Granate prijetile sa požarišta u Verigama

0

Šumski požar većih razmjera koji je danas nešto prije 14 sati izbio na obroncima Vrmca na području Veriga, između Lepetana u tivatskoj i Stoliva u opštini Kotor, oko 18 sati ugasila je kiša. Isto se desilo i sa šumskim požarom koji se oko 12 sati ponovno pojavio na Luštici na brdu Obostnik na potezu prema selu Mrkovi, gotovo na istom mjestu gdje su ga noć ranije ugasili pripadnici DVD “Krtoli” iz Radovića.

Vatra je nešto prije podna iz za sada zvanično neutvrđenih razloga, zahvatila dio šume na obroncima brda iznad uzgajališta ribe “Montefish” na samoj granici između tivatske i opštine Kotor, na dijelu prema Stolivu. Na teren je izašlo kompletno ljudstvo Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat koje vatru gasilo sa pet protivpožarnih vozila, a u gašenje su se odmah potom uključili i kotorski vatrogasci sa takođe pet vozila.

Nošena vjetrom vatra se polako širila ka vrhu brda u pravcu stare austrougarske tvrđave For Verige. Budući da je teren prekriven zaostalim neaktiviranim granatama iz Drugog svjetskog rata na koje su i sami naišli razvlačeći tzv. prugu sa crijevima uz brdo, vatrogasci su se povukli iz opasne zone i nastavili da prate razvoj događaja na terenu osiguravajući da se požar ne proširi prema kućama u Stolivu. U pomoć su u nekoliko navrata bezupješno pozivani protivpožarni avioni MUP-a, ali je iz Podgorice dobiven odgovor da avioni ne mogu dejstvovati zbog nepovoljnih meteo-uslova.

Iz bezbjedonosnih razloga evakuisani su kupači sa plaže Verige

“Pomoć sa neba” ipak je stigla u obliku dugoočekivane kiše koja je spriječila da jaki vjetar “prebaci” vatru preko prevoja brda na potezu prema Lepetanima. Da se to dogodilo, gotovo je izvjesno da bi zbog velike količine starih neekslplodiranih granata koje leže na tom području, iz preventivnih razloga bila naređena evakuacija Lepetana.

Zbog požara u Verigama saobraćaj na mjesnom putu Kotor – Tivat preko Prčanja je bio je u prekidu oko dva ipo sata.

Vatrogascima koji su dežurali na požarištu hladno piće i osvježenje poslali su kompanija Montefish i plažni šank Verige, a palačinke porodica Knez iz Stoliva.

Luštica bay – obilježena prva ljetnja sezona, uskoro se otvara i nova marina

0
Luštica bay marina
Luštica bay marina

Predsjednik kompanije „Orascom“ Samih Saviris sinoć je obišao novi turistički kompleks Luštica bay na obali zaliva Trašte, u Krtolima kod Tivta. Zabavi kojom je obilježena prva ljetnja sezona u Luštica bay-u prisustvovalo je nekoliko stotina zvanica, među kojima su bili predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i gradonačelnik Tivta Ivan Novosel. Tu su bili i brojni klijenti i poslovni partneri „Orascoma“, kupci stanova i oni koji su zainteresoivani da postanu vlasnici nekretnine u Luštica bayu, poput roditelja proslavljenog srpskog tenisera Novaka Đokovića, Srđana i Dijane.

„Veoma mi je drago što vidim da je Luštica bay kompleks napokon oživio. Za mene je najbolja potvrda da je neki od ovakvih projekata uspješan, to kada vidim da žitelji tog kompleksa borave i spavaju u njegovim objektima, pa sam sa zadovoljstvom prekinuo svoj odmor i došao da to vidim na Luštici, jer taj momenat željno čekam već nekoliko godina.“- kazao je novinarima Saviris.

Preko milijardu eura vrijedan novi turistički kompleks na skoro 7 miliona kvadrata zakupljene zemlje na Luštici, „Orascom“ realizuje preko svoje crnogorske kćerke-kompanije „Luštica Development“. Do sada su kupcima predati ključevi 72 luksuzna stana u deset novih zgrada napravljenih na nekada divljoj, pustoj i kamenitoj obali zaliva Trašte.

