JP Morsko dobro Crne Gore postavilo je na „Tivatskim solilima“ info punkt a uskoro bi trebalo da bude zaposlena i osoba koja će posjetiocima pružati informacije i dijeliti promotivni materijali o tom zaštićenom području.
Cilj je da posjetioci ovog rezervata dobiju osnovne informacije o Solilima kao i da ovo zaštićeno područje dobije osobu koja će se brinuti o njegovom održavanju. Plata stručnog vodiča je obezbijeđena kroz projekat “Doživite prirodu na istorijskim Tivatskim solilima – povezivanje zaštite prirode i regionalnog razvoja”, koji Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) realizuje zajedno sa opštinom Tivat i JP Morsko dobro a koji je finansiran od strane Euronatur-a i DBU. Uskoro će biti raspisan konkurs za prijem zaposlenog na pomenuto radno mjesto, saopštili su iz CZIP.
Ovo je još jedna od aktivnosti realizovanih na Solilima u saradnji sa Morskim dobrom i Opštinom Tivat i dokazuje da se između NVO sektora, vladinih institucija i opština može ostvariti izvrsna saradnja na zadovoljstvo svih, poručili su iz CZIP.
Pječaški dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.-foto Vjeverice
1 od 20
Pješački dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pječaški dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pječaški dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pječaški dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pječaški dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pječaški dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pječaški dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pješački dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pješački dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pječaški dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pječaški dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pječaški dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pješački dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pječaški dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pječaški dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pječaški dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pječaški dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pječaški dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pječaški dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pječaški dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Pobjednici maratona koji je juče održan u okviru “Pječaškog dana Kotor – Lovćen – Kotor” u organizaciji planinara “Vjeverice” su Aleksandar Domazetović i Miluša Bošković.
Aleksandar Domazetović je u muškoj konkurenciji stazu od Kotora do Njegoševog mauzoleja (Jezerski vrh 1649 metara nadmorske visine) prešao za 3 sata i 31 minut. Miliša Boškovićev je u ženskoj utrci do cilja stigla za 5 sati i 16 minuta. Drugo i treće mjesto u muškoj kategoriji osvojili su Vladimir Kot i Dragan Jovanović, dok su kod žena to Milka Doderović i Marija Čop.
U maratonskoj trci učestvovalo je oko 120 planinara i planinarki.
Kako su saopštili iz PK “Vjeverica”, na pješačku turu Krstac bilo je oko 80 rekreativaca.
Blažena Ozana - Kotor 27. april 2019. foto Boka News
Peace Boat - Brod mira kroz Boku
Peace Boat - Brod mira kroz Boku
Kruzer „Ocean Dream” poznatiji kao Peace Boat – Brod mira danas je boravio u Kotoru. Turistička organizacija Kotor i predstavnici opštine upriličili su doček za japanske goste uz priganice, rakiju i muzičku dobodošlicu Gradske muzike.
“U sklopu programa TO Kotor i Eko centar “Delfin” organizovali su radionicu na temu Održivo upravljanje otpadom, kompostiranje. Učesnici radionice su bili studenti i volonteri iz Japana kao i učenici JU OŠ „Veljko Drobnjaković“ iz Risna sa svojim profesoricama i direktorom. Za učesnike organizovan je obilazak grada, šetnja do Svetog Ivana i vožnja brodom po Bokokotorskom zalivu. Predstavnici Broda mira su se zahvalili na srdačnom gostoprimstvu i izrazili želju za nastavkom saradnje u cilju promocije ljudskih prava i zaštite životne sredine” – kaže se u saopštenju Turističke organizacije Kotor.
Brod je u kasnim popodnevnim satima isplovio iz Boke. Donosimo fotografije njegovog prolasaka kroz tjesnac Verige, gdje se okupio jedan broj građana kako bi ga pozdravio. Brod Mira – Peace Boat uzvratio je dugim zvukom brodske sirene…
Matična luka Broda mira je u Japanu, a cilj njegovog krstarenja svijetom je promovisanje ljudskih prava, kulture, zaštite životne sredine i održivog razvoja.
Ovo je drugi put da Brod mira dolazi u Crnu Goru. Peace Boat – Brod mira, je vrsta neprofitne organizacije koja su osnovali studenti Univerziteta u Tokiju prije 30 godina, koji su imali viziju putovanja po regionima Azije i Pacifika kako bi učili o istoriji ratnog perioda od preživjelih. Od tada, Brod mira se razvijao i dobio konsultativni status u Ekonomsko-socijalnom Savjetu Ujedinjenih Nacija, uticajan je član japanskog civilnog društva i dio je globalnog mirovnog pokreta. Tri puta godišnje se organizuju globalna putovanja i jedno regionalno, i do sada je bilo preko 40.000 učesnika iz preko 100 zemalja svijeta, na ukupno 85 putovanja.
