doma „Za Vratlom“, u igrama na snijegu.
Snješko Bijelić u aranžmanu primoraca dobio je jedan nesvakidašnji detalj: vijenac ispleten od lovorike i mirte, te je i na ovaj način dočarana jedinstvena klima Boke koja se na svega nekoliko kilometara rastojanja od mora transformiše iz pitome, u kojoj rastu tipične mediteranske biljke, lovorika i mirta, do ove planinske, gdje je snijeg uobičajena pojava.
Najviše su se koristile sanke, ali ovog puta tu su bili i snoubordi, pa i priručna sredstva, tako da su prisutni mogli svjedočiti, između ostaloga, jedinstvenim skokovima na kuhinjskoj mušemi. Mašta je jedini faktor u smišljanju šta još može poslužiti za atraktivan spust.
Ipak, snoubord je bio hit dana, ali stati na tu „brzu mašinu“ nisu se baš svi usudili. Među onima koji su se okušali na snoubordu bio je i predsjednik PK „Subra“, Duško Avramović, koji je na kraju morao priznati da mu je ovo ustvari prvi put u životu da je bio na toj, vrlo, vrlo klizavoj dasci! Zoran Zenović potegao je čak iz Kotora za ovu priliku, ali on će iskoristiti i mogućnost noćenja u domu, te svoj boravak na Orjenu produžiti i na nedjelju. Mlađi se nisu puno izjašnjavali o utiscima, a i kako bi kada su cijeli dan proveli u zabavi na snijegu, pa je tako i program Školice guštanja na snijegu produžen sve do kasnih popodnevnih sati.
Organizator događaja je Bio planinarski klub „Subra“, odnosno omiljeni animator i vodič, Nikola Brajović, dok je program realizovan u koordinaciji sa hercegnovskom Agencijom za razvoj i zaštitu Orjena.
Zimski Kotorski karneval biće održan u nedjelju 6. marta, dogovoreno je na sastanku predsjednika i podpredsjednika Opštine Kotor, sa predstavnicima Kotorske biskupije, kapom karnevala, NVO „Fešta“ i drugim organizacijama koje učestvuju u karnevalskim feštama.
„Karneval jeste zakazan tokom posta, ali za vrijeme tzv. vesele nedjelje (septimana laeta), ovim dogovorom napravljen je kompromis u Godini milosrđa. Ova iznimka ne mijenja pravilo samo ga potvrđuje“ – kazao je za portal Boka News, generalni vikar Kotorske biskupije don Anton Belan.
Poslednjih godina oko datuma održavanja karnevalskih svečanosti u Kotoru bilo je polemike budući da se Kotorska biskupija protivi održavanju karnevala u vrijeme korizme.
Ove je godine zahtijevali smo od gradonačelnika da se Kotorski karneval održi do 10. februara jer Uskrs pada 27. marta, a četrdesetodnevni post – korizma počinje 10. februara. Pravoslavni Uskrs je 1. maja, a uskršnji post počinje 14. marta, kazao nam je Belan.
Podsjetimo, UO NVO „Fešta“ zajedno sa predstavnicima karnevalskih grupa, na sjednici održanoj 30. januara 1998. godine, donio je Protokol kotorskih karnevalskih fešta, po kome se zimski karneval održava poslednje nedjelje februara, a ljetnji karneval prve subote u avgustu.
Sopranistica Marijana Šovran sinoć je održala koncert u Crkvi Svetog Duha – Kotor. Kotoranka koja živi i radi u Beogradu oduševila je publiku svojim nastupom. Predstavila se djelima Vivaldija, Mocarta, Obradosa, Griga, Dvoržaka, u pratnji na klaviru prof. Lidije Molčanove, a gošća koncerta bila je Tamara Knežević Kovač na flauti.
Mlada umjetnica će danas, učenicima Osnovne i Srednje muzičke škole „Vida Matjan“ – odsjek za solo pjevanje, održati master-klas.
Nakon gimnazije i srednje muzičke škole (solo pjevanje u klasi prof. Mirele Šćasni), Marijana Šovran je diplomirala na Akademiji lijepih umjetnosti, a zatim u klasi prof. Radmile Smiljanić i magistrirala na u Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu.
Marijana Šovran
Trenutno je angažovana u Narodnom pozorištu u Beogradu gdje radi na nekoliko uloga.
Koncert Marijane Šovran
Do sada je imala više uspješnih koncerata u zemlji i inostranstvu.
