Tivat – naučni skup o obnovi manastira na Prevlaci

0
Sa skupa u Tivtu
Sa skupa u Tivtu

„Obnovimo Prevlaku“ naziv je dvodnevnog okruglog stola koji su Mitropolija crnogorsko-primorska i Odbor za obnovu manastira Svetog Arhangela Mihaila – Miholjska Prevlaka, organizovali danas u Tivtu.

Skup je posvećen sagledavanju modaliteta za obnovu ovog srednjevjekovnog manastira, putem zaštite nematerijalne i materijalne kulturne baštine koja se veže za ovaj prostor gdje je 1219. Sveti Sava uspostavio sjedište Zetske episkopije.

„Među svim drevnim svetinjama ovih primorskih prostora a i šire, posebno mjesto zauzima manastir Svetih Arhangela na Prevlaci. Svojom istorijskom vertikalom on spaja sveukupno hrišćansko predanje Istoka i Zapada još od vremena rimskog cara Konstantina. Mjesto gdje se nalazio manastir vezano je i za kulturu antičkog Rima, dakle za dohrišćansko vrijeme, pa time ono dobija još i više na značaju.“- kazao je, otvarajući skup, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. On je podsjetio na burnu istoriju prvobitnog benediktinskog samostana na tivatskoj Prevlaci i ogromnu ulogu monaha benediktinskog reda u prosvjećivanju ovih krajeva, ali i čitave Evrope.

„Bendiktinci su prenijeli predanje Istoka na Zapad i time dubinski objedinili Zapad i Istok u svim oblastima duhovnog, državnog i društvenog života. To je bilo vrijeme jedinstvene Crkve i daj Bože da u tom duhu, duhu Svetog Benedikta, ponovno se vratimo jedni drugima, Istok i Zapad. Kao što i sami vidite, taj rascjep u Crkvi iz 11.vijeka, ostavio je tragične posljedice na sveukupnu evropsku, evro-američku kulturu i civilizaciju i manifestuje se i danas preko svih ovih zbivanja čiji smo svjedoci i učesnici, zbivanja koja imaju za svoje posljedice i stotine hiljada izbjeglica sa Istoka. To je nastavak upravo tih nesrećnih sukoba Istoka i Zapada koji su trajali kroz vjekove.“- kazao je Amfilohije podvlačeći da manastir na tivatskoj Prevlaci zbog svoje slojevite i bogate istorije može biti mjesto susreta i uvažavanja pripadnika dviju velikih hrišćanskih crkava. On je pružio punu podršku istraživanjima, zaštiti i javnoj prezentaciji „svakog aspekta i djelića prošlosti ovog mjesta“, ali i naglasio da se obnova manastira ne može svesti samo na zaštitu i prezentaciju arheoloških nalaza i istorijskih artefakata.

Sa skupa u Tivtu
Sa skupa u Tivtu

„Sveti Sava je rekao da smo mi Istok na Zapadu i Zapad na Istoku i upravo je ova svetinja je vjekovno svjedočanstvo te njegove istine. Stručnjaci treba da kažu kako se taj manastir najbolje može obnoviti, ali ne kao konzervirani spomenik kulture, već kao živo kulturno dobro, duhovni centar koji nije mrtvačnica, već živi organizam koji se obnavlja. Treba vidjeti kako, što Jevanđelje kaže, novo vino sipati u stare mjehove.“- poručio je mitropolit Amfilohije.

Učešće na okruglom stolu uzelo je dvadesetak naučnih radnika i vjerskih velikodostojnika iz Crne Gore, Srbije, Rusije , Grčke i Italije, a oni su se u svojim izlaganjima bavili teoškim, arheološkim, istoriografskim, pravničkim i aspektima obnove manastira Svetog Arhangela Mihaila sa stanovišta vjerskog turizma.Iako pozvani, među učesnicima skupa nisu predstavnici Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara koji su se izvinuli organizatorima, opravdavši svoj nedolazak „spriječenošću porodičnim razlozima“. Završnog dana okruglog stola u nedjelju, učesnici skupa će posjetiti samu Prevlaku, Stari grad u Kotoru i manastir Savina u Herceg Novom.

U Perastu promovisan roman „Korčulanski đir“

0

“Korčulanski đir” naziv je romana spisateljice Olivere Skoko koji je promovisan u petak u palati Bujović, Muzej grada Perasta. Roman koji je krenuo na put prema čitaocima predstavljen je u prostoru gdje je nastala ideja, o neobičnoj priči o drugoj polovini života najpoznatijeg baroknog slikara istočne obale Jadrana, Tripa Kokolja.

Kroz formu dijaloga roman su predstavili pisac Nikola Malović i autorica Olivera Skoko.