Tradicionalnom turističkom manifestacijom “Dan širuna” koja se već pola vijeka organizuje, u subotu je zvanično spuštena zavjesa na ovogodišnju ljetnju sezonu u Budvi.
Više hiljada posjetilaca zabavljalo se uz cjelodnevni program za koji se pobrinula Turistička organizacija Budve i Klub za sportski ribilov „Širun“, koji je prije 50 godina osnovao ovu atraktivnu feštu.
Brojni turisti i posjetioci, koji su došli da isprate ovogodišnju sezonu, osim odlične zabave mogli su i besplatno da degustiraju kako ribu, vino i pivo, tako i domaće speclijalitete. Gosti su počašćeni sa 1.500 kilograma ribe, 1.000 litara vina i 500 litara piva.
Članovi KSR „ Širun“ poslužili su brojne građane, koji su u redovima i po pola sata čekali da dođu do komada ribe, kako bi degustirali ovaj specijalitet po kome je i cijela fešta dobila ime.
Održane su tradicionalne sportske igre poput potezanja konopa, trke u vrećama, skidanje pršute sa jarbola …
“Dan širuna”
U muzičkom dijelu nastupile su klape „Harmonija“ i „Jedinstvo“, zatim budvanski „Feštađuni“, Monika Knezović, Kulturno umjetnički centar „Stefan Mitrov Ljubiša“ i umjetnička grupa „Teatar 303“.
Za kraj programa brojnu publiku zabravljali su „Trio gušt“.
Trinaest osoba poginulo je u poplavama koje su uslijedile nakon olujnog nevremena koje je pogodilo u subotu navečer Azurnu obalu, na jugoistoku Francuske, po lokalnim vlastima.
Bujice su preplavile ulice Cannesa i Nice a podaci o stradalima mijenjali su se iz sata u sat te je na kraju pronađeno 13 mrtvih tijela u departmanu Alpes-Maritimes, u francuskoj pokrajini Provansa-Alpe-Azurna obala.
Spasioci imaju velikih poteškoća pri pristupu zonama stradavanja, dajući naslutiti da brojke o stradalima još uvijek nisu konačne.
Francuski predsjednik Francois Hollande izrazio je “solidarnost nacije” i uputio saučešće obiteljima žrtava.
Kako meteorolozi najavlju danas nas očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Tokom jutra i prijepodneva, ponegdje sa slabom kišom, a na sjeveru po kotlinama moguća je kratkotrajno jutarnja magla. Vjetar slab do umjeren, južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha od 16 do 26 stepeni.
Period nedjelja-četvrtak
Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, prva tri dana uglavnom suvo, a u srijedu, na sjeveru i u četvrtak prijepodne, uslovi za povremenu kišu, lokalno kratkotrajne pljuskove i grmljavinu. Vjetar slab do umjeren, pretežno južnih smjerova.
Najviša dnevna temperatura vazduha bez bitnijih promjena, krajem perioda na sjeveru u manjem padu.
Dakle, idućih dana nastavlja se razmjereno toplo, ali i promjenljivo vrijeme.
Vaterpolisti Jadran Carina na korak su od plasmana u Ligu šampiona nakon što su sinoć na otvorenom bazenu na Škveru, u prvom meču pley-offa deklasirali favorita Brešu.
Novljani su slavili sa čak osam golova prednosti – bilo je 14:6 (3:1, 4:3, 4:1, 3:1) i imaju velike šanse da se domognu elite.
Pobjeda Jadrana nije senzacija, ali s ovolikom razlikom svakako jeste. Senzacija je i način na koji je crnogorski šampion odradio duel sa viceprvakom Italije, preplivao ga, razbio u oba pravca i na kraju mogao i ubjedljivije da trijumfuje.
Sjajnu noć je imao Nikola Janović, koji je postigao pet golova i pokazao da je pravi lider mlade ekipe iz Herceg Novog.
Jadran je odlično otvorio meč, poveo je sa 3:0, potom je imao i 6:2, a Breša je u finišu druge četvrtine prišla na minus dva (6:4).
To je, međutim, bilo sve što su uradili gosti iz Lombardije, pa je Jadran u drugom poluvremenu gazio protivnika.