Luštica bay marina
Luštica bay marina

„Ovo što smo do sada postigli pogvrđuje da ćemo uspjeti u našim planovima i da će Luštica bay postati novi turistički grad, jednako kao što smo to uspjeli sa El Gunom u Egiptu i drugim projektima koje sprovodi naša kompanija.“- kazao je Saviris.

Integrisani projekat novog turističlkog grada Luštica bay planiran je da ponudi sedam hotela, preko 1.000 apartmana, preko 500 vila i gradskih kuća, dvije marine sa podrškom za vezivanje i 226 vezova, profesionalni golf teren sa 18 rupa sa potpisom Gerija Plejera, Thalasso Centrom, trgovačkim sadržajima, školom, gradskim centrom i infrastrukturom. Izgradnja kompleksa počela je u maju 2013. godine.

Luštica bay
Luštica bay

Saviris je naglasio da je postignut tek prvi značajan korak u razvju Luštica bay-a, te da slijedi naredni – otvaranje prve marine sledećeg ljeta.

Sa proslave na Luštici
Sa proslave na Luštici

„Ja sam vrlo nestrpljiv čovjek pa sam odlučio da malo ubrzam stvari na način što ću već narednog mjesec ovdje dovesti kompletan Bord direktora „Orascoma“. Mi ćemo ovdje doći sa dvije jahte, vezati se u još nezavršenoj marini i provesti noć na brodovima.“- obećao je Saviris.

Luštica bay
Luštica bay

On je dodao da će na ljeto 2017 biti otvoren i prvi od sedam hotela Luštica bay-a a u međuvremenu će se graditi i otvarati nove luksuzne stambene zgrade sa stanovima, ugostiteljskim lokalima i trgovinama.

Otvoren 10.Gitar art samer fest (GASF)

0
 Otvoren 10.Gitar art samer fest(GASF)
Otvoren 10.Gitar art samer fest(GASF)

Jubilarni, deseti Gitar art samer fest(GASF), koji se održava pod pokroviteljstvom Opštine i Turističke Organizacije Herceg Novi, otvorila je u subotu 15. avgusta, predsjednica Opštine Nataša Aćimović, istaknuvši da je ova manifstacija, dragulj u niski bisera kulturnih događaja koje grad nudi i njeguje.

Osnivač i direktor manifestacije Boško Radojković čestitao je gradu na istrajnosti u podršci ovoj manifestaciji, prijateljima u Turističkoj organizaciji i Herceg festu i svima koji su podržali GASF koji očigledno napreduje i iz godine u godinu nudi bogatije programske sadržaje. Kako je jubilarni GASF na neki način koncipiran i kao retrospektiva, onda je nekako bilo logično da na premijernoj večeri nastupe dva majstora gitare, legende i promoteri balkanske muzike na svjetskim meridijanima Vlatko Stefanovski i Miroslav Tadić za čiji koncert, održan na prvom Gitar art samer festu u Herceg Novom, 2006. godine, svi tvrde da je bio jedan od onih koji se ne zaboravljaju. Međutim, dvojica virtuoza i ovoga puta su napravili spektakl i sudeći po publici koja ih je nekoliko puta pozdravila ovacijama, dostignut je nivo tog prvog nezaboravnog koncerta. Da je tako potvrdili su i sami umjetnici.

,,Mogli smo ovdje večeras bez problema da snimimo album Herceg Novi live. Ova kula je čarobna, publika fantastična, tišina koja ustupa prostor muzici nevjerovatna. Bio je to težak zadatak ali dostigli smo onu energiju i sklad od prije deset godina’’, rekao je Stefanovski.

Otvoren 10.Gitar art samer fest (GASF)
Otvoren 10.Gitar art samer fest (GASF)

Program je trebalo da bude nastavljen nastupom Miroslava Tadića i braće Ratka i Radiše Teofilovića, ali  je čaroliju  gitare i njihovih glasova prekinulo nevrjeme, kiša, grmljavina, vjetar.