“Korčulanski đir” je pisan tri godine. Kroz prizmu glavnog junaka, Tripa Kokolja, istraživajući u Perastu i na Korčuli njegov život, autorica kao rafinirani književnik svoj drugi roman, prožima mediteranskim okusima, temema ljubavi, smrti i Boga.

Roman oživljava doba baroka na istočnoj obali Jadrana, verbalnim slikama portretišući upravo onoga ko je oslikao Sikstinsku kapelu Boke Kotorske.

Barokni slikar Tripo Kokolja (Perast 1661 – Korčula 1713), čovjek koji je u prvom dijelu svog života oslikao Gospu od Škrpjela – mora da bježi iz rodnog grada u trenutku kada zavjerenici predvođeni suparničkim Zmajevićima ubijaju kapetana Vicka Bujovića, silnika i miljenika Mletačke republike.

Kokolja prihvata raniji poziv korčulanskog biskupa Marina Draga da na ostrvu doslika svod crkve Svih svetih. Umjetnikov đir počinje dolaskom na taj djelić morem okružene Dalmacije, i nastavlja se – u moru slika. Marljivo radi na svetim licima, ali prolazi i kroz trenutke bure – uzbunio je vjernike razgolitivši četkicom anđela pored Svetog Matije. Po povratku sa Brača 1713, gdje je završavao svoj poslednji rad, poboljeva, i umire na dan Svetog Luke, zaštitnika slikara.

Paralelna radnja upoznaje nas s drugim protagonistom, onim iz 21. vijeka. To je pripovjedač sam, 40-godišnji istoričar umjetnosti. Za vrijeme boravka na Korčuli, bezuspešno pokušava da pismima nastavi vezu, ali i pronalazi društvo u Mariti, s kojom upoznaje korčulanski hedonizam: ukus domaćih delicija, mirisа konoba, čari tradicionalnih fešti, a uporedo provodi vrijeme u crkvi Svih svetih, pokušavajući da razazna Kokoljin slikarski i životni đir…

Izdavač Korčulanskog đira je Gradska biblioteka Zrenjanin.

Otvorena izložba fotografija grupe „Adriatic Artists”

1

Četvrta zajednička izložba, grupe fotografa koja se okupila preko facebooke stranice „Adriatic Artists”, otvorena je u petak publici u Dvorani Park, Herceg – Novi.

Grupu”Adriatic Artists” čine аkаdemski slikаri, grаfičаri, fotogrаfi, vаjаri i tаlentovаni аmаteri, koji su se okupili nа nа društvenoj mreži Fаcebook i tаko krenuli u kreаtivno druženje koje je rezultirаlo izložbаmа. Zа temu su odаbrаli more, prije svegа Jаdrаnsko, а zаtim i ostаlа morа, rijeke, jezerа, vodopаde… Postoje već tri godine i ovo je, nаkon Tivtа, Prvić Šepurinа (Vodice) i Dubrovnikа, njihovа IV zаjedničkа izložbа.

Hercegnovskoj publici svojim fotografijama predstаvilo se 30 аutorа iz regiona.

Umjetnici koji stoje izа imenа “Adriatic Artists” su, istаknuti mаjstori fotogrаfije – Stаnko Abаđzić, Mаrko Vrdoljаk, Roberto Pаvić, Mаrjаn Rаdović, Anton Mаrković, kаo i dаroviti аmаteri – Anа Vlаhov, Svjetlаnа Pаnić, Brаnkа Čelаnović Ilijаnić, Zorаn Nikolić, Mirjаnа Bočinа i drugi. Kаpetаn “brodа” je Boris Drаgojević.

Orgаnizаtor i domаćin izložbe je JUK “Herceg Fest” Herceg Novi.

PARKing Day Kotor 2015.

0

Kotor se treći put pridružio gradovima koji obilježavaju PARKing Day, naime, tog dana širom svijeta, građani pretvaraju parkinge u javne prostore na najkreativnije načine

Na parkiralištu ispred zidina Starog grada PARKing Day 2015. održan je u petak, kada su brojni aktivisti i pojedinci na kreativan način uredili parking prostor.

Organizator događaja: NVO Naša akcija, u saradnji sa NVO Expeditio. Parking na Rivi ustupljen je od strane DOO “Komunalno Kotor”, a događaj je podržan od strane Fonda za aktivno građanstvo (FAKT), TO Kotor i Luke Kotor.

Više u našoj fotogaleriji.

 

U Boku stigle još dvije impresivne superjahte

0
„I Dynasty“
„I Dynasty“

Na kraju glavne nautičke sezone, u marnu Porto Montenero stigle su dvije najimpresivnije superjahte koje su ovog ljeta dolazile u Boku – ultraluksuzni brodovi „Radiant“ dužine 110 metara i „I Dynasty“ dugačka 101 metara.