Bilo je devet golova prednosti (14:5), a posljednji pogodak na utakmici Breša je postigla u posljednjim sekundama u napadu s igračem više. Taj gol, ipak, nije mogao da pokvari utisak – Novljani su po svemu što su uradili večeras zaslužili da se ove sezone probaju sa nekim od velikana u Ligi šampiona…
“Odigrali smo sjajan meč i čestitam igračima koji su radili odlično tokom sedmice i vidjelo se da im ova utakmica mnogo znači. Odbrana je bila ključ meča, iz nje smo dobili prostor za kontranapade, neke smo iskoristili, neke ne. Velika pobjeda za nas, sada se okrećemo regionalnom takmičenju, a onda ćemo misliti na revanš sa Brešom. Na dobrom smo putu da dođemo do elite, a ako dođemo do nje, možemo računati da na svom bazenu jurimo neke bodove”, rekao je trener Jadrana Vladimir Gojković za RTCG.
“Realno, Breši je bio veliki problem što je dan pred meč ostala bez prvog golmana Del Lunga, ali smo se u prvom poluvremenu mi potrudili da razbranimo i rezervnog”, istakao je Gojković.
Pored Janovića, upisali su se i Aleksa Ukropina (tri gola), Vlado Popadić (dva), a po jednom su pogađali Bojan Banićević, Stefan Vidović, Miroslav Ranđić i Vladan Spaić.
Na kraju ljetnje sezone, a u svijetlu obilježavanja Svjetskog dana mora, u Gradskoj luci Škver održana je ekološka akcija – “Čisto prijateljski”. Preko 60 ronilaca, članova Svjetske ronilačke federacije iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kao i članovi lokalnih ronilačkih klubova, za dva sata oslobodili su otpada podmorje luke. Na mulo su izvukli, uz pomoć radnika Čistoće, radnika Gradske luke i volontera, dva kamiona raznog otpada: flaše, limenke, automobilske gume, plastične stolice, akumulatori, kese, gajbe, stolovi, sidra, ali i televizor, mobilni telefon i jedan zatvoren sef koji je predat policiji. Ova prijateljska akcija za čisto more, početak je globalne kampanje Svjetske ronilačke federacije, koja djeluje pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Profesionalni ronioci svjetskog ranga, za polaznu tačku svog projekta odabrali su Herceg Novi, a nakon ove, nastaviće sa sličnim akcijama u morima širom svijeta. Ovim događajem počeinje i kampanja kandidature Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture 2021. godine.
Podmorje su čistili članovi ronilačkih klubova: “BUK” iz Banja Luke, ”, kruševačkih klubova “Kruševac” i “Viking”, ronioci “Bele Crkve”, “Sombora”, “Kragujevca”, beogradskih ronilačkih klubova “Big Blue”, “SUB”, “Delta”, “Kalipso” i “Spartak” iz Subotice, kao i ronioci lokalnih klubova “Jugole Grakalić” i “Adriatic Blue”.
Akcija Čisto prijateljski HN
Tokom ronilačke akcije na platou kod ulaza u Luku trajao je muzički program i sajam rukotvorina, a gosti su se častili domaćim priganicama i roštulama.
Organizaciju akcije “Čisto prijateljski” podržao je Konzulat Republike Srbije u Herceg Novi, a prisustvovao je Generalni konzul Republike Srbije, Zoran Dojčinović. Gost Herceg Novog je i prvi sekretar i savjetnik za saradnju ambasadora Francuske u Crnoj Gori i direktor Francuskog instituta u Podgorici, Žan Žak Forte .
Učesnicima su se obratili: predsjednica Opštine Herceg Novi, Nataša Aćimović, koordinatorka akcije, članica Svjetske ronilačke federacije i rekorderka u ronjenju koja je učestvovala u brojnim ronilačkim ekspedicijama širom svijeta, Božana Ostojić, predstavnica Instituta za biologiju mora iz Kotora, jedine naučne ustanove u državi koja se profesionalno bavi istraživanjem mora i više od 50 godina doprinosi očuvanju biodiverziteta našeg mora, Branka Pestorić, rukovodilac Kancelarije Herceg Novi 2021, Tamara Lepetić i jedan od ronilaca koji je učestovao u akciji Milan Pavković.