Kotobilj je mjesto od posebnog značaja za Novljane, ali i mjesto koje još uvijek nije dovoljno poznato. Događaj naslovljen kao Vodič kroz istoriju Kotobilja prilika je da saznamo brojne zanimljivosti ovog kraja.
Možete se priključiti u samom Herceg Novom, na glavnoj autobuskoj stanici u 9 sati, u nedjelju 17.januara, a ko nije u prilici za veće hodanje, može nam se priklučiti sat kasnije kod Matkovića mosta, na spoju puta Podi – Trebesin sa pješačom stazom iz grada.
Na Matkovića mostu počinje uvodna priča o ovom objektu, građenju, austrijskoj spomen-ploči, sanacijama, porodicama, velikoj vodi, Ljutom potoku, kući uz most, kafanama na putu od Herceg novog do Meteriza (17 kafana)…
U nastavku ulazimo u Kotobiljsku šumu, oazu guste mediteranske sađene šume, otvoriće priču o predionim karakteristikama iz Studije o šumi, a dio tema će biti i izvori, Kotobiljski izvor i Zelenac, kao i stari pješački putevi, budući da je ovuda prolazila glavna komunikacija Herceg Novog sa zaleđem.
Kotobilje
Slijedi penjanje na Tajno brdo, mjesto podno koga se odigrala presudna bitka za oslobođenje Herceg Novog od Turaka, opjevana čak u Gorskom vijencu. Tajno brdo je imalo svoju vojnu ulogu vjekovima, a posljednja je bila 1999. godine, prilikom NATO bombardovanja. Biće tu riječi o vojskama, njihovim strategijama, artiljiriji, planu odbrane Boke itd, a sve to praćeno izuzetnim vizurama na ulaz u Zaliv i njegovo zaleđe.
Sveti Jovan
Produživši ka unutrašnjosti, ulazimo u selo Kameno, nekada poznato po odličnom vinu, ali i po „ledarima“ koji su, vadeći snijeg iz orjenskih jama, snabdijevali ledom kafane i prve, tek napravljene hotele. Obićemo crkvu Sv. Jovana i staru crkvenu kuću, te produžiti na odmor uz čaj kod Stanovčića u caffe baru Karakas,dok odmornijima ostaje na raspolaganju i dječje igralište, odnosno aktivnosti na sportskim terenima.
Detaljnije informacije na mob. 069 342 370 (Olivera Doklestić)
Većinski vlasnik HTP „Mimoza“ iz Tivta, kolašinsko-beogradski biznismen Đorđe Nicović počeo je prije dva dana u tajnosti da otkupljuje preostale akcije tog preduzeća od manjinskih akcionara – aktuelnih i bivših radnika te firme.
Potvrdilo nam je to više manjinskih akcionara koji su istakli da im Nicovićevevi predstavnici u poslovodstvu „Mimoze“ nude da prodaju svoj udio po cijeni od nešto preko 3 eura po akciji. Javni poziv manjinskim akcionarima zainteresovanim za prodaju inače, nigdje nije zvanično objavljen, a oni koji su za to zainteresovani idu već dva dana u kacelariju izvršnog direktora Bojana Miloševića kod čije sekretarice potpisuju adekvatne dokumente i daju potrebne podatke da im Nicović isplati njihov udio u preduzeću. To kolašinski biznismen inače, čini iz ukupno 6,5 miliona eura koje je tivatsko turističko preduzeće nedavno prihodovalo od prodaje svog najstarijeg hotela – „Mimoze“ na izuzetno atraktivnoj lokaciji u centru grada.
Iz menadžmenta „Mimoze“ nije odgovoreno na mejl sa pitanjima koja smo im ovim povodom putili. Direktor Milošević je na službenom putu sa kojeg se vraća naredne nedjelje, a pored brojnih nastojanja, nismo uspjeli doći do kontakta Sava Šćepanovića iz Kolašina, koji u ime većinskog vlasnika – firme „Gorska“, predsjedava Bordom direktora „Mimoze“.