Dynasty“ uplovila je jutros, a u Crnu Goru je stigla iz Grčke. Ovaj superluksuzni i potpuno novi brod za uživanje izgrađen je u renomiranom njemačkom brodogradilištu „Kusch Yachts“, a vlasniku je predat na upotrebu prije nepuna dva mjeseca. Prema dostupnim podacima, „I Dynasty“ pripada Alijanu Ibragimovu, milijarderu iz Kazahstana, suvlasniku multinacionalne kompanije ENRC koja se bavi rudarstvom, ekspolatacijom nafte i gasa, logistikom i energetikom.

Na mulu 1 tivatske marine od prije dva dana vezana je 110-metarka superjahta „Radiant“ koja pripada Abduli al Futaim, jednoj od najbogatijih žena u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ona je vlasnica kompanije „Al Futaim Group“, konglomerata baziranog u Dubaiju, koji se bavi trgovinom, autoindustrijom, nekretninama i razvojem industrijskih tehnologija. Dama čije se lično bogatstvo procjenjuje na preko 3 milijarde dolara, svoju ultraluksuznu jahtu kupila je 2009 od pokojnog ruskog tajkuna Borisa Berezovskog koji je taj brod, blizanac jahte „Pelorus“ Romana Abramoviča, dvije godine ranije naručio u njemačkom brodogradlištu „Lurssen“   po cijeni od 148,5 miliona eura. Ruski tajkun koji je bio u političkom sukobu sa Vladimirom Putinom, u međuvremenu je upao u finansijske teškoće, pa je svoju još nezavršenu novu jahtu prodao za čak 240 miliona eura arapskoj bogatašici Abduli al Futaim. Ova transakcija potom je bila predmet suđenja u Londonu jer je Berezovski odbio da plati proviziju brokerima i posrednicima uključenim u posao preprodaje jahte, ali je sud 2011. odlučio u njihovu korist pa je Rus kompaniji „Edminston“ na kraju mora da plati 6 miliona eura brokerske provizije.

„I Dynasty“
„I Dynasty“

Inače, među većim brodovima koji se trenutno nalaze u Porto Montenegru je i 92 metra duga superjahta „Royal Romance“, vlasništvo ukrajinskog oligarha bliskog ruskom predsjedniku Putinu, Viktora Medvedčuka.

„I Dynasty“
„I Dynasty“

Dobrotska čipka na festivalu čipke u Lepoglavi

0

Na četverodnevnom 19. međunarodnom festivalu čipke koji je sinoć otvoren u Lepoglavi s temom “Čipka i priroda” izložene su čipke iz osam evropskih zemalja, među kojima je i Crna Gora.

Turističku organizaciju Kotor, predstavile su svojim radovima, Dobrotskom čipkom, jedinstvenom za Boku Kotorsku, koja je i dio nematerijalne kulturne baštine Crne Gore, Nadežda i Ana Radović.

Izložbu je otvorila izaslanica visoke pokroviteljice – predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, zastupnica u Evropskom parlamentu Marijana Petir, koja je pritom rekla da sam festival svojom temom ove godine povezuje dva velika hrvatska blaga, prirodne ljepote i kulturnu baštinu.

Gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić istaknuo je važnost obnove čipkarskog umijeća te dva desetljeća festivala koji je postao tradicijom.

“Iza ove tradicije stoje ljudi što su prepoznali i prijatelji iz drugih zemalja, ali je prepoznato i u našoj zemlji, od visoke pokroviteljice predsjednice Republike do ministarstava kulture, turizma, poljoprivrede i gospodarstva. To je sinergija koju želimo ukomponirati u razvoj našeg kraja. I tema festivala govori o sljubljivanju prirodne i kulturne baštine”, rekao je gradonačelnik Škvarić.

Čipkarske kreacije iz hrvatskih čipkarskih centara te Belgije, Poljske, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, prvi put Crne Gore i Njemačke posjetioci će moći razgledati do nedjelje.

Zajedno s hvarskom i paškom čipkom, lepoglavska čipka upisana je 2009. godine na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine.

Zeleno svjetlo za početak modernizacije aerodroma Tivat

1
kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat 2
Kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat 2

Na danas održanoj sjednici Odbora direktora „Aerodroma Crne Gore“ a.d., bivši ambasador Crne Gore u Italiji i nekadašnji prvi čovjek Nacionalne turističke organizacije, Vojin Vlahović (DPS) izabran je za novog predsjednika Odbora direktora ACG.