Preko stotinu đaka osnovnih škola “Milan Vuković” i “Dašo Pavičić” i volonteri Srednje mješovite škole “Ivan Goran Kovačić” tokom jutra čistili su priobalje, uz podršku radnika preduzeća Čistoća. Brojni mališani učestovali su u ekološkoj radionici Volonterskog centra. Akciji su se pridružili i organizatori manifestacije “Grad po mjeri” kojom se obilježava Međunarodna nedjelja djeteta. To su nevladine organizacije: Nova šansa u Novom, Sapio, Urban nova, Avenir, Maškare i Umjetnički centar As. Mališani su ovog vikenda oživjeli Karaču, i kroz igru i izradili 3D maketu koja predstavlja njihovu viziju Herceg Novog, grada u kakvom bi željeli da žive. Tu maketu odlučili su da poklone Opštini Herceg Novi. U ime Opštine maketu je primila predsjednica Opštine Herceg Novi Nataša Aćimović, a uručili su joj je predstavnici nevladine organizacije Nova šansa u Novom. Naknadno će svim učesnicima u projektu biti dodijeljene Zahvalnice.
Akcija Čisto prijateljski HN
Akciju “Čisto prijateljski” realizovali su Opština Herceg Novi, Svjetska ronilačka federacija, Turistička organizacija Herceg Novog i „Herceg Novi 2021“, kancelarija koja realizuje projekat kandidature grada za titulu Evropske prijestonice kulture, uz pomoć: Javne ustanove kulture Herceg fest, preduzeća Čistoća, Agencije za gazdovanje Gradskom lukom, Lučke kapetanije, Uprave sigurnosti plovidbe, Vojska Crne Gore, Komunalne policije, Područje jedinice policije, Službe zaštite i spasavanja, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, lokalnih ronilačkih klubova “Jugole Grakalić” i “Adriatic Blue”, Plivačkog vaterpolo kluba Jadran Carine. U akciji su učestvovale osnovne škole “Milan Vuković” i “Dašo Pavičić”, Srednja mješovita škola “Ivan Goran Kovačić” i nevladine organizacije: Ruke, Fenix, Organizacija gluvih i nagluvih Herceg Novi, Volonterski centar Herceg Novi, Dobrovoljni davaoci krvi, Izbor, Nova šansa u Novom, Sapio, Urban nova, Avenir, Maškare, Umjetnički centar As, članovi KUD-a “Ilija Kišić i aktuelna Miss Crne Gore Nataša Milosavljević.
Akcija Čisto prijateljski HN
Predsjednica Opštine Herceg Novi, Nataša Aćimović: “Današnji zaron u plavo znači izron u nove prostore za Herceg Novi, Boku Kotorsku i Crnu Goru”
Grad Herceg Novi odlučio je da simbolični dan obilježavanja kandidature za Evropsku prijestonicu kulture posveti onome što sve nas ovdje odredjuje civilizacijski, ezistencijalno, kulturološki, bez čega ni ovaj grad ni Boka Kotorska, ni Crna Gora ne bi bili ono što jesu. Danas i ovdje posvećujemo se moru.
Ono je starije od istorije, ono je starije od pamćenja, ono je kolijevka života, ono je način mišljenja, moćno i slobodno. Od mora se živi, za more i sa morem se živi. Prema moru smo često nepravedni i surovi i odnos prema moru pokazuje i naš odnos prema životu uopšte. Zato danas sa ovim simboličnim zaronom u dubinu zaliva, a sa namjerom da čisteći more koje je samo po sebi čisto a mi ga prljamo, pokažemo naš aktivni odnos prema kulturi življenja. Biti evropska prijestonica kulture ne znači imati samo nizove manifestacija nego usvojiti i usvajati vrhunske parametre kulture življenja.
Herceg Novi ima u svojoj tradiciji sve argumente koji ga kvalifikuju za ovo visoko priznanje, ali i snagu i volju da osvaja nova znanja i prostore slobode duha koji će učiniti da bude istinska prijestonica svega onoga što odredujuju njegove mediteranske i evropske koordinate.
Današnji zaron u plavo znači izron u nove prostore za Herceg Novi, Boku Kotorsku i Crnu Goru, kazala je predsjednica Aćimović.
Sve veći broj turista, uglavnom stranaca, na Visu pokazuje interes za 38 napuštenih vojnih objekata koji su postali važan dio turističke ponude otoka što je upravo zbog vojne pristutnosti cijelu drugu polovinu prošlog stoljeća bio u svojevrsnoj izolaciji.
Jedan od začetnika viškog vojnog turizma, Zagrepčanin Tomislav Mileis, koji je prije sedam godina pokrenuo agenciju s tzv. military turama, kaže da se ideja pokazala pravim pogotkom te da mu danas čak 90 posto ukupnih prihoda čine upravo vojne ture. Ovu će godinu tako “okruniti” s 1500 gostiju koji su pokazali interes za napuštene vojne objekte. “Posjetitelji vojni turizam vide kao nešto drugačije što nikada do sada nisu vidjeli”, kaže Mileis za Hinu i dodaje da su mu gosti u većini slučajeva stranci. Najviše Britanci, čija vojska je na Visu ostavila trag iz više ratova, ali i Slovenci, Skandinavci, Amerikanci, Francuzi i Talijani.
