Kakvo nas vrijeme očekuje u novogodišnjoj noći?

0

Pržno

Nakon gotovo proljetnih dana, Nova 2016. u većini Crne Gore dočekat će se uz suvo ali i hladno vrijeme u večernjim satima..

Danas pretežno sunčano. U sjevernim predjelima prijepodne po kotlinama magla, a tokom noći postepeno naoblačenje. Vjetar slab promjenljivog smjera, krajem dana i tokom noći mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 2 do 17 stepeni.

Prognoza 29.12 – 2.1 2016.

Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, na sjeveru, ponegdje je moguće nešto više oblačnosti, a u višim planinskim predjelima i kratkotrajno provijavanje snijega. U subotu, uglavnom krajem dana i tokom noći naoblačenje, koje ponegdje može usloviti padavine. Na sjeveru tokom jutra, mraz, a po kotlinama magla, koja će se ponegdje zadržati tokom većeg dijela dana. Vjetar od utorka veče, sjeverni i sjeveroistočni, umjeren do jak, tokom petka u slabljenju.

Najviša dnevna temperatura vazduha u padu, tokom srijede i četvrtka u osjetnom padu, izraženijem na sjeveru zemlje.

Novogodišnja bajka na Stradunu (foto)

Očekuje nas spektakularni doček Nove godine na Stradunu! – najavljeno je danas na konferenciji za novinare u Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika.

Dubrovnik postaje prava zimska destinacija. Ove godine ostvareno je 13 posto više dolazaka i 19 posto više noćenja u odnosu na prošlu godinu, pohvalila se direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika, Romana Vlašić na današnjoj konferenciji za novinare.

Zimski festival nam je bio najljepši ulazak u božićne i novogodišnje blagdane. Živost je zavladala Gradom i ostvarena je naša namjera vratiti ljude u grad. Sad nam slijedi povratak gostiju i produženje sezone – istakla je direktorica Vlašić u osvrtu na Dubrovački zimski festival i u najavi programa Dočeka Nove godine, koji će trajati tri dana.

Tomu u prilog svjedoči i priznanje britanskog Telegrafa koji je Dubrovnik uvrstio u Top 10 City destinacija.

U srijedu, 30.decembra nastupiti će DaRiva i Valetudo, a na Staru Godinu u podne ipo će za djecu biti organiziran dječji doček uz Severinu koja će navečer nastupiti uz Silente i DJ Kameny-a. Na Novu godinu, tačno u podne koncert će imati Dubrovački simfonijski koncert, a navečer će zapjevati klape Šufit i Contra.

Dubrovnik – Stradun spreman za doček 2016.
Dubrovnik – Stradun spreman za doček 2016.

Na Stradunu pada vještački snijeg. Prema informacijama iz gradske uprave, riječ je o još jednoj u nizu atrakcija u kojima građani mogu uživati u sklopu ovogodišnjeg Zimskog festivala. 

Turistička zajednica će svojim sugrađanima i gostima 1. januara na Stradunu dijeliti kamenice i čašu šampanjca, kao poklon za 2016., najavila je Romana Vlašić.

Dubrovnik – Stradun spreman za doček 2016.
Dubrovnik – Stradun spreman za doček 2016.

Vlaho Margaretić, načelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Grada Dubrovnika otkrio je koja još iznenađenja očekuju Dubrovčane u sklopu Zimskog festivala.

– 2. januara na Stradun stiže Jasmin Stavros, 9. januara Dražen Zečić, a tada će stići i originalni Djed Mraz iz Laponije, kazao je Margaretić.

Dubrovnik – Stradun spreman za doček 2016.
Dubrovnik – Stradun spreman za doček 2016.

Kako izgleda bajkoviti Stradun sa kućicama, snijegom, jelenima, medom, na našim fotografijama.

Amerikanci Boku stavili među 21 svjetsku „must see“ destinaciju

0
The Top 21 destinations for 2016.
The Top 21 destinations for 2016.

Prestižni američki magazin „Robb Report“ je u svom premijernom januarskom izdanju za 2016. godinu, kreirao listu „21 najbolja destinacija za putovanja“, a Porto Montenegro i Crna Gora uvrštene su na ovoj top listi, zajedno sa Parizom, Zanzibarom, Balijem, Bermudama, Namibijom, Omanom, Kolumbijom…

„U svom informativnom i veoma konciznom opisu, urednica i novinarka Jenifer Ashton Ryan okarakterisala je Crnu Goru kao prefinjeno odredište za superjahte jer je sa Porto Montenegrom Crna Gora postala ono što je nekada bio Monako. Akcenat je dala luksuznom nautičkom događaju za superjahte „Superyacht Rendezvous“ koji okuplja najatraktivnije superjahte današnjice, jahting industijalce, svjetski kapetane i vlasnike brodova, i koji se nakon četvrt vijeka iz montenske marine Monaka na Azurnoj obali, preselio u Porto Montenegro u Tivtu, ali i izgradnji novog objekta u nautičkom naselju “Regent Hotel Residences“ i obilasku akvatorijuma zaliva Boke Kotorske, kao predloga za savršen boravak u Crnoj Gori.“- saopšteno je iz Porto Montenegra.