Nicovićeva „Gorska“ iz Kolašina je vodeći vlasnik HTP „Mimoza“ sa 81,7 posto akcija je Nicovićeva kompanija „Gorska“ iz Kolašina, manjinski akcionari (aktuelni i bivši radnici „Mimoze“) posjeduju 13,48 posto kapitala, a ostatak je u rukama firmi podgoričkog biznismena Veselina Barovića, njegovih srodnika i blisko povezanih lica. Nicović i Barović „Mimozu“ kontrolišu još od 2002 kada su kupili 39 odsto njenih akcija od države, a ona im je tzv. batch sale metodom predala većinski paket, iako su izostala njihova ulaganja u hotele i objekte tivatskog HTP od 2,5 miliona eura u ugovorenom roku. Nicović i Barovič u međuvremenu su i na berzi kupovali akcije „Mimoze“ i došli do preko 86 odsto vlasništva, iako nikada nisu realizovali prema državi ugovorene obaveze da bi im ona predala oko 22 odsto svog kapitala po batch sale metodi. Već godinama „Mimoza“ u rukama aktuelnog većinskog vlasnika propada, a iz nje se sistematski izvlači novac što se pokazalo i na ljetošnjoj Skupštini akcionara kada se iz izvještaja revizora, pokazalo da je Nicović-Barović uprava „Mimoze“ dozvolila Barovićevoj firmi „Comersa“ da 2009 na „pozajmicu“ uzme 2,2 miliona eura živog novca „Mimoze“ sa računa tivatske firme u CKB. Revizorska kuća „Eurorev“ je revidujući poslovne knjige „Mimoze“ za 2014, konstatovala da „Comersa“ do ugovorenog roka 31.decembra 2012 tivatskoj firmi nije vratila ovaj novac, kao ni 341 hiljadu eura do tada dospjele kamate.
Hotel Mimoza
Tivatsko HTP 2014. je poslovalo sa gubitkom od skoro pola miliona eura, a 29. septembra prošle godine poslovodstvo „Mimoze“ je potpissalo ugovor da proda najstariji hotel „Mimoza“ ruskom kupcu. Hotel ukupne površine 4.800 kvadrata nalazi se na nalazi na izuzetno atraktivnoj lokaciji u centru Tivta, u malom parku na uglu ulica Maršala Tita, 21.novembra i Njegoševe, na 20 metara od mora. Njegov novi vlasnik je firma „Mimoza Group“ d.o.o. iz Tivta koju vodi ruska državljanka Anastasija Lašmanova. Novi vlasnik već je Opštini Tivat odnosno Ministarstvu održivog razvoja i turizma podnio zahthev za izdavanje urbanističko tehničkih uslova da sruši postojeći i na super atraktivnoj lokaciji od oko 5 hiljada kvadrata u srcu Tivta, izgradi novi kondo-hotel sa apartmanima za prodaju na tržištu.
Inače, prema nezvaničnim informacijama iza firme „Mimoza Group“ stoji bogati ruski biznismen Valerij Zadorin. On je vlasnik jene od najvećih firmi za trgovinu luksuznim proizvodima u Rusiji, kompanije „Aroma“. Zadorin je Tivtu u Krtolima izgradio luksuznu veliku vilu na Obali Đuraševića, dok u Porto Montenegru drži svoju jahtu koja takođe nosi ime „Aroma“.
Budući da je planinarski dom “Za Vratlom” (1160 m) već otvoren, možemo podijeliti trenutnu meteo situaciju koja sasvim ide u prilog održavanju već ranije najavljenog programa “Školica guštanja na snijegu”.
Večeras u 20 sati temperatura je bila 0 stepeni sa visokom oblačnošću i provijavanjem snijega. Debljina sniježnog pokrivača bila je 5 do 10 cm, što je nešto manje nego prije 24 sata kao rezultat današnjeg kišnog prijepodneva. Tokom ove noći se predviđa slab snijeg i lagani pad temperature, koja bi i sutra tokom cijelog dana trebala zadržati negativni predznak, uz postepeno jačanje bure i uslove za još po koju pahulju, izvještava Željko Starčević iz Agencija za razvoj i zaštitu Orjena.
Školica guštanja na snijegu biće održana u subotu 16. januara od 9-15 sati u okolini doma „Za Vratlom“, Orjen. Okuplanje je u 9 sati na pakingu kod motela „Borići“ (800m) u organizaciji PK „Subra“, vođa prekaljeni planinar, Nikola Brajović mob. 067 531 204
U glavnom gradu Norveške, Oslu, u toku je turistički sajam Reislivsmesen, jedna od najvećih turističkih manifestacija na prostoru Skandinavije, koji predstavlja idealnu priliku sa susrete poslovnih ljudi u turističkom i hotelskom biznisu.
Sajam koji se održava od 15 – 17. januara, okupio je preko 600 izlagača iz 120 zemalja, Očekuje se da će sajam u Oslu posjetiti preko 50.000 posjetilaca.