Spoj povijesti i prirodnih ljepota
Vojna tura je koncipirana, nastavlja, tako da objedinjuje kulturu i povijest, ali i izvore pitke vode te vrhove poput Huma – najvišeg viškog vrha s kojega se vidi Italija, Dubrovnik i Kornati. Vis ima 38 vojnih objekata od kojih su najpoznatiji zapovjedni centar Vela glava, sto metara dug vojni potkop Jastog, vojarne Samogor i Rogači, raketna baza Stupišće, saveznički aerodrom u Pliskom polju kojeg su 1944. izgradili Amerikanci, ‘Carvene stine’ gdje je za Drugog svjetskog rata osnovana novinska agencija bivše države te topnička bitnica Barjoška.
Vis vojni potkop
Najčešće se u obilazak kreće iz Komiže ili Visa sve do rta Stupišće na kojem se nalazi bivša topovska i raketna baza, ujedno i najveća baza na otoku. Prolazi se kroz labirint podzemnih tunela, promatra ostatke topova i napuštena skladišta, a nakon obilaska raketne baze Stupišće nastavlja se vožnja do sljedećeg vojnog potkopa Vela glava. Odatle se ide do najviše točke na Visu, 587 metara visokog Huma. Posjetitelji gore uživaju u pogledu na okolni arhipelag i grad Komižu, a često sa vodičima odlaze posjetiti i crkvicu Sv.Duha.
‘Kao da u Parizu ne posjetite Eiffelov toranj’
Na povratku sve završava posjetom Titovoj špilji, gdje predavači govore o najznačajnijim povijesnim događajima koji su se odigrali u njoj, a potom slijedi degustacija viških eko otočkih proizvoda.
Inače, jedan od rijetkih vojnih objekata koji je u funkciji koristi se kao vinski podrum zbog idealne temperature i vlage zraka.
“Ima turista koji kažu da je doći na Vis, a ne obići vojne objekte kao da u Parizu ne posjetite Eiffelov toranj. Nudimo im dvije ture. Malu koja traje tri i pol sata i većinom je koriste charter kompanije koje dovode popriličan broj gostiju, a takvih je 60 posto. Tu su i velike ture koje traju pet sati za one koji duže ostaju na otoku. Zanimljivo je i da se ljudi često vraćaju na razne oblike vojnih tura”, otkriva Mileis.
Vis
O zadovoljstvu posjetitelja svjedoči i podatak da su na specijaliziranom web portalu TripAdvisoru viškom vojnom turizmu gosti dali najviše ocjene.
Aktivistkinje Anime – Centra za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora će danas od 11 do 12 sati ispred Vrata od grada u Kotoru dijeliti flajere kojima će podsjetiti građane/ke Kotora na zločine počinjene u periodu od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. godine u Morinju.
“U navedenom periodu u Morinju je postojao Sabirni centar za zarobljenike iz Hrvatske – Logor Morinj. U logoru je u tom periodu boravilo 292 osobe iz Dubrovačke regije, od čega je 169 svjedočilo o nečovječnom postupanju prema njima. Nakon dugog perioda u kojemu je režim upotrebio sva sredstva kako bi izbjegao odgovornost za učinjeno (odugovlačenja, nedovoljne motivacije tužilaštva da se krivci privedu pravdi, izbegavanja pitanja komandne odgovornosti, omalovažavanja svjedoka, itd…) 2013. godine je donesena pravosnažna presuda kojom su četvorica optuženih osuđeni na ukupno 12 godina zatvora”, podsjeća Anima u saopštenju za javnost.
“Ako se ćuti o sramnom postojanju i funkcionisanju Logora Morinj ne može se govoriti o pravdi i mirnom suživotu u Crnoj Gori”, poručuju iz Anima.
“Ovom prilikom ukazujemo na opasnu manipulaciju karijerista i oportunista iz dijela vladajuće koalicije koji su se sjetili zločina devedesetih nakon dugogodišnje kolaboracije sa ratnim režimimom sa kojim su proizvodili urušavanje prirodnih i društvenih resursa i učestvovali u politici zaborava. Na taj način oni su zaustavili proces lustracije i tranzicione pravde što je dodatno otežavalo žrtvama put do pravde a Crnoj Gori suočavanje sa prošlošću”.