Novinarka „Robb Report-a“ Jacki Caradonio boravila je u februaru 2014. godine u nautičkom naselju Porto Montenegro, a svoje impresije Bokom Kotorskom prenijela je na hartiji već u nekom od narednih izdanja, čime je Porto Montenegro zadobio povjerenje ovog uglednog magazina. Ova najnovija lista u magazinu kojeg vole da čitaju ultra-bogati putoholičari, i oni koji vole luksuznu uslugu i svjetske brendove, potvrda je da impresija urednika ovog magazina Crnom Gorom ne jenjava.

„Samo tokom ove godine, preko pedeset internacionalnih novinara najuglednijih medijskih kuća boravilo je u Porto Montenegru, a naslovne strane najprestižnijih britanskih, ruskih, francuskih, turskih i italijanskih jahting i travel magazina krasile su fotografije Porto Montenegra. Svi oni nadjenuli su ovo destinaciji atribute poput: omiljeno stjecište svjetskog džet-seta, vodeća matična luka za superjahte, mjesto susreta najvećih jedriličara i nautičara, dragulj Jadrana i raj Mediterana, novi Monako, raj za svjetski jet-set, lifestyle destinacija za cijelu porodicu…“- stoji u saopštenju.

Montenegro
Montenegro

Novoselu nisu problem milioni za investitore, ali jeste 30 hiljada € za knjige osnovaca

0
Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

Glasovima vladajuće DPS-SDP koalicije, SO Tivat usvojila je danas odluku o budžetu Opštine za 2016.u iznosu od 18,27 miliona eura. Vladajući odbornici prethodno su odbili amandman Vlada Samardžića (SNP) koji je tražio da se, umanjenjem stavki za reprezentaciju gradonačelnika i medijsku promociju, obezbjedi 30 hiljada eura za kupovinu udžbenika za svu djecu uzrasta od I do IV razreda. Iako je Samardžić bio spreman da se dogovori o alternativnom izvoru tih sredstava, gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) i predsjednik SO Krstro Bošković (SDP) to su odbili, zamjerajući odborniku SNP što je sa ovim predlogom izašao nakon završene javne rasprave o budžetu za narednu godinu, i predložili da se to uradi 2017.

„Principjelno se sa ovim slažem, ali suštinski ne jer nije dobro definisano. Treba sagledati da li baš svoj djeci trebaju besplatne knjige. Ovo mi liči na ovaj novi zakon o majkama sa troje djece koji je isto tako populistička priča.“- kazao je Novosel kome nije problematično da se Opština Tivat dogodine sa 3 miliona eura gradi novi pristupni put za komplekse Luštice Development i Qatari Diara. Gradonačelnik je kazao da je da će dogodine Tivat „doživjeti investicioni bum“jer će pored 11 miliona eura sredstva kapitalnog budžđeta Opštine, biti realizovan niz velikih projekata strateških investitora. On međutim, nije odgovorio na niz pitanja opozicionih odbornika Vladimira Arsića (Demokrate), Miomira Abovića (TA), Nevena Staničića (CDU) i Mirka Kovačevića iz NVO „Matica Boke“. Ignorisao je pitanje kako će samo Fond za solidarnu stambenui izgradnju zarađivati od prodaje stanova solidarnosti na Seljanovu, a Opština neće dobiti ni centa iako je dala plac i komunalije, ko je kriv što Opština Tivat nije dobila 1,1 miliona eura od „Morskog dobra“ koje je planirala u budžetu za ovu godinu, zašto nema gradnje davno obećanog naselja na Lukovića barakama i valorizacije lokacije Opatovo, te gdje će biti izmješteni stanari romsko-egipćanskog neformalnog naselja 7.jul.