Turistička privreda Crne Gore prvi put predstavlja turističku ponudu na ovako važnom tržištu. Akcenat je stavljen na aktivni odmor u toku turističke sezone, pješačke i biciklističke staze kao i na zabavna dešavanja tokom ljeta.
Sajam Oslo
Pored NTO, TO Tivat, TO Ulcinj, TO Bar, TO Podgorice, posebnu pažnju u prezentovanju svoje ponude izazvala je TO Herceg – Novi čiji su Norvežani tradicionalni gosti.
Predstavljena je ukupna turistička ponuda Herceg Novog, sa akcentom na aktivni odmor u toku ljetnje turističke sezone, kulturnom i vjerskom turizmu, muzičke i sportske manifestacije, prirodne ljepote, planinu Orjen, poluostrvo Lušticu, kulturno istorijsko nasljeđe, vodene sportove, kao i mogućnosti za bavljenje hiking-om and biking-om. Promovišu se i kulturna i zabavna dešavanja koja su planirana za ovu sezonu u Herceg Novom.
Sajam Oslo
Prema statističkim podacima za 2015. godinu Crnu Goru je posjetilo 8000 norveških turista koji su ostvarili 63000 noćenja, a 50% ostvareno je u Herceg Novom.
Na štandu je prisutna i turistička agencija IDE travel koja je predstavila atraktivne paket aranžmane koji su formirani za tržiste Norveške za period predsezone, sezone i postsezone – kaže se u saopštenju.
Raspisivanjem tendera za izbor izvođača radova na izgradnji novog vodovoda na potezu od kotorske raskrnice do Solila, vrijednog 700 hiljada eura, Opština Tivat započela je realizaciju ovogodišnjeg plana kapitalnih ulaganja u lokalnu infrastrukturu, ukupno vrijednog 11,5 miliona eura.
Vodovod promjera 450 milimetara u dužini od 2,5 kilometara u Solilima, biće zamijenjen potpuno novim cjevovodom jer je na postojećem, iako starom samo pet godina, do sada bilo preko 50 većih havarija sa pucanjem cijevi i uništavanjem trase lokalnog puta Tivat-Radovići u čiji je trup vodovod postavljen. Iako je vodovod građen prije samo pet godina, iz rukovodstva Opštine Tivat do sada su izbjegavali da objasne ko je kriv što je napravljen tako nekvalitetno da ga već sada moraju zamijeniti novim vrijednim čak 700 hiljada eura.
Inače, u investicionom planu za ovu godinu, Opština je predvidjela da 1,1 milion eura uloži u početak gradnje obalnog šetališta i otvorenog plivališta-mandraća na lokaciji Belane, a milion eura planiran je za gradnju kanalizacionog sistema u naselju Donja Lastva. Za izgradnnju objekta novog Vatrogasnog doma u Gradiošnici koja se odlaže već dvije godine zbog neriješenih infrastrukturnih problema, opredijeljeno je 400 hiljada eura, a iznos od 600 hiljada eura planiran je za izgradnju multifunkcionalnog objekta na Seljanovu gdje opštinari planiraju da smjeste Crveni krst, dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama, dnevni centar za stare te sklonište za žrtve porodičnog nasilja.
Za izgradnju novog puta od Solila do jugoistočne granice kompleksa Luštica bay u Krtolima predviđeno je 3 miliona eura, za izmještanje stanovnika neformalnog romskog naselja 7.jul opredijeljeno je 400 hiljada, a za sanaciju Doma kulture u Gošićima 125 hiljada eura. Opština Tivat će ove godine milion ipo eura izdvojiti za ekspropijaciju privatne imovine, a po 250 hiljada eura biće utrošeno za nastavak adaptacije i rekonstrukcije objekta DTV „Partizan“ i plaćanje obaveza lokalne uprave vezano za izmještanje tzv. švedskog naselja na Seljanovu. Za investiciono održavanje javnih objekata biće utrošeno 137 hiljada eura, a za „ostale kapitalne izdatke“ još 865 hiljada eura. U tu stavku pored ostaloga, uvršteni su prva faza gradnje ulice u Cacovu vrijedna 200 hiljada, rekonstrukcija ulice u Marićima od 100 hiljada eura, kupovina dva stana za zaslužne sportiste, vaterpolistu Vjekoslava Paskovića i boćara Miroslava Petkovića od 70 hiljada eura, rekonstrukcija i asftaltiranje Đačke ulice vrijedna 20 hiljada eura…