Prije koncerta na Kanli kuli, u starom gradu – otvorene su tri izložbe u okviru Gitar vizuel arta. „Konektujemo umjetnost“ postavka na otvorenom troje hercegnovskih umjetnika Vanje Berberović, Vanje Vikalo i  Nikole Ćurčina – vodi do mjesta na kojima se održavaju koncerti Gitar art samer festa, u galeriji Sju Rajder postavljene su fotografije mlade Anđele Petrovski objedinjene naslovom „Novi objektiv“, a na minule godine Gitar art samer festa podsjeća izložba „Devet godina devet panoa“ autora Želimira Gvojića – El Gvojosa.

Otvoren 10.Gitar art samer fest (GASF)
Otvoren 10.Gitar art samer fest (GASF)

Nastup braće Teofilović, koji je prekinut zbog nevremena, organizovaće se ponovo u nedjelju, a ponedejak je na GASF-u rezervisan za koncert Amire Medunjanin sa kojom će nastupiti gitaristi Ante Gelo,Boško Jović i Zvonimir Šestak (dupli bas).

Požari: Verige požar – Grom zapalio makiju i šumu na Obostniku

0
Luštica
Luštica

Vanredna vijest- Požar u Verigama kod Tivta

Nešto prije 14 sati na području Veriga kod Tivta izbio je požar većih razmjera. Vatra je zahvatila dio šume na obroncima brda iznad uzgajališta ribe „Montefish“ na samoj granici između tivatske i opštine Kotor, na dijelu prema Stolivu. Na terenu je kompletno ljudstvo Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat koje vatru gasi sa pet protivpožarnih vozila, a u gašenje su se uključili i kotorski vatrogasci.

Grom zapalio makiju i šumu na Obostniku

Pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića uz pomoć mještana Luštice, ugasili su rano jutros veći šumski požar koji je kasno sinoć izbio na poluostrvu Luštica, u reonu brda Obostnik. Gorela je gusta makija i požar se širio prema selu Mrkovi.

„Požar je izazvan udarom groma, a mi smo poziv za pomoć dobili oko 22.45. Već u 23 sata na požarištu su bila 22 pripadnika DVD „Krtoli“ sa 4 specijalna vozila, a veliku pomoć u gašenju pružili su nam mještani Luštice, posebno Bato Bogetić koji nam je na raspolaganje stavio tri svoje autocisterne za dovoz vode. Gašenje vatre otežavao je vjetar, ali smo uspjeli da za oko sat vremena prvo lokalizujemo, a potom i potpuno ugasimo požar. Intervencija je trajala više od četri sata.“- kazao je predsjednik DVD „Krtoli“ iz Radovića Stefan Kostić.

On je istakao da je među ljudstvom koje je gasilo požar kod Mrkova, bio i sveštenik Nikola Urdešić, luštički paroh.

„Otac Nikola je član našeg DVD i noćas se pokazao kao agilan i neustrašiv vatrogasac koji je bez oklijevanja, uskakao i u samo srce požara.“- pohvalio je Kostić luštičkog paroha.

Vanredna vijest

Danas oko 12,45 sati, gotovo na istom mjestu izbio je novi požar, vatrogasci su na terenu i nadaju se kiši koja će pomoći da se požar ugasi

Kostić se zahvalio komandir Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat Dragu Kordiću koji je preksinoć u Radoviće uputio jednu od svojih ekipa sa vatrogasnim vozilom, da dežura u tom dijelu tivatske opštine koje inače, „pokriva“ DVD „Krtoli“ jer je kompletno raspoloživo ljudstvo tog društva bilo na intervenciji na Obostniku.

H.Novi – preko 33.000 turista

0
Herceg - Novi - Foto Boka News
Herceg – Novi – Foto Boka News

Prema podacima Turističke organizacije Herceg Novi, broj prijavljenih gostiju iznosi 33.010, što je za 85 odsto više u odnosu na isti dan prošle godine. Ovo povećanje je rezultat bolje evidencije gostiju a ne realnog povećanja njihovog broja.

Najveći porast popunjenosti bilježe izdavaoci u privatnom smještaju. Registrovano je 26.766 gostiju, ili 140 odsto više nego lani. U hotelima se odmara 4.217 turista, ili četiri odsto manje, dok ih je u hostelima i auto kampovima 1.625, odnosno 402, što predstavlja pad od 10 i osam odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Hotel “Rivijera” danas bilježi maksimalnu popunjenost, te je svaka od 180 raspoloživih soba zauzeta. Kako su nam kazali iz ovog hotela, najviše je gostiju iz Francuske, ali ih ima i iz drugih evropskih zemalja , kao i iz Sjedinjenih američkih država. I ostali hoteli i hosteli su odlično popunjeni.