Ivan Novosel
Ivan Novosel

„Koliko tih ljudi uopšte ima državljanstvo Crne Gore“- takođe je neodgovoreno pitanje Kovačevića, dok je Milinko Papović (SNP) pitao zašto Opština svojim novcem pomaže riješavanje stambenih pitanja žitelja nelegalnog naselja 7.jul, a to nije radila ranije u slučaju ljudi iseljenih iz makedonskog ili odmarališta GP „Crna Gora“. Novosel je uzvratio da Opština ima tu obavezu „zbog gradnje hotela visoke kategorije u čemu smo partneri sa kompanijom „Franca“a imamo i obavezu po nekim međunarodnim konvencijama da to riješimo“. Na konstataciju opozicije da je skandalozno što će se u narednoj godini izdvojiti 700 hiljada eura za gradnju novog vodovoda od kotorske raskrsnice do Solila jer je postojeći, star manje od pet godina, napravljen toliko nekvalitetno da je pucao preko 50 puta, gradonačelnik je uzvratio da „nije bacanje sredstava da se riješeva problem“.

„Ne vidim tu ništa loše. Što je bilo, bilo je i mi morao rješiti problem.“- poručio je Novosel ignorišući kritike Abovića, Arsića i Kovačevića da se mora utvrditi odgovornost onih koji su loše izgradili skupi postojeći vodovod.

„Gradonačelnik je čovjek koji ne umije ni teze da zamijeni i to je žalosno slušati.“- prokomentarisao je Abović.

Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

Novosel je odćutao primjedbe opozicije da je u budžet za narednu godinu uvrstio 3 miliona eura sredstava koje mu je za gradnju puta na Luštici obećala Vlada iako je do sada od toga uplaćeno samo pola miliona.Nije odgovorio zašto je ranije odbijao inicijativu opozicije da Opština izdvoji novac za sanaciju sistema grijanja u tivatskim školama, već je pristao da za to da 75 hiljada eura „tek kada je to tražilo Ministarstvo prosvjete i to u susret izborima“.

„Odlično sarađujemo sa državnom upravom i sprovodimo politiku Vlade.“- prokomentarisao je Novosel optužbe opozicije da tivatska vlast samo izvršava naloge iz Podgorice, na što je Mirko Kovačevoć kazao da je „saradnja toliko dobra da vam ministar Branimir Gvozdenović ni do danas nije odgovorio na zahjtev za sastanak koji ste mu uputli početkom novembra“.

Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

Staničić je kazao da preko izrade i usvajanja državnih stidija lokacije „Gvozdenović uređuje sve u Tivtu, a mi imamo pravo na javnu raspravu“, dok je Arsić lokalnoj vlasti poručio da im je „Vlada sve uzela i svaki dolazak ministara ovdje je sve opasnije po vas“.

„Vi se vlast razroka – čim se probudite, jedno oko odmah gleda u Podgoricu, a drugo po Tivtu.“- zaključio je Vlado Samardžić (SNP).

Novogodišnji koncert gudačkog kvarteta

0

Društvo prijatelja grada Perasta priređuje Novogodišnji koncert gudačkog kvarteta „Vollmond” u utorak 29.decembra u 20 sati u Galeriji solidarnosti (palata Pima) u Kotoru.

Nastupiće: violinistkinje Milana Bjelobaba i Luna Kostadinović, violistkinja Aleksandra Kojanović i violončelistkinja Ana Dulović.

Na programu će biti djela Hajdna i Betovena.

„Kićenje kleke“ na Orjenu izazvalo veliko interesovanje

0

“Kićenje kleke” juče je na Orjenu, kod planinarskog doma „Za Vratlom“, okupilo više od 120 Novljana.

Drugi događaj u okviru programa „Podigni glavu, otkij Orjen” privukao je veliki broj najmlađih Novljana, a uz prisustvo i nadzor organizatora – Planinarskog kluba „Subra“, učiteljica planinarske sekcije „Novski tići“ pri Osnovnoj školi „Milan Vuković“, roditelja, članova NVO „Skok“ i koordinatora aktivnosti – opštinske Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.

Od ranih jutarnjih sati ka planinarskom domu se uputila kilometarska šarena traka učesnika manifestacije. Lijepo vrijeme je pogodovalo organizatorima da program izvedu na otvorenom.

Rukovodilac Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Željko Starčević govorio je o zanimljivostima o starom običaju kićenja kleke, ali i o osobinama ovog četinara, kao i o različitim aspektima upotrebe kleke – kao antiseptika, začina i višenamjenskog ljeka.

Zajedničko kićenje je zabavilo i djecu i odrasle, a u kuhinji doma “Za Vratlom” vrijedne domaćice su pripremile priganice i roštule.