„Na sjednici je, izmedju ostalog, usvojen i prijedlog Ugovora o konsultantskim uslugama sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj EBRD i kompanijom „SPEA Engineering“ SpA iz Italije, kao i prijedlog Ugovora o grantu za projekat izgradnje novog aerodroma u Tivtu. Na taj način počele su konkretne aktivnosti na projektovanju budućih sadržaja aerodroma Tivat. Okončanje pregovora o kreditnoj podršci EBRD-a očekuje se tokom novembra ove godine.“- saopštila je portparolka ACG Milica Babić.

Predstojeća rekonstrukcija i modernizacija aerodroma Tivat vrijedna je preko 32 miliona eura, a pored ostaloga, podrazumijeva proširenje i dogradnju platforme za parkiranje aviona sa dvije nove pozicije za velike putničke vazduhoplove „D“ kategorije, rekonstrukciju manevarskih površina, te izgradnju nove terminalne zgrade površine preko 8 hiljada kvadrata. Realizacijom ovih i još nekih investicija u druge djelove aerodromske infrastrukture u Tivtu, ovdašnja vazdušna luka biće osposobljena da godišnje prihvati i do 3 miliona putnika, što je tri puta više nego do sada.

kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat 2
Kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat 2

Do kraja mjeseca na aerodromu Tivat bi trebalo da počnu i radovi na rekonstrukciji i modernitaciji kontrolnog tornja i prostorija za Aerodromsku kontrolu letjenja, vrijedni preko 4 miliona eura. Taj posao finansira Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA iz Beograda, a rok za završetak ove investicije je devet mjeseci.

Solana Ulcinj vratili se flamingosi

0
Flamingosi-u-Ulcinjskoj-solani
Flamingosi-u-Ulcinjskoj-solani

Nakon što je počelo sa upumpavanjem morske vode u bazene Solane, na ovom prekrasnom prostoru ponovo se ovih dana mogu vidjeti flamingosi.

To je dobar znak da se poslije dvije teške godine život vraća na Solani, a to je svakako i mamac za ljubitelje ptica koji uživaju u posmatranju atraktivnih flamingosa.

Ulcinjska Solana je najznačajnije gnjezdilište i odmorište ptica na njihovoj jesenjoj i proljećnoj seobi na istočnom Jadranu.

Vrijeme – toplo, promjena na vidiku

0
Boka - vrijeme foto Boka News
Boka – vrijeme foto Boka News

 

Kako meteorolozi saopštavaju u Crnoj Gori danas će biti sunčano i veoma toplo vrijeme uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti u sjevernim predjelima. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera.

Najviša dnevna temperatura vazduha od 29 do 39 stepeni. Temperatura mora 24 stepeni.

U petak i subotu sunčano i veoma toplo vrijeme, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost. Ujutru, na sjeveru, po kotlinama kratkotrajno magla.

Naredna dva dana promjenljivo oblačno i osjetno svježije, a uglavnom od sredine dana u nedjelju povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina, a u ponedjeljak tokom popodneva postepen prestanak padavina.

U utorak uglavnom suvo, na jugu sa dužim sunčanim intervalima. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, tokom ponedjeljka povremeno umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroitočni, u utorak će oslabiti. Najviša dnevna temperatura vazduha u subotu u blagom, a u nedjelju i ponedjeljak u osjetnom padu.

Humanitarna akcija “Pomozimo maloj Anastasiji”

0
Humanost čovjek čovjeku
Humanost čovjek čovjeku

Humanitarna akcija “Pomozimo maloj Anastasiji” pokrenuta je juče u Tivtu, sa ciljem prikupljanja popmoći za liječenje petogodišnje djevojčice Anastasije Đurović koja boluje od leukemije. Za njeno liječenje potrebna su velika sredstva, a oboje Anastasijinih roditelja trenutno su bez posla.

Sredstva se mogu uplatiti na žiro račun u Hipotekarnoj banci, broj 520034000001892591 sa naznakom „Pomoć za Anastasiju”.

Pored kćeri Anasatasije, bračni par Aleksandar i Jovana Đurović imaju i dva – šestogodišnjeg Boška i bebu Stefana koji se rodio 9. septembra – dan nakon što su ljekari definitivno ustanovili dijagnozu njegovoj sestri.

Tako smo bili srećni jer smo očekivali prinovu. Kao grom iz vedra neba pogodila nas je dijagnoza o teškoj bolesti naše kćeri. Zbog porođaja, supruzi u početku nisam ni mogao reći istinu. Sa Anastasijom smo bili i u Beogradu na ispitivanjima, a trenutno je u KBC-u u Podgorici. Za njeno liječenje potrebno je mnogo novaca koje mi nemamo. Zato se i obraćamo za pomoć. Prva finansijska sredstva uplatila nam je opština Tivat i ja im se zahvaljujem. Zahvaljujem se i svima koji će razumjeti našu muku i pomoći nam.” – kazao je Anastasijin otac Aleksandar.