TO HN
TO HN

To potvrđuje i gužve na našim saobraćajnicama, u gradu na plažama. Prema podacima Granične policije za prve dvije sedmice avgusta, granični prelaz na Debelom brijegu prešlo je 294.984 putnika i 76.719 vozila, što je više za 10,22, odnosno 6,32 odsto u odnosu na isti period prošle godine. I na prelazu na Sitnici zabilježen je frekventniji saobraćaj. Na tom prelazu granicu je prešlo je 162.568 lica, 14,48 odsto više nego lani, i 43. 436 vozila, 12,93 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Na Kobili (Konfin) je registrovan pad prometa u odnosu na isti period lani za oko 30 odsto . I u Luci Zelenika zabilježen je pad prometa. U prvoj polovini avgusta u Luci je registrovano 1.270 putnika i 236 plovila.

Filatelisti na izložbi “Singapore 2015”

0
Filatelija - Katurić
Filatelija – Katurić

Na filatelističkoj izložbi “Singapore 2015” koja se održava od 14. do 19. avgusta je i nacionalni komesar Crne Gore je Jelisaveta Katurić, prva žena na toj funkciji iz regiona.

Na izložbi učestvuje 80 zemalja sa preko 800 izlagača na 3000 vitrina, a Crnu Goru predstavljaju tri kolekcije i jedna literatura – katalog poštanskih maraka 1874 – 2012, autora Mihaila Raičevića iz Podgorice.

U Singapuru će biti izložena i “Pisma bokeljskih pomoraca sa i ka jedrenjacima 1830-1890.” vlasnika Đorđa Katurića, zatim “Okupacija Crne Gore i Boke Kotorske 1941-1945″i Pošta austrougarskih mornara 1914 – 1918” vlasnika Toma Katurića.

FIPA ima 92 zemlje članice a takmiči se 80 zemalja.

Tomo Katurić
Tomo Katurić

Saviris poručio – ne odustajemo od Mamule

0
Sa proslave na Luštici
Sa proslave na Luštici

Predsjednik „Orascoma“ Samih Saviris poručio je da ta kompanija neće odustati od projekta Mamula za čiji zakup na 90 godina Skupština Crne Gore nije dala zeleno svjetlo. On je dodao da će u parlamentu biti većine za izglasavanje ugovora koji je „Orascom“ sklopio sa Vladom CG „kada se završe političke igre“ i da će taj projekat „početi prije ili kasnije, zato što će ljudi shvatiti da je on dobar za Crnu Goru i izvršiti pritisak na poslanike u Skupštini da se on ratifikuje“.

Saviris je sinoć na svečanosti u Luštica Bay-u organizovanoj povodom prve ljetnje turističke sezone u tom kompleksu koji na Luštici gradi „Orascom“, poručio da u Skupštini postoji većina za izglasavanje ugovora o Mamuli. Svečanosti su pored nekoliko stotina zvanica, prisustvovali i ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović i predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić koji je bio uzdržan prilikom glasanja o ugovoru za Mamulu.

„Apsolutno se ne osjećam izdanim od mojih partnera iz Vlade. Izdan je narod Crne Gore jer naš projekat na Mamuli nije komercijalno isplativa investicija, već ulaganje koje će povećati standarde Crne Gore kao turističke destinacije jer niko na Jadranu ne bi onda imao tako nešto u ponudi. Šteta je što je politika ponekad bitnija nego dobrobit cijele države. Ne mogu da krivim Vladu i zapravo ne znam ni koga bih trebao da krivim.“- odgovorio je Saviris. Na pitanje osjeća li se prevarenim nakon što u parlamentu nije prošlo to što je on već ugovorio sa Vladom. On je kazao da je kabinet premijera Mila Đukanovića bio „tvrd pregovarač“ za Mamulu i da je izdejstvovao ugovor koji je „dobar po Crnu Goru ali koji finansijski nije baš najbolji po nas“.

Saviris sinoć na Luštici
Saviris sinoć na Luštici

Predsjednik „Orascoma“ sinoć je ponovio priču vrlo sličnu onoj kojom je visoki funkcioner DPS Milutin Simović proteklih dana zabavljao crnogorsku javnost.

„Meni je žao što vidim politički trend da se sabotira ono što su neka od najvažnijih dostignuća Vlade Crne Gore – nije u današnjem svijetu punom krize i neizvjesnosti, lako privući investitore u neku državu.Kad vidim da su svi napori koje je vaša Vlada u tom pravcu napravila, proteklih mjeseci bukvalno sabotirani, to me čini tužnim.“-kazao je Saviris nabrajajući pored Mamule, „probleme“ koje ima Qatari Diar, Adriatic Properties i Royal Grupa za projekat Dubovica.

Sa proslave na Luštici
Sa proslave na Luštici

„Te investitore mnoge Vlade u svijetu svakodnevno zovu i mole da dođu i ulože u njihove zemlje, a vaša je Vlada bila u tome veoma uspješan što je trebalo da rezultira milijardama ulaganja u Crnu Goru, novim radnim mjestima i poboljšanjem vašeg standarda. Zbog političkih igara svi ti projekti danas su u problemima, a to nije dobro za Crnu Goru i čini me tužnim.“ – podvukao je Saviris. Na pitanje ostaje li najavljeni rok do 2.025 godine za okončanje „Orascomove“ investicije od 1,1 milijardu eura u projekat Luštica bay, on je kazao da „taj rok nikada nije postavljen“ i da će „projekat biti razvijan u skladu sa time kako bude tražnja na tržištu i stanje u svjetskoj ekonomiji.“

Saviris sinoć na Luštici
Saviris sinoć na Luštici

„Ovdje pravimo čitav jedan novi grad, a ne rizort od par zgrada. Gradovi se prave po nekom vremenskom rasporedu, već po zahtjevima tržišta.“- objasnio je prvi čovjek „Orascoma“.

Istorija bokeljskog pomorstva

0
Naslovnica
Naslovnica

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje naredne sedmice, rubrike koju u saradnji sa hercegnovskom Knjižarom So – napravićemo jednokratni izuzetak i predstaviti s razlogom samo jednu knjigu.

Riječ je knjizi od kapitalnog značaja, Istoriji bokeljskog pomorstva Predraga V. Kovačevića, koja je prije dvije setemane izašla u izdanju hercegnovske Knjižare So, kao osmi naslov u ediciji Bokeljologija (ediciji koja njeguje zalivske, morske i pomorske teme), a čiji je urednik Nikola Malović.

Pred nama je hronologija izuzetne pomorske prošlosti jedinog fjorda na Mediteranu. Istoriju je na zahtjev kotorskih kolega profesora, studenata i učenika Pomorske škole – napisao prof. Kovačević, čime je dao do danas neprevaziđeni istorijski prikaz bokeljskog pomorstva.

Polazeći od opisa Boke kao prirodne luke, autor nam približava vremena od najstarijeg doba do Nemanjića, govori o Boki pod Vizantijom, pod dukljansko-zetskim vladarima, i tokom samostalnosti Kotora; o Herceg Novom u vrijeme kralja Tvrtka; o mletačkom i turskom periodu; razvitku i usponu Perasta, Dobrote i Prčanja; padu Mletačke republike i bokeljskom pomorstvu za vrijeme Napoleonovih ratova; tokom prve austrijske okupacije, tokom ruske uprave, francuske okupacije, engleske intervencije, narodne vlade, ponovo Austrije, s pobunom mornara; piše o pomorstvu Paštrovića i Budve; Bokeljima koji su zadužili rusku mornaricu; i onima koji su dali ruke pomorstvu kneževine Crne Gore…

Povezujući sve plavo-bijele teme, autor kazuje i o lazaretima u Boki, o čuvenim pomorskim školama u Boki, o Bokeljskoj mornarici, i tipovima jedrenjaka u zalivskoj prošlosti…

Profesor Predrag V. Kovačević proveo je djetinjstvo u Carigradu. Školovao se u jezuitskoj gimnaziji na njemačkom jeziku, a zatim u klasičnoj ruskoj gimnaziji. Maturirao je u Pragu.

Pravni fakultet upisao je u Beogradu. U toku studija dodijeljena mu je engleska stipendija, pa je prešao na studije ekonomskih nauka u Kembridž. Diplomirao je na Univerzitetu u Edinburgu. Za izuzetne radne zasluge ukazom Predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita, odlikovan je 1972. Ordenom rada sa zlatnim vijencem.

U rukama držimo – zapravo – „Istoriju Boke Kotorske“, jer je istorijom najvitalnije zalivske privredne grane ispričana priča o istoriji Boke Kotorske.

Naslovnica
Naslovnica

Luksuzno izdanje većeg srednjeg formata, s tvrdim koricama i sa preko 100 strana reprodukcija brodova u ulju, portreta kapetana, mapa, gravira i veduta – potpomogle su sve tri zalivske opštine: Kotor, Herceg Novi i Tivat, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Fakultet za pomorstvo – Kotor, i Boka Pilot.

Nesuđeni izdavački poduhvat godine s hercegnovskog Sajma knjiga, može se naći na policama svih knjižara s respektabilnom ponudom.

Hidroavionom od Splita do Lastova za samo 22 minute

0
Hidroavion
Hidroavion

Split je hidroavionima povezan s dalmatinskim otocima. Tako se iz Splita na Lastovo može doći za samo 22 minute. Sjajna je to prilika za razvoj turizma, ali i za gospodarski razvoj dalmatinskih otoka.

Na pontonu u trajektnoj luci obavlja se ukrcaj putnika i pregled karata. A onda je sigurnost putnika u rukama jedne žene – Tracy iz Kalifornije. Pomaže joj kopilot Hans iz Norveške. Oboje su zaljubljeni u svoj posao.

”Radim posao iz snova, obožavam to. Divno je biti pilot, vidite drugačije zemlje, drugačije kulture i to mi je najbolje od svega”, kaže Tracy.

”Došao sam ovdje prije 4 mjeseca. Ranije sam radio u jednoj zrakoplovnoj tvrtki u Moldaviji. Želio sam probati nešto drugačije, drugačiji tip letenja jer volim kontakt s ljudima”, nastavlja Hans.

Njemačka tvrtka European Coastal Airlines idućih 10 godina prevozit će putnike na dalmatinske otoke. Zasad lete na Lastovo, Hvar i Rab, Pulu i Mali Lošinj, za koji dan prema Korčuli, dok će iduće godine krenuti i prema Italiji. Zaposleni su uglavnom domaći djelatnici.

Autor/izvor: SEEbiz / N1 info

Perast – proslava Velike Gospe

0

Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, tradicionalno se obilježava u Boki Kotorskoj na otoku Gospa od Škrpjela, Svetim misama u prisutvu velikog broja mještana, hodočasnika i turista.

Jutarnje svete Mise služene su u šest sedam, osam i deset sati. Misu u deset sati predvodio je don Robert Tonsati, dok će popodnevnu služiti budvaski svećenik don Filip Janjić.

„Na ovaj dan podjednako i pravoslavni i katolici dolaze na Gospu zajednički slaveći Bogorodicu, jer svi smo mi božija djeca da bi se zajedno družili i osjetili kao braća Kristova. Gospa od Škrpjela je najznačajnije svetište istočnog dijela Jadrana koje slavi Veliku Gospu.

Uoči blagdana nije bilo tradicinalne proslave i luminacije ostrva Gospe od Škrpjela zbog velikog požara koji je prijetio Perastu. Mi nismo željeli slaviti kada našem gradu prijeti opasnost. Održali smo misu molili Gospu za pomoć i na kraju sve se dobro završilo. Ove godine jutarnje mise bile su izuzetno posjećene kao nikada do sada. Veliki broj vjernika iz Boke, hodočasnika iz Dubrovnika, Albanije, Bosne, cijelog regiona, turisti sa kruzera koji je od jutros u Kotoru, posjetili su ostrvo, danas na Veliku Gospu „ – kazao je Peraški župnik don Srećko Majić.