Suncanje u podnozju Miskovica grede
Suncanje u podnozju Miskovica grede

– Osim uživanja u prednovogodišnjim aktivnostima i sunčanja u podnožju Miškovića grede, djeca su uspjela osjetiti i djelić planinske zime u obližnjim dolovima okićenim bjelinom višenedjeljnog mraza. Naime, koliko god bilo toplo na suncu, udubljenja u hladovini zadržavaju noćnu hladnoću i ostaju najbolji podsjetnik da su ovo ipak zadnji dani decembra, vrijeme kada je na Orjenu za očekivati već uveliko formirani sniježni pokrivač. Nadamo se da će u nastavku realizacije kalendara „Podigni glavu, otkrij Orjen“ tako i biti, jer je dio njih vezan za sniježne radosti, kazao je Starčević.

Prvi naredni događaj, ipak, ne računa na snijeg. Prvog dana nove godine (petak), biće organizovana lagana pješačka tura od glavne autobske stanice u Herceg-Novom do kotobiljskog izvora Zelenac, kao simbol dobrog i zdravog početka 2016. godine.

Novogodišnji koncert Mjesne muzike Đenović

0
Big Bend Đjenovići
Big Bend Đjenovići

Novogodišnji koncert Mjesne muzika Đenović biće održan 29. decembra (utorak) u Dvorani Park, od 20 sati.

Iz JUK Herceg-fest najavljeno je da će Big Bendom dirigovati Aleksandar Mandić.

Publiku očekuje raznovrstan repertoar: evergrin, klasika, latino, filmska muzika, pop, rok, etno, tango, valcer i koncertni marševi.

“U noći harmonije …”

0
„Džinglbelovci za Mirjanu Krstičević“
„Džinglbelovci“

“U noći harmonije …” naziv je koncerta kojim u Muzičkoj školi Tivat
najavljuju nastupajuće praznike.

Prvi koncert održan je prije sedam dana, a večeras 28.decembra će u 19 sati u koncertnoj dvorani škole nastupiti solisti, hor, mandolinski orkestar i duvački orkestar škole.

Djeda Mraz u Muzeju grada Perasta

0
Djeda Mraz u Muzeju grada Perasta
Djeda Mraz u Muzeju grada Perasta

Djeda Mraz juče je u Muzeju grada Perasta dočekalo sedamdesetoro djece uz muzički program i podjelu paketića.

Uz prisustvo roditelja, djeca su uz igru i pjesmu provela u Muzeju grada Perasta nekoliko sati.

Zaposleni u ovoj instituciji, na čelu sa direktorom Androm Radulovićem, još jednom su pokazali da su vrata peraškog muzeja širom otvorena za svu djecu kako Perasta tako i okolnih mjesta i šire.

Muzej grada Perasta će nastaviti druženje sa djecom i tokom sljedeće godine kroz razne manifestacije.

Plastika će za 10 godina zagušiti okeane

1
Morski otpad
Morski otpad

Ukoliko se uskoro ne poduzmu učinkovite mjere, plastika će za 10 godina zagušiti okeane – ističe se u nedavno objavljenoj studiji koju su zajednički proveli Ocean Covservancy i McKinsey Centar for Business and Environment. U oceane se sada svake godine baca otprilike 8 milijuna tona plastike, ali će se otpad, prema predviđanjima, do 2025. godine udvostručiti. Studija također ukazuje na krivce – čak 60 posto plastike u more stiže iz gusto naseljenih područja u Kini, Indoneziji, Filipinima, Tajlandu i Vijetnamu.

Nastavi li se ovim tempom, za 10 godina će u oceanima biti 250 milijuna tona plastike, što će stvarati odnos plastike i ribe u omjeru jedan prema tri. Dakle, na tonu plastike imat ćemo tri tone ribe!

Osim riba, sve više plastike u morima ugrožava i opstanak ostalih morskih životinja, pa i ptica. Ne poduzme li se nešto kako bi se očistili oceani, gotovo sve morske ptice, njih 99 posto, imat će do 2050. godine plastiku u svojoj utrobi, što je velika prijetnja njihovom opstanku, pokazuje novo znanstveno istraživanje objavljeno u američkom časopisu Proceedings of the National Academy od Sciences.

Međunarodna skupina znanstvenika na osnovi podataka prikupljenih u cijelom svijetu, zaključila je da gotovo 60 posto svih vrsta morskih ptica već ima plastiku u svojim crijevima, te da je 90 posto morskih ptica jelo plastični otpad misleći da je hrana. Dodaju da količina plastike u želucima morskih ptica polako raste zadnjih 50 godina. Godine 1960. time je bilo pogođeno pet posto morskih ptica. Najteža situacija je na južnim oceanima, gdje živi najviše ptičjih vrsta uključujući pingvine i velike albatrose.

Šime Duvančić

www.dubrovnikpress.